(1)

Komisija je 17. prosinca 2019. donijela Godišnju strategiju održivog rasta, čime je označen početak europskog semestra 2020. za koordinaciju ekonomskih politika. Posebnu je pozornost posvetila europskom stupu socijalnih prava, koji su Europski parlament, Vijeće i Komisija proglasili 17. studenoga 2017. Komisija je 17. prosinca 2019. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojemu nije utvrđeno da je Litva jedna od država članica za koje je potrebno provesti detaljno preispitivanje. Istog je dana Komisija donijela i preporuku za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja.

(2)

Izvješće za Litvu za 2020. objavljeno je 26. veljače 2020. U izvješću je ocijenjen napredak Litve u smislu preporuka za pojedinu zemlju koje je Vijeće donijelo 9. srpnja 2019. (3) („preporuke za pojedinu zemlju iz 2019.”), mjere poduzete kao odgovor na preporuke za pojedinu zemlju donesene prethodnih godina te napredak Litve u ostvarenju njezinih nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020.

(3)

Svjetska zdravstvena organizacija 11. ožujka 2020. izbijanje bolesti COVID-19 službeno je proglasila pandemijom. Ta je pandemija ozbiljna javnozdravstvena kriza koja pogađa građane, društva i gospodarstva. Veliko je opterećenje za nacionalne zdravstvene sustave, uzrokuje poremećaje u globalnim lancima opskrbe, kolebanja na financijskim tržištima i šokove potražnje potrošača te negativno utječe na razne sektore. Ugrožava radna mjesta i dohotke radnika te poslovanje poduzećâ. Uzrokovala je snažan gospodarski šok čije se ozbiljne negativne posljedice već osjećaju u Uniji. Komisija je 13. ožujka 2020. donijela Komunikaciju u kojoj je pozvala na koordiniran gospodarski odgovor na krizu suradnjom svih aktera na nacionalnoj razini i na razini Unije.

(4)

Više država članica proglasilo je izvanredno stanje ili je uvelo izvanredne mjere. Sve izvanredne mjere trebale bi biti strogo proporcionalne, nužne, ograničena trajanja i u skladu s europskim i međunarodnim standardima. Trebale bi podlijegati demokratskom nadzoru i neovisnom sudskom preispitivanju.

(5)

Komisija je 20. ožujka 2020. donijela Komunikaciju o aktivaciji opće klauzule o odstupanju iz Pakta o stabilnosti i rastu. Opća klauzula o odstupanju olakšava koordinaciju proračunskih politika u vrijeme snažnoga gospodarskog pada, kako je utvrđeno u članku 5. stavku 1., članku 6. stavku 3., članku 9. stavku 1. i članku 10. stavku 3. Uredbe (EZ) br. 1466/97 te članku 3. stavku 5. i članku 5. stavku 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1467/97 (4). Komisija je u Komunikaciji od 20. ožujka 2020. smatrala da su, s obzirom na očekivan snažan gospodarski pad prouzročen pandemijom bolesti COVID-19, ispunjeni uvjeti za aktivaciju opće klauzule o odstupanju te je od Vijeća zatražila da potvrdi taj zaključak. Ministri financija država članica složili su se 23. ožujka 2020. s Komisijinom procjenom. Složili su se da je za snažan gospodarski pad potreban odlučan, ambiciozan i koordiniran odgovor. Aktivacijom opće klauzule o odstupanju dopušta se privremeno odstupanje od kretanja prilagodbe prema srednjoročnom proračunskom cilju, pod uvjetom da se time srednjoročno ne ugrozi fiskalna održivost. Vijeće na preporuku Komisije može za korektivni dio također odlučiti usvojiti revidiranu fiskalnu putanju. Aktivacijom opće klauzule o odstupanju ne suspendiraju se postupci u okviru Pakta o stabilnosti i rastu. Njome se državama članicama omogućuje da odstupe od proračunskih zahtjeva koji bi se obično primjenjivali, a Komisiji i Vijeću da u okviru Pakta poduzmu potrebne mjere za koordinaciju politika.

