(1)

Svjetska trgovinska organizacija (WTO) donijela je 2. listopada 2019. arbitražnu odluku u predmetu Europske zajednice i određene države članice – mjere koje utječu na trgovinu velikim putničkim zrakoplovima, WT/DS316/ARB. Tom arbitražnom odlukom Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) daje se pravo da zatraže odobrenje za uvođenje protumjera u vrijednosti od najviše 7,5 milijardi američkih dolara godišnje kao odgovor na subvencije Unije poduzetniku Airbus. SAD je 18. listopada 2019. uveo uvoznu carinu ad valorem u iznosu od 25 % na, među ostalim, mirna vina koja Njemačka, Španjolska, Francuska i Ujedinjena Kraljevina izvoze u SAD. Ta izvanredna, nepravedna i nepredvidljiva situacija ima ozbiljan i štetan učinak na trgovinu svim vinima Unije na svjetskom tržištu. SAD je osim toga zaprijetio da će kao odgovor na francuski porez na digitalne usluge (koji se odnosi na poduzeća iz skupine GAFA – Google, Apple, Facebook, Amazon) uvesti uvozne carine ad valorem u iznosu od 100 % za francuska pjenušava vina.

(2)

Uvozne carine koje je uveo SAD izravno i snažno utječu na trgovinu vinima Unije na tržištu SAD-a, koje je po vrijednosti i obujmu izvoza najveće izvozno tržište Unije za poljoprivredne proizvode, a posebno za vino. Unija je u SAD 2018. izvezla ukupno 6,5 milijuna hektolitara vina, što odgovara iznosu od 4 milijarde EUR. Izvoz vina iz Unije u SAD obično predstavlja od 30 % do 40 % ukupne vrijednosti izvoza vina iz Unije.

(3)

Povećanje uvoznih carina koje je uveo SAD štetno utječe na sva vina Unije, a ne samo na mirna vina podrijetlom iz četiriju država članica na koja se povećane uvozne carine primjenjuju. Ono negativno utječe na ugled i trgovinu svih vina iz Unije koja su prisutna na tržištu SAD-a. Ugled vina ne određuje samo njegova kvaliteta nego i njegova cijena te percepcija omjera cijene i kvalitete. To se posebno odnosi na vina nižeg do srednjeg cjenovnog ranga, na čiju prodaju, u apsolutnom smislu, uvozna carina od 25 % utječe više nego na prodaju skupljih vina, koja kupuju poznavatelji, koje veća cijena ne odvraća od kupnje. Na tržištu SAD-a vina iz Unije natječu se s vinima podrijetlom iz drugih dijelova svijeta, kao što su Južna Amerika, Australija ili Južna Afrika. S obzirom na tako jaku i oštru konkurenciju, percepcija ukupne razine cijena ima značajnu ulogu. Svijest potrošača o tome da se na cijenu vina iz nekih država članica Unije primjenjuje veća uvozna carina negativno će utjecati na opću percepciju razine cijena vina iz Unije, pa će se potražnja preusmjeriti na proizvode drugog podrijetla. S obzirom na utvrđene tržišne uvjete koji iz toga proizlaze i smanjenje ukupnih prihoda proizvođača opravdano je radi suzbijanja učinaka uvoznih carina uvesti hitne mjere kojima bi se obuhvatila sva vina podrijetlom iz svih država članica, a ne samo iz onih na koje su uvozne carine izravno usmjerene.

(4)

Iz perspektive stabilnosti tržišta, režim uvoznih carina koji je uveo SAD nije izdvojena nacionalna mjera čiji su učinci ograničeni na trgovinu s SAD-om. Svjetsko tržište vina globalno je tržište na kojem pojedinačne mjere važnih gospodarskih aktera, kao što je SAD, imaju dalekosežne posljedice na međunarodnu trgovinu vinom u cijelosti. Sve negativne promjene uvjeta na bitnom odredišnom tržištu za vina iz Unije, kao što je SAD, neizbježno pogađaju i ostala tržišta s obzirom na to da proizvode koji se ne mogu prodati u SAD-u jer su postali preskupi treba preusmjeriti na neko drugo tržište. Zbog toga će potrošači na tim drugim tržištima, koji su dobro upoznati s tržišnim uvjetima, vršiti dodatan pritisak na cijene, a konkurencija će biti mnogo oštrija nego što je to uobičajeno. Stoga bi trenutačne uvozne carine koje je uveo SAD vjerojatno uzrokovale stagnaciju izvoza vina iz Unije na cijelom svjetskom tržištu. Izvješća iz sektora vina pokazala su da je velik broj narudžbi francuskih vina za tržište SAD-a već otkazan.

