DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2020/1303

оd 14. srpnja 2020.

o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu kriterija koje ESMA treba uzeti u obzir kako bi utvrdila je li središnja druga ugovorna strana s poslovnim nastanom u trećoj zemlji sistemski važna ili će vjerojatno postati sistemski važna za financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica

(Tekst važan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (1), a posebno njezin članak 25. stavak 2.a. drugi podstavak,

Budući da:

(1)

Pri ocjeni stupnja sistemskog rizika koji središnja druga ugovorna strana treće zemlje predstavlja za financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica, ESMA bi trebala uzeti u obzir niz objektivnih kvantitativnih i kvalitativnih razmatranja koja opravdavaju njezinu odluku o priznavanju središnje druge ugovorne strane treće zemlje kao središnje druge ugovorne strane prve razine rizika ili druge razine rizika. Trebala bi uzeti u obzir i sve uvjete pod kojima je Komisija mogla donijeti svoju odluku o istovjetnosti. Konkretno, prilikom ocjene profila rizika središnje druge ugovorne strane treće zemlje, ESMA mora uzeti u obzir objektivne i transparentne kvantitativne pokazatelje aktivnosti u odnosu na poslovanje koje se obavlja u vezi sa sudionicima u sustavu poravnanja s poslovnim nastanom u Uniji ili koje je iskazano u valutama Unije u vrijeme ocjenjivanja. Iako ESMA mora razmotriti poslovanje središnje druge ugovorne strane na cjelovit način, njezina procjena trebala bi odražavati rizik kojim bi određena središnja druga ugovorna strana mogla ugroziti financijsku stabilnost Unije.

(2)

Pri preciziranju kriterija koje ESMA mora uzeti u obzir pri utvrđivanju razine rizika središnje druge ugovorne strane treće zemlje trebalo bi uzeti u obzir narav transakcija čije je poravnanje obavila središnja druga ugovorna strana, uključujući njihovu složenost, profil rizika i prosječni rok dospijeća, kao i transparentnost i likvidnost dotičnih tržišta te stupanj u kojem su aktivnosti poravnanja te središnje druge ugovorne strane iskazane u eurima ili u drugim valutama Unije. U tom pogledu, posebna obilježja određenih proizvoda, kao što su poljoprivredni proizvodi, koji su uvršteni na uređena tržišta trećih zemalja i koji se na njima izvršavaju, a koji se odnose na tržišta koja u velikoj mjeri služe domaćim nefinancijskim drugim ugovornim stranama u toj trećoj zemlji koje putem tih ugovora upravljaju svojim komercijalnim rizicima, mogu predstavljati neznatan rizik za članove sustava poravnanja i mjesta trgovanja u Uniji zbog niskog stupnja njihove sistemske međupovezanosti s ostatkom financijskog sustava.

(3)

Zemlje u kojima središnja druga ugovorna strana posluje, opseg usluga koje pruža, karakteristike financijskih instrumenata čije poravnanje obavlja te obujam poravnanja objektivni su pokazatelji složenosti poslovanja središnje druge ugovorne strane. Kada uzima u obzir kriterij iz članka 25. stavka 2.a točke (a) Uredbe (EU) br. 648/2012, ESMA bi trebala razmotriti vlasničku, poslovnu i korporativnu strukturu središnje druge ugovorne strane te opseg, vrstu i složenost usluga poravnanja koje nudi središnja druga ugovorna strana i opseg u kojoj su te usluge važne za članove sustava poravnanja i klijente („sudionike u sustavu poravnanja”) s poslovnim nastanom u Uniji. Dok se sistemska važnost središnje druge ugovorne strane treba procjenjivati na cjelovit način, ESMA bi trebala posebno uzeti u obzir udio poslovanja središnje druge ugovorne strane u valutama Unije, kao i udio poslovanja središnje druge ugovorne strane koji potječe od sudionika u sustavu poravnanja s poslovnim nastanom u Uniji. Za središnju drugu ugovornu stranu koja će vjerojatno postati sistemski važna za Uniju važno je da ESMA procijeni strukturu i vlasništvo nad grupom koje bi središnja druga ugovorna strana mogla biti dio kako bi utvrdila jesu li ugroženi interesi Unije. Osim toga, trebala bi se procijeniti i dubina, likvidnost i transparentnost tržišta na kojima središnja druga ugovorna strana pruža usluge kako bi ESMA pri provedbi dražbe upravljanja neispunjenim obvezama mogla bolje razumjeti rizik za članove sustava poravnanja s poslovnim nastanom u Uniji.

