DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/424

оd 17. prosinca 2019.

o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu alternativnog standardiziranog pristupa za tržišni rizik

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (1), a posebno njezin članak 461.a:

(1)	Bazelski odbor za nadzor banaka (BCBS) objavio je 2019. revidirane „Minimalne kapitalne zahtjeve za tržišni rizik” kojima se uklanjaju nedostaci u bonitetnom tretmanu aktivnosti banaka u knjizi trgovanja (2).

(2)	Alternativni standardizirani pristup iz dijela trećeg glave IV. poglavlja 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013 zasad se ne može u potpunosti primjenjivati jer nedostaju tehničke specifikacije. Te bi specifikacije trebalo uskladiti s BCBS-ovim „Minimalnim kapitalnim zahtjevima za tržišni rizik”.

(3)

U BCBS-ovim „Minimalnim kapitalnim zahtjevima za tržišni rizik” utvrđuje se način izračuna kapitalnih zahtjeva za rizik zakrivljenosti za instrumente koji uključuju opcionalnost. Taj izračun podrazumijeva nekoliko faza, uključujući način primjene šokova na faktore rizika i način agregiranja rizika zakrivljenosti među različitim faktorima rizika. Za faktore valutnog rizika izračun je potrebno prilagoditi kako bi se izbjeglo dvostruko računanje rizika zakrivljenosti. Bez te bi prilagodbe moglo doći do dvostrukog računanja jer se u BCBS-ovim „Minimalnim kapitalnim zahtjevima za tržišni rizik” faktori valutnog rizika izražavaju u izvještajnoj valuti institucije.

(4)

Instrumenti bez opcionalnosti trebali bi podlijegati kapitalnim zahtjevima samo za delta-rizik instrumenata s neegzotičnim vrstama odnosne imovine, ali ne i za rizik zakrivljenosti. Ipak, BCBS-ovi „Minimalni kapitalni zahtjevi za tržišni rizik” institucijama omogućuju da na sve instrumente, uključujući one bez opcionalnosti, primjenjuju kapitalne zahtjeve za rizik zakrivljenosti. Ta mogućnost može biti korisna institucijama koje zajedno upravljaju pozicijama koje uključuju opcionalnost i pozicijama bez opcionalnosti i zajedno ih štite od rizika. Ipak, kako bi se izbjeglo da se ta opcija ponajprije primjenjuje za smanjenje kapitalnih zahtjeva, institucija koja želi primijeniti tu opciju trebala bi biti dužna o svojoj namjeri izvijestiti svoje nadležno tijelo, a ono bi trebalo imati mogućnost odbiti primjenu te opcije. Institucija bi trebala jednako postupiti i kada želi prestati primjenjivati tu opciju.

(5)

Kad je riječ o tretmanu pozicija u subjektima za zajednička ulaganja (CIU-i), pristup odnosnih izloženosti najtočniji je pristup za izračun kapitalnih zahtjeva za pozicije u subjektima za zajednička ulaganja jer se taj pristup temelji na stvarnom, a ne na zamjenskom sastavu subjekta za zajednička ulaganja. Međutim, pristup odnosnih izloženosti može se primjenjivati samo ako se ispune određeni strogi uvjeti. Institucijama bi stoga trebalo biti dopušteno da primjenjuju druge pristupe, pod uvjetom da su upoznate s politikom ulaganja tog subjekta za zajednička ulaganja i da mogu dobiti dnevne tržišne cijene. U tom slučaju institucije mogu izraditi hipotetski portfelj kako bi izračunale kapitalne zahtjeve za tržišni rizik pozicije u subjektima za zajednička ulaganja. Te institucije bi trebale imati i mogućnost izračuna kapitalnih zahtjeva za rizik prilagodbe kreditnom vrednovanju pozicija u izvedenicama u subjektima za zajednička ulaganja primjenom pojednostavnjenog pristupa ako nemaju dovoljno informacija za izračun kapitalnih zahtjeva za rizik prilagodbe kreditnom vrednovanju na temelju postojećih pristupa. Ta bi se mogućnost trebala uskladiti s pojednostavnjenim pristupom koji se primjenjuje na pozicije u izvedenicama u subjektima za zajednička ulaganja koje su raspoređene u knjigu pozicija kojima se ne trguje. Zbog brojnih pretpostavki koje su institucijama potrebne za primjenu tog pristupa, njegova bi primjena trebala biti uvjetovana odobrenjem nadležnog tijela na razini svakog pojedinog subjekta za zajednička ulaganja.

(6)

Osim toga, za potrebe izračuna kapitalnih zahtjeva za tržišni rizik institucije bi trebale imati mogućnost poziciju u subjektima za zajednička ulaganja koja prati indeks tretirati kao izravnu poziciju u tom indeksu. Taj bi pristup trebalo dopustiti ako razlika povrata na godišnjoj razini između subjekta za zajednička ulaganja i indeksa koji prati ostane manja od 1 % u razdoblju od 12 mjeseci. Ako su podaci dostupni za razdoblje kraće od 12 mjeseci, institucije bi trebale od nadležnog tijela zatražiti dopuštenje za primjenu tog pristupa.

