(1)

Uredbom (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (4) zahtijeva se da se poravnanje standardiziranih ugovora o OTC izvedenicama obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane u skladu sa sličnim zahtjevima u drugim zemljama skupine G20. Tom su uredbom uvedeni i strogi bonitetni zahtjevi, organizacijski zahtjevi te zahtjevi povezani s vođenjem poslovanja za središnje druge ugovorne strane i utvrđeni aranžmani za njihov bonitetni nadzor kako bi se što više smanjili rizici za korisnike središnjih drugih ugovornih strana i poduprla financijska stabilnost.

(2)

Od donošenja Uredbe (EU) br. 648/2012 obujam aktivnosti središnjih drugih ugovornih strana u Uniji i svijetu u pogledu razmjera i opsega brzo se povećao. Očekuje se nastavak širenja aktivnosti središnjih drugih ugovornih strana u narednim godinama zbog uvođenja dodatnih obveza poravnanja i povećanja dobrovoljnog poravnanja koje obavljaju druge ugovorne strane koje ne podliježu obvezi poravnanja. Uredbom (EU) 2019/834 Europskog parlamenta i Vijeća (5) ciljano se mijenja Uredba (EU) br. 648/2012, poboljšavaju njezina djelotvornost i proporcionalnost, stvaraju dodatni poticaji za središnje druge ugovorne strane da drugim ugovornim stranama nude usluge središnjeg poravnanja izvedenica te malim financijskim i nefinancijskim drugim ugovornim stranama olakšava pristup poravnanju. Jača i integriranija tržišta kapitala koja će proizaći iz unije tržišta kapitala dodatno će povećati potrebu za prekograničnim poravnanjem u Uniji zbog čega će se dodatno povećati važnost i međusobna povezanost središnjih drugih ugovornih strana unutar financijskog sustava.

(3)

Broj središnjih drugih ugovornih strana koje trenutačno imaju poslovni nastan u Uniji i odobrenje na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012 i dalje je relativno ograničen te je u kolovozu 2019. iznosio 16. Europsko nadzorno tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) priznalo je na temelju te uredbe 33 središnje druge ugovorne strane trećih zemalja, čime im je dopušteno da svoje usluge pružaju članovima sustava poravnanja i mjestima trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji. Tržišta poravnanja dobro su integrirana širom Unije, ali su izrazito koncentrirana u određenim razredima imovine i izrazito međusobno povezana. Zbog koncentracije rizika propast središnje druge ugovorne strane malo je vjerojatna, ali bi mogla imati izrazito velike učinke. U skladu s dogovorom postignutim u okviru skupine G20 Komisija je u studenome 2016. donijela Prijedlog uredbe o oporavku i sanaciji središnjih drugih ugovornih strana kako bi se osiguralo da su tijela na odgovarajući način pripremljena za rješavanje problema propadajuće središnje druge ugovorne strane, štiteći pritom financijsku stabilnost i ograničavajući troškove za porezne obveznike.

(4)

Neovisno o tom zakonodavnom prijedlogu i s obzirom na sve veći opseg, složenost i prekograničnu dimenziju poravnanja u Uniji i svijetu, trebalo bi preispitati nadzorne sustave za središnje druge ugovorne strane iz Unije i trećih zemalja. Rješavanjem utvrđenih problema u ranoj fazi i utvrđivanjem jasnih i dosljednih nadzornih sustava za središnje druge ugovorne strane i iz Unije i iz trećih zemalja ojačala bi se opća stabilnost financijskog sustava Unije, a potencijalni rizik od propasti središnje druge ugovorne strane trebao bi se dodatno smanjiti.

(5)

S obzirom na ta razmatranja Komisija je 4. svibnja 2017. donijela Komunikaciju o pružanju odgovora na izazove za najvažnije infrastrukture financijskog tržišta i daljnjem razvoju unije tržišta kapitala, u kojoj se navodi da su daljnje izmjene Uredbe (EU) br. 648/2012 potrebne radi poboljšanja postojećeg okvira kojim se jamči financijska stabilnost i potiče daljnji razvoj i produbljivanje unije tržišta kapitala.