(4)

Kapital središnje druge ugovorne strane i financijska sredstva za koja su sudionici u sustavu poravnanja preuzeli obvezu te vrsta i priroda kolaterala koji su pružili bitni su elementi koje treba uzeti u obzir prilikom ocjene sposobnosti središnje druge ugovorne strane da podnese bilo kakva nepovoljna kretanja. Uzimajući u obzir kriterij naveden u članku 25 stavku 2.a točki (b) Uredbe (EU) br. 648/2012, ESMA bi trebala imati pregled financijskih sredstava koja su središnjoj drugoj ugovornoj strani dostupna u slučaju neispunjavanja ili ispunjavanja obveza. ESMA bi trebala razmotriti i osiguranu, neosiguranu, obvezujuću, neobvezujuću, materijalnu ili nematerijalnu prirodu tih sredstava te sredstva koja središnja druga ugovorna strana koristi za pružanje pravne sigurnosti i pouzdanosti za namiru plaćanja koja izvršava i kolaterale kojima upravlja. Konačno, ESMA bi trebala razmotriti postojanje, prirodu i učinak okvira za oporavak i sanaciju za središnje druge ugovorne strane u jurisdikciji u kojoj posluje središnja druga ugovorna strana koja podnosi zahtjev za priznavanje. Takve okvire za oporavak i sanaciju trebalo bi ocjenjivati prema međunarodno dogovorenim smjernicama i ključnim obilježjima. Pri razmatranju namirenja i rizika likvidnosti, ESMA bi za one središnje druge ugovorne strane za koje je vjerojatno da će biti sistemske trebala obratiti posebnu pozornost na to koliko sigurno te središnje druge ugovorne strane pristupaju likvidnosti i likvidnosnim pritiscima na valute Unije. Iako se sigurnost plaćanja i namira može ojačati korištenjem tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije transakcija ili drugih novijih tehnologija, ESMA bi trebala obratiti pozornost na dodatni rizik koji to može prouzročiti središnjoj drugoj ugovornoj strani, posebice rizik u području kibersigurnosti.

(5)

Priroda uvjeta koje je utvrdila središnja druga ugovorna strana kako bi sudionici u sustavu poravnanja pristupili njezinim uslugama i međusobne veze između tih sudionika u sustavu poravnanja utječu na način na koji štetni događaji povezani s tim sudionicima mogu utjecati na središnju drugu ugovornu stranu. Stoga, uzimajući u obzir kriterij iz članka 25. stavka 2.a točke (c) Uredbe (EU) br. 648/2012, ESMA bi trebala u mjeri u kojoj je to moguće utvrditi identitet sudionika u sustavu poravnanja u središnjoj drugoj ugovornoj strani, posebice ako središnja druga ugovorna strana pruža usluge poravnanja sudionicima u sustavu poravnanja s poslovnim nastanom u Uniji. ESMA bi trebala utvrditi i relevantni tržišni udio ili relativnu važnost sudionika u sustavu poravnanja ili skupina sudionika u sustavu poravnanja te središnje druge ugovorne strane. U mjeri u kojoj je to potrebno za procjenu utjecaja koji bi mogla imati na strukturu članstva u sustavu poravnanja, ESMA bi trebala procijeniti uvjete i opcije pod kojima središnja druga ugovorna strana omogućuje pristup svojim uslugama poravnanja. Kad je riječ o središnjoj drugoj ugovornoj strani koja će vjerojatno biti sistemska za Uniju, ESMA bi trebala procijeniti jesu li pravni i bonitetni zahtjevi koje središnja druga ugovorna strana postavlja svojim članovima sustava poravnanja dovoljno strogi.