(6)

Nužno je kontinuirano djelovanje radi ograničenja i nadzora širenja pandemije bolesti COVID-19, povećanja otpornosti nacionalnih zdravstvenih sustava, ublažavanja socioekonomskih posljedica pandemije mjerama potpore poduzećima i kućanstvima te radi osiguravanja adekvatnih zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta na mjestu rada u cilju nastavka gospodarske aktivnosti. Unija bi trebala u cijelosti iskoristiti razne instrumente koji su joj na raspolaganju i tako poduprijeti napore država članica u tim područjima. Istodobno bi države članice i Unija trebale surađivati na pripremi mjera potrebnih za ostvarenje povratka na normalno funkcioniranje naših društava i gospodarstava te na održiv rast, koje bi među ostalim uključivale zelenu tranziciju i digitalnu transformaciju, uz izvlačenje pouka iz krize.

(7)

Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 naglasila je fleksibilnost koju unutarnje tržište nudi radi prilagodbe u izvanrednim situacijama. Međutim, da bi se osigurao brz i neometan prelazak na fazu oporavka i slobodno kretanje robe, usluga i radnika, izvanredne mjere koje sprečavaju normalno funkcioniranje unutarnjeg tržišta trebalo bi ukinuti čim prestanu biti neophodne. Aktualna je kriza pokazala da su u zdravstvenom sektoru potrebni planovi pripravnosti za krizne situacije. Poboljšane strategije nabave, diversificirani lanci opskrbe i strateške rezerve osnovne opreme među ključnim su elementima za izradu širih planova pripravnosti za krizne situacije.

(8)

Zakonodavac Unije već je izmijenio relevantne zakonodavne okvire uredbama (EU) 2020/460 (5) i (EU) 2020/558 (6) Europskog parlamenta i Vijeća kako bi se državama članicama omogućilo da sva neiskorištena sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova mobiliziraju za odgovor na izvanredne posljedice pandemije bolesti COVID-19. Tim će se izmjenama osigurati dodatna fleksibilnost, ali i pojednostavnjeni i racionalizirani postupci. Kako bi ublažile pritisak na novčane tokove, države članice u obračunskoj godini 2020. – 2021. mogu iskoristiti i stopu sufinanciranja sredstvima iz proračuna Unije od 100 %. Litva se potiče da u cijelosti iskoristi te mogućnosti i tako pomogne najugroženijim pojedincima i sektorima.

(9)

Socioekonomske posljedice pandemije bolesti COVID-19 vjerojatno će se zbog različitih obrazaca specijalizacije nejednako osjetiti u sektorima i regijama Litve. To uključuje rizik povećanja nejednakosti unutar Litve. U kombinaciji s rizikom od privremenog prekida procesa konvergencije među državama članicama, trenutačna situacija zahtijeva ciljane odgovore politika.

(10)

Litva je 15. svibnja 2020. dostavila svoj Nacionalni program reformi za 2020., a 30. travnja 2020. svoj Program stabilnosti za 2020. Kako bi se uzela u obzir njihova povezanost, oba su programa ocijenjena istodobno.

(11)

Litva je trenutačno obuhvaćena preventivnim dijelom Pakta o stabilnosti i rastu.

(12)

Vlada u svojem Programu stabilnosti za 2020. planira da će se ukupni saldo sa suficita od 0,3 % bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2019. pogoršati na deficit od 11,4 % BDP-a u 2020. Predviđa se da će se deficit u 2021. smanjiti na 3,9 % BDP-a. Prema Programu stabilnosti za 2020. očekuje se da će nakon povećanja na 36,3 % BDP-a u 2019. udio duga opće države u BDP-u porasti na 50,6 % u 2020. Na makroekonomske i fiskalne izglede utječe vrlo izražena nesigurnost zbog pandemije bolesti COVID-19.