(6)

Nadzorni sustavi na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012 uglavnom se oslanjaju na tijelo matične države. Središnjim drugim ugovornim stranama s poslovnim nastanom u Uniji trenutačno izdaju odobrenja i nadziru ih nadležna tijela država članica u suradnji s kolegijima koji se sastoje od nacionalnih supervizora, ESMA-e, relevantnih članova Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) i drugih relevantnih tijela. Kolegiji se oslanjaju na koordinaciju i razmjenu informacija s nadležnim tijelom središnjih drugih ugovornih strana koje je odgovorno za izvršavanje odredaba utvrđenih u Uredbi (EU) br. 648/2012. Zbog neujednačenih nadzornih praksi središnjih drugih ugovornih strana širom Unije mogu nastati rizici od regulatorne i nadzorne arbitraže, čime se ugrožava financijska stabilnost i što dovodi do nezdravog tržišnog natjecanja. Komisija je na te nove rizike i potrebu za usklađenijim postupcima nadzora upozorila u svojoj Komunikaciji o uniji tržišta kapitala od 14. rujna 2016. i tijekom javnog savjetovanja o postupanju europskih nadzornih tijela. U okviru već postojećeg općeg mandata ESMA-e koji se sastoji od ispunjavanja uloge koordinacije među nadležnim tijelima i među kolegijima radi izgradnje zajedničke nadzorne kulture i dosljednih nadzornih praksi, osiguranja jedinstvenih postupaka i dosljednih pristupa te jačanja dosljednosti u rezultatima nadzora, ESMA bi se posebice trebala usmjeriti na područja nadzora koja imaju prekograničnu dimenziju ili mogući prekogranični učinak. ESMA bi trebala utvrditi područja nadzora koja imaju prekograničnu dimenziju ili mogući prekogranični učinak na temelju svoje stručnosti i iskustva u primjeni Uredbe (EU) br. 648/2012.

(7)

S obzirom na globalnu prirodu financijskih tržišta i potrebu za uklanjanjem nedosljednosti u nadzoru središnjih drugih ugovornih strana iz Unije i trećih zemalja, trebalo bi ojačati kapacitete ESMA-e za promicanje usklađenosti u nadzoru središnjih drugih ugovornih strana. U tu svrhu trebalo bi osnovati stalni unutarnji odbor za središnje druge ugovorne strane („Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane”) koji bi obavljao zadaće povezane sa središnjim drugim ugovornim stranama koje imaju odobrenje u Uniji i središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja. Uspostava, funkcije i sastav Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane osnovanog u okviru ESMA-e trebali bi biti jedinstveno rješenje kako bi se objedinila stručna znanja u području nadzora središnjih drugih ugovornih strana i ne bi trebali predstavljati presedan za europska nadzorna tijela.

(8)

Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane trebao bi biti odgovoran za specifične zadaće koje su mu dodijeljene u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012 kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i financijska stabilnost Unije i njezinih država članica.

(9)

Kako bi se uključio cjelokupni raspon praktičnog iskustva i operativne stručnosti u vezi s nadzorom središnjih drugih ugovornih strana, Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane trebao bi se sastojati od predsjednika, neovisnih članova i nadležnih tijela država članica u kojima se nalazi središnja druga ugovorna strana koja ima odobrenje. Ako se Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane sastaje u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama koje imaju odobrenje, središnje banke koje izdaju valute Unije u kojima su financijski instrumenti čije poravnanje obavljaju te središnje druge ugovorne strane trebale bi moći, na dobrovoljnoj osnovi, sudjelovati u Nadzornom odboru za središnje druge ugovorne strane u vezi s područjima procjena otpornosti, na razini Unije, središnjih drugih ugovornih strana na nepovoljna tržišna kretanja i relevantna tržišna kretanja, kako bi se olakšao pristup informacijama koje bi mogle biti relevantne za obavljanje njihovih zadaća. Ako se Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane sastaje u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja, središnje banke koje izdaju sve valute Unije u kojima su financijski instrumenti čije poravnanje obavlja ili će obavljati odgovarajuća središnja druga ugovorna strana treće zemlje trebale bi moći, na dobrovoljnoj osnovi, sudjelovati u Nadzornom odboru za središnje druge ugovorne strane radi pripreme odluka u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja koje su sistemski važne ili će vjerojatno postati sistemske važne za financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica (središnje druge ugovorne strane druge razine rizika). Središnje banke izdanja trebale bi biti članovi Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane bez prava glasa. Predsjednik Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane trebao bi moći pozivati članove kolegija kao promatrače kako bi se osiguralo da Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane uzima u obzir stajališta drugih relevantnih tijela.