(7)	U svim drugim slučajevima pozicije u subjektima za zajednička ulaganja trebale bi se rasporediti u knjigu pozicija kojima se ne trguje i u skladu s tim tretirati za potrebe izračuna kapitalnih zahtjeva za te pozicije.

(8)

U BCBS-ovim „Minimalnim kapitalnim zahtjevima za tržišni rizik” predlaže se dodatni pristup „osnovne valute” za utvrđivanje kapitalnih zahtjeva za delta-rizik i rizik zakrivljenosti faktora valutnog rizika. U skladu s tim pristupom institucije bi pri izračunu kapitalnih zahtjeva za tržišni rizik trebale moći odabrati valutu koja nije njihova izvještajna valute za izražavanje faktora valutnog rizika. Taj bi pristup trebalo odobriti ako institucija ispunjava određene uvjete povezane s upravljanjem valutnim rizikom i trebao bi biti uvjetovan odobrenjem nadzornih tijela.

(9)

U BCBS-ovim „Minimalnim kapitalnim zahtjevima za tržišni rizik” utvrđeni su ponderi rizika koji se primjenjuju na osjetljivosti faktora rizika nerizičnih stopa, faktora rizika inflacije i faktora rizika međuvalutne osnove, faktora rizika kreditne marže koji nije predmet sekuritizacije iz razreda 11 tablice 4. članka 325.ah Uredbe (EU) br. 575/2013, faktora rizika pokrivenih obveznica koje su izdale kreditne institucije u trećim zemljama, faktora rizika kreditne marže za sekuritizacije uključene u ACTP, faktora rizika kreditne marže za sekuritizacije koje nisu uključene u ACTP, faktora rizika vlasničkih instrumenata i faktora robnog rizika. Pondere rizika koji se primjenjuju na osjetljivosti tih faktora rizika u alternativnom standardiziranom pristupu trebalo bi uskladiti s BCBS-ovim „Minimalnim kapitalnim zahtjevima za tržišni rizik”.

(10)

U BCBS-ovim „Minimalnim kapitalnim zahtjevima za tržišni rizik” utvrđene su korelacije unutar razreda za faktore rizika pokrivenih obveznica koje izdaju kreditne institucije u trećim zemljama, korelacije unutar razreda za rizik vlasničkih instrumenata i korelacije među razredima za rizik vlasničkih instrumenata. Korelacije koje se primjenjuju na osjetljivosti tih faktora rizika u alternativnom standardiziranom pristupu trebalo bi uskladiti s BCBS-ovim „Minimalnim kapitalnim zahtjevima za tržišni rizik”.

(11)	Uredbu (EU) br. 575/2013 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(12)	Institucijama bi trebalo dati dovoljno vremena da provedu izmjene alternativnog standardiziranog pristupa za tržišni rizik koji se uvodi ovom Delegiranom uredbom. Primjenu ove Delegirane uredbe stoga bi trebalo odgoditi,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EU) br. 575/2013 mijenja se kako slijedi:

(1)

Članak 325.e. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 2. točke (a) i (b) zamjenjuju se sljedećim:

„(a)	sve pozicije instrumenata koji uključuju opcionalnost podliježu kapitalnim zahtjevima iz stavka 1. točaka (a), (b) i (c) za rizike osim egzotičnih vrsta odnosne imovine instrumenata iz članka 325.u stavka 2. točke (a);

(b)	sve pozicije instrumenata bez opcionalnosti podliježu kapitalnim zahtjevima iz stavka 1. točke (a) za rizike osim egzotičnih vrsta odnosne imovine instrumenata iz članka 325.u stavka 2. točke (a).”;

(b)

dodaje se sljedeći stavak:

„3. Odstupajući od stavka 2. točke (b), institucija može odabrati da na sve pozicije instrumenata bez opcionalnosti primjenjuje kapitalne zahtjeve iz stavka 1. točaka (a) i (c).

Institucija koja odabere primijeniti pristup iz prvog podstavka dužna je o tome obavijestiti svoje nadležno tijelo najmanje tri mjeseca prije prve primjene. Nakon isteka ta tri mjeseca i pod uvjetom da nadležno tijelo ne stavi prigovor, institucija taj pristup može primjenjivati sve dok nadležno tijelo ne obavijesti instituciju da joj to više nije dopušteno.

Institucija koja želi prestati primjenjivati pristup iz prvog podstavka dužna je o tome obavijestiti svoje nadležno tijelo najmanje tri mjeseca prije prestanka primjene. Institucija može prestati primjenjivati taj pristup, osim ako je nadležno tijelo u roku od ta tri mjeseca stavilo prigovor.”;

(2)

Članak 325.g zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 325.g

Kapitalni zahtjevi za rizik zakrivljenosti

1. Institucije izračune iz stavka 2. provode za svaki faktor rizika instrumenata koji podliježu kapitalnim zahtjevima za rizik zakrivljenosti, osim za faktore rizika iz stavka 3.

Za određeni faktor rizika institucije te izračune provode na neto osnovi za sve pozicije instrumenata koje podliježu kapitalnim zahtjevima za rizik zakrivljenosti koje sadržavaju taj faktor rizika.