(13)

Litva je u okviru koordiniranog Unijina pristupa na pandemiju bolesti COVID-19 odgovorila donošenjem pravodobnih proračunskih mjera za povećanje kapaciteta svojeg zdravstvenog sustava, obuzdavanje pandemije i pomoć osobito ugroženim pojedincima i sektorima. Prema Programu stabilnosti za 2020., vrijednost tih proračunskih mjera iznosi 6,8 % BDP-a. Mjere uključuju odgodu plaćanja poreza, dodatna sredstva za kupnju medicinskih potrepština, subvencije za očuvanje radnih mjesta te naknade za samozaposlene i zaposlene osobe na koje utječe kriza uzrokovana pandemijom bolesti COVID-19. S obzirom na to da Komisijina analiza strukture i provedbe nekih mjera upućuje na njihovu relativno slabu potencijalnu primjenu, Komisija je pretpostavila manji učinak vladinih mjera na javne financije. Osim toga, Litva je najavila diskrecijske mjere koje će pridonijeti odgovoru na krizu, uključujući pružanjem potpore likvidnosti poduzeća, bez izravnog proračunskog učinka, a koje se u Programu stabilnosti za 2020. procjenjuju na 3,8 % BDP-a. Te mjere uključuju kreditna jamstva (2,9 % BDP-a). Općenito gledajući, mjere koje je Litva poduzela u skladu su sa smjernicama iz Komunikacije Komisije od 13. ožujka 2020. Puna provedba izvanrednih mjera i fiskalnih mjera potpore uz preusmjeravanje fiskalnih politika prema ostvarenju razboritih srednjoročnih fiskalnih pozicija kada to gospodarski uvjeti dopuste, doprinijet će očuvanju fiskalne održivosti u srednjem roku.

(14)

Na temelju proljetne prognoze Komisije iz 2020. predviđa se da će, ne bude li promjene politika, u Litvi saldo opće države iznositi -6,9 % BDP-a u 2020. te -2,7 % BDP-a u 2021. Predviđa se da će udio duga opće države u BDP-u u 2020. i 2021. ostati ispod 60 %.

(15)

Komisija je 20. svibnja 2020. objavila izvješće pripremljeno u skladu s člankom 126. stavkom 3. Ugovora jer je Litva u 2020. planirala premašiti referentnu vrijednost deficita od 3 % BDP-a. Analiza Komisije općenito upućuje na zaključak da kriterij deficita kako je definiran u Ugovoru i Uredbi (EZ) br. 1467/97 nije ispunjen.

(16)

Na temelju proljetne prognoze Komisije iz 2020. predviđa se da će se BDP Litve smanjiti za oko 8 %, nakon čega bi u 2021. trebao uslijediti brzi oporavak od 7,5 %. Kako bi odgovorila na pandemiju bolesti COVID-19 i ublažila gospodarski pad, Litva je 16. ožujka donijela „Plan za poticaj gospodarstva i ublažavanje posljedica prijenosa bolesti COVID-19”. Vrijednost plana iznosi 2,5 milijarde EUR ili 6,3 % BDP-a Litve i uključuje do 500 milijuna EUR ili 1,3 % BDP-a za potrebne resurse za zdravstveni sustav. Dodatnih 500 milijuna EUR dodijeljeno je za očuvanje radnih mjesta i dohotka. Kapacitet državnih jamstvenih fondova povećan je za 500 milijuna EUR, a dodatna državna jamstva u iznosu do 500 milijuna EUR odobrena su za poticaj gospodarstvu. Komisija je u travnju je odobrila više litavskih programa potpore gospodarstvu Litve u kontekstu pandemije bolesti COVID-19. Ti su programi namijenjeni za pomoć poduzećima kako bi za vrijeme i nakon pandemije mogla pokriti hitne potrebe za obrtnim kapitalom te nastaviti svoje poslovanje. Osim toga, Banka Litve ublažila je neke kapitalne zahtjeve za komercijalne banke kako bi se povećalo kreditiranje realnog gospodarstva.

