(1)

Pandemija bolesti COVID-19 uzrokuje znatne poremećaje na tržištu voća i povrća i tržištu vina u cijeloj Uniji. Mjere koje su države članice poduzele kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19, osobito znatna ograničenja kretanja i mjere ograničavanja socijalnih kontakata, dovele su do poremećaja u lancima opskrbe, privremenog zatvaranja važnih mjesta za plasman proizvoda sektora voća i povrća, odnosno sektora vina, na veleprodajnoj i maloprodajnoj razini te u sektoru ugostiteljstva (primjerice zatvaranje restorana, kantina, barova i hotela). Mjere povezane s pandemijom bolesti COVID-19 uzrokuju i logističke probleme koji posebno teško utječu na pokvarljive proizvode od voća i povrća te na sektor vina. Mjere povezane s pandemijom bolesti COVID-19 uzrokuju poteškoće i s ubiranjem voća i povrća te u svim aktivnostima povezanima s proizvodnjom vina zbog nestašice radne snage, a i u dopiranju do potrošača zbog poremećaja u lancima opskrbe i logistici te privremenog zatvaranja važnih mjesta plasmana tih proizvoda. Te okolnosti znatno narušavaju sektor voća i povrća te sektor vina u Uniji. Poljoprivrednici u tim sektorima suočavaju se s financijskim poteškoćama i problemima s likvidnošću.

(2)

Uzimajući u obzir trajanje ograničenja koja su države članice uvele kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 i njihov vjerojatni nastavak, dugoročni poremećaji u logističkim i opskrbnim lancima te ozbiljne gospodarske posljedice za glavna mjesta za plasman proizvoda sektora voća i povrća, odnosno sektora vina, na veleprodajnoj i maloprodajnoj razini te u sektoru ugostiteljstva, ozbiljni poremećaji na oba tržišta i njihov učinak vjerojatno će se nastaviti, a možda čak i pogoršati.

(3)

S obzirom na te tržišne poremećaj i dosad neviđenu kombinaciju okolnosti, poljoprivrednici u svim državama članicama nailaze na iznimne poteškoće pri planiranju, provedbi i izvođenju programâ potpore iz članaka od 32. do 38. Uredbe (EU) br. 1308/2013 za sektor voća i povrća i članaka od 39. do 54. te uredbe za sektor vina. Stoga je potrebno ublažiti te poteškoće odstupanjem od nekih od tih odredaba.

(4)

Priznate organizacije proizvođača i udruženja organizacija proizvođača mogu u okviru svojih odobrenih operativnih programa primijeniti krizne i preventivne mjere u sektoru voća i povrća koje su namijenjene povećanju njihove otpornosti na tržišne poremećaje. Međutim, u skladu s člankom 33. stavkom 3. četvrtim podstavkom Uredbe (EU) br. 1308/2013, te mjere za sprečavanje kriznih situacija i upravljanje njima ne bi trebale obuhvaćati više od jedne trećine rashoda u okviru operativnog programa. Kako bi se tim organizacijama proizvođača osigurala veća fleksibilnost i kako bi im se omogućilo da sredstva u okviru operativnih programa usmjere na suočavanje s tržišnim poremećajima koji su uzrokovani mjerama povezanima s pandemijom bolesti COVID-19, to se pravilo ne bi trebalo primjenjivati u 2020.

(5)

Procjenjuje se da je potrošnja vina u Uniji zbog zatvaranja hotela, barova i restorana pala za 30 % kad je riječ o količinama, a za 50 % kad je riječ o vrijednosti. Također se navodi da se konzumacijom vina kod kuće ne nadoknađuje smanjena konzumacija izvan doma. Osim toga, nije moguće održavati uobičajene proslave i okupljanja na kojima se konzumira vino, primjerice za rođendane ili državne praznike. Usto postoji rizik da u ljetnoj sezoni neće biti turizma ni vinskog turizma. Zbog toga su viškovi vina na tržištu sve veći. Nadalje, nestašica radne snage, također zbog pandemije, i logističke poteškoće uzrokovane pandemijom stvaraju pritisak na vinogradare i cijeli sektor vina. Vinogradari se suočavaju sa sve većim problemima u pogledu nadolazeće berbe: niskim cijenama, smanjenom potrošnjom, poteškoćama u prijevozu i prodaji.