(6)

U slučaju poremećaja središnje druge ugovorne strane, sudionici u sustavu poravnanja možda će se trebati osloniti, izravno ili neizravno, na središnje druge ugovorne strane koje pružaju slične ili istovjetne usluge. Da bi procijenila relativnu važnost središnje druge ugovorne strane koja podnosi zahtjev za priznavanje, ESMA bi trebala, uzimajući u obzir kriterij iz članka 25. stavka 2.a točke (d) Uredbe (EU) br. 648/2012, utvrditi mogu li sudionici u sustavu poravnanja zamijeniti neke ili sve usluge poravnanja koje pruža ta središnja druga ugovorna strana s uslugama koje pružaju druge središnje druge ugovorne strane, posebno ako je tim alternativnim središnjim drugim ugovornim stranama izdano odobrenje ili su priznate u Uniji. Ako članovi sustava poravnanja i klijenti s poslovnim nastanom u Uniji mogu obavljati poravnanje samo za određene proizvode za koje postoji obveza poravnanja u središnjoj drugoj ugovornoj strani neke treće zemlje, ESMA bi trebala s osobitom pažnjom razmotriti sistemski značaj te središnje druge ugovorne strane.

(7)

Središnje druge ugovorne strane mogu se na više načina povezati s drugim financijskim infrastrukturama kao što su druge središnje druge ugovorne strane ili središnji depozitoriji vrijednosnih papira. Poremećaj tih veza može negativno utjecati na dobro funkcioniranje središnje druge ugovorne strane. Stoga, uzimajući u obzir kriterij iz članka 25. stavka 2.a točke (e) Uredbe (EU) br. 648/2012, ESMA bi trebala procijeniti u kojoj je mjeri središnja druga ugovorna strana povezana s drugim infrastrukturama financijskog tržišta ili financijskim institucijama na način koji bi mogao utjecati na financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica. Pri tome bi ESMA trebala posvetiti posebnu pozornost onim vezama i međuovisnostima sa subjektima koji se nalaze u Uniji. Konačno, ESMA bi trebala utvrditi i procijeniti prirodu usluga koje izdvaja središnja druga ugovorna strana i rizik kojem bi u slučaju prekida ili narušavanja takvih aranžmana bila izložena središnja druga ugovorna strana.

(8)

Ako je, kao što je utvrđeno s pomoću objektivnih kvantitativnih pokazatelja, izloženost članova sustava poravnanja i klijenata s poslovnim nastanom u Uniji značajna za središnju drugu ugovornu stranu, ESMA bi trebala procijeniti dodatne elemente za svaki kriterij. Što više tih pokazatelja ispunjava središnja druga ugovorna strana, to je veća vjerojatnost da ESMA zaključi da je ta središnja druga ugovorna strana sistemski važna za financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica.

(9)	Ova Delegirana uredba trebala bi stupiti na snagu po hitnom postupku kako bi se osigurala najbrža operacionalizacija Uredbe (EU) 2019/2099 Europskog parlamenta i Vijeća (2),

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Vrsta, veličina i složenost poslovanja središnje druge ugovorne strane

1. Uzimajući u obzir kriterij iz članka 25. stavka 2.a točke (a) Uredbe (EU) br. 648/2012, ESMA ocjenjuje sljedeće elemente:

(a)	zemlje u kojima središnja druga ugovorna strana pruža ili namjerava pružati usluge;

(b)	opseg u kojem središnja druga ugovorna strana, uz usluge poravnanja, pruža i druge usluge;

(c)	vrstu financijskih instrumenata za koje je središnja druga ugovorna strana obavila ili će obaviti poravnanje;

(d)	primjenjuje se li na financijske instrumente za koje je središnja druga ugovorna strana obavila ili će obaviti poravnanje obveza poravnanja iz članka 4. Uredbe (EU) br. 648/2012;

(e)

prosječne vrijednosti za koje je središnja druga ugovorna strana obavila poravnanje tijekom jedne godine, na sljedećim razinama:

i.	na razini središnje druge ugovorne strane;

ii.	na razini svakog člana sustava poravnanja koji je subjekt s poslovnim nastanom u Uniji ili subjekt koji je dio grupe nad kojom se provodi konsolidirani nadzor u Uniji;

iii.	na ukupnoj razini članova sustava poravnanja s poslovnim nastanom izvan Unije ili koji nisu dio grupe nad kojom se provodi konsolidirani nadzor u Uniji u kojoj oni obavljaju poravnanja u ime klijenata i neizravnih klijenata s poslovnim nastanom u Uniji.