2. Za određeni faktor rizika k uključen u jedan ili više instrumenata iz stavka 1. institucije izračunavaju pozitivnu neto poziciju rizika zakrivljenosti tog faktora rizika i negativnu neto poziciju rizika zakrivljenosti tog faktora rizika ) kako slijedi:

pri čemu je:

i	=	indeks koji označava sve pozicije instrumenata iz stavka 1. koje uključuju faktor rizika k;
xk	=	trenutačna vrijednost faktora rizika k;
Vi (xk )	=	vrijednost instrumenta i procijenjena primjenom modela za određivanje cijena institucije na temelju trenutačne vrijednosti faktora rizika k;
	=	vrijednost instrumenta i procijenjena primjenom modela za određivanje cijena institucije na temelju uzlaznog pomaka vrijednosti faktora rizika k;
	=	vrijednost instrumenta i procijenjena primjenom modela za određivanje cijena institucije na temelju silaznog pomaka vrijednosti faktora rizika k;
	=	ponder rizika koji se primjenjuje na faktor rizika k utvrđen u skladu s odjeljkom 6.;
sik	=	osjetljivost na delta-rizik instrumenta i u odnosu na faktor rizika k izračunano u skladu s člankom 325.r.

3. Odstupajući od stavka 2., za krivulje faktora rizika koji pripadaju kategorijama općeg kamatnog rizika, rizika kreditne marže i robnog rizika, institucije izračune iz stavka 6. provode na razini čitave krivulje umjesto na razini svakog faktora rizika koji pripada toj krivulji.

Za potrebe izračuna iz stavka 2., ako je xk krivulja faktora rizika raspoređenih u kategorije općeg kamatnog rizika, rizika kreditne marže i robnog rizika, sik je zbroj osjetljivosti na delta-rizik faktora rizika na krivulji po svim rokovima dospijeća na toj krivulji.

4. Kako bi utvrdile kapitalne zahtjeve za rizik zakrivljenosti na razini razreda, institucije u skladu sa sljedećom formulom agregiraju uzlazne i silazne neto pozicije rizika zakrivljenosti, izračunane u skladu sa stavkom 2., svih faktora rizika koji su raspoređeni u taj razred, u skladu s odjeljkom 3. pododjeljkom 1.:

pri čemu je:

b	=	indeks koji označava razred određene kategorije rizika;
Kb	=	kapitalni zahtjevi za rizik zakrivljenosti za razred b;

;

pkl	=	korelacije unutar razreda između faktora rizika k i l kako je propisano u odjeljku 6.;
k, l	=	indeksi koji označavaju sve faktore rizika instrumenata iz stavka 1. koji su raspoređeni u razred b;
( )	=	uzlazna neto pozicija rizika zakrivljenosti;
( )	=	silazna neto pozicija rizika zakrivljenosti;

5. Odstupajući od stavka 4., za kapitalne zahtjeve za rizik zakrivljenosti na razini razreda za razred 18 iz članka 325.ah, razred 18 iz članka 325.ak, razred 25 iz članka 325.am i razred 11 iz članka 325.ap, primjenjuje se sljedeća formula:

6. Institucije izračunavaju kapitalne zahtjeve za rizik zakrivljenosti (RCCR) agregiranjem svih kapitalnih zahtjeva za rizik zakrivljenosti na razini razreda unutar određene kategorije rizika kako slijedi:

pri čemu je:

b, c	=	indeksi koji označavaju sve razrede određene kategorije rizika koja odgovara instrumentima iz stavka 1.;
Kb =	=	kapitalni zahtjevi za rizik zakrivljenosti za razred b;

;

γbc

korelacije unutar razreda između razreda b i c kako je navedeno u odjeljku 6.

7. Kapitalni zahtjevi za rizik zakrivljenosti su zbroj kapitalnih zahtjeva za rizik zakrivljenosti za određenu kategoriju rizika izračunanih u skladu sa stavkom 6. po svim kategorijama rizika kojima pripada najmanje jedan faktor rizika instrumenata iz stavka 1.”;

(3)

u članku 325.h stavku 2. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)	scenarij „niskih korelacija”, pri čemu se korelacijski parametri ρkl i γbc navedeni u odjeljku 6. zamjenjuju , odnosno .”;

(4)

Članci 325.i i 325.j zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 325.i

Tretman indeksiranih instrumenata i drugih instrumenata s više vrsta odnosne imovine

1. Institucije pristup odnosnih izloženosti primjenjuju za indeksirane instrumente i druge instrumente s više vrsta odnosne imovine u skladu sa sljedećim:

(a)

za potrebe izračuna kapitalnih zahtjeva za delta-rizik i rizik zakrivljenosti, institucije smatraju da individualne pozicije drže izravno u odnosnim sastavnicama indeksiranih instrumenata ili drugih instrumenata s više vrsta odnosne imovine, osim pozicije u indeksu uključene u ACTP za koju izračunavaju jedinstvenu osjetljivost na indeks;

(b)

institucijama je dopušteno osjetljivosti na faktor rizika određene sastavnice indeksiranog instrumenta ili drugog instrumenta s više vrsta odnosne imovine netirati s osjetljivostima na isti faktor rizika iste sastavnice instrumenata koji se odnose na jedan subjekt, osim za pozicije uključene u ACTP;

(c)

za potrebe izračuna kapitalnih zahtjeva za vega-rizik, institucije mogu ili smatrati da izravno drže individualne pozicije u odnosnim sastavnicama indeksiranih instrumenata ili drugih instrumenta s više vrsta odnosne imovine ili izračunati jedinstvenu osjetljivost na odnosnu imovinu tog instrumenta. U posljednjem slučaju institucije raspoređuju jedinstvenu osjetljivost u relevantni razred iz odjeljka 6. pododjeljka 1. kako slijedi:

i.	ako bi, uzimajući u obzir pondere tog indeksa, više od 75 % sastavnica tog indeksa bilo raspoređeno u isti razred, institucije raspoređuju osjetljivost u taj razred i tretiraju je kao osjetljivost koja se odnosi na jedan subjekt u tom razredu;

ii.	u svim drugim slučajevima institucije raspoređuju osjetljivost u relevantni razred indeksa.