(5)

Uvjeti trgovanja vinom Unije pogoršavali su se tijekom cijele 2019., a zalihe vina na najvišoj su razini od 2009. Tomu je tako prvenstveno zbog kombinacije rekordne berbe 2018. i smanjene potrošnje vina u Uniji. Ako se vina na koja se primjenjuju uvozne carine koje je uveo SAD ne uspiju prodati na izvoznim tržištima izvan Unije, to će samo povećati hitnost i ozbiljnost stanja na tržištu Unije. Nadalje, hitnost situacije još je veća ako se uzme u obzir trenutak u kojem su se uvozne carine počele primjenjivati. Te se carine primjenjuju od 18. listopada 2019., što je točno na sredini razdoblja berbe i proizvodnje vina za 2019. i neposredno prije blagdana na kraju godine, a riječ je o dvama najvažnijim prodajnim razdobljima u godini za sektor vina Unije. Stoga je potrebno poduzeti hitne mjere kako bi se taj problem riješio.

(6)

Od mjera potpore u sektoru vina iz članka 43. Uredbe (EU) br. 1308/2013 samo je mjera promidžbe iz članka 45. stavka 1. točke (b) te uredbe izravno usmjerena na promidžbu vinâ iz Unije u trećim zemljama radi poboljšanja njihove konkurentnosti. Ta se mjera promidžbe tijekom godina pokazala iznimno učinkovitom za osvajanje i konsolidaciju tržišta u trećim zemljama. Pokazala se kao najučinkovitije sredstvo potpore vinima Unije na tržištima trećih zemalja jer se njezinom primjenom povećao ugled tih vina i podigla razina svijesti o njihovoj kvaliteti. Međunarodno tržište vinom globalno je tržište i sve operacije promidžbe vina Unije na tržištima trećih zemalja u korist su svih vina iz Unije. Takve mjere otvaraju mogućnosti za one koji će naknadno ući na predmetno tržište s drugim vinima iz Unije. Pojedinačna mjera promidžbe ima „multiplikacijski učinak” na prodaju jer se odnosi na brojne vrste vina ili cijele vinarske regije, a ne samo jednu marku ili vrstu. Stoga je važno nastaviti, pokretati i intenzivirati aktivnosti promidžbe na svim tržištima kako bi se pronašla tržišta za vina koja se neće prodati na tržištu SAD-a, očuvao ugled vinâ Unije na tim drugim tržištima te smanjio pritisak na cijene.

(7)

Stoga je, kako bi se u trenutačnim izvanrednim okolnostima na izvoznim tržištima u cijelom svijetu, koje su nastale zbog režima uvoznih carina koji je uveo SAD, pomoglo gospodarskim subjektima da odgovore na tu nepredvidivu i nestabilnu situaciju, primjereno omogućiti dodatnu fleksibilnost u provedbi mjere promidžbe iz članka 45. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 1308/2013 odstupanjem od određenih odredbi utvrđenih u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2016/1149 (2).