(f)	je li središnja druga ugovorna strana izvršila ocjenu svojeg profila rizika na temelju međunarodno dogovorenih standarda ili na neki drugi način, primijenjenu metodologiju i rezultat ocjene.

2. Za potrebe stavka 1. točke (e), ESMA zasebno ocjenjuje sljedeće vrijednosti:

(a)	za transakcije vrijednosnim papirima (uključujući transakcije financiranja vrijednosnim papirima u skladu s Uredbom (EU) 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća (3)) vrijednost otvorenih pozicija ili otvorenih udjela;

(b)	za transakcije izvedenicama s kojima se trguje na reguliranom tržištu u smislu Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4), vrijednost otvorene pozicije ili prometa;

(c)	za transakcije s OTC izvedenicama, bruto i neto vrijednost otvorenih pozicija.

Te se vrijednosti procjenjuju prema valuti i prema vrsti imovine.

3. Ako se primjenjuje neki od pokazatelja iz članka 6., ESMA, uz elemente navedene u stavku 1. ovog članka, ocjenjuje i sljedeće elemente:

(a)	vlasničku struktura središnje druge ugovorne strane;

(b)	ako središnja druga ugovorna strana pripada istoj grupi kao i druga infrastruktura na financijskom tržištu, npr. druga središnja druga ugovorna strana ili središnji depozitorij vrijednosnih papira, korporativna struktura grupe kojoj središnja druga ugovorna strana pripada;

(c)	pruža li središnja druga ugovorna strana usluge poravnanja klijentima ili neizravnim klijentima s poslovnim nastanom u Uniji preko članova sustava poravnanja s poslovnim nastanom izvan Unije;

(d)	prirodu, dubinu i likvidnost tržišta kojima pruža usluge i razinu dostupnih informacija o odgovarajućim podacima o cijenama za sudionike na tržištu i o svim općenito prihvaćenim i pouzdanim izvorima za formiranje cijena;

(e)	objavljuju li se ponude, cijene prije trgovanja i prodajne cijene i dubina interesa za trgovanje;

(f)	objavljuje li se cijena nakon trgovanja, opseg i vrijeme izvršenih ili zaključenih transakcija, na tržištima kojima usluge pruža središnja druga ugovorna strana i izvan njih.

Članak 2.

Učinak propasti ili poremećaja rada središnje druge ugovorne strane

1. Uzimajući u obzir kriterij iz članka 25. stavka 2.a točke (b) Uredbe (EU) br. 648/2012, ESMA ocjenjuje sljedeće elemente:

(a)	kapital, uključujući zadržanu dobit i rezerve središnje druge ugovorne strane;

(b)

vrstu i iznos kolaterala koji je središnja druga ugovorna strana prihvatila i kojim raspolaže, primijenjeni korektivni faktor, odgovarajuću metodologiju izračuna korektivnog faktora, valute u kojima je iskazan kolateral i u kojoj mjeri kolateral pružaju subjekti s poslovnim nastanom u Uniji ili koji su dio grupe nad kojom se provodi konsolidirani nadzor u Uniji;

(c)	najveći iznos nadoknada koje naplaćuje središnja druga ugovorna strana u jednom danu tijekom razdoblja od 365 dana prije ESMA-ine ocjene;

(d)

najveći iznos nadoknada koje središnja druga ugovorna strana naplaćuje u jednom danu tijekom razdoblja od 365 dana prije ESMA-ine ocjene od svakog člana sustava poravnanja koji je subjekt s poslovnim nastanom u Uniji ili subjekt koji je dio grupe nad kojom se provodi konsolidirani nadzor u Uniji, prema vrsti imovine ili, ako je primjenjivo, odvojenom jamstvenom fondu;

(e)	ako je primjenjivo, za svaki jamstveni fond središnje druge ugovorne strane, maksimalne doprinose u jamstveni fond koje središnja druga ugovorna strana zahtijeva i s kojima raspolaže u jednome danu tijekom razdoblja od 365 dana prije ESMA-ine ocjene;

(f)

ako je primjenjivo, za svaki jamstveni fond središnje druge ugovorne strane, maksimalne doprinose u jamstveni fond koje središnja druga ugovorna strana zahtijeva i s kojima raspolaže u jednome danu tijekom razdoblja od 365 dana prije ESMA-ine ocjene od svakog člana sustava poravnanja koji je subjekt s poslovnim nastanom u Uniji ili subjekt koji je dio grupe nad kojom se provodi konsolidirani nadzor u Uniji;