(17)

Litva po zdravstvenim ishodima stalno zaostaje za ishodima u drugim državama članicama, djelomično zbog suboptimalne učinkovitosti zdravstvenog sustava koji trpi zbog nedovoljnog financiranja. Zbog trenutačne pandemije sustav je izložen dodatnom pritisku i naglašeni su dodatni strukturni problemi koji uključuju spor napredak u poboljšanju kvalitete usluga, nedovoljno ulaganje u primarnu zdravstvenu skrb i izostanak napretka u prilagodbi bolničke mreže radi njezine veće učinkovitosti i prilagodbe. Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 naglasila je i nejednakosti u zdravstvu zbog manjka radne snage i geografske neusklađenosti usluga i potreba. Litva treba mobilizirati resurse potrebne za odgovor na aktualnu krizu i u budućnosti poboljšati otpornost svojih zdravstvenih sustava. Poduzimaju se hitne mjere za jačanje kapaciteta u smislu zdravstvenih radnika, ključnih medicinskih potrepština i opreme radi spašavanja života tijekom pandemije, no da bi se povećala otpornost, održivost, optimalna učinkovitost i pripravnost sustava na nove udare potrebna su veća i dugoročnija ulaganja. Za to će biti potrebno dodijeliti dovoljno sredstava za poboljšanje dostupnosti, učinkovitosti i kvalitete zdravstvenog sustava kako bi mogao bolje odgovoriti na izazove rastućeg broja slučajeva kroničnih stanja, starenja i trajnih zdravstvenih nejednakosti. Pri tom će primarna zaštita i razvoj usluga e-zdravstva biti iznimno važni. Litva bi trebala poduzeti sve što je potrebno da se očuvaju nedavno postignuta poboljšanja cjenovne pristupačnosti zdravstvene skrbi. Naposljetku, buduća otpornost zahtijevat će i poboljšanje kapaciteta sustava za promjenu nezdravog načina života građana (jedan od važnih čimbenika slabih zdravstvenih ishoda u Litvi) te veće napore kako bi se sektor dugotrajne skrbi pripremio za starenje stanovništva.

(18)

Prije pandemije bolesti COVID-19 sudjelovanje na tržištu rada bilo je veliko, a nezaposlenost niska, no kriza je dovela do novih izazova. Uz pomoć Unijinih financijskih sredstava Litva je radi ublažavanja posljedica pandemije na zaposlenost uvela program skraćenog radnog vremena i niz drugih mjera za ublažavanje negativnih učinaka na poduzeća i samozaposlene osobe. Prije krize smanjivala se pokrivenost mjerama aktivne politike tržišta rada, a sudjelovanje u obrazovanju odraslih i dalje je bilo nisko. Međutim, bit će potrebna veća pokrivenost i dostatna financijska sredstva za mjere aktivne politike tržišta rada i druge mjere za prekvalifikaciju i usavršavanje radne snage kako bi se nezaposlenim osobama pomoglo da se što prije vrate na tržište rada te se na održiv način pružila učinkovita potpora nakon faze oporavka. Jačanje kapaciteta socijalnih partnera važno je za njihovo smisleno i pravodobno sudjelovanje u osmišljavanju izlaska i procesa oporavka.