2. Odstupajući od stavka 1. točke (a), institucije mogu izračunati jedinstvenu osjetljivost pozicije u uvrštenim vlasničkim instrumentima ili kreditnom indeksu za potrebe izračuna kapitalnih zahtjeva za delta-rizik i rizik zakrivljenosti, pod uvjetom da uvršteni vlasnički instrumenti ili kreditni indeks ispunjavaju uvjete iz stavka 3. U tom slučaju institucije raspoređuju jedinstvenu osjetljivost u relevantni razred iz odjeljka 6. pododjeljka 1. kako slijedi:

(a)	ako bi, uzimajući u obzir pondere tog uvrštenog indeksa, više od 75 % sastavnica tog uvrštenog indeksa bilo raspoređeno u isti razred, ta osjetljivost raspoređuje se u taj razred i tretira kao osjetljivost jednog subjekta u tom razredu;

(b)	u svim drugim slučajevima institucije raspoređuju osjetljivost u relevantni razred uvrštenog indeksa.

3. Institucije mogu primijeniti pristup iz stavka 2. za instrumente koji se odnose na uvrštene vlasničke instrumente ili kreditni indeks ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)	sastavnice tog uvrštenog indeksa i njihovi odnosni ponderi u tom indeksu su poznati;

(b)	uvršteni indeks sadržava najmanje 20 sastavnica;

(c)	nijedna pojedina sastavnica u tom uvrštenom indeksu ne čini više od 25 % ukupne tržišne kapitalizacije tog indeksa;

(d)	nijedan skup koji sadržava jednu desetinu ukupnog broja sastavnica tog uvrštenog indeksa, zaokruženo na sljedeći cijeli broj, ne čini više od 60 % ukupne tržišne kapitalizacije tog indeksa;

(e)	ukupna tržišna kapitalizacija svih sastavnica tog uvrštenog indeksa nije manja od 40 milijardi EUR.

4. Institucije dosljedno tijekom vremena primjenjuju samo pristup utvrđen u stavku 1. ili pristup utvrđen u stavku 2., za sve instrumente koji se odnose na uvrštene vlasničke instrumente ili kreditni indeks koji ispunjavaju uvjete iz stavka 3. Institucija je dužna zatražiti prethodno odobrenje nadležnog tijela prije prelaska s jednog pristupa na drugi.

5. Za indeksirani instrument ili instrument s više vrsta odnosne imovine ulazni podaci osjetljivosti za izračun delta-rizika i rizika zakrivljenosti moraju biti dosljedni, neovisno o pristupima primijenjenima za taj instrument.

6. Indeksirani instrument ili instrument s više vrsta odnosne imovine koji nosi druge rezidualne rizike iz članka 325.u stavka 5. podliježe uvećanju za rezidualni rizik iz odjeljka 4.

Članak 325.j

Tretman subjekata za zajednička ulaganja

1. Institucija izračunava kapitalne zahtjeve za tržišni rizik pozicija u subjektima za zajednička ulaganja („CIU”) primjenom jednog od sljedećih pristupa:

(a)	ako je instituciji dostupno dovoljno informacija o pojedinačnim odnosnim izloženostima CIU-a, tada kapitalne zahtjeve za tržišni rizik pozicije u tom CIU-u izračunava određivanjem odnosne pozicije CIU-a kao da te pozicije izravno drži ta institucija;

(b)

ako instituciji nije dostupno dovoljno informacija o pojedinačnim odnosnim izloženostima CIU-a, ali ima saznanja o politici ulaganja CIU-a i može dobiti dnevne tržišne cijene za CIU, institucija izračunava kapitalne zahtjeve za tržišni rizik te pozicije u CIU-u primjenom jednog od sljedećih pristupa:

i.	institucija može poziciju u CIU-u smatrati jedinstvenom pozicijom vlasničkih instrumenata raspoređenom u razred „drugi sektor” u članku 325.ap stavku 1. tablici 8.;

ii.	nakon odobrenja nadležnog tijela institucija može izračunati kapitalne zahtjeve za tržišni rizik CIU-a u skladu s ograničenjima utvrđenima politikom ulaganja CIU-a i relevantnim propisima;

(c)	ako ne ispunjava uvjete iz točke (a) ni točke (b), institucija raspoređuje CIU u knjigu pozicija kojima se ne trguje.