(g)	procijenjena najveća obveza plaćanja u jednom danu ukupno i u svakoj valuti Unije do koje bi došlo zbog neizvršavanja obveza jednog ili dva najveća člana sustava poravnanja (i njihovih povezanih društava) u ekstremnim, ali mogućim tržišnim uvjetima;

(h)	ukupan iznos i iznosi za svaku valutu likvidnih financijskih sredstava Unije u korist središnje druge ugovorne strane odvojeno prema vrsti sredstava, uključujući gotovinske depozite, obvezujuća ili neobvezujuća sredstva;

(i)	iznos ukupnih likvidnih financijskih sredstava za središnju drugu ugovornu stranu za koje su obvezu preuzeli subjekti s poslovnim nastanom u Uniji ili koji su dio grupe nad kojom se provodi konsolidirani nadzor u Uniji.

2. Ako se primjenjuje neki od pokazatelja iz članka 6., ESMA, uz elemente navedene u stavku 1. ovog članka, ocjenjuje i sljedeće elemente:

(a)	identitet pružatelja likvidnosti s poslovnim nastanom u Uniji ili koji su dio grupe nad kojom se provodi konsolidirani nadzor u Uniji;

(b)	prosječne i najveće ukupne dnevne vrijednosti ulaznih i izlaznih plaćanja u valuti Unije;

(c)	opseg u kojem se novac središnje banke koristi za namirenje i plaćanje ili koriste li se drugi subjekti za namirenje ili plaćanje;

(d)	opseg u kojem središnja druga ugovorna strana primjenjuje tehnologije kao što je tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija u postupku namire/plaćanja;

(e)	plan oporavka središnje druge ugovorne strane;

(f)	sanacijski program koji se primjenjuje na središnju drugu ugovornu stranu;

(g)	je li za tu središnju drugu ugovornu stranu osnovana skupina za upravljanje krizama.

Članak 3.

Struktura članstva u sustavu poravnanja središnje druge ugovorne strane

1. Uzimajući u obzir kriterij iz članka 25. stavka 2.a točke (c) Uredbe (EU) br. 648/2012, ESMA ocjenjuje sljedeće elemente:

(a)	članstvo u sustavu poravnanja i, ako su te informacije dostupne, koriste li klijenti ili neizravni klijenti, s poslovnim nastanom u Uniji ili koji su dio grupe nad kojom se provodi konsolidirani nadzor u Uniji, usluge poravnanja središnje druge ugovorne strane i koji su to klijenti; i

(b)	različite dostupne mogućnosti za pristup uslugama poravnanja središnje druge ugovorne strane (uključujući različite vrste članstva i izravnog pristupa za klijente), uvjeti za odobravanje, odbijanje ili ukidanje pristupa.

2. Ako se primjenjuje neki od pokazatelja iz članka 6., ESMA, uz elemente navedene u stavku 1. ovog članka, posebno ocjenjuje sve pravne ili bonitetne zahtjeve koje je postavila središnja druga ugovorna strana članovima sustava poravnanja za pristup njezinim uslugama poravnanja.

Članak 4.

Alternativne usluge poravnanja koje pružaju druge središnje druge ugovorne strane

1. Uzimajući u obzir kriterij iz članka 25. stavka 2.a točke (d) Uredbe (EU) br. 648/2012, ESMA ocjenjuje mogu li članovi u sustavu poravnanja i klijenti s poslovnim nastanom u Uniji pristupiti nekim ili svim uslugama poravnanja koje pruža središnja druga ugovorna strana preko drugih središnjih drugih ugovornih strana i je li tim središnjim drugim ugovornim stranama izdano odobrenje ili su priznate u skladu s člancima 14. i 25. te Uredbe.

2. Ako se primjenjuje neki od pokazatelja iz članka 6., ESMA, osim elemenata navedenih u stavku 1. ovog članka, ocjenjuje i odnose li se usluge koje je pružila središnja druga ugovorna strana na vrstu izvedenica na koje se primjenjuje obveza poravnanja iz članka 4. Uredbe (EU) br. 648/2012.

Članak 5.

Odnos, međuovisnosti ili druga međudjelovanja središnje druge ugovorne strane

1. Uzimajući u obzir kriterij iz članka 25. stavka 2.a točke (e) Uredbe (EU) br. 648/2012, ESMA ocjenjuje opseg funkcija, usluga ili aktivnosti koje je izdvojila središnja druga ugovorna strana.

2. Ako se primjenjuje neki od pokazatelja iz članka 6., ESMA, uz elemente navedene u stavku 1. ovog članka, ocjenjuje i sljedeće elemente:

(a)	moguće učinke koje bi nemogućnost pružatelja kojemu su izdvojene funkcije, usluge ili aktivnosti da se uskladi sa svojim obvezama iz ugovora o izdvajanju imala na Uniju ili jednu ili više njezinih država članica;

(b)	pruža li središnja druga ugovorna strana usluge mjestima trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji;

(c)

ima li središnja druga ugovorna strana sklopljene ugovore o međudjelovanju ili ugovore o međusobnom kolateraliziranju sa središnjim drugim ugovornim stranama s poslovnim nastanom u Uniji ili veze ili sudjelovanja u drugim infrastrukturama financijskog tržišta koje se nalaze u Uniji, kao što su središnji depozitoriji vrijednosnih papira ili sustavi plaćanja.

Članak 6.

Pokazatelji minimalne izloženosti članova sustava poravnanja i klijenata s poslovnim nastanom u Uniji središnjoj drugoj ugovornoj strani

1. Za potrebe članaka od 1. do 5. pokazatelji su sljedeći:

(a)

maksimalna otvorena pozicija transakcija vrijednosnim papirima, uključujući transakcije financiranja vrijednosnim papirima, ili izvedenica kojima se trguje na burzi iskazanih u valutama Unije, čije poravnanje obavlja središnja druga ugovorna strana u razdoblju od jedne godine prije ocjene odnosno čije poravnanje treba obaviti središnja druga ugovorna strana u razdoblju od jedne godine nakon ocjene, iznosi više od 1 000 milijardi EUR;

(b)

maksimalna ugovorena vrijednost neizvršenih transakcija OTC izvedenicama iskazanih u valutama Unije, čije poravnanje obavlja središnja druga ugovorna strana u razdoblju od jedne godine prije ocjene odnosno čije poravnanje treba obaviti središnja druga ugovorna strana u razdoblju od jedne godine nakon ocjene, iznosi više od 1 000 milijardi EUR;

(c)

zahtjevi u pogledu prosječnog ukupnog iznosa nadoknade i doprinosi u jamstveni fond za račune koje kod središnje druge ugovorne strane drže članovi sustava poravnanja koji su subjekti s poslovnim nastanom u Uniji ili dio grupe nad kojom se provodi konsolidirani nadzor u Uniji, a koje izračunava središnja druga ugovorna strana na neto osnovi na razini računa člana sustava poravnanja, u razdoblju od dvije godine prije procjene iznose više od 25 milijardi EUR;

(d)

procijenjena najveća obveza plaćanja koju su preuzeli subjekti s poslovnim nastanom u Uniji ili koji su dio grupe nad kojom se provodi konsolidirani nadzor u Uniji i izračunana za razdoblje od jedne godine prije ocjene do koje bi došlo zbog neizvršavanja obveza najmanje dva najveća člana sustava poravnanja i njihovih povezanih društava u ekstremnim, ali mogućim tržišnim uvjetima, iznosi više od tri milijarde EUR.

Za potrebe točke (d), u obvezi plaćanja zbrajaju se obveze u svim valutama Unije i prema potrebi preračunavaju u EUR.

2. ESMA može samo utvrditi, na temelju kriterija navedenih u člancima od 1. do 5., da je središnja druga ugovorna strana treće zemlje središnja druga ugovorna strana druge razine rizika ako je ispunjen barem jedan od pokazatelja iz stavka 1.

Članak 7.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. srpnja 2020.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN

(1) SL L 201, 27.7.2012., str. 1.

(2) Uredba (EU) 2019/2099 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu postupaka i tijela uključenih u izdavanje odobrenja središnjim drugim ugovornim stranama i zahtjevâ za priznavanje središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja (SL L 322, 12.12.2019., str. 1.).

(3) Uredba (EU) 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe te o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 337, 23.12.2015., str. 1.).

(4) Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173, 12.6.2014., str. 349.).