(10)

Kako bi se osigurala odgovarajuća razina stručnosti i odgovornosti, predsjednika i neovisne članove Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane trebao bi imenovati Odbor supervizora ESMA-e („Odbor supervizora”) na temelju postignuća, znanja iz područja poravnanja, aktivnosti nakon trgovanja, bonitetnog nadzora i financijskih pitanja te iskustva relevantnoga za nadzor i regulaciju središnjih drugih ugovornih strana, nakon otvorenog postupka odabira koji organizira i kojim upravlja Odbor supervizora, uz pomoć Komisije, kojim bi se trebalo poštovati načelo rodne ravnoteže. Prije imenovanja predsjednika i neovisnih članova Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane, a najkasnije mjesec dana nakon što ih je odabrao Odbor supervizora, Europski parlament trebao bi, nakon saslušanja odabranih osoba, odobriti ili odbiti njihovo imenovanje. Odbor supervizora može imenovati samo odabrane kandidate koje je odobrio Europski parlament.

(11)

Kako bi se osigurala transparentnost i demokratska kontrola te zaštitila prava institucija Unije, predsjednik i neovisni članovi Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane trebali bi za sve odluke koje donesu na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012 odgovarati Europskom parlamentu i Vijeću.

(12)

Predsjednik i neovisni članovi Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane trebali bi postupati neovisno i objektivno u interesu Unije. Trebali bi osigurati da se na odgovarajući način vodi računa o pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta i financijskoj stabilnosti u svakoj državi članici, neovisno o tome nalaze li se u njoj središnje druge ugovorne strane koje imaju odobrenje, i u Uniji.

(13)

Kako bi se osigurao prikladan, djelotvoran i brz postupak donošenja odluka u Nadzornom odboru za središnje druge ugovorne strane, predsjednik, neovisni članovi i nadležna tijela država članica u kojima se nalazi središnja druga ugovorna strana koja ima odobrenje trebali bi imati pravo glasa. Predstavnici središnje banke ili središnjih banaka te promatrači ne bi trebali imati pravo glasa. Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane trebao bi svoje odluke donositi običnom većinom svojih članova, svaki član s pravom glasa trebao bi imati jedan glas, dok bi predsjednik trebao imati odlučujući glas u slučaju neodlučenog rezultata glasovanja. Konačnu ovlast za donošenje odluka i dalje bi trebao imati Odbor supervizora.

(14)

Kako bi se osigurao usklađen i dosljedan nadzorni pristup u Uniji, Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane trebao bi biti odgovoran za pripremu određenih posebnih odluka i obavljanje određenih zadaća povjerenih ESMA-i. Takvim odgovornostima jača se uloga koordinacije među nadležnim tijelima i među kolegijima koju ima ESMA s ciljem izgradnje zajedničke nadzorne kulture i dosljednih nadzornih praksi, posebice u pogledu područja nadzora koja imaju prekograničnu dimenziju ili mogući prekogranični učinak. U tom pogledu, takve relevantne nadzorne aktivnosti i odluke mogle bi uključivati posebice područja nadzora u kojima neujednačene nadzorne prakse mogu dovesti do rizika od regulatorne i nadzorne arbitraže ili ugroziti financijsku stabilnost. ESMA-u bi trebalo obavijestiti i o svim mišljenjima koja su donijeli kolegiji predviđeni u Uredbi (EU) br. 648/2012, među ostalim o temelju za donošenje odluke na koju se mišljenje kolegija odnosi, te o svim preporukama kojih se kolegij pridržavao u tim mišljenjima.

(15)

