(1)

U skladu s člancima 120. i 121. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) države članice dužne su voditi svoje ekonomske politike tako da doprinose ostvarivanju ciljeva Unije i u kontekstu općih smjernica koje oblikuje Vijeće. Člankom 148. UFEU-a predviđa se da države članice provode politike zapošljavanja kojima se uzimaju u obzir smjernice za zapošljavanje. Koordinacija ekonomskih politika država članica stoga je pitanje od zajedničkog interesa.

(2)

Člankom 175. UFEU-a predviđa se, među ostalim, da države članice koordiniraju svoje ekonomske politike tako da ostvaruju ciljeve ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije iz članka 174. UFEU-a.

(3)

Člankom 174. UFEU-a predviđa se da Unija, radi promicanja svojeg sveukupnog skladnog razvoja, razvija i provodi aktivnosti koje vode jačanju njezine ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije. Nadalje, njime se predviđa da Unija osobito nastoji smanjiti razlike u stupnju razvijenosti među različitim regijama i zaostalost regija u najnepovoljnijem položaju. Otoci i najudaljenije regije osobito bi trebali imati koristi od nastojanja da se smanje razlike. Pri provedbi politika Unije trebalo bi uzeti u obzir različite polazne položaje i posebnosti regija.

(4)

Na razini Unije europski semestar za koordinaciju ekonomskih politika („europski semestar”), uključujući načela europskog stupa socijalnih prava, okvir je za utvrđivanje prioritetâ nacionalnih reformi i praćenje njihove provedbe. Pored mjera kojima se jačaju konkurentnost, razvojni potencijal i održive javne financije, trebalo bi uvesti i reforme koje se temelje na solidarnosti, integraciji, socijalnoj pravdi i pravednoj raspodjeli bogatstva s ciljem stvaranja kvalitetnog zapošljavanja i održivog rasta, osiguravanja jednakosti prilika i pristupa prilikama te osiguravanja socijalne zaštite i pristupa socijalnoj zaštiti, zaštite ranjivih skupina i poboljšanja životnog standarda svih građana Unije. Države članice trebaju izraditi vlastite nacionalne višegodišnje strategije ulaganja za potporu tim reformama, imajući na umu Pariški sporazum donesen u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (4) („Pariški sporazum”), nacionalne energetske i klimatske planove donesene u okviru upravljanja energetskom unijom i djelovanjem u području klime uspostavljenima Uredbom (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (5), planove za pravednu tranziciju i planove provedbe Garancije za mlade, kao i UN-ove ciljeve održivog razvoja. Te bi strategije trebalo, prema potrebi, predstaviti uz godišnje nacionalne programe reformi kako bi se istaknuli i koordinirali prioritetni projekti ulaganja koje treba poduprijeti nacionalnim financiranjem i/ili financiranjem od strane Unije.

(5)

Komisija je u Godišnjoj strategiji održivog rasta za 2020. i proljetnom i ljetnom paketu europskog semestra za 2020., navela da bi europski semestar trebao doprinijeti provedbi europskog zelenog plana, europskog stupa socijalnih prava i UN-ovih ciljeva održivog razvoja.

(6)

Izbijanje bolesti COVID-19 početkom 2020. promijenilo je gospodarske, socijalne i proračunske prognoze u Uniji i u svijetu, zbog čega je bio potreban hitan i koordiniran odgovor i na razini Unije i na nacionalnoj razini kako bi se mogli suočiti s ogromnim gospodarskim i socijalnim posljedicama i asimetričnim učincima za države članice. Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 te prethodna gospodarska i financijska kriza pokazale su da razvoj zdravih, održivih i otpornih gospodarstava te financijskih sustava i sustava socijalne skrbi utemeljenih na snažnim gospodarskim i socijalnim strukturama pomaže državama članicama da na šokove reagiraju djelotvornije i na pravedan i uključiv način te da se brže od njih oporave. Nedostatak otpornosti može dovesti i do negativnih učinaka prelijevanja šokova među državama članicama ili unutar Unije u cjelini, što predstavlja izazove za konvergenciju i koheziju u Uniji. Smanjenja rashoda u sektorima poput obrazovanja i kulture te kreativnog sektora te u zdravstvenoj skrbi mogu se pokazati kontraproduktivnima za postizanje brzog oporavka. Srednjoročne i dugoročne posljedice krize uzrokovane bolešću COVID-19 uvelike će ovisiti o tome koliko će se brzo gospodarstva i društva država članica oporaviti od te krize, što pak ovisi o raspoloživom fiskalnom prostoru država članica za poduzimanje mjera za ublažavanje gospodarskih i socijalnih posljedica krize te o otpornosti njihovih gospodarstava i društvenih struktura. Stoga će održive reforme kojima se potiče rast i održiva ulaganja kojima se potiče rast te kojima se nastoje riješiti strukturne slabosti gospodarstava država članica i kojima se jača otpornost, povećava produktivnost i koje dovode do veće konkurentnosti država članica, biti ključni za vraćanje tih gospodarstava na pravi put te za smanjenje nejednakosti i razlika u Uniji.

(7)

Dosadašnja nam iskustva govore da se tijekom kriza često drastično smanjuju ulaganja. Međutim, u ovoj je situaciji ključno podržati ulaganja kako bi se ubrzao oporavak i ojačao dugoročni potencijal rasta. Unutarnje tržište koje dobro funkcionira i ulaganje u zelene i digitalne tehnologije, u inovacije i istraživanja, među ostalim i u gospodarstvo utemeljeno na znanju, u prelazak na čistu energiju te u poticanje energetske učinkovitosti u području stanovanja i u drugim ključnim gospodarskim sektorima važni su za postizanje pravednog, uključivog i održivog rasta, potporu otvaranju radnih mjesta i postizanje klimatske neutralnosti EU-a do 2050.

(8)

U kontekstu krize uzrokovane bolešću COVID-19 potrebno je ojačati postojeći okvir za pružanje potpore državama članicama te inovativnim alatom državama članicama pružati izravnu financijsku potporu. U tu bi svrhu trebalo uspostaviti Mehanizam za oporavak i otpornost („Mehanizam”) kako bi se osigurala djelotvorna i znatna financijska potpora za ubrzavanje provedbe održivih reformi i povezanih javnih ulaganja u državama članicama. Mehanizam bi trebao biti namjenski instrument osmišljen za ublažavanje negativnih učinaka i posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19 u Uniji. Trebao bi biti sveobuhvatan i utemeljen na iskustvu Komisije i država članica koje je stečeno primjenom drugih instrumenata i programa. Privatna ulaganja mogla bi se poticati i programima javnih ulaganja, među ostalim i financijskim instrumentima, subvencijama i drugim instrumentima, pod uvjetom da se poštuju pravila o državnim potporama.

(9)

Reforme i ulaganja u okviru Mehanizma trebali bi pomoći učiniti Uniju otpornijom i manje ovisnom diversifikacijom ključnih opskrbnih lanaca, čime će se ojačati strateška autonomija Unije uz otvoreno gospodarstvo. Reforme i ulaganja u okviru Mehanizma trebali bi također stvoriti europsku dodanu vrijednost.