(19)

Iako su prije krize poduzete mjere za ublažavanje rizika siromaštva i socijalne isključenosti, primjerice povećanjem univerzalnih naknada za djecu i mirovina, siromaštvo i dohodovna nejednakost i dalje su među najvišima u Uniji. Litva ima relativno niske javne rashode za socijalnu zaštitu, a slab učinak socijalnih transfera na smanjenje siromaštva ocijenjen je kao kritičan u pregledu socijalnih pokazatelja kojima se podupire europski stup socijalnih prava. Slaba progresivnost i kapacitet sustava za preraspodjelu poreza i olakšica ograničavaju mogućnosti zemlje za financiranje javnih dobara i usluga te smanjenje siromaštva i dohodovne nejednakosti. Negativne posljedice pandemije bolesti COVID-19 na zaposlenost i dohodak kućanstava vjerojatno će dodatno pogoršati te probleme u srednjoročnom razdoblju. Moguće je da će biti potrebno poduzeti privremene mjere, npr. reviziju pravila o uvjetima, iznosima i trajanju određenih naknada, kako bi se spriječilo pogoršanje stanja osoba najviše pogođenih pandemijom. Socijalnu sigurnosnu mrežu trebalo bi proširiti kako bi se pružila potpora svim skupinama, uključujući samozaposlene osobe, radnike s netipičnim ugovorima o radu i najranjivije osobe. Potrebno je ojačati osiguravanje osnovnih socijalnih usluga i socijalnog stanovanja radi potpore onima kojima je to najpotrebnije.

(20)

Potpora za likvidnost poduzećima putem zajmova i jamstava javnog sektora, s naglaskom na mala i srednja poduzeća (MSP-ovi), od iznimne je važnosti, ali je posrednici moraju učinkovito i brzo provesti, a pri utvrđivanju uvjeta kreditiranja moraju uzeti u obzir kriznu situaciju. U procesu izrade i provedbe tih mjera treba voditi računa o otpornosti bankarskog sektora. Dopuštanjem odgode plaćanja poreza i socijalnih doprinosa te ubrzanjem ugovornih plaćanja javnih tijela može se također doprinijeti poboljšanju novčanog toka MSP-ova. Novoosnovanim i rastućim poduzećima mogla bi biti potrebna posebna potpora, primjerice u obliku vlasničkih udjela javnih institucija i poticaja za fondove rizičnoga kapitala, kako bi povećala ulaganja u ta poduzeća. Trebalo bi nastaviti ulagati napore u smanjenje nepotrebnih regulatornih i administrativnih opterećenja kako bi se građanima i poduzećima ponudile učinkovite digitalne javne usluge.

(21)

Litva bi trebala osigurati da njezine mjere poticaja gospodarskog oporavka budu usmjerene na budućnost i da se njima olakšaju digitalna i zelena tranzicija, pri čemu treba riješiti brojne izazove. Primjerice, digitalne su vještine ispod prosjeka Unije, a MSP-ovi izvješćuju o znatnim poteškoćama pri popunjavanju radnih mjesta u području IKT-a. Iako je uvođenje svjetlovodne mreže iznad prosjeka Unije i u urbanim i ruralnim područjima, pokrivenost fiksnom širokopojasnom mrežom i korištenje njome vrlo su niski te su još uvijek prisutne velike razlike između gradova i ruralnih područja.

(22)

Kako bi se potaknuo gospodarski oporavak, bit će važno dati prednost već razrađenim projektima javnih ulaganja i promicati privatna ulaganja, među ostalim na temelju relevantnih reformi. Kad je riječ o zelenoj tranziciji, ukupne emisije stakleničkih plinova u Litvi uglavnom su nepromijenjene od 2010. Produktivnost resursa u Litvi jedna je od najnižih u Uniji, a kružna upotreba (sekundarnih) sirovina znatno je ispod prosjeka Unije. U skladu s nacionalnim energetskim i klimatskim planom Litve poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada zahvaljujući energetski učinkovitim rješenjima i obnovljivim izvorima energije, modernizacija sustava grijanja i poboljšanje održivosti prometnog sektora znatno bi pridonijeli dekarbonizaciji gospodarstva. Ciljanim javnim i privatnim ulaganjima usmjerenima na rješavanje tih i drugih pitanja koja znatno utječu na okoliš i zdravlje moglo bi se promicati rast i otpornost te doprinijeti održivom oporavku od krize. Već planirana ulaganja omogućuju da se brzo utvrde projekti kojima bi se mogla dati prednost te koji bi mogli doprinijeti gospodarskom oporavku, npr. u području obnove zgrada i energije iz obnovljivih izvora. Pripreme za srednjoročne mjere oporavka mogu se temeljiti na nacionalnim energetskim i klimatskim planovima država članica, popisu projekata od zajedničkog interesa i planovima za razvoj infrastrukture. Osim toga, projekt Rail Baltica i projekti za interkonekciju energetskog tržišta ključni su investicijski prioriteti Litve usmjereni na poboljšanje njezine sigurnosti i integracije u unutarnje tržište Unije. Programiranje Fonda za pravednu tranziciju, koji je predmetom prijedloga Komisije, za razdoblje 2021. – 2027. moglo bi Litvi pomoći da lakše odgovori na neke izazove prelaska na klimatski neutralno gospodarstvo, osobito na područjima iz Priloga D izvješću za Litvu za 2020. To bi Litvi omogućilo da na najbolji način iskoristi sredstva iz tog fonda.

(23)

Iako se preporuke za pojedinu zemlju navedene u ovoj Preporuci („preporuke za pojedinu zemlju iz 2020.”) prije svega odnose na ublažavanje socioekonomskih posljedica pandemije bolesti COVID-19 i olakšavanje gospodarskog oporavka, preporuke za pojedinu zemlju iz 2019. odnosile su se i na reforme koje su iznimno važne za suočavanje sa srednjoročnim i dugoročnim strukturnim izazovima. Preporuke za pojedinu zemlju iz 2019. i dalje su relevantne i kontinuirano će se pratiti tijekom europskog semestra sljedeće godine. To uključuje preporuke za pojedinu zemlju iz 2019. koje se odnose na ekonomske politike u području ulaganja. Sve preporuke za pojedinu zemlju iz 2019. trebalo bi uzeti u obzir pri strateškom programiranju financiranja u okviru kohezijske politike nakon 2020., među ostalim i za mjere ublažavanja i strategije izlaska iz aktualne krize.

(24)

Europski semestar pruža okvir za kontinuiranu koordinaciju ekonomskih politika i politika zapošljavanja u Uniji, što može doprinijeti održivom gospodarstvu. Države članice u svojim su nacionalnim programima reformi za 2020. razmotrile postignuti napredak u ostvarenju ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda. Osiguranjem potpune provedbe preporuka za pojedinu zemlju iz 2020. Litva će doprinijeti napretku u ostvarenju ciljeva održivog razvoja i zajedničkim nastojanjima da se u Uniji osigura konkurentna održivost.

(25)

Bliska koordinacija među gospodarstvima u ekonomskoj i monetarnoj uniji ključna je za brz oporavak od negativnog gospodarskog učinka pandemije bolesti COVID-19. Litva bi, kao država članica čija je valuta euro i uzimajući u obzir političke smjernice Euroskupine, trebala osigurati usklađenost svojih politika s preporukama za europodručje za 2020. i s politikama drugih država članica čija je valuta euro.

(26)

Komisija je u okviru europskog semestra 2020. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Lite i objavila je u izvješću za Litvu za 2020. Ocijenila je i Program stabilnosti za 2020., Nacionalni program reformi za 2020. i mjere poduzete kao odgovor na preporuke za pojedinu zemlju upućene Litvi prethodnih godina. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socioekonomsku politiku u Litvi nego i njihovu usklađenost s pravilima i smjernicama Unije jer je potrebno ojačati ukupno gospodarsko upravljanje u Uniji tako da se na razini Unije doprinosi budućim nacionalnim odlukama.

(27)

Uzimajući u obzir tu ocjenu, Vijeće je ispitalo Program stabilnosti za 2020. i njegovo je mišljenje (7) posebno navedeno u preporuci 1. u nastavku.

1.

2.

3.