(6)

Istovremeno su se uvjeti trgovanja vinom u Uniji već pogoršavali tijekom cijele 2019., a zalihe vina na najvišoj su razini od 2009. Tomu je tako prvenstveno zbog kombinacije rekordne berbe 2018. i općenito smanjene potrošnje vina u Uniji. Osim toga, na izvoz vina utjecalo je uvođenje dodatnih uvoznih carina na europska vina u Sjedinjenim Američkim Državama, koje su glavno tržište Unije za izvoz vina. Pandemija bolesti COVID-19 dodatno je naškodila ionako oslabljenom sektoru u kojem učinkovito stavljanje na tržište ili distribucija proizvoda više nisu mogući uglavnom zbog zatvaranja velikih izvoznih tržišta i poduzetih mjera izolacije i ograničavanja kretanja te osobito zbog obustave svih ugostiteljskih usluga i opskrbe uobičajenih kupaca. Osim toga, poteškoće u opskrbi ključnim sirovinama, kao što su boce i čepovi, koje su potrebne za proizvodnju vina uzrokuje poteškoće u poslovanju subjekata u sektoru vina jer ne mogu na tržište stavljati vino spremno za prodaju.

(7)

Uklanjanjem s tržišta Unije određenih količina vina koje se ne prodaju i ne mogu skladištiti trebalo bi se pridonijeti rješavanju ozbiljnih tržišnih poremećaja u sektoru vina. Stoga, kako bi se poboljšali gospodarski rezultati proizvođača vina, trebalo bi destilaciju vina zbog razloga povezanih s krizom uzrokovanom pandemijom bolesti COVID-19 privremeno uvesti kao mjeru prihvatljivu za potporu u okviru programâ potpore u sektoru vina. Kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja, trebalo bi isključiti upotrebu dobivenog alkohola u industriji hrane i pića te je ograničiti na industrijske svrhe, uključujući dezinfekciju i farmaceutske proizvode, i energetske svrhe.

(8)

Potpora za krizno skladištenje još je jedna mjera kojom bi se trebale privremeno ukloniti određene količine vina s tržišta i kojom bi se pomoglo u postupnom povratku gospodarski održivijem stanju na tržištu. Stoga bi potpora za krizno skladištenje vina trebala privremeno biti prihvatljiva za potporu u okviru programâ potpore u sektoru vina. Kako se potpora ne bi dodijelila dvaput za istu količinu vina koja se povlači s tržišta, korisnici potpore za krizno skladištenje ne bi trebali primati potporu za destilaciju vina u slučaju krize u okviru programâ potpore u sektoru vina ni nacionalna plaćanja za destilaciju vina u kriznim slučajevima.

(9)

Kako bi se u trenutačnim izvanrednim okolnostima subjektima pomoglo da odgovore na tu nepredvidivu i nestabilnu situaciju, primjereno je omogućiti dodatnu fleksibilnost u provedbi određenih mjera iz Uredbe (EU) br. 1308/2013.

(10)

Konkretno, kako bi se državama članicama omogućilo da potporu pruže proizvođačima koji su teško pogođeni krizom, potrebno je odstupiti od članka 44. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013 u pogledu mjere o uzajamnim fondovima iz članka 48. te uredbe da bi se omogućilo da rashodi nastali 2020. od aktivnosti u njihovoj četvrtoj godini provedbe budu prihvatljivi čak i ako su nastali prije nego što je država članica podnijela odgovarajući nacrt programa potpore. Time bi se državama članicama omogućilo da tijekom financijske godine 2020. dodijele dodatnu potporu za administrativne troškove već uspostavljenih uzajamnih fondova za dodatnih 12 mjeseci. Kako bi se osigurala ekonomski primjerena potpora i odstupajući od članka 48. stavka 2., dodijeljena potpora trebala bi biti nedegresivna i odgovarati iznosu financijskih sredstava odobrenih u trećoj godini provedbe.

(11)

K tome, potrebno je kao izvanrednu mjeru predvidjeti odstupanje od članka 46. stavka 6., članka 47. stavaka 1. i 3., članka 49. stavka 2. i članka 50. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1308/2013 i privremeno povećati najveći doprinos Unije za mjere „restrukturiranje i konverzija vinograda”, „zelena berba”, „osiguranje berbe” i „ulaganja”. Te su privremene mjere potrebne jer se subjekti zbog razloga povezanih s pandemijom bolesti COVID-19 suočavaju, a i nastavit će se suočavati, s velikim gubicima prihoda i dodatnim troškovima koji su posljedica poremećaja na tržištu i u njihovoj proizvodnji. Povećanjem doprinosa Unije za predmetne mjere, a time i smanjenjem korisnikova doprinosa, korisnicima bi se pružila određena financijska pomoć.

(12)

Fleksibilnost koja se uvodi povećanjem doprinosa Unije ima oblik financijske potpore za koju, međutim, nije potrebno dodatno financiranje Unije jer se i dalje primjenjuju proračunska ograničenja za nacionalne programe potpore u sektoru vina iz Priloga VI. Uredbi (EU) br. 1308/2013. Dakle države članice mogu odlučiti dodijeliti veće iznose za predmetne mjere samo u granicama godišnjeg proračuna iz tog priloga. Stoga je cilj povećanih stopa financijske pomoći pružiti potporu sektoru u navedenim nestabilnim okolnostima na tržištu bez mobiliziranja dodatnih sredstava.

(13)

Preventivni instrument osiguranja berbe prihvatljiv je za potporu u okviru programâ potpore za vino kako bi se potaknuo odgovoran pristup u kriznim situacijama. Člankom 49. Uredbe (EU) br. 1308/2013 utvrđeno je da se potporom za osiguranje berbe doprinosi zaštiti prihoda proizvođača ako postoje gubici prouzročeni prirodnim katastrofama, nepovoljnim klimatskim događajima, bolestima ili najezdama štetočina. S obzirom na dramatične posljedice pandemije bolesti COVID-19 za prihode proizvođača vina koje su proizašle iz ponekad nepremostivih poteškoća u svim fazama proizvodnje i stavljanja na tržište vina, primjereno je proširiti potporu Unije na osiguranje berbe ako su gubici prouzročeni pandemijom. U takvim slučajevima primjereno je i privremeno povećati stopu potpore Unije na 60 % kako bi se vinogradarima pružila određena financijska pomoć.

(14)

Zelena berba iz članka 47. Uredbe (EU) br. 1308/2013 upotrebljava se kao mjera za upravljanje tržištem ako se očekuje prekomjerna proizvodnja grožđa. Tim je člankom propisano da je za primanje potpore Unije na određenom gospodarstvu potrebno potpuno uništiti ili ukloniti grozdove. U sadašnjim okolnostima vinogradari se suočavaju s dosad neviđenim poteškoćama u pronalaženju radne snage potrebne za obavljanje takve sveobuhvatne aktivnosti. Stoga je primjereno odstupiti od te obveze i omogućiti uništavanje ili uklanjanje nezrelih grozdova na dijelu gospodarstva pod uvjetom da se ono provede na cijelim parcelama.

(15)

Zbog krajnje hitnih razloga, posebno uzimajući u obzir sadašnje poremećaje na tržištu, njihove teške posljedice na sektor voća i povrća i sektor vina te njihov nastavak i vjerojatno pogoršanje, potrebno je poduzeti hitne mjere za ublažavanje njihovih negativnih učinaka. Odgađanje poduzimanja hitnih mjera za rješavanje tih tržišnih poremećaja pogoršalo bi tržišne poremećaje u oba sektora te bi bilo štetno za proizvodnju i tržišne uvjete u oba sektora. S obzirom na to, ovu bi Uredbu trebalo donijeti u skladu s hitnim postupkom iz članka 228. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

(16)

Zbog potrebe za poduzimanjem hitnih mjera, ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,