(8)

Kako bi se korisnicima omogućilo da pojačaju aktivnosti promidžbe i konsolidiraju svoju prisutnost na ciljanim tržištima, države članice trebale bi moći produljiti trajanje potpore za već odabrane operacije u okviru promidžbene mjere iz članka 45. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 1308/2013 i na razdoblje nakon isteka maksimalnog razdoblja od pet godina utvrđenog člankom 4. Delegirane uredbe (EU) 2016/1149. Tom će se mjerom osigurati veća stabilnost i kontinuitet operacija promidžbe za gospodarske subjekte koji su već prisutni na tržištu SAD-a i na koje uvozne carine izravno utječu. Osim toga, od nje će koristi imati i gospodarski subjekti koji promiču svoja vina na tržištima drugih trećih zemalja i na koje se režim uvoznih carina koji je uveo SAD ne primjenjuje izravno, ali koji se bore da zadrže svoj položaj u novonastalim nestabilnim okolnostima oštrog tržišnog natjecanja na svjetskom tržištu vina.

(9)

Međutim, pojedinačna produljenja koja se odobre projektima trebala bi isteći do kraja tekućeg programskog razdoblja, koje traje od 2019. do 2023., odnosno do 15. listopada 2023.

(10)

Trebalo bi omogućiti dodatnu fleksibilnost u pogledu mogućih izmjena operacija u okviru mjere promidžbe iz članka 45. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 1308/2013 kako su utvrđene u članku 53. stavku 1. Delegirane uredbe (EU) 2016/1149. Kako bi se korisnicima omogućilo da prikladno i učinkovito reagiraju na izvanredne okolnosti i prema potrebi prilagode svoja ciljana tržišta, primjereno je ovlastiti države članice da odstupe od tih pravila dopuštajući izmjene odredišnog tržišta čak i ako te izmjene nisu u skladu s izvornim ciljem operacije. Takvim bi se odstupanjem pomoglo korisnicima koji trenutačno provode operacije promidžbe u SAD-u da se usmjere na druga tržišta i izbjegnu daljnje gospodarske gubitke. Pružila bi se pomoć i onim korisnicima koji provode operacije u drugim trećim zemljama i na koje utječu posljedice režima uvoznih carina SAD-a za to konkretno tržište, a koji žele preusmjeriti svoju aktivnost na druga tržišta.

(11)

Kako bi se izbjeglo da korisnici koji iskoriste fleksibilnost i odluče promijeniti ciljano tržište snose neželjene posljedice jer nisu proveli svoju cjelokupnu operaciju kako ju je izvorno odobrilo nadležno tijelo, potrebno je odstupiti i od članka 54. stavka 1. Delegirane uredbe (EU) 2016/1149. Time bi se osiguralo da se potpora isplaćuje za pojedinačne aktivnosti, u skladu s izmjenama uvedenima ovom Uredbom, ako se te aktivnosti u potpunosti provedu i podvrgnu primjenjivim provjerama iz poglavlja IV. odjeljka 1. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2016/1150 (3).

(12)

Obje mjere uvedene ovom Uredbom trebale bi se primjenjivati na sve gospodarske subjekte koji su već prisutni na određenom tržištu treće zemlje kako bi se osiguralo da im se potpora pruža na isti način kao i novim sudionicima na tom tržištu koji će u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/132 (4) imati pravo na veću stopu doprinosa Unije u iznosu od 60 % prihvatljivih rashoda. Te bi se mjere trebale primjenjivati i na sve operacije promidžbe vina iz članka 45. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 1308/2013 neovisno o kategoriji vina koje se promiče jer režim uvoznih carina koji je uveo SAD utječe na ugled svih vina Unije u cjelini. Nadalje, u okviru jedne operacije promidžbe bilo bi vrlo teško odvojiti mjere koje se odnose na mirna vina od mjera koje se odnose na ostala vina jer su operacije promidžbe obično usmjerene na promidžbu čitavog niza proizvoda, a ne samo proizvoda određene kategorije. Mnoge promidžbene kampanje odnose se na sva vina iz određene regije ili na velik broj različitih vina koja prodaje određeni gospodarski subjekt. Odvajanje mjera koje se odnose na ostala vina od mjera koje se odnose na mirna vina u okviru neke promidžbene kampanje uzrokovalo bi znatno administrativno opterećenje te bi umanjilo pozitivne učinke operacije promidžbe.

(13)

Stoga je potrebno odstupiti od članka 4., članka 53. stavka 1. i članka 54. stavka 1. Delegirane uredbe (EU) 2016/1149,