(10)

Oporavak bi trebalo ostvariti, a otpornost Unije i njezinih država članica trebalo bi ojačati potporom mjerama koje se odnose na područja politike od europskog značaja koja su strukturirana u šest stupova („šest stupova“), a to su: zelena tranzicija; digitalna transformacija; pametan, održiv i uključiv rast, uključujući gospodarsku koheziju, radna mjesta, produktivnost, konkurentnost, istraživanje, razvoj i inovacije te unutarnje tržište koje dobro funkcionira, s jakim malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi); socijalna i teritorijalna kohezija; zdravlje te gospodarska, socijalna i institucionalna otpornost, s ciljem, među ostalim, povećanja pripravnosti za krize i kapaciteta za odgovor na krize; te politike za sljedeću generaciju, djecu i mlade, kao što su obrazovanje i vještine.

(11)

Zelenu tranziciju trebalo bi poduprijeti reformama i ulaganjima u zelene tehnologije i kapacitete, uključujući u biološku raznolikost, energetsku učinkovitost, obnovu zgrada i kružno gospodarstvo, uz istodobno doprinošenje klimatskim ciljevima Unije, u poticanje održivog rasta, otvaranje radnih mjesta i očuvanje energetske sigurnosti.

(12)

Reformama i ulaganjima u digitalne tehnologije, infrastrukturu i procese povećat će se konkurentnost Unije na globalnoj razini te će te reforme i ulaganja također doprinijeti većoj otpornosti i inovativnosti te manjoj ovisnosti Unije diversifikacijom ključnih lanaca opskrbe. Reformama i ulaganjima posebno bi se trebali promicati digitalizacija usluga, razvoj digitalne i podatkovne infrastrukture, klastera i centara za digitalne inovacije te otvorenih digitalnih rješenja. Digitalna tranzicija trebala bi potaknuti i digitalizaciju MSP-ova. Ulaganjima u digitalne tehnologije trebalo bi poštovati načela interoperabilnosti, energetske učinkovitosti i zaštite osobnih podataka, omogućiti sudjelovanje MSP-ova i novoosnovanih poduzeća te promicati upotrebu rješenja otvorenog koda.

(13)

Reforme i ulaganja u pametan, održiv i uključiv rast, uključujući gospodarsku koheziju, radna mjesta, produktivnost, konkurentnost, istraživanje, razvoj i inovacije te unutarnje tržište koje dobro funkcionira sa snažnim MSP-ovima, trebali bi imati za cilj povećanje potencijala rasta i omogućivanje održivog oporavka gospodarstva Unije. Tim reformama i ulaganjima trebali bi se također promicati poduzetništvo, socijalna ekonomija, razvoj održive infrastrukture i održivog prometa te industrijalizacija i reindustrijalizacija kao i ublažiti učinci krize uzrokovane bolešću COVID-19 na gospodarstvo.

(14)

Reforme i ulaganja u socijalnu i teritorijalnu koheziju također bi trebali doprinijeti borbi protiv siromaštva i rješavanju nezaposlenosti kako bi se gospodarstva država članica oporavila, a pritom nitko ne bi bio zapostavljen. Te reforme i ulaganja trebali bi dovesti do otvaranja visokokvalitetnih i stabilnih radnih mjesta, uključivanja i integracije skupina u nepovoljnom položaju te omogućiti jačanje socijalnog dijaloga, infrastrukture i usluga, kao i socijalne zaštite i sustavâ socijalne skrbi.

(15)

Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 također istaknula je važnost reformi i ulaganja u zdravstvo te ekonomsku, socijalnu i institucionalnu otpornost čiji je cilj, među ostalim, povećati pripravnost za krize i kapacitet za odgovor na krize, osobito poboljšanjem kontinuiteta poslovanja i kontinuiteta javnih usluga te dostupnosti i kapaciteta zdravstvenih sustava i sustava skrbi, djelotvornosti javne uprave i nacionalnih sustava, uključujući smanjenje administrativnog opterećenja, te djelotvornosti pravosudnih sustava, kao i sprečavanja prijevara i nadzora sprečavanja pranja novca.

(16)

Reforme i ulaganja u sljedeću generaciju, u djecu i mlade, ključni su za promicanje obrazovanja i vještina, među ostalim i digitalnih vještina, usavršavanje i prekvalifikaciju aktivne radne snage, programe integracije nezaposlenih, politike ulaganja u pristup i prilike za djecu i mlade povezane s obrazovanjem, zdravljem, prehranom, radnim mjestima i stanovanjem te politike kojima se premošćuje generacijski jaz u skladu s ciljevima Garancije za djecu i Garancije za mlade. Tim mjerama trebalo bi osigurati da sljedeća generacija Europljana ne trpi trajno posljedice krize uzrokovane bolešću COVID-19 i da se generacijski jaz dodatno ne produbi.

(17)

Trenutačno ne postoji instrument kojim se predviđa izravna financijska potpora povezana s postizanjem rezultata i provedbom reformi i javnih ulaganja država članica kao odgovor na izazove utvrđene u kontekstu europskog semestra, među ostalim i u kontekstu europskog stupa socijalnih prava i UN-ovih ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, i čiji je cilj ostvarivanje trajnog učinka na produktivnost i gospodarsku, socijalnu i institucionalnu otpornost država članica.

(18)

Vrste financiranja i metode provedbe u okviru ove Uredbe trebalo bi odabrati ovisno o tome koliko je njima moguće postići specifične ciljeve djelovanja i ostvariti rezultate, uzimajući u obzir, prije svega, troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik od neusklađenosti. Bespovratna financijska potpora u okviru Mehanizma trebala bi biti u obliku sui generis doprinosa Unije koji se određuje na temelju maksimalnog financijskog doprinosa izračunanog za svaku državu članicu i uzimajući u obzir procijenjene ukupne troškove plana za oporavak i otpornost, a trebala bi se plaćati na temelju ostvarenja rezultata u odnosu na ključne etape i ciljne vrijednosti plana za oporavak i otpornost. Takav doprinos trebalo bi stoga utvrditi u skladu sa sektorskim pravilima predviđenima u ovoj Uredbi, u skladu s pravilima o pojednostavnjenju koja se odnose na financiranje koje nije povezano s troškovima utvrđenima u članku 125. stavku 1. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (6) („Financijska uredba”). Stoga bi u ovoj Uredbi, podložno općim načelima upravljanja proračunom u okviru Financijske uredbe, trebalo utvrditi posebna pravila i postupke u vezi s dodjelom, provedbom i kontrolom bespovratne financijske potpore u okviru ove Uredbe. Financiranje koje nije povezano s troškovima trebalo bi se primjenjivati na razini plaćanja Komisije državama članicama kao korisnicama, bez obzira na nadoknadu, u bilo kojem obliku, financijskih doprinosa država članica krajnjim primateljima. Države članice trebale bi se moći koristiti svim oblicima financijskih doprinosa, uključujući pojednostavnjene mogućnosti obračuna troškova. Ne dovodeći u pitanje pravo Komisije da poduzme mjere u slučaju prijevare, korupcije, sukoba interesa ili dvostrukog financiranja iz Mehanizma i drugih programa Unije, plaćanja ne bi trebala podlijegati kontroli troškova koje je korisnik doista imao.

(19)

U skladu s Uredbom Vijeća (EU) 2020/2094 (7) i u okviru sredstava koja se njome dodjeljuju, trebalo bi provesti mjere oporavka i otpornosti u sklopu Mehanizma kako bi se suočili s dosad neviđenim posljedicama krize uzrokovane bolešću COVID-19. Ta dodatna sredstva trebala bi se upotrebljavati tako da se osigura poštovanje rokova predviđenih u Uredbi (EU) 2020/2094.

(20)

Mehanizmom bi trebalo podupirati projekte kojima se poštuje načelo dodatnosti financiranja od strane Unije. Mehanizam ne bi trebao, osim u opravdanim slučajevima, biti zamjena za stalne nacionalne rashode.

(21)

Jamčenje visoke razine kibersigurnosti i povjerenja u tehnologije preduvjet je za uspješnu digitalnu transformaciju u Uniji. U zaključcima od 1. i 2. listopada 2020. Europsko vijeće pozvalo je Uniju i države članice da u potpunosti iskoriste paket instrumenata za kibersigurnost mreža 5G donesen 29. siječnja 2020. i osobito da primijene relevantna ograničenja na visokorizične dobavljače za ključna sredstva koja su u koordiniranim procjenama rizika Unije definirana kao kritična i osjetljiva. Europsko vijeće naglasilo je da se potencijalne dobavljače tehnologije 5G mora procijeniti na temelju zajedničkih objektivnih kriterija.

(22)

Kako bi se potaknule sinergije između Mehanizma, programa InvestEU uspostavljenog uredbom Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa InvestEU i o izmjeni Uredbe (EU) 2015/1017 („Uredba o programu InvestEU“) te Instrumenta za tehničku potporu uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/240 Europskog parlamenta i Vijeća (8), planovi za oporavak i otpornost mogli bključivati, u okviru određene gornje granice, doprinose odjeljcima „države članice” u okviru programa InvestEU i Instrumentu za tehničku potporu, u skladu s ovom Uredbom.

(23)

U skladu s europskim zelenim planom kao strategijom održivog rasta Europe i važnošću borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i UN-ovih ciljeva održivog razvoja, Mehanizam treba doprinijeti uključivanju djelovanja u području klime i održivosti okoliša u politike te postizanju općeg cilja da se 30 % proračunskih rashoda Unije namijeni kao potpora klimatskim ciljevima. U tu bi svrhu mjere koje se podupiru Mehanizmom i koje su uključene u planove za oporavak i otpornost pojedinačnih država članica trebale doprinijeti zelenoj tranziciji, među ostalim i biološkoj raznolikosti, ili rješavanju izazova koji iz toga proizlaze, te bi trebale činiti najmanje 37 % ukupnih dodijeljenih sredstava plana za oporavak i otpornost na temelju metode za praćenje klimatskih mjera utvrđene u prilogu ovoj Uredbi. Ta metoda bi se u skladu s time trebala koristiti za mjere koje se ne mogu izravno pripisati nekom od područja intervencije navedenih u prilogu ovoj Uredbi. Ako se dotična država članica i Komisija slože, koeficijenti za potporu za klimatske ciljeve trebali bi se moći povećati na 40 % ili 100 % za pojedinačna ulaganja, kao što je pojašnjeno u planu za oporavak i otpornost, kako bi se u obzir uzele popratne mjere uz reforme koje vjerodostojno povećavaju njihov učinak na klimatske ciljeve. U tu svrhu koeficijenti za potporu za klimatske ciljeve trebali bi se moći povećati do ukupnog iznosa od 3 % dodijeljenih sredstava iz plana za oporavak i otpornost za pojedinačna ulaganja. Mehanizmom bi trebalo podupirati aktivnosti kojima se u potpunosti poštuju klimatski i okolišni standardi i prioriteti Unije te načelo „ne nanosi bitnu štetu“ u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća (9) (načelo „ne nanosi bitnu štetu”).

(24)

S obzirom na važnost borbe protiv drastičnog gubitka biološke raznolikosti, ovom Uredbom trebalo bi doprinijeti uključivanju djelovanja na području biološke raznolikosti u politike Unije.

(25)

Države članice trebale bi osigurati da mjere uključene u njihove planove za oporavak i otpornost budu usklađene s načelom „ne nanosi bitnu štetu” u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852. Komisija bi u tu svrhu trebala osigurati tehničke smjernice. Na navedene tehničke smjernice ne bi trebalo utjecati stupanje na snagu delegiranih akata iz članka 3. točke (d) Uredbe (EU) 2020/852.

(26)

Mjere koje se podupiru Mehanizmom i uključene su u planove za oporavak i otpornost pojedinačnih država članica trebale bi također činiti iznos koji predstavlja najmanje 20 % sredstava dodijeljenih u okviru plana za oporavak i otpornost za troškove digitalizacije. U tu bi svrhu države članice trebale izračunati koeficijent potpore za digitalne ciljeve na temelju metode koja pokazuje u kojoj se mjeri potporom u sklopu Mehanizma doprinosi digitalnim ciljevima. Trebalo bi odrediti koeficijente za pojedinačne mjere na temelju područja intervencija utvrđenih u prilogu ovoj Uredbi. Metoda bi se u skladu s time trebala koristiti za mjere koje se ne mogu izravno pripisati nekom od područja intervencije. Ako se dotična država članica i Komisija slože, te bi se koeficijente trebalo moći povećati na 40 % ili 100 % za pojedinačna ulaganja kako bi se u obzir uzele popratne reforme koje povećavaju učinak mjera na digitalne ciljeve.

(27)

Za potrebe utvrđivanja doprinosa relevantnih mjera o klimatskim ciljevima i digitalnim ciljevima u planovima za oporavak i otpornost, takve bi se mjere trebalo moći uzeti u obzir u okviru oba cilja u skladu s njihovim odgovarajućim metodama.

(28)

Žene su osobito pogođene krizom uzrokovanom bolešću COVID-19 jer čine većinu zdravstvenih radnika širom Unije i usklađuju neplaćeni rad u području skrbi sa svojim odgovornostima na radnom mjestu. Situacija je posebno teška za samohrane roditelje, od kojih su 85 % žene. Cijelim tijekom izrade i provedbe planova za oporavak i otpornost koji se dostavljaju na temelju ove Uredbe trebalo bi uzimati u obzir i promicati rodnu ravnopravnost i jednake prilike za sve te osvješćivanje o tim ciljevima. Ulaganje u snažnu infrastrukturu za skrb također je ključno za osiguravanje rodne ravnopravnosti i ekonomskog osnaživanja žena kako bi se izgradila otporna društava, vodila borba protiv nesigurnih uvjeta u sektoru u kojem prevladavaju žene, poticalo otvaranja radnih mjesta, sprečavali siromaštvo i socijalna isključenost te kako bi se postigao pozitivan učinka na bruto domaći proizvod (BDP) jer se time većem broju žena omogućuje sudjelovanje u plaćenom radu.

(29)

Trebalo bi uspostaviti mehanizam kojim bi se osigurala povezanost Mehanizma s dobrim gospodarskim upravljanjem i kojim bi se Komisiji omogućilo da Vijeću podnese prijedlog za suspenziju svih ili dijela obveza ili plaćanja u okviru Mehanizma. Obvezu Komisije da predloži suspenziju trebalo bi suspendirati sve dok je aktivna takozvana „opća klauzula o odstupanju“ u okviru Pakta o stabilnosti i rastu. Kako bi se osigurala jedinstvena provedba te uzimajući u obzir važnost financijskih učinaka mjera koje se uvode, Vijeću bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti te bi ono trebalo djelovati na temelju prijedloga Komisije. Radi olakšavanja donošenja odluka potrebnih za osiguravanje djelotvornog djelovanja u kontekstu okvira gospodarskog upravljanja, za suspenziju obveza trebalo bi primijeniti glasanje obrnutom kvalificiranom većinom. Nadležni odbor Europskog parlamenta trebao bi moći Komisiju pozvati na raspravu o primjeni tog mehanizma u kontekstu strukturiranog dijaloga kako bi Europski parlament mogao izraziti svoja stajališta. Kako bi Komisija na odgovarajući način uzela u obzir stajališta Europskog parlamenta, strukturirani dijalog trebao bi se održati u roku od četiri tjedna nakon što je Komisija obavijestila Europski parlament o primjeni tog mehanizma.

(30)

Specifični cilj Mehanizma trebao bi biti pružanje financijske potpore s ciljem postizanja ključnih etapa i ciljnih vrijednosti reformi i ulaganja utvrđenih u planovima za oporavak i otpornost. Taj bi cilj trebalo nastojati ostvarivati u bliskoj suradnji s dotičnim državama članicama.

(31)

Komisija bi do 31. srpnja 2022. Europskom parlamentu i Vijeću trebala predstaviti izvješće o preispitivanju provedbe Mehanizma. U tu bi svrhu Komisija trebala uzeti u obzir zajedničke pokazatelje i tablicu pokazatelja za oporavak i otpornost predviđenu ovom Uredbom, kao i druge dostupne relevantne informacije. Nadležni odbor Europskog parlamenta može pozvati Komisiju da predstavi glavne zaključke svojeg izvješća o preispitivanju u kontekstu dijaloga o oporavku i otpornosti uspostavljenog ovom Uredbom.

(32)

Kako bi se osigurao njihov doprinos ciljevima Mehanizma, planovi za oporavak i otpornost trebali bi sadržavati koherentan paket mjera za provedbu reformi i projekata javnih ulaganja. Mjere koje su započete od 1. veljače 2020. trebale bi biti prihvatljive. Planovi za oporavak i otpornost trebali bi biti usklađeni s relevantnim izazovima i prioritetima koji su specifični za pojedinu zemlju i utvrđeni u kontekstu europskog semestra, kao i s izazovima i prioritetima utvrđenima u najnovijoj preporuci Vijeća o ekonomskoj politici europodručja za države članice čija je valuta euro. Planovi za oporavak i otpornost trebali bi također biti usklađeni s nacionalnim programima reformi, nacionalnim energetskim i klimatskim planovima, planovima za pravednu tranziciju, planom provedbe programa Garancija za mlade te sporazumima o partnerstvu i operativnim programima donesenima u okviru fondova Unije. Kako bi se potaknula djelovanja koja su među prioritetima europskog zelenog plana i digitalne agende, u planovima za oporavak i otpornost trebalo bi utvrditi i mjere relevantne za zelenu i digitalnu tranziciju. Te bi mjere trebale omogućiti brzo ostvarivanje ciljnih vrijednosti, ciljeva i doprinosa utvrđenih u nacionalnim energetskim i klimatskim planovima i njihovim ažuriranim verzijama. Sve aktivnosti koje primaju potporu trebalo bi provoditi uz puno poštovanje klimatskih i okolišnih standarda i prioriteta Unije. Planovi za oporavak i otpornost trebali bi također poštovati horizontalna načela Mehanizma.

(33)

Planovi za oporavak i otpornost ne bi trebali utjecati na pravo sklapanja ili provedbe kolektivnih ugovora ili poduzimanja kolektivnih mjera u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, s pravom i praksom Unije te s nacionalnim pravom i praksom.

(34)

Regionalna i lokalna tijela mogu biti važni partneri u provedbi reformi i ulaganja. U tom pogledu trebalo bi se na odgovarajući način savjetovati s njima i uključiti ih, u skladu s nacionalnim pravnim okvirom.

(35)

Ako je pojedina država članica izuzeta od praćenja i procjene u kontekstu europskog semestra na temelju članka 12. Uredbe (EU) br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (10) ili podliježe nadzoru u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 332/2002 (11), na dotičnu državu članicu trebalo bi biti moguće primijeniti ovu Uredbu u odnosu na izazove i prioritete utvrđene u navedenim uredbama.

(36)

Kako bi moglo utjecati na izradu i provedbu, od strane država članica, planova za oporavak i otpornost, Vijeće bi u kontekstu europskog semestra trebalo moći raspravljati o stanju oporavka, otpornosti i sposobnosti prilagodbe u Uniji. Ta bi se rasprava trebala temeljiti na strateškim i analitičkim informacijama dostupnima Komisiji u kontekstu europskog semestra te na informacijama o provedbi planova za oporavak i otpornost iz prethodnih godina, ako su dostupne.

(37)

Kako bi se pružio odgovarajući financijski doprinos razmjeran stvarnim potrebama država članica u pogledu provedbe i dovršetka reformi i ulaganja iz plana za oporavak i otpornost, primjereno je utvrditi maksimalni financijski doprinos koji im je u okviru Mehanizma dostupan kao bespovratna financijska potpora. 70 % iznosa tog maksimalnog financijskog doprinosa trebalo bi izračunavati na temelju broja stanovnika, inverzne vrijednosti BDP-a po stanovniku i relativne stope nezaposlenosti svake države članice. 30 % tog maksimalnog financijskog doprinosa trebalo bi izračunavati na temelju broja stanovnika, inverzne vrijednosti BDP-a po stanovniku i, u jednakom omjeru, promjene realnog BDP-a u 2020. i ukupne promjene realnog BDP-a tijekom razdoblja 2020.–2021. na temelju jesenske prognoze Komisije iz 2020. za podatke koji nisu dostupni u trenutku izračuna, a koje do 30. lipnja 2022. treba ažurirati stvarnim rezultatima.

(38)

Potrebno je utvrditi postupak u okviru kojeg države članice dostavljaju planove za oporavak i otpornost te sadržaj tih planova. Države članice trebale bi u pravilu do 30. travnja službeno dostaviti svoje planove za oporavak i otpornost, a to bi mogle učiniti u obliku jedinstvenog integriranog dokumenta zajedno sa svojim nacionalnim programom reformi. Radi osiguravanja brze provedbe Mehanizma države članice trebale bi moći od 15. listopada prethodne godine dostaviti nacrt plana za oporavak i otpornost.

(39)

Kako bi se osigurala odgovornost na nacionalnoj razini i usredotočenost na relevantne reforme i ulaganja, države članice koje žele primiti potporu trebale bi Komisiji dostaviti plan za oporavak i otpornost koji je uredno obrazložen i potkrijepljen dokazima. U tom bi planu trebalo detaljno opisati na koji način, uzimajući u obzir mjere koje su u njemu sadržane, on predstavlja sveobuhvatan i primjereno uravnotežen odgovor na ekonomsku i socijalnu situaciju dotične države članice, čime se na odgovarajući način doprinosi šest stupova, uzimajući u obzir specifične izazove s kojima se suočava dotična država članica. U planu za oporavak i otpornost trebalo bi utvrditi detaljan skup mjera za njegovo praćenje i provedbu, uključujući ciljne vrijednosti i ključne etape te procijenjene troškove, kao i očekivani učinak plana za oporavak i otpornost na potencijal rasta, otvaranje radnih mjesta te gospodarsku, socijalnu i institucionalnu otpornost, među ostalim i promicanjem politika za djecu i mlade, te na ublažavanje ekonomskih i socijalnih posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19, čime bi se doprinijelo provedbi europskog stupa socijalnih prava te time pojačale ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija i konvergencija unutar Unije. Plan bi trebao uključivati i mjere relevantne za zelenu tranziciju, uključujući biološku raznolikost i digitalnu tranziciju. Također bi trebao sadržavati objašnjenje načina na koji djelotvorno doprinosi suočavanju s relevantnim izazovima i prioritetima koji su specifični za pojedinu zemlju i utvrđeni u kontekstu europskog semestra, uključujući fiskalne aspekte i preporuke na temelju članka 6. Uredbe (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (12). Također bi trebao sadržavati objašnjenje načina na koji se planom za oporavak i otpornost osigurava da se nijednom mjerom uključenom u taj plan ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852 (načelo „ne nanosi bitnu štetu”). Planom za oporavak i otpornost trebalo bi utvrditi očekivani doprinos ravnopravnosti spolova i jednakim prilikama za sve, kao i sažetak provedenog postupka savjetovanja s relevantnim nacionalnim dionicima.

Plan za oporavak i otpornost trebao bi sadržavati objašnjenje planova, sustava i konkretnih mjera države članice za sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje sukoba interesa, korupcije i prijevara te izbjegavanja dvostrukog financiranja iz Mehanizma i drugih programa Unije. Plan za oporavak i otpornost može uključivati i prekogranične projekte ili projekte koji uključuju više zemalja. Tijekom cijelog procesa trebalo bi težiti ostvarivanju bliske suradnje Komisije i država članica.

(40)

Provedba Mehanizma trebala bi biti se ostvarivati u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja, uključujući djelotvorno sprečavanje i progon prijevara, među ostalim i poreznih prijevara, utaje poreza, korupcije i sukoba interesa.

(41)

Komisija bi trebala ocijeniti plan za oporavak i otpornost koji je predložila svaka država članica te blisko surađivati s dotičnom državom članicom. Komisija bi trebala u potpunosti poštovati nacionalno vlasništvo nad planom te bi stoga trebala uzeti u obzir obrazloženja i elemente koje je dostavila dotična država članica. Komisija bi trebala na temelju popisa kriterija utvrđenog u ovoj Uredbi ocijeniti relevantnost, djelotvornost, učinkovitost i koherentnost plana za oporavak i otpornost koji je predložila država članica. Komisija bi u roku od dva mjeseca od službenog dostavljanja planova za oporavak i otpornost trebala ocijeniti predložene planove za oporavak i otpornost ili, kada je to primjenjivo, njihove ažurirane verzije. Dotična država članica i Komisija trebale bi se moći dogovoriti o produljenju tog roka za razumno razdoblje ako je to potrebno.

(42)

U prilogu ovoj Uredbi trebalo bi utvrditi odgovarajuće smjernice koje će Komisiji poslužiti kao osnova za transparentnu i pravičnu ocjenu planova za oporavak i otpornost te za određivanje financijskog doprinosa u skladu s ciljevima i svim drugim relevantnim zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi. Radi transparentnosti i učinkovitosti u tu bi svrhu trebalo utvrditi sustav ocjenjivanja radi ocjene prijedlogâ planova za oporavak i otpornost. Kriteriji povezani s preporukama za pojedinu zemlju, jačanjem potencijala za rast, otvaranjem radnih mjesta i gospodarskom, socijalnom i institucionalnom otpornosti te doprinosom provedbi europskog stupa socijalnih prava trebali bi nositi najviše bodova u ocjeni. Djelotvoran doprinos zelenoj tranziciji i digitalnoj tranziciji također bi trebao biti preduvjet za pozitivnu ocjenu.

(43)

Kako bi se doprinijelo izradi visokokvalitetnih planova za oporavak i otpornost te Komisiji pomoglo u ocjenjivanju planova za oporavak i otpornost koje su dostavile države članice te u ocjenjivanju stupnja njihova ostvarenja, trebalo bi predvidjeti mogućnost korištenja savjeta stručnjaka i, na zahtjev dotične države članice, istorazinskog savjetovanja (eng. peer counselling) i tehničke podrške. Države članice mogu zatražiti i potporu u okviru Instrumenta za tehničku potporu. Države članice trebalo bi potaknuti na stvaranje sinergija s planovima za oporavak i otpornost drugih država članica.

(44)

U svrhu pojednostavnjenja financijski doprinos trebao bi se određivati prema jednostavnim kriterijima. Financijski doprinos trebao bi se određivati na temelju procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost koji je predložila dotična država članica.

(45)

Vijeće bi trebalo odobriti ocjenu planova za oporavak i otpornost provedbenom odlukom, na temelju prijedloga Komisije, koju bi trebalo nastojati donijeti u roku od četiri tjedna od usvajanja tog prijedloga od strane Komisije. Pod uvjetom da plan za oporavak i otpornost odgovara kriterijima za ocjenjivanje u zadovoljavajućoj mjeri, dotičnoj državi članici trebalo bi dodijeliti maksimalni financijski doprinos ako su procijenjeni ukupni troškovi reformi i ulaganja uključenih u plan za oporavak i otpornost jednaki iznosu samog maksimalnog financijskog doprinosa ili viši od njega. Ako su takvi procijenjeni ukupni troškovi niži od samog maksimalnog financijskog doprinosa, dotičnoj državi članici trebalo bi umjesto toga dodijeliti iznos jednak procijenjenim ukupnim troškovima plana za oporavak i otpornost. Ako plan za oporavak i otpornost ne odgovara kriterijima za ocjenjivanje u zadovoljavajućoj mjeri, državi članici ne bi trebalo dodijeliti financijski doprinos. Provedbenu odluku Vijeća trebalo bi na prijedlog Komisije izmijeniti kako bi se uključio ažurirani maksimalni financijski doprinos izračunan na temelju stvarnih rezultata u lipnju 2022. Vijeće bi trebalo donijeti relevantnu odluku o izmjeni bez nepotrebne odgode.

(46)

Kako bi se osiguralo da financijska potpora bude pojačana u prvim godinama nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19 te kako bi se osigurala usklađenost sa sredstvima dostupnima za ovaj Mehanizam, sredstva bi trebala biti dostupna do 31. prosinca 2023. U tu bi svrhu do 31. prosinca 2022. trebalo biti moguće preuzeti pravne obveze za 70 % iznosa raspoloživog za bespovratnu financijsku potporu te za 30 % između 1. siječnja 2023. i 31. prosinca 2023. Do 31. prosinca 2021. na zahtjev države članice koji se podnosi zajedno s planom za oporavak i otpornost iznos od najviše 13 % financijskog doprinosa i, ako je to primjenjivo, od najviše 13 % zajma dotične države članice može se platiti u obliku pretfinanciranja, u mjeri u kojoj je to moguće, u roku od dva mjeseca nakon što Komisija donese pravne obveze.

(47)

Trebalo bi omogućiti da se financijska potpora za plan za oporavak i otpornost države članice pruži u obliku zajma, podložno sklapanju sporazuma o zajmu s Komisijom i na temelju uredno obrazloženog zahtjeva dotične države članice. Zajmove kojima se podupire provedba nacionalnih planova za oporavak i otpornost trebalo bi dodijeliti do 31. prosinca 2023. te bi ih trebalo dodjeljivati uz dospijeće kojim se odražava dugoročnost takve potrošnje. Na temelju članka 5. stavka 2. Odluke Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 (13) vraćanja bi trebala biti predviđena u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja na način kojim se osigurava stalno i predvidljivo smanjenje obveza. Ta bi dospijeća mogla odstupati od dospijeća sredstava koja Unija posuđuje za financiranje zajmova na tržištima kapitala. Stoga je potrebno predvidjeti mogućnost odstupanja od načela utvrđenog u članku 220. stavku 2. Financijske uredbe prema kojem dospijeća zajmova za financijsku pomoć ne bi trebalo mijenjati.

(48)

Zahtjev za potporu u obliku zajma trebao bi opravdan višim financijskim potrebama povezanima s dodatnim reformama i ulaganjima uključenim u plan za oporavak i otpornost, relevantnima posebno za zelenu i digitalnu tranziciju, te troškom plana za oporavak i otpornost koji je viši od maksimalnog financijskog doprinosa koji se dodjeljuje u obliku bespovratnog doprinosa. Trebalo bi biti moguće zahtjev za potporu u obliku zajma podnijeti zajedno s planom za oporavak i otpornost. Ako se zahtjev za potporu u obliku zajma podnosi u drugom trenutku, trebalo bi mu priložiti revidirani plan za oporavak i otpornost s dodatnim ključnim etapama i ciljnim vrijednostima. Kako bi se osiguralo pojačano financiranje na početku razdoblja, potporu u obliku zajma države članice trebale bi zatražiti do 31. kolovoza 2023. Za potrebe dobrog financijskog upravljanja, ukupni iznos svih potpora u obliku zajma odobrenih u okviru ove Uredbe trebao bi biti ograničen. Osim toga, maksimalni opseg zajmova za svaku državu članicu ne bi trebao premašiti 6,8 % njezina bruto nacionalnog dohotka (BND) u 2019. prema podacima Eurostata s datumom zaključenja u svibnju 2020. U iznimnim okolnostima trebalo bi biti moguće povećati ograničeni iznos ovisno o raspoloživim sredstvima. Zbog istog bi razloga trebalo biti moguće zajam isplaćivati u obrocima ovisno o ostvarivanju rezultata. Komisija bi u roku od dva mjeseca trebala ocijeniti zahtjev za potporu u obliku zajma. Na temelju prijedloga Komisije Vijeće bi trebalo moći tu ocjenu odobriti kvalificiranom većinom, provedbenom odlukom koju bi Vijeće trebalo nastojati donijeti u roku od četiri tjedna od usvajanja tog prijedloga Komisije.

(49)

Država članica trebala bi tijekom razdoblja provedbe moći podnijeti obrazloženi zahtjev za izmjenu plana za oporavak i otpornost ako je takvo postupanje opravdano objektivnim okolnostima. Ako Komisija smatra da razlozi koje je iznijela dotična država članica opravdavaju takvu izmjenu, trebala bi procijeniti novi plan za oporavak i otpornost u roku od dva mjeseca. Dotična država članica i Komisija trebale bi se moći dogovoriti o produljenju tog roka za razumno razdoblje ako je to potrebno. Vijeće bi ocjenu novog plana za oporavak i otpornost trebalo odobriti provedbenom odlukom, na temelju prijedloga Komisije, koju bi trebalo nastojati donijeti u roku od četiri tjedna od usvajanja prijedloga.

(50)

Institucije Unije trebale bi učiniti sve što je u njihovoj moći da se vrijeme obrade skrati kako bi se osigurala neometana i brza provedba Mehanizma.

(51)

Radi učinkovitosti i pojednostavnjenja financijskog upravljanja Mehanizmom, financijska potpora Unije planovima za oporavak i otpornost trebala bi biti u obliku financiranja koje se temeljiti na postizanju rezultata koji se mjere u odnosu na ključne etape i ciljne vrijednosti navedene u odobrenim planovima za oporavak i otpornost. U tu bi svrhu dodatna potpora u obliku zajma trebala ovisiti o dodatnim ključnim etapama i ciljnim vrijednostima u odnosu na one koji su relevantni za financijsku potporu (odnosno bespovratnu financijsku potporu).

(52)

Oslobađanje sredstava u okviru Mehanizma ovisi o tome jesu li države članice u zadovoljavajućoj mjeri ostvarile relevantne ključne etape i ciljne vrijednosti utvrđene u planovima za oporavak i otpornost nakon što je ocjenu takvih planova odobrilo Vijeće. Prije nego što donese odluku o odobravanju isplate financijskog doprinosa i, ako je to primjenjivo, zajma, Komisija bi trebala od Gospodarskog i financijskog odbora zatražiti mišljenje o tome jesu li države članice u zadovoljavajućoj mjeri ostvarile relevantne ključne etape i ciljne vrijednosti na temelju preliminarne ocjene Komisije. Kako bi Komisija u svojoj ocjeni mogla uzeti u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora, trebalo bi ga dati u roku od četiri tjedna od primitka preliminarne ocjene Komisije. U svojim raspravama Gospodarski i financijski odbor teži postizanju konsenzusa. Ako, iznimno, jedna ili više država članica smatraju da postoje ozbiljna odstupanja od zadovoljavajućeg ostvarenja relevantnih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti, mogu od predsjednika Europskog vijeća zatražiti da predmet uputi sljedećem Europskom vijeću. Dotične države članice trebale bi također bez nepotrebne odgode obavijestiti Vijeće, a Vijeće bi o tome trebalo bez odgode obavijestiti Europski parlament. U takvim iznimnim okolnostima odluka o odobravanju isplate financijskog doprinosa i, ako je to primjenjivo, zajma, ne bi trebala biti donesena sve dok sljedeće Europsko vijeće iscrpno ne raspravi to pitanje. Taj postupak u pravilu ne bi trebao trajati duže od tri mjeseca nakon što je Komisija zatražila mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora.

(53)

Za potrebe dobrog financijskog upravljanja, poštujući pritom prirodu Mehanizma utemeljenu na uspješnosti, trebalo bi utvrditi posebna pravila za proračunske obveze, plaćanja, suspenziju i povrat sredstava kao i otkazivanje sporazumâ u vezi s financijskom potporom. Državama bi članicama radi osiguravanja predvidljivosti trebalo omogućiti da dvaput godišnje podnose zahtjeve za plaćanja. Plaćanja bi se trebala izvršavati u obrocima te se temeljiti na pozitivnoj ocjeni Komisije o provedbi plana za oporavak i otpornost u dotičnoj državi članici. Države članice trebale bi poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurale da je upotreba sredstava u vezi s mjerama koje se podupiru Mehanizmom u skladu s primjenjivim pravom Unije i nacionalnim pravom. Osobito bi trebale osigurati sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje prijevara, korupcije i sukoba interesa te izbjegavanje dvostrukog financiranja u okviru Mehanizma i drugih programa Unije. Trebalo bi omogućiti suspenziju i otkazivanje sporazumâ u vezi s financijskom potporom kao i smanjenje i povrat financijskog doprinosa kada dotična država članica plan za oporavak i otpornost nije provela u zadovoljavajućoj mjeri ili u slučaju ozbiljnih nepravilnosti, kao što su prijevare, korupcija i sukobi interesa, u vezi s mjerama koje se podupiru Mehanizmom, ili ozbiljnog kršenja obveza iz sporazumâ u vezi s financijskom potporom. Povrat bi se, ako je to moguće, trebao osigurati prijebojem s neizvršenim plaćanjima u okviru Mehanizma. Trebalo bi utvrditi odgovarajuće kontradiktorne postupke kako bi se osiguralo da se odlukom Komisije o suspenziji ili povratu plaćenih iznosa kao i otkazivanju sporazumâ u vezi s financijskom potporom poštuje pravo država članica na iznošenje očitovanja. Sva plaćanja financijskih doprinosa državama članicama trebalo bi izvršiti do 31. prosinca 2026., uz iznimku mjera iz članka 1. stavka 3. druge rečenice Uredbe (EU) 2020/2093 i slučajeva u kojima je, iako je pravna obveza preuzeta ili odluka donesena, u skladu s rokovima iz članka 3. te uredbe, Unija dužna ispuniti svoje obveze prema državama članicama, među ostalim i zbog toga što je to posljedica pravomoćne presude protiv Unije.

(54)

Komisija bi trebala osigurati djelotvornu zaštitu financijskih interesa Unije. Iako je primarna odgovornost same države članice osigurati da se Mehanizam provodi u skladu s relevantnim pravom Unije i relevantnim nacionalnim pravom, Komisija bi u tom pogledu trebala moći dobiti dovoljno jamstvo od država članica. U tu svrhu države članice u provedbi Mehanizma trebale bi osigurati funkcioniranje djelotvornog i učinkovitog sustava unutarnje kontrole i ostvarivati povrat nepropisno plaćenih ili zloupotrijebljenih iznosa. Države članice u tom bi se pogledu trebale moći osloniti na svoje redovne nacionalne sustave upravljanja proračunom. Države članice trebale bi prikupljati standardizirane kategorije podataka i informacija kako bi spriječile, otkrile i ispravile ozbiljne nepravilnosti, što podrazumijeva prijevaru, korupciju i sukob interesa u vezi s mjerama koje se podupiru Mehanizmom. Komisija bi trebala staviti na raspolaganje informacijski sustav i sustav praćenja, uključujući jedinstveni alat za rudarenje podataka i utvrđivanje razine rizika, za pristup tim podacima i informacijama i njihovu analizu s ciljem opće primjene od strane država članica.

(55)

Komisija, Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), Revizorski sud i, ako je to primjenjivo, Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) trebali bi moći upotrebljavati informacijski sustav i sustav praćenja u okviru svojih nadležnosti i prava.

(56)

Kako bi se olakšala provedba aranžmana država članica čiji je cilj izbjegavanje dvostrukog financiranja iz Mehanizma i drugih programa Unije, Komisija bi trebala staviti na raspolaganje podatke o primateljima sredstava koja se financiraju iz proračuna Unije, u skladu s člankom 38. stavkom 1. Financijske uredbe.

(57)

Državama članicama i Komisiji trebalo bi dopustiti obradu osobnih podataka samo ako je to potrebno u svrhu osiguravanja razrješnice, revizije i kontrole upotrebe sredstava u vezi s mjerama za provedbu reformi i projekata ulaganja u okviru plana za oporavak i otpornost. Osobni podaci trebali bi se obrađivati u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 (14) ili Uredbom (EU) 2018/1725 (15) Europskog parlamenta i Vijeća, ovisno o tome koja od tih dviju uredaba je primjenjiva.

(58)

U svrhu djelotvornog praćenja provedbe države članice trebale bi dvaput godišnje u kontekstu europskog semestra izvješćivati o napretku ostvarenom u realizaciji plana za oporavak i otpornost. Takva izvješća koja izrade dotične države članice trebalo bi na odgovarajući način uzeti u obzir u nacionalnim programima reformi koji bi trebali služiti kao alat za izvješćivanje o napretku prema ostvarenju planova za oporavak i otpornost.

(59)

Države članice trebalo bi poticati da od svojih nacionalnih odbora za produktivnost i neovisnih fiskalnih institucija traže mišljenje o svojim planovima za oporavak i otpornost, uključujući moguću potvrdu elemenata svojeg plana za oporavak i otpornost.

(60)

Kako bi se osigurala transparentnost i odgovornost u provedbi Mehanizma, Komisija bi, podložno uklanjanju osjetljivih ili povjerljivih informacija ili, ako je to potrebno, odgovarajućim aranžmanima o povjerljivosti, Europskom parlamentu i Vijeću trebala istodobno i pod jednakim uvjetima dostavljati relevantne dokumente i informacije, kao što su planovi za oporavak i otpornost ili njihove izmjene kako su ih podnijele države članice, te prijedloge za provedbene odluke Vijeća kako ih je objavila Komisija.

(61)

Nadležni odbori Europskog parlamenta mogli bi svaka dva mjeseca pozvati Komisiju da u okviru dijaloga o oporavku i otpornosti raspravlja o pitanjima koja se odnose na provedbu Mehanizma, kao što su planovi za oporavak i otpornost država članica, ocjena Komisije, glavni zaključci izvješća o preispitivanju, status ostvarivanja ključnih etapa i ciljnih vrijednosti, postupci povezani s plaćanjem i suspenzijom, te sve ostale relevantne informacije i dokumentacija koje je Komisija stavila na raspolaganje u vezi s provedbom Mehanizma. Komisija bi trebala uzeti u obzir elemente koji proizlaze iz stajališta izraženih u okviru dijaloga o oporavku i otpornosti, uključujući eventualne rezolucije Europskog parlamenta.

(62)

Kako bi se osigurali učinkovita i koherentna raspodjela sredstava i poštovanje načela dobrog financijskog upravljanja, djelovanja u okviru ove Uredbe trebala bi biti usklađena s tekućim programima Unije te ih dopunjavati, pri čemu bi trebalo izbjegavati dvostruko financiranje istih rashoda iz Mehanizma i drugih programa Unije. Posebice, Komisija i države članice trebale bi se u svim fazama procesa pobrinuti za djelotvornu koordinaciju kako bi se osigurali dosljednost, koherentnost, komplementarnost i sinergija među izvorima financiranja. U tu bi svrhu države članice prilikom dostavljanja svojih planova za oporavak i otpornost trebale biti dužne Komisiji dostaviti relevantne informacije o postojećem ili planiranom financiranju od strane Unije. Financijska potpora u okviru Mehanizma trebala bi biti dodatak potpori koja se pruža u okviru drugih programa i instrumenata Unije, uključujući program InvestEU. Reforme i projekti ulaganja koji se financiraju u okviru Mehanizma trebali bi se moći financirati iz drugih programa i instrumenata Unije pod uvjetom da se takvom potporom ne pokrivaju isti troškovi.

(63)

Komisija bi trebala pratiti provedbu Mehanizma te na ciljan i razmjeran način mjeriti ostvarivanje ciljeva u okviru ove Uredbe. Prilikom praćenja provedbe Mehanizma Komisija bi trebala osigurati da se podaci za praćenje provedbe aktivnosti i rezultati prikupljaju učinkovito, djelotvorno i pravodobno. U tu bi svrhu za primatelje sredstava Unije trebalo uvesti razmjerne zahtjeve u pogledu izvješćivanja. Komisija bi delegiranim aktima trebala utvrditi zajedničke pokazatelje koje treba upotrebljavati za izvješćivanje o napretku i za potrebe praćenja i evaluacije Mehanizma te utvrditi metodu za izvješćivanje o socijalnim izdacima, među ostalim i o izdacima za djecu i mlade, u okviru Mehanizma.

(64)

Na temelju stavaka 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (16) trebalo bi provesti evaluaciju ovog Mehanizma na temelju informacija prikupljenih u skladu sa specifičnim zahtjevima u pogledu praćenja, izbjegavajući pritom administrativno opterećenje, osobito za države članice, i prekomjerne propise. Prema potrebi, ti zahtjevi trebali bi uključivati mjerljive pokazatelje kao temelj za evaluaciju učinaka Mehanizma u praksi.

(65)

Delegiranim aktom trebalo bi uspostaviti posebnu tablicu pokazatelja kako bi se prikazao napredak u provedbi planova za oporavak i otpornost država članica u svakom od šest stupova te napredak ostvaren u pogledu provedbe planova za oporavak i otpornost u odnosu na zajedničke pokazatelje Mehanizma. Tablica pokazatelja trebala bi biti u funkciji do prosinca 2021., a Komisija bi je trebala ažurirati dvaput godišnje.

(66)

Kako bi se osiguralo odgovarajuće izvješćivanje o uspješnosti i praćenje provedbe Mehanizma, među ostalim i u području socijalnih izdataka, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s posebnom tablicom pokazatelja u kojoj se prikazuju napredak provedbe i zajednički pokazatelji koje treba upotrebljavati, kao i metodom za izvješćivanje o socijalnim izdacima, među ostalim i izdacima za djecu i mlade. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(67)

Komisija bi Europskom parlamentu i Vijeću trebala dostavljati godišnje izvješće o provedbi Mehanizma. To bi izvješće trebalo sadržavati informacije o napretku koji su države članice ostvarile u okviru odobrenih planova za oporavak i otpornost. Također bi trebalo sadržavati informacije o provedbi ključnih etapa i ciljnih vrijednosti, plaćanjima i suspenzijama, kao i o doprinosu Mehanizma klimatskim i digitalnim ciljevima, zajedničkim pokazateljima i rashodima koji se financiraju u okviru šest stupova.

(68)

Trebalo bi provesti neovisnu evaluaciju u pogledu ostvarivanja ciljeva Mehanizma, učinkovitosti upotrebe njegovih sredstava i njegovoj dodanoj vrijednosti. Prema potrebi, evaluaciji bi trebalo priložiti prijedlog izmjena ove Uredbe. Osim toga, trebalo bi provesti neovisnu ex post evaluaciju dugotrajnog učinka Mehanizma.

(69)

Vijeće bi provedbenom odlukom na prijedlog Komisije trebalo donijeti ocjenu planova za oporavak i otpornost koje trebaju provesti države članice i pripadajuće financijske potpore. U tu svrhu, te radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Vijeću. Provedbene ovlasti koje se odnose na plaćanje financijske potpore nakon ispunjenja relevantnih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti trebalo bi dodijeliti Komisiji i ona bi ih trebala izvršavati u skladu s postupkom ispitivanja iz Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (17). Uzimajući u obzir moguću potrebu za brzim plaćanjem financijske potpore u okviru Mehanizma, u skladu s relevantnim odredbama Uredbe (EU) br. 182/2011 predsjednik odbora u smislu te uredbe trebao bi za svaki nacrt provedbenog akta razmotriti mogućnost skraćivanja roka za sazivanje odbora i roka u kojem odbor treba dati svoje mišljenje.

(70)

Nakon donošenja provedbene odluke dotična država članica i Komisija trebale bi dogovoriti određene operativne aranžmane tehničke prirode, u kojima se detaljno utvrđuju aspekti provedbe kada je riječ o rokovima, pokazateljima za ključne etape i ciljne vrijednosti te pristupu osnovnim podacima. Kako bi operativni aranžmani ostali relevantni s obzirom na prevladavajuće okolnosti tijekom provedbe plana za oporavak i otpornost, trebalo bi omogućiti sporazumnu izmjenu elemenata takvih operativnih tehničkih aranžmana.

(71)

Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. UFEU-a. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se pobliže određuje postupak za utvrđivanje i izvršenje proračuna putem bespovratnih sredstava, nabave, nagrada i neizravne provedbe te se u njima predviđaju provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena u na temelju članka 322. UFEU-a uključuju i opći sustav uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije.

(72)

U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (18), uredbama Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 (19), (Euratom, EZ) br. 2185/96 (20) i (EU) 2017/1939 (21) financijski interesi Unije trebaju biti zaštićeni razmjernim mjerama, među ostalim mjerama koje se odnose na sprečavanje, otkrivanje, ispravljanje i ispitivanje prijevara, korupcije i sukoba interesa te, prema potrebi, na izricanje administrativnih sankcija. Osobito, u skladu s uredbama (Euratom, EZ) br. 2185/96 i (EU, Euratom) br. 883/2013 OLAF ovlašten je provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije, sukoba interesa ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti, koje utječu na financijske interese Unije. EPPO ovlašten je, u skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 provoditi istrage i kazneni progon prijevara, korupcije, sukoba interesa i drugih kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije, kako su predviđena u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (22). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili svaki subjekt koji prima sredstva Unije treba u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti potrebna prava i potreban pristup Komisiji, OLAF-u, i Revizorskom sudu i, u pogledu onih država članica koje sudjeluju u pojačanoj suradnji na temelju Uredbe (EU) 2017/1939, EPPO-u, te osigurati da svaka treća strana koja je uključena u izvršenje sredstava Unije dodijeli jednakovrijedna prava.

(73)

Komisija bi se trebala moći uključiti u komunikacijske aktivnosti kako bi se osigurala vidljivost sredstava Unije i, prema potrebi, osiguralo da se potpora pružena u okviru Mehanizma priopći i prepozna u izjavi o financiranju.

(74)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(75)

Kako bi se omogućila brza primjena mjera predviđenih u ovoj Uredbi, ova Uredba trebala bi stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,