Institucija koja primjenjuje jedan od pristupa iz točke (b) primjenjuje kapitalne zahtjeve za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza iz odjeljka 5. ovog poglavlja i uvećanje za rezidualni rizik iz odjeljka 4. ovog poglavlja ako politika ulaganja CIU-a podrazumijeva da neke izloženosti u CIU-u podliježu tim kapitalnim zahtjevima.

Institucija koja primjenjuje pristup iz točke (b) podtočke ii. može kapitalne zahtjeve za kreditni rizik druge ugovorne strane i kapitalne zahtjeve za rizik prilagodbe kreditnom vrednovanju pozicija u izvedenicama CIU-a izračunati primjenom pojednostavnjenog pristupa iz članka 132.a stavka 3.

2. Odstupajući od stavka 1., ako institucija ima poziciju u CIU-u koja prati referentni indeks tako da je razlika povrata na godišnjoj razini između CIU-a i referentnog indeksa koji prati zadnjih 12 mjeseci ispod 1 % u apsolutnom smislu, ne uzimajući u obzir naknade i provizije, institucija može tu poziciju tretirati kao poziciju u referentnom indeksu koji prati. Institucija je dužna provjeriti usklađenost s tim uvjetom kada zauzme tu poziciju te nakon toga najmanje jednom godišnje.

Međutim, ako podaci za zadnjih 12 mjeseci nisu u potpunosti dostupni, institucija može, podložno dopuštenju nadležnog tijela, upotrijebiti razliku povrata na godišnjoj razini za razdoblje kraće od 12 mjeseci.

3. Institucija može primijeniti kombinaciju pristupa iz stavka 1. točaka (a), (b) i (c) za svoje pozicije u CIU-ima. Međutim, institucija smije primijeniti samo jedan od tih pristupa za sve pozicije u istom CIU.

4. Za potrebe stavka 1. točke (b) institucija provodi izračune na temelju sljedećih odredbi:

(a)

za potrebe izračuna kapitalnih zahtjeva u skladu s metodom zasnovanom na osjetljivostima utvrđenom u odjeljku 2. ovog poglavlja, CIU najprije zauzima poziciju do najvećeg dopuštenog iznosa na temelju svoje politike ulaganja ili relevantnih propisa u izloženostima koje imaju najveće kapitalne zahtjeve utvrđene u tom odjeljku te potom nastavlja zauzimati pozicije padajućim redoslijedom sve dok se ne dostigne najveći ukupni limit gubitka;

(b)

za potrebe kapitalnih zahtjeva za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza iz odjeljka 5. ovog poglavlja, CIU najprije zauzima poziciju do najvećeg dopuštenog iznosa na temelju svoje politike ulaganja ili relevantnih propisa u izloženostima koje imaju najveće kapitalne zahtjeve utvrđene u tom odjeljku te potom nastavlja zauzimati pozicije padajućim redoslijedom sve dok se ne dostigne najveći ukupni limit gubitka;

(c)	CIU primjenjuje financijsku polugu u najvećoj dopuštenoj mjeri na temelju svoje politike ulaganja ili relevantnih propisa, ovisno o slučaju.

Kapitalni zahtjevi za sve pozicije u istom CIU-u za koje se koriste izračuni iz prvog podstavka izračunavaju se samostalno kao zaseban portfelj primjenom pristupa navedenog u ovom poglavlju.

5. Institucija može primijeniti pristupe iz stavka 1. točaka (a) ili (b) samo ako CIU ispunjava sve uvjete iz članka 132. stavka 3. i članka 132. stavka 4. točke (a).”;

(5)

članak 325.q mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Faktori delta-valutnog rizika koje institucije trebaju primijeniti na instrumente koji su osjetljivi na valute jesu svi promptni devizni tečajevi između valute u kojoj je instrument nominiran i izvještajne valute institucije ili osnovne valute institucije ako institucija upotrebljava osnovnu valutu u skladu sa stavkom 7. Za svaki par valuta postoji jedan razred, koji sadržava jedinstveni faktor rizika i jedinstvenu neto osjetljivost.”;

(b)	stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. Faktori rizika zakrivljenosti za valute koje institucije trebaju primijeniti na instrumente s odnosnom imovinom koja je osjetljiva na valute jednaki su faktorima delta-valutnog rizika iz stavka 1.”;

(c)

dodaju se sljedeći stavci 5., 6. i 7.:

„5. Ako se tečajna stopa koja je odnosna varijabla instrumenta i koji podliježe kapitalnim zahtjevima za rizike zakrivljenosti ne odnosi na izvještajnu valutu institucije ili osnovnu valutu institucije, institucija može s 1,5 podijeliti odgovarajuće komponente i iz članka 325.g stavka 2. za koje je xk faktor valutnog rizika između jedne ili dvije valute odnosnog instrumenta i izvještajne valute institucije ili osnovne valute institucije, ovisno o slučaju.

6. Podložno odobrenju nadležnog tijela, institucija može dosljedno s 1,5 podijeliti komponente I iz članka 325.g stavka 2. za sve faktore valutnog rizika instrumenata koji se odnose na valute i podliježu kapitalnim zahtjevima za rizik zakrivljenosti, pod uvjetom da se istodobno pomakne svaki faktor valutnog rizika koji se temelji na izvještajnoj valuti institucije ili osnovnoj valuti institucije, ovisno o slučaju, koji je uključen u izračun tih komponenata.