Osim toga, u okviru Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane trebala bi se odvijati obvezna ex ante razmjena i rasprava u vezi s nacrtima odluka nadležnih tijela središnjih drugih ugovornih strana o određenim područjima nadzora od posebne važnosti. Nadalje, na dobrovoljnoj osnovi i na inicijativu nadležnih tijela središnjih drugih ugovornih strana, svi nacrti odluka trebali bi moći podlijegati razmjeni na ex ante osnovi. ESMA ne bi trebala dati mišljenje ako, kao rezultat rasprave u okviru Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane, nisu utvrđena različita mišljenja. Ovlašću ESMA-e za davanje mišljenja trebalo bi osigurati da nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane primi dodatni odgovor u vezi s nacrtom odluka od skupine nadzornika specijaliziranih za nadzor središnjih drugih ugovornih strana i s iskustvom u takvom nadzoru. Takva mišljenja ESMA-e ne bi trebala imati nikakvog utjecaja na odgovornost nadležnog tijela središnje druge ugovorne strane za donošenje konačne odluke, što znači da bi konačni sadržaj dotične odluke i dalje u potpunosti bio u okviru diskrecijskog prava nadležnog tijela središnje druge ugovorne strane. Ako se nadležno tijelo ne slaže s mišljenjem ESMA-e, trebalo bi ESMA-i dostaviti komentare o svakom značajnom odstupanju od tog mišljenja. Nadležno tijelo trebalo bi moći dostaviti komentare prije ili nakon donošenja odluke ili istodobno s donošenjem odluke. Međutim, ako nadležno tijelo dostavi komentare nakon donošenja odluke, trebalo bi to učiniti bez nepotrebne odgode. Mišljenje ESMA-e ne bi smjelo utjecati na ovlast kolegija da utvrde sadržaj svojeg mišljenja po vlastitom nahođenju, ako je to primjenjivo.

(16)

Ako nadzorne aktivnosti u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama koje imaju odobrenje pokažu nedostatak konvergencije i usklađenosti u primjeni Uredbe (EU) br. 648/2012, među ostalim na temelju obveznog i dobrovoljnog savjetovanja nadležnih tijela s ESMA-om i rasprava u okviru Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane, ESMA bi trebala promicati potreban stupanj konvergencije i usklađenosti, među ostalim izdavanjem smjernica, preporuka ili mišljenja. Kako bi se olakšao taj proces, Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane trebao bi moći zatražiti da Odbor supervizora razmotri donošenje smjernica, preporuka i mišljenja od strane ESMA-e. Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane trebao bi također moći podnositi mišljenja Odboru supervizora u vezi s odlukama koje treba donijeti ESMA a i koje se odnose na zadaće i aktivnosti nadležnih tijela središnjih drugih ugovornih strana. Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane trebao bi, na primjer, davati mišljenja o nacrtima tehničkih standarda ili nacrtima smjernica koje je izradila ESMA u području izdavanja odobrenja i nadzora središnjih drugih ugovornih strana.

(17)

Kako bi se osigurao djelotvoran nadzor u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja, Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane trebao bi pripremiti cjelovite nacrte odluka kako bi ih odobrio Odbor supervizora i obavljati zadaće povjerene ESMA-i u pogledu odredaba koje se odnose na priznavanje i nadzor središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja koje su utvrđene u Uredbi (EU) br. 648/2012. S obzirom na to da su suradnja i informacije ključni, Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane trebao bi, kada se sastaje u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja, dijeliti relevantne informacije s kolegijem za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja, uključujući cjelovite nacrte odluka koje podnosi Odboru supervizora, konačne odluke koje je donio Odbor supervizora, dnevne redove i zapisnike sa sastanaka Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane i zahtjeve za priznavanje središnjih drugih ugovornih strana s poslovnim nastanom u trećoj zemlji.

(18)

Kako bi se osiguralo djelotvorno obavljanje njegovih zadaća, u tu svrhu namijenjeno osoblje ESMA-e trebalo bi podupirati Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane kako bi se pripremili njegovi sastanci, pripremile analize potrebne za obavljanje njegovih zadaća i kako bi mu se pružila potpora u njegovoj međunarodnoj suradnji.

(19)

Središnje banke izdanja trebale bi biti uključene u pripremu odluka Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane u vezi s klasifikacijom središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja prema njihovoj sistemskoj važnosti i nadzorom središnjih drugih ugovornih strana druge razine rizika kako bi se osiguralo pravilno izvršavanje njihovih zadaća u vezi s monetarnom politikom i neometano funkcioniranje platnih sustava. S obzirom na to da bi odluke ESMA-e u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama druge razine rizika u pogledu zahtjevâ za iznosom nadoknade, kontrole likvidnosnog rizika, kolaterala, namire i odobrenja ugovora o međudjelovanju mogle biti od posebne važnosti za zadaće središnjih banaka, Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane trebao bi se savjetovati sa središnjim bankama koje izdaju sve valute Unije u kojima su financijski instrumenti čije poravnanje obavljaju ili će obavljati središnje druge ugovorne strane trećih zemalja na temelju mehanizma „poštuj ili objasni”.

(20)

Odbor supervizora trebao bi donijeti nacrte odluka koje je podnio Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane, u skladu s postupkom donošenja odluka utvrđenim u Uredbi (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (6). Kako bi se osigurao djelotvoran i brz postupak donošenja odluka, Odbor supervizora trebao bi u roku od tri radna dana donijeti određene odluke koje se ne odnose na priznavanje, klasifikaciju središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja, posebne zahtjeve uvedene za središnje druge ugovorne strane druge razine rizika, preispitivanje ili povlačenje priznavanja ili na ključne elemente nadzora središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja koji je u tijeku, ako je potrebno savjetovanje sa središnjim bankama izdanja.

(21)

Kako bi se dodatno promicala konvergencija nadzornih odluka, ESMA bi trebala dobiti nove mandate za izradu nacrta regulatornih tehničkih standarda o proširenju aktivnosti i usluga te za određivanje uvjeta pod kojima se promjene modela i parametara smatraju značajnima. Nadalje, ESMA bi trebala izdavati potrebne smjernice za dodatno određivanje zajedničkih postupaka za proces nadzornog preispitivanja i ocjene u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama.

(22)

Funkcioniranje kolegija uspostavljenih za središnje druge ugovorne strane Unije ključno je za djelotvoran nadzor središnjih drugih ugovornih strana. Kako bi se osigurala usklađenost, u cijeloj Uniji, postupaka u okviru kolegija, trebalo bi precizirati i dodatno standardizirati pisane sporazume kojima se određuju praktični aranžmani za funkcioniranje kolegija. Kako bi se dodatno promicala uloga članova kolegija, oni bi trebali imati pravo doprinositi utvrđivanju dnevnog reda za sastanke kolegija. Kako bi se povećala transparentnost kolegija, njihov sastav trebao bi biti javan. Kako bi se izbjegao bilo kakav sukob interesa, Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013 (7) određuje se da bi se nadzorne zadaće koje izvršava ESB i zadaće u vezi s monetarnom politikom te sve druge njegove zadaće trebale provoditi potpuno odvojeno. To specifično odvajanje odgovornosti ESB-a trebalo bi prepoznati. U skladu s time, ako je ESB član kolegija uspostavljenoga za središnju drugu ugovornu stranu Unije zbog svoje funkcije nadležnog tijela pojedinog člana sustava poravnanja u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma i zbog svoje funkcije središnje banke izdanja kao predstavnika Eurosustava, ESB-u bi trebalo dodijeliti dva glasa u kolegiju.

(23)

Broj središnjih banaka izdanja i nadležnih tijela odgovornih za nadzor članova sustava poravnanja država članica koji su zastupljeni u kolegijima uspostavljenima za središnje druge ugovorne strane Unije trenutačno je ograničen. Kako bi se većem broju središnjih banaka izdanja i nadležnih tijela drugih država članica na čiju bi financijsku stabilnost mogle utjecati financijske teškoće pojedine središnje druge ugovorne strane olakšao pristup informacijama, dodatne središnje banke izdanja i nadležna tijela trebali bi moći na zahtjev sudjelovati u kolegijima. Kako bi se promicala dosljednost nadzora središnjih drugih ugovornih strana širom Unije, predsjednik ili neovisni član Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane trebao bi također sudjelovati u kolegijima. Kako bi se osigurao prikladan, djelotvoran i brz postupak donošenja odluka, središnje banke izdanja i nadležna tijela, koji sudjeluju na temelju zahtjeva, kao i predsjednik ili neovisni član Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane ne bi trebali imati pravo glasa.

(24)

Kako bi se ojačala njihova uloga, kolegiji bi trebali moći davati mišljenja o dodatnim područjima nadzora koja imaju ključan utjecaj na poslovne operacije pojedine središnje druge ugovorne strane, među ostalim o procjenama dioničara i članova s kvalificiranim udjelima u središnjim drugim ugovornim stranama i izdvajanju poslovnih funkcija, usluga ili aktivnosti. Osim toga, na zahtjev bilo kojeg člana kolegija, kolegij bi trebao moći u svoja mišljenja uključiti preporuke namijenjene rješavanju nedostataka u upravljanju rizikom središnje druge ugovorne strane i povećanju njezine otpornosti, pod uvjetom da kolegij o tome donese većinsku odluku. Glasovanje kolegija o uključivanju takvih preporuka trebalo bi se odvijati odvojeno od glasovanja kolegija o mišljenju. Kako bi se ojačao učinak mišljenja i preporuka kolegija, nadležna tijela trebala bi ih propisno razmotriti i dati obrazloženje u slučajevima značajnog odstupanja od tih mišljenja ili preporuka.

(25)

Potrebno je revidirati i nadzorne sustave u Uredbi (EU) br. 648/2012 za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja koje u Uniji nude usluge poravnanja. Kako bi se izbjegle bitne posljedice za financijsku stabilnost subjekata iz Unije, potrebno je poboljšati pristup informacijama, kapacitet za provedbu izravnog nadzora i istraga, mogućnost razmjene informacija o središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja među relevantnim tijelima Unije i tijelima država članica, kao i mogućnost izvršavanja odluka ESMA-e prema središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja. Prisutan je i rizik od toga da promjene pravila o središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja ili regulatornog okvira treće zemlje nije moguće uzeti u obzir i da bi one mogle negativno utjecati na regulatorne ili nadzorne rezultate, što bi moglo dovesti do nejednakih uvjeta za središnje druge ugovorne strane Unije i središnje druge ugovorne strane trećih zemalja.

(26)

Poravnanje znatnog broja financijskih instrumenata iskazanih u valutama Unije obavljaju središnje druge ugovorne strane trećih zemalja. To podrazumijeva znatne izazove za tijela Unije i tijela država članica u zaštiti financijske stabilnosti.

(27)

U okviru svoje predanosti integriranim financijskim tržištima, Komisija bi trebala i dalje na temelju odluka o istovrijednosti utvrđivati ispunjavaju li pravni i nadzorni okviri trećih zemalja zahtjeve iz Uredbe (EU) br. 648/2012. Kako bi se poboljšala provedba postojećeg sustava istovrijednosti u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama, Komisija bi trebala moći prema potrebi dodatno odrediti kriterije za procjenu istovrijednosti sustavâ središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja. Također je potrebno ESMA-i dodijeliti ovlast praćenja regulatornih i nadzornih kretanja u tim sustavima središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja čiju je istovrijednost utvrdila Komisija. Time bi se trebalo osigurati da treće zemlje i dalje ispunjavaju kriterije o istovrijednosti i sve ostale posebne uvjete utvrđene za primjenu kriterija o istovrijednosti. ESMA bi o svojim nalazima na povjerljivoj osnovi trebala izvješćivati Europski parlament, Vijeće, Komisiju i kolegij za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja.

(28)

Komisija trenutačno može u svakom trenutku izmijeniti, suspendirati, preispitati ili opozvati odluku o istovrijednosti, osobito ako u trećoj zemlji dođe do promjena koje bitno utječu na elemente koji su ocijenjeni u skladu sa zahtjevima o istovrijednosti iz Uredbe (EU) br. 648/2012. Ako relevantna tijela treće zemlje više ne surađuju u dobroj vjeri s ESMA-om ili drugim nadzornim tijelima Unije ili prestanu na trajnoj osnovi ispunjavati primjenjive zahtjeve o istovrijednosti, Komisija također može, među ostalim, upozoriti ta tijela ili objaviti posebnu preporuku. Ako u bilo kojem trenutku odluči opozvati odluku o istovrijednosti, Komisija može odgoditi datum primjene te odluke kako bi otklonila rizike za financijsku stabilnost ili rizike poremećaja na tržištu. Osim tih ovlasti koje trenutačno ima, Komisija bi trebala moći utvrditi posebne uvjete kojima bi se osiguralo da treća zemlja na koju se odnosi odluka o istovrijednosti i dalje na kontinuiranoj osnovi ispunjava kriterije o istovrijednosti. Komisija bi trebala moći utvrditi i uvjete kojima se osigurava da ESMA može djelotvorno ispunjavati svoje odgovornosti u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja priznatima u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012 ili u vezi s praćenjem regulatornih i nadzornih kretanja u trećim zemljama koja su relevantna za donesene odluke o istovrijednosti.

(29)

S obzirom na sve veću prekograničnu dimenziju središnjih drugih ugovornih strana i međusobne povezanosti unutar financijskog sustava Unije potrebno je poboljšati sposobnost Unije za utvrđivanje, praćenje i smanjivanje potencijalnih rizika povezanih sa središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja. Stoga bi trebalo pojačati ulogu ESMA-e kako bi mogla djelotvorno nadzirati središnje druge ugovorne strane trećih zemalja koje podnose zahtjev za priznavanje radi pružanja usluga poravnanja u Uniji. Trebalo bi poboljšati i sudjelovanje središnjih banaka izdanja iz Unije u priznavanju, nadzoru, preispitivanju priznavanja i povlačenju priznavanja središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja koje posluju s valutom koju one izdaju. Stoga bi se sa središnjim bankama izdanja iz Unije trebalo savjetovati o određenim aspektima koji utječu na njihove odgovornosti u području monetarne politike u vezi s financijskim instrumentima iskazanima u valutama Unije čije poravnanje obavlja ili će obavljati središnje druge ugovorne strane koje se nalaze izvan Unije.

(30)

Nakon što Komisija utvrdi da je pravni i nadzorni okvir pojedine treće zemlje istovrijedan okviru Unije, u postupku priznavanja središnjih drugih ugovornih strana iz te treće zemlje trebalo bi uzeti u obzir rizike koje te središnje druge ugovorne strane predstavljaju za financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica.

(31)

ESMA bi pri razmatranju zahtjeva za priznavanje središnje druge ugovorne strane treće zemlje trebala procijeniti stupanj sistemskog rizika koji središnja druga ugovorna strana predstavlja za financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica na temelju objektivnih i transparentnih kriterija utvrđenih u ovoj Uredbi. Tim kriterijima trebalo bi se doprinijeti ukupnoj procjeni. Pojedinačno, nijedan od tih kriterija ne bi se trebao smatrati odlučujućim sam po sebi. Pri procjeni profila rizičnosti središnje druge ugovorne strane treće zemlje ESMA bi trebala razmotriti sve rizike, uključujući operativne rizike kao što su prijevare, kriminalne aktivnosti te rizici povezani s informatičkom tehnologijom i kiberrizici. Delegiranim aktom Komisije trebalo bi dodatno odrediti te kriterije. Pri preciziranju tih kriterija trebalo bi uzeti u obzir narav transakcija čije je poravnanje obavila središnja druga ugovorna strana, uključujući njihovu složenost, nestabilnost cijena i prosječni rok dospijeća, kao i transparentnost i likvidnost dotičnih tržišta te stupanj u kojem su aktivnosti poravnanja te središnje druge ugovorne strane iskazane u eurima ili u drugim valutama Unije. U tom pogledu, posebna obilježja određenih ugovora o poljoprivrednim robnim izvedenicama koji su uvršteni na uređena tržišta trećih zemalja i koji se na njima izvršavaju, a koji se odnose na tržišta koja u velikoj mjeri služe domaćim nefinancijskim drugim ugovornim stranama u toj trećoj zemlji koje putem tih ugovora upravljaju svojim komercijalnim rizicima, mogu predstavljati neznatan rizik za članove sustava poravnanja i mjesta trgovanja u Uniji zbog niskog stupnja njihove sistemske međupovezanosti s ostatkom financijskog sustava. Ako je u trećoj zemlji na snazi okvir za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana, ESMA bi to također trebala uzeti u obzir u svojoj analizi stupnja sistemskog rizika koji središnja druga ugovorna strana s poslovnim nastanom u toj trećoj zemlji koja podnosi zahtjev predstavlja za financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica.

(32)

Središnje druge ugovorne strane koje nisu sistemski važne za financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica trebale bi se smatrati središnjim drugim ugovornim stranama prve razine rizika. Središnje druge ugovorne strane koje su sistemski važne ili će vjerojatno postati sistemske važne za financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica trebale bi se smatrati središnjim drugim ugovornim stranama druge razine rizika. Ako ESMA utvrdi da središnja druga ugovorna strana treće zemlje nije sistemski važna za financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica, na tu središnju drugu ugovornu stranu trebalo bi primjenjivati postojeće uvjete o priznavanju iz Uredbe (EU) br. 648/2012. Ako ESMA utvrdi da je središnja druga ugovorna strana treće zemlje sistemski važna, za tu središnju drugu ugovornu stranu trebalo bi uvesti posebne zahtjeve. ESMA bi takvu središnju drugu ugovornu stranu trebala priznati samo ako ta središnja druga ugovorna strana ispