(1)

Kriza uzrokovana gospodarskim, socijalnim i zdravstvenim posljedicama pandemije bolesti COVID-19 pogodila je države članice na dosad nezabilježen način. Kriza otežava rast u državama članicama, zbog čega postaje sve ozbiljniji manjak likvidnosti koji je posljedica iznenadnog i znatnog povećanja javnih ulaganja potrebnih za zdravstvene sustave država članica i druge sektore njihovih gospodarstava. Zbog krize se pogoršao i položaj osoba kojima prijeti siromaštvo, uslijed čega slabi socijalna kohezija u državama članicama. Osim toga, zatvaranje unutarnjih granica ozbiljno je utjecalo na gospodarsku suradnju, posebno u pograničnim područjima, što je utjecalo na putovanje radnika na posao te na održivost mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi). To je dovelo do iznimne situacije koje zahtijeva uvođenje posebnih, hitnih i izvanrednih mjera koje imaju brz učinak na realno gospodarstvo.

(2)

Kako bi se odgovorilo na utjecaj krize, uredbe (EU) br. 1301/2013 (4) i (EU) br. 1303/2013 (5) Europskog parlamenta i Vijeća izmijenjene su Uredbom (EU) 2020/460 Europskog parlamenta i Vijeća (6) kako bi se omogućila veća fleksibilnost u provedbi operativnih programa koji se podupiru iz Europskog fonda za regionalni razvoj („EFRR”), Europskog socijalnog fonda („ESF”) i Kohezijskog fonda (zajedno: „fondovi”) te Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo („EFPR”). Međutim, s obzirom na to da su se ozbiljni negativni učinci na gospodarstva i društva Unije povećali, obje su uredbe ponovno izmijenjene Uredbom (EU) 2020/558 Europskog parlamenta i Vijeća (7). Tim izmjenama osigurava se iznimna dodatna fleksibilnost kako bi se državama članicama omogućilo da se usredotoče na potreban odgovor na tu dosad nezabilježenu krizu povećanjem mogućnosti mobiliziranja neiskorištenih sredstava iz fondova te pojednostavnjenjem postupovnih zahtjeva povezanih s provedbom programa i s revizijama.

(3)

Europsko vijeće podržalo je 23. travnja 2020. „Plan za oporavak“ kako bi se odgovorilo na ogromne šokove za gospodarstvo te kako bi se, s jedne strane, ublažile socijalne i gospodarske posljedice za Uniju izazvane iznimnim ograničenjima koja su države članice uvele radi ograničavanja širenja bolesti COVID-19 i, s druge strane, smanjio rizik od neujednačenog oporavka zbog različitih nacionalnih sredstava dostupnih u različitim državama članicama, što je ozbiljno utjecalo na funkcioniranje unutarnjeg tržišta, Plan za oporavak ima snažnu komponentu ulaganja te se njime poziva na uspostavu Europskog fonda za oporavak. Osim toga, kao što je ponovno utvrđeno u zaključcima Europskog vijeća od 21. srpnja 2020., njime se Komisiju ovlašćuje da analizira potrebe kako bi se sredstva usmjerila u sektore i zemljopisna područja Unije koji su najteže pogođeni, te istodobno pojasnilo poveznicu s višegodišnjim financijskim okvirom za razdoblje 2021. – 2027.

(4)

U skladu s Uredbom Vijeća (EU) 2020/2094 (8) te u granicama sredstava koja su njome dodijeljena trebalo bi provesti mjere za oporavak i otpornost u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova kako bi se odgovorilo na dosad nezabilježen utjecaj krize uzrokovane bolešću COVID-19. Takva dodatna sredstva trebalo bi upotrebljavati kako bi se osigurala usklađenost s rokovima predviđenima u Uredbi (EU) 2020/2094.

(5)

Ovom Uredbom utvrđuju se pravila i provedbeni mehanizmi u pogledu dodatnih sredstava koja se osiguravaju kao Pomoć za oporavak za koheziju i europska područja („REACT-EU”) radi pružanja pomoći u sanaciji krize u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 i njezinih socijalnih posljedica te u pripremi zelenog, digitalnog i otpornog oporavka gospodarstva. U okviru pomoći REACT-EU dodatni iznimni iznos do 47 500 000 000 EUR u cijenama iz 2018. za proračunsku obvezu iz strukturnih fondova za 2021. i 2022. trebalo bi staviti na raspolaganje za potporu državama članicama i regijama koje su najviše pogođene sanacijom krize u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 i njezinih socijalnih posljedica te koje pripremaju zeleni, digitalni i otporan oporavak gospodarstva („sredstva REACT-EU”), u cilju brzog osiguravanja sredstava za realno gospodarstvo putem postojećih operativnih programa. Sredstva REACT-EU potječu iz Instrumenta Europske unije za oporavak. Dio sredstava REACT-EU trebalo bi dodijeliti za tehničku pomoć na inicijativu Komisije. Komisija bi trebala utvrditi raščlambu sredstava REACT-EU za svaku državu članicu na temelju metode dodjele koja se zasniva na najnovijim dostupnim objektivnim statističkim podacima o relativnom blagostanju država članica i opsegu učinka krize uzrokovane bolešću COVID-19 na njihova gospodarstva i društva. Prije primjene metode dodjele u pogledu sredstava REACT-EU za 2021. i radi pružanja potpore za najvažnije sektore nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19 u određenim državama članicama trebalo bi dodijeliti iznos od 100 000 000 EUR Luksemburgu i iznos od 50 000 000 EUR Malti. Metoda dodjele trebala bi uključivati namjenski dodatan iznos za najudaljenije regije zbog specifične ranjivosti njihovih gospodarstava i društava. Kako bi se odrazila promjenjiva priroda učinaka krize uzrokovane bolešću COVID-19, raščlambu bi trebalo revidirati 2021. na osnovi iste metode dodjele i najnovijih statističkih podataka dostupnih do 19. listopada 2021. kako bi se raspodijelila tranša sredstava REACT-EU za 2022.

(6)

S obzirom na važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije da provede Pariški sporazuma i ciljeve održivog razvoja UN-a, fondovi će doprinijeti uključivanju djelovanjâ u području klime i postizanju općeg cilja od 30 % proračunskih rashoda Unije za podupiranje klimatskih ciljeva. Očekuje se da će pomoć REACT-EU dati doprinos od 25 % ukupne financijske omotnice za klimatske ciljeve. U skladu s prirodom pomoći REACT-EU kao instrumenta za sanaciju krize i fleksibilnošću predviđenom ovom Uredbom, uključujući nepostojanje zahtjevâ u pogledu tematske koncentracije i mogućnost da države članice sredstva iz pomoći REACT-EU usmjere na potporu operacijama u okviru EFRR-a ili ESF-a u skladu sa svojim potrebama, razina doprinosa država članica za postizanje tog cilja može se razlikovati ovisno o nacionalnim prioritetima.

(7)

Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Ta su pravila utvrđena u Uredbi (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (9) („Financijska uredba”) i njima se posebno određuje postupak za utvrđivanje i izvršenje proračuna preko bespovratnih sredstava, nabave, nagrada i neizravnog izvršenja te se predviđaju provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a također uključuju opći sustav uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije.

(8)

Kako bi se državama članicama omogućila maksimalna fleksibilnost u prilagodbi mjera za sanaciju krize u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 i njezinih socijalnih posljedica te u pripremi zelenog, digitalnog i otpornog oporavka gospodarstva, Komisija bi trebala utvrditi dodjelu na razini država članica. Nadalje, trebalo bi predvidjeti i mogućnost upotrebe svih sredstava REACT-EU za pružanje pomoći najpotrebitijima i za Inicijativu za zapošljavanje mladih. Usto, potrebno je utvrditi gornje granice u pogledu dodjele za tehničku pomoć na inicijativu država članica te istodobno omogućiti maksimalnu fleksibilnost državama članicama u pogledu njezine dodjele u okviru operativnih programa koji se podupiru iz EFRR-a ili ESF-a. Operativnu snagu ESF-a trebalo bi zadržati pri dodjeli sredstava REACT-EU u područjima politike zapošljavanja, posebno zapošljavanja mladih u skladu s ojačanom Garancijom za mlade, politike vještina i obrazovanja, socijalne uključenosti i zdravlja, s posebnim naglaskom na dopiranju do skupina u nepovoljnom položaju i djece. Uzimajući u obzir očekivano brzo trošenje sredstava REACT-EU, obveze povezane s tim sredstvima trebalo bi opozvati tek po zaključenju operativnih programa.

(9)

Budući da je pandemija bolesti COVID-19 različito utjecala na regije i općine u državama članicama, sudjelovanje regionalnih i lokalnih aktera iz tijela vlasti, gospodarskih i socijalnih partnera te civilnog društva, u skladu s načelom partnerstva, važno je za pripremu, provedbu, praćenje i evaluaciju sanacije krize uz potporu pomoći REACT-EU.

(10)

Za sredstva REACT-EU trebalo bi uvesti i mogućnosti financijskih prijenosa u okviru cilja „Ulaganje za rast i radna mjesta” između EFRR-a i ESF-a u skladu s člankom 25.a Uredbe (EU) br. 1303/2013. Takvi prijenosi ne bi trebali utjecati na sredstva dostupna u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja”, kao ni na posebnu dodjelu sredstava u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih.

(11)

Kako bi se dopunila djelovanja koja su već dostupna unutar opsega potpore iz EFRR-a, kako je proširen uredbama (EU) 2020/460 i (EU) 2020/558, državama članicama trebalo bi i dalje dopustiti upotrebu sredstava REACT-EU ponajprije za ulaganja u proizvode i usluge za zdravstvene usluge, uključujući prekogranična ulaganja, te skrb u institucijama, zajednici i obitelji, za omogućavanje potpore MSP-ovima u obliku obrtnog kapitala ili investicijske potpore, uključujući savjetodavnu potporu, posebno u sektorima koji su najviše pogođeni pandemijom bolesti COVID-19 i kojima je potrebna brza revitalizacija, kao što su turizam i kultura, za ulaganja koja doprinose prelasku na digitalno i zeleno gospodarstvo, ulaganja u infrastrukturu za pružanje nediskriminatornih osnovnih usluga građanima te za mjere gospodarske potpore za regije koje najviše ovise o sektorima najteže pogođenima krizom uzrokovanom bolešću COVID-19. Trebalo bi također poticati snažniju suradnju, koordinaciju i otpornost u području zdravstva. Nadalje, trebalo bi podupirati i tehničku pomoć. Primjereno je da se sredstva REACT-EU usmjere isključivo na novi tematski cilj „Sanacija krize u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 i njezinih socijalnih posljedica te priprema zelenog, digitalnog i otpornog oporavka gospodarstva”, koji bi trebao činiti jedinstveni investicijski prioritet kako bi se omogućilo pojednostavnjeno programiranje i upotreba tih sredstava.

(12)

Kad je riječ o ESF-u, države članice trebale bi sredstva REACT-EU upotrebljavati ponajprije za potporu pristupa tržištu rada i socijalnim sustavima, čime se osigurava očuvanje radnih mjesta, među ostalim programima skraćenog radnog vremena i potporom samozaposlenim osobama, kao i poduzetnicima i samostalnim djelatnicima, umjetnicima i kreativnim radnicima. Programima skraćenog radnog vremena i sličnim mjerama, posebno za samozaposlene, nastoje se zaštititi zaposlenici i samozaposlene osobe od rizika nezaposlenosti uz zadržavanje iste razine uvjeta rada i zapošljavanja te plaća zaposlenika. Sredstva REACT-EU dodijeljena takvim programima trebaju se upotrebljavati isključivo za potporu radnicima. U kontekstu trenutačnih iznimnih okolnosti uzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19 trebalo bi biti moguće pružiti potporu programima skraćenog radnog vremena za zaposlenike i samozaposlene osobe čak i ako se ta potpora ne kombinira s aktivnim mjerama na tržištu rada, osim ako su te mjere propisane nacionalnim pravom. To bi se pravilo trebalo ujednačeno primjenjivati i na programe skraćenog radnog vremena za koje je pružena potpora u skladu s Uredbom (EU) br. 1303/2013, kako je izmijenjena uredbama (EU) 2020/460 i (EU) 2020/558 nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19, i za koje se i dalje pruža potpora u okviru namjenskog investicijskog prioriteta „Sanacija krize u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 i njezinih socijalnih posljedica te priprema zelenog, digitalnog i otpornog oporavka gospodarstva”. Potpora Unije za takve programe skraćenog radnog vremena trebala bi biti vremenski ograničena.

(13)

Također bi trebalo pružiti potporu za otvaranje novih radnih mjesta i kvalitetno zapošljavanje, posebno za osobe u ranjivom položaju, te za socijalnu uključenost i mjere iskorjenjivanja siromaštva. Mjere za zapošljavanje mladih trebalo bi proširiti u skladu s ojačanom Garancijom za mlade. Trebalo bi predvidjeti ulaganja u obrazovanje, osposobljavanje i razvoj vještina, uključujući prekvalifikaciju i usavršavanje, posebno za skupine u nepovoljnom položaju. Trebalo bi promicati jednak pristup socijalnim uslugama od općeg interesa, među ostalim za djecu, starije osobe, osobe s invaliditetom, etničke manjine i beskućnike.

(14)

Nadalje, države članice trebale bi i dalje posebnu pozornost posvećivati osobama koje žive u ruralnim, pograničnim, slabije razvijenim, otočnim, planinskim, rijetko naseljenim i najudaljenijim regijama, kao i u područjima pogođenima industrijskom tranzicijom i depopulacijom, te bi prema potrebi trebale upotrebljavati sredstva REACT-EU za potporu tim osobama.

(15)

Budući da je privremeno zatvaranje granica među državama članicama donijelo znatne izazove za prekogranične zajednice i poduzeća, primjereno je omogućiti državama članicama da sredstva REACT-EU dodjeljuju i postojećim prekograničnim programima u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja”.

(16)

Kako bi se osiguralo da države članice imaju dostatna financijska sredstva za brzu provedbu mjera za sanaciju krize u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 i njezinih socijalnih posljedica te za pripremu zelenog, digitalnog i otpornog oporavka gospodarstva, potrebno je pružiti višu razinu plaćanja početnog predfinanciranja za brzu provedbu mjera koje se podupiru sredstvima REACT-EU. Početnim predfinanciranjem koje se isplaćuje trebalo bi osigurati da države članice imaju sredstva za isplate predujmova korisnicima ako je to potrebno te za brzi povrat troškova korisnicima nakon podnošenja zahtjeva za plaćanje.

(17)

Države članice trebale bi moći dodijeliti sredstva REACT-EU novim namjenskim operativnim programima u okviru cilja „Ulaganje za rast i radna mjesta” ili novim prioritetnim osima u okviru postojećih programa u sklopu cilja „Ulaganje za rast i radna mjesta” i cilja „Europska teritorijalna suradnja”. Kako bi se omogućila brza provedba, za nove namjenske operativne programe trebalo bi moći odrediti samo već imenovana tijela za postojeće operativne programe koji se podupiru iz EFRR-a, ESF-a ili Kohezijskog fonda. Od država članica ne bi trebalo zahtijevati ex ante evaluaciju, a elementi potrebni za podnošenje operativnog programa Komisiji na odobrenje trebali bi biti ograničeni.

(18)

Sredstva REACT-EU trebalo bi upotrebljavati u skladu s održivim razvojem i načelom „nenanošenja štete”, uzimajući u obzir Pariški sporazum i ciljeve održivog razvoja UN-a. Nadalje, tijekom provedbe operativnih programa trebalo bi uzeti u obzir i promicati ravnopravnost muškaraca i žena, rodno osviještenu politiku i integraciju rodne perspektive.

(19)

U cilju smanjenja opterećenja javnih proračuna povezanog sa sanacijom krize u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 i njezinih socijalnih posljedica te pripremom zelenog, digitalnog i otpornog oporavka gospodarstva rashodi za operacije trebali bi biti prihvatljivi od 1. veljače 2020., a državama članicama trebalo bi dati iznimnu mogućnost da zatraže stopu sufinanciranja od najviše 100 % koja će se primjenjivati na zasebne prioritetne osi operativnih programa za koje se pruža potpora iz sredstava REACT-EU.

(20)

Iako je važno osigurati da 31. prosinca 2023. ostane krajnji datum za prihvatljivost za programsko razdoblje 2014. – 2020., trebalo bi pojasniti da bi se operacije i dalje mogle odabrati za potporu tijekom 2023.

(21)

Kako bi se osigurao kontinuitet provedbe određenih operacija koje se podupiru sredstvima REACT-EU, trebale bi se primjenjivati odredbe o fazama iz Uredbe o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu, Fondu za pravednu tranziciju i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te financijskih pravila za njih i za Fond za azil i migracije, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za upravljanje granicama i vize.

(22)

U skladu s posebnim mjerama u pogledu fleksibilnosti koje su Uredbom (EU) 2020/558 uvrštene u Uredbu (EU) br. 1303/2013 kao odgovor na izbijanje bolesti COVID-19 prihvatljivi bi trebali biti i rashodi za fizički dovršene ili u cijelosti provedene operacije kojima se pomaže u sanaciji krize u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 i njezinih socijalnih posljedica te pripremi zelenog, digitalnog i otpornog oporavka gospodarstva, a koje se podupiru u okviru odgovarajućeg novog tematskog cilja, pod uvjetom da su predmetne operacije započete od 1. veljače 2020.

(23)

Kako bi se državama članicama omogućilo da brzo raspodijele sredstva REACT-EU u tekućem programskom razdoblju, opravdano je iznimno izuzeti države članice iz obveze ispunjavanja ex ante uvjeta i zahtjeva u pogledu pričuve za ostvarenje postignuća, primjene okvira uspješnosti, tematske koncentracije, među ostalim u vezi s pragovima za održivi urbani razvoj za EFRR, te zahtjeva za pripremu komunikacijske strategije za sredstva REACT-EU. Međutim, potrebno je da države članice do 31. prosinca 2024. provedu barem jednu evaluaciju kako bi ocijenile djelotvornost, učinkovitost, utjecaj i uključivost sredstava REACT-EU te način na koji su ta sredstva doprinijela postizanju ciljeva u okviru novog namjenskog tematskog cilja. Kako bi se omogućila dostupnost usporedivih informacija na razini Unije, od država članica prema potrebi bi trebalo zahtijevati da iskoriste pokazatelje za pojedine programe, u vezi s bolešću COVID-19, koje je omogućila Komisija. Usto, pri ispunjavanju svojih odgovornosti povezanih s informiranjem, komunikacijom i vidljivošću države članice i upravljačka tijela trebali bi povećati vidljivost iznimnih mjera i sredstava koja je omogućila Unija, posebno osiguravanjem da su potencijalni korisnici, korisnici, sudionici, krajnji primatelji financijskih instrumenata i šira javnost upoznati s postojanjem i iznosom sredstava REACT-EU te dodatnom potporom koja iz njih proizlazi.

(24)

Kako bi se omogućilo da se sredstva REACT-EU usmjeravaju na zemljopisna područja na kojima su najpotrebnija, sredstva REACT-EU dodijeljena EFRR-u i ESF-u, iznimno i ne dovodeći u pitanje opća pravila za dodjelu sredstava iz strukturnih fondova, ne bi se trebala obvezno raščlanjivati po kategorijama regija. Međutim, od država članica se očekuje da uzmu u obzir razlike u potrebama regija i stupnju njihovog razvoja kako bi osigurale da se potpora ravnomjerno raspoređuje u odnosu na potrebe regija i gradova koji su najviše pogođeni utjecajem pandemije bolesti COVID-19 i na potrebu da se zadrži usredotočenost na slabije razvijene regije, u skladu s ciljevima ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije iz članka 174. UFEU-a. Države članice trebale bi također uključiti lokalna i regionalna tijela te relevantna tijela koja predstavljaju civilno društvo i socijalne partnere, u skladu s načelom partnerstva.

(25)

Osim u slučajevima za koje su ovom Uredbom predviđena odstupanja, rashodi u okviru pomoći REACT-EU trebali bi podlijegati istim obvezama i zaštitnim mjerama kao i sva sredstva u okviru kohezijske politike. To uključuje poštovanje temeljnih prava i usklađenost s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima te učinkovite mjere za borbu protiv prijevara koje se provode uz potporu postojećih agencija za borbu protiv prijevara na razini država članica i Unije, kao što su Europski ured za borbu protiv prijevara i, kad je to relevantno, Ured europskog javnog tužitelja.

(26)

Pri donošenju mjera za zaštitu proračuna Unije bitno je da legitimni interesi krajnjih primatelja i korisnika budu zaštićeni na odgovarajući način.

(27)

Kako bi se olakšali prijenosi odobreni izmjenama uvedenima ovom Uredbom, uvjet utvrđen u članku 30. stavku 1. točki (f) Financijske uredbe u pogledu upotrebe odobrenih sredstava za isti cilj ne bi se trebao primjenjivati na te prijenose.

(28)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, to jest odgovor na utjecaj krize uzrokovane bolešću COVID-19 uvođenjem mjera fleksibilnosti pri pružanju potpore iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega i učinaka predloženog djelovanja on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(29)

S obzirom na hitnu situaciju u vezi s pandemijom bolesti COVID-19 ova bi Uredba trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

(30)

Uredbu (EU) br. 1303/2013 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(31)

Člankom 135. stavkom 2. Sporazuma o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju (10) predviđeno je da se izmjene Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 (11) ili Odluke Vijeća 2014/335/EU, Euratom (12) koje se donesu na datum stupanja na snagu tog sporazuma ili nakon tog datuma ne primjenjuju na Ujedinjenu Kraljevinu ako te izmjene budu utjecale na financijske obveze Ujedinjene Kraljevine. Potpora na temelju ove Uredbe za 2021. i 2022. financira se iz povišenja gornje granice vlastitih sredstava Unije, što bi utjecalo na financijske obveze Ujedinjene Kraljevine. Stoga se ova Uredba ne bi trebala primjenjivati na Ujedinjenu Kraljevinu ni u Ujedinjenoj Kraljevini,