7. Odstupajući od stavaka 1. i 3., institucija uz odobrenje nadležnog tijela može zamijeniti izvještajnu valutu drugom valutom („osnovna valuta”), u svim promptnim deviznim tečajevima radi kako bi iskazala faktor rizika delta-valutnog rizika i rizik zakrivljenosti, pod uvjetom da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)	institucija upotrebljava samo jednu osnovnu valutu;

(b)	institucija dosljedno upotrebljava osnovnu valutu za sve pozicije iz knjige trgovanja i knjige pozicija kojima se ne trguje;

(c)

institucija je nadležnom tijelu dokazala sljedeće:

i.	upotreba odabrane osnovne valute na odgovarajući način prikazuje zastupljenost rizika za pozicije institucije koje podliježu valutnim rizicima;

ii.	odabir osnovne valute kompatibilan je s načinom na koji institucija interno upravlja tim valutnim rizicima;

iii.	odabir osnovne valute nije primarno potaknut željom za smanjenjem kapitalnih zahtjeva institucije;

(d)	institucija uzima u obzir rizik preračunavanja između izvještajne valute i osnovne valute.

Institucija kojoj je dopuštena upotreba osnovne valute iz prvog stavka preračunava preostale kapitalne zahtjeve za valutni rizik u izvještajnu valutu koristeći prevladavajući promptni devizni tečaj između osnovne valute i izvještajne valute.”;

(6)

U članku 325.ae stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Za valute koje nisu uključene u potkategoriju najlikvidnijih valuta iz članka 325.bd stavka 7. točke (b), ponderi rizika osjetljivosti na faktore rizika nerizičnih stopa su sljedeći:

Tablica 3.

Razred	Dospijeće	Ponder rizika
1	0,25 godina	1,7 %
2	0,5 godina	1,7 %
3	1 godina	1,6 %
4	2 godine	1,3 %
5	3 godine	1,2 %
6	5 godina	1,1 %
7	10 godina	1,1 %
8	15 godina	1,1 %
9	20 godina	1,1 %
10	30 godina	1,1 %

2. Institucije primjenjuju ponder rizika od 1,6 % za sve osjetljivosti na faktore rizika inflacije i međuvalutne osnove.”;

(7)

u članku 325.ah stavku 1., tablica 4. zamjenjuje se sljedećim:

„Tablica 4.

Broj razreda	Kreditna kvaliteta	Sektor	Ponder rizika
1	Sve	Središnja država, uključujući središnje banke, država članica	0,5 %
2	Stupanj kreditne kvalitete od 1 do 3	Središnja država, uključujući središnje banke, treće zemlje, multilateralne razvojne banke i međunarodne organizacije iz članka 117. stavka 2. ili članka 118.	0,5 %
3		Tijela područne (regionalne) ili lokalne samouprave i subjekti javnog sektora	1,0 %
4		Subjekti financijskog sektora uključujući kreditne institucije koje je osnovala središnja država, tijelo područne (regionalne) ili lokalne samouprave ili zajmodavci koji odobravaju promotivne kredite	5,0 %
5		Osnovni materijali, energetika, industrijske djelatnosti, poljoprivreda, prerađivačka industrija, rudarstvo i vađenje	3,0 %
6		Roba ili usluge široke potrošnje, prijevoz i skladištenje, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti	3,0 %
7		Tehnologija, telekomunikacije	2,0 %
8		Zdravstvo, komunalne usluge, stručne i tehničke djelatnosti	1,5 %
9		Pokrivene obveznice koje su izdale kreditne institucije s poslovnim nastanom u državi članici	1,0 %
10	Stupanj kreditne kvalitete 1	Pokrivene obveznice koje su izdale kreditne institucije u trećim zemljama	1,5 %
10	Stupanj kreditne kvalitete od 2 do 3		2,5 %
11	Stupanj kreditne kvalitete 4 do 6 i bez rejtinga	Središnja država, uključujući središnje banke, treće zemlje, multilateralne razvojne banke i međunarodne organizacije iz članka 117. stavka 2. ili članka 118.	2 %
12		Tijela područne (regionalne) ili lokalne samouprave i subjekti javnog sektora	4,0 %
13		Subjekti financijskog sektora uključujući kreditne institucije koje je osnovala središnja država, tijelo područne (regionalne) ili lokalne samouprave ili zajmodavci koji odobravaju promotivne kredite	12,0 %
14		Osnovni materijali, energetika, industrijske djelatnosti, poljoprivreda, prerađivačka industrija, rudarstvo i vađenje	7,0 %
15		Roba ili usluge široke potrošnje, prijevoz i skladištenje, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti	8,5 %
16		Tehnologija, telekomunikacije	5,5 %
17		Zdravstvo, komunalne usluge, stručne i tehničke djelatnosti	5,0 %
18	Drugi sektor		12,0 %
19	Uvršteni kreditni indeksi u kojima većina pojedinih sastavnica ima investicijski rejting		1,5 %
20	Uvršteni kreditni indeksi u kojima većina pojedinih sastavnica nema investicijski rejting ili je bez rejtinga		5 %”

(8)

U članku 325.aj, tablica 5. zamjenjuje se sljedećim:

„Tablica 5.

Razred	1, 2 i 11	3 i 12	4 i 13	5 i 14	6 i 15	7 i 16	8 i 17	9 i 10	18	19	20
1, 2 i 11		75 %	10 %	20 %	25 %	20 %	15 %	10 %	0 %	45 %	45 %
3 i 12			5 %	15 %	20 %	15 %	10 %	10 %	0 %	45 %	45 %
4 i 13				5 %	15 %	20 %	5 %	20 %	0 %	45 %	45 %
5 i 14					20 %	25 %	5 %	5 %	0 %	45 %	45 %
6 i 15						25 %	5 %	15 %	0 %	45 %	45 %
7 i 16							5 %	20 %	0 %	45 %	45 %
8 i 17								5 %	0 %	45 %	45 %
9 i 10									0 %	45 %	45 %
18										0 %	0 %
19											75 %
20”

(9)

U članku 325.ak, tablica 6. zamjenjuje se sljedećim:

„Tablica 6.

Broj razreda	Kreditna kvaliteta	Sektor	Ponder rizika
1	Sve	Središnja država, uključujući središnje banke, država članica	4,0 %
2	Stupanj kreditne kvalitete od 1 do 3	Središnja država, uključujući središnje banke, treće zemlje, multilateralne razvojne banke i međunarodne organizacije iz članka 117. stavka 2. ili članka 118.	4,0 %
3		Tijela područne (regionalne) ili lokalne samouprave i subjekti javnog sektora	4,0 %
4		Subjekti financijskog sektora uključujući kreditne institucije koje je osnovala središnja država, tijelo područne (regionalne) ili lokalne samouprave ili zajmodavci koji odobravaju promotivne kredite	8,0 %
5		Osnovni materijali, energetika, industrijske djelatnosti, poljoprivreda, prerađivačka industrija, rudarstvo i vađenje	5,0 %
6		Roba ili usluge široke potrošnje, prijevoz i skladištenje, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti	4,0 %
7		Tehnologija, telekomunikacije	3,0 %
8		Zdravstvo, komunalne usluge, stručne i tehničke djelatnosti	2,0 %
9		Pokrivene obveznice koje su izdale kreditne institucije s poslovnim nastanom u državi članici	3,0 %
10		Pokrivene obveznice koje su izdale kreditne institucije u trećim zemljama	6,0 %
11	Stupanj kreditne kvalitete 4 do 6 i bez rejtinga	Središnja država, uključujući središnje banke, treće zemlje, multilateralne razvojne banke i međunarodne organizacije iz članka 117. stavka 2. ili članka 118.	13,0 %
12		Tijela područne (regionalne) ili lokalne samouprave i subjekti javnog sektora	13,0 %
13		Subjekti financijskog sektora uključujući kreditne institucije koje je osnovala središnja država, tijelo područne (regionalne) ili lokalne samouprave ili zajmodavci koji odobravaju promotivne kredite	16,0 %
14		Osnovni materijali, energetika, industrijske djelatnosti, poljoprivreda, prerađivačka industrija, rudarstvo i vađenje	10,0 %
15		Roba ili usluge široke potrošnje, prijevoz i skladištenje, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti	12,0 %
16		Tehnologija, telekomunikacije	12,0 %
17		Zdravstvo, komunalne usluge, stručne i tehničke djelatnosti	12,0 %
18	Drugi sektor		13,0 %”

(10)

u članku 325.am stavku 1., tablica 7. zamjenjuje se sljedećim:

„Tablica 7.

Broj razreda	Kreditna kvaliteta	Sektor	Ponder rizika
1	Nadređeni i stupanj kreditne kvalitete od 1 do 3	RMBS – Prime	0,9 %
2		RMBS – Mid-Prime	1,5 %
3		RMBS – Sub-Prime	2,0 %
4		CMBS	2,0 %
5		Vrijednosni papiri osigurani imovinom (ABS) – studentski krediti	0,8 %
6		ABS – kreditne kartice	1,2 %
7		ABS – automobili	1,2 %
8		Financijski instrumenti osigurani kreditima (CLO) – koji nisu uključeni u ACTP	1,4 %
9	Nenadređeni i stupanj kreditne kvalitete od 1 do 3	RMBS – Prime	1,125 %
10		RMBS – Mid-Prime	1,875 %
11		RMBS – Sub-Prime	2,5 %
12		CMBS	2,5 %
13		ABS – studentski krediti	1 %
14		ABS – kreditne kartice	1,5 %
15		ABS – automobili	1,5 %
16		CLO – koji nisu uključeni u ACTP	1,75 %
17	Stupanj kreditne kvalitete 4 do 6 i bez rejtinga	RMBS – Prime	1,575 %
18		RMBS – Mid-Prime	2.625 %
19		RMBS – Sub-Prime	3,5 %
20		CMBS	3,5 %
21		ABS – studentski krediti	1,4 %
22		ABS – kreditne kartice	2,1 %
23		ABS – automobili	2,1 %
24		CLO – koji nisu uključeni u ACTP	2,45 %
25	Drugi sektor		3,5 %”

(11)

u članku 325.ap stavku 1., tablica 8. zamjenjuje se sljedećim:

„Tablica 8.

Broj razreda	Tržišna kapitalizacija	Gospodarstvo	Sektor	Ponder rizika za promptnu cijenu vlasničkih instrumenata	Ponder rizika za repo stopu na vlasničke instrumente
1	Velika	Gospodarstvo tržišta u usponu	Roba i usluge široke potrošnje, prijevoz i skladištenje, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, zdravstvo, komunalne usluge	55 %	0,55 %
2			Telekomunikacije, industrijske djelatnosti	60 %	0,60 %
3			Osnovni materijali, energetika, poljoprivreda, proizvodnja, rudarstvo i vađenje	45 %	0,45 %
4			Financijske djelatnosti uključujući financijske djelatnosti koje podupire država, poslovanje nekretninama, tehnologija	55 %	0,55 %
5		Napredno gospodarstvo	Roba i usluge široke potrošnje, prijevoz i skladištenje, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, zdravstvo, komunalne usluge	30 %	0,30 %
6			Telekomunikacije, industrijske djelatnosti	35 %	0,35 %
7			Osnovni materijali, energetika, poljoprivreda, proizvodnja, rudarstvo i vađenje	40 %	0,40 %
8			Financijske djelatnosti uključujući financijske djelatnosti koje podupire država, poslovanje nekretninama, tehnologija	50 %	0,50 %
9	Mala	Gospodarstvo tržišta u usponu	Svi sektori opisani pod brojevima razreda 1, 2, 3 i 4	70 %	0,70 %
10	Mala	Napredno gospodarstvo	Svi sektori opisani pod brojevima razreda 5, 6, 7 i 8	50 %	0,50 %
11	Drugi sektor			70 %	0,70 %
12	Velika tržišna kapitalizacija, napredni gospodarski indeksi			15 %	0,15 %
13	Drugi indeksi			25 %	0,25 %”

(12)

članak 325.aq mijenja se kako slijedi

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Korelacijski parametar za delta-rizik ρκl između dviju osjetljivosti S i S unutar istog razreda iznosi 99,90 % ako je jedna osjetljivost na promptnu cijenu vlasničkih instrumenata, a druga osjetljivost na repo stopu na vlasničke instrumente i ako se obje osjetljivosti odnose na istog izdavatelja vlasničkih instrumenata.”;

(b)

u stavku 2. dodaje se sljedeća točka (e):

„(e)	80 % između dviju osjetljivosti unutar istog razreda u okviru bilo kojeg razreda indeksa (brojevi razreda 12 ili 13).”;

(c)	stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. Korelacijski parametar ρkl između dviju osjetljivosti WS k i WS l na repo stope na vlasničke instrumente unutar istog razreda određuje se u skladu sa stavkom 2. točkama od (a) do (d).”;

(13)

Članci 325.ar i 325.as zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 325ar

Korelacije među razredima za rizik vlasničkih instrumenata

Korelacijski parametar c primjenjuje se na agregiranje osjetljivosti među različitim razredima.

Određuje se u odnosu na razrede iz tablice 8. članka 325.ap kako slijedi:

(a)	15 % ako oba razreda pripadaju u razrede od 1 do 10;

(b)	0 % ako je bilo koji od oba razreda razred 11;

(c)	75 % ako oba razreda pripadaju u razrede od 12 do 13;

(d)	45 % u drugim slučajevima.

Članak 325.as

Ponderi rizika za robni rizik

Ponderi rizika za osjetljivosti na faktore robnog rizika su sljedeći:

Tablica 9.

Broj razreda	Naziv razreda	Ponder rizika
1	Energetika – čvrsta goriva	30 %
2	Energetika – tekuća goriva	35 %
3	Energetika – električna energija i trgovanje emisijama ugljika	60 %
4	Prijevoz robe	80 %
5	Metali – neplemeniti	40 %
6	Plinovita goriva	45 %
7	Plemeniti metali (uključujući zlato)	20 %
8	Žitarice i uljarice	35 %
9	Stočarski proizvodi i mliječni proizvodi	25 %
10	Potrošni proizvodi i ostali poljoprivredni proizvodi	35 %
11	Druga roba	50 %”

(14)	U članku 325.av stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Ponderi rizika od 15 % primjenjuju se za sve osjetljivosti na faktore valutnog rizika.”;

(15)

u članku 325.ax stavku 3., tablica 11. zamjenjuje se sljedećim:

„Tablica 11.

Kategorija rizika	LHkategorija rizika	Ponderi rizika
opći kamatni rizik (GIRR)	60	100 %
rizik kreditne marže koji nije predmet sekuritizacije	120	100 %
rizik kreditne marže koji je predmet sekuritizacije (ACTP)	120	100 %
rizik kreditne marže koji je predmet sekuritizacije (koji nije uključen u ACTP)	120	100 %
vlasnički instrumenti (velika kapitalizacija i indeksi)	20	77,78 %
vlasnički instrumenti (mala kapitalizacija i drugi sektor)	60	100 %
Roba	120	100 %
Tečaj	40	100 %”

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 30. rujna 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 17. prosinca 2019.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN

(1) SL L 176, 27.6.2013., str. 1.

(2) Bazelski odbor za nadzor banaka, „Minimalni kapitalni zahtjevi za tržišni rizik”. Publikacija je dostupna na internetskoj stranici Banke za međunarodne namire (www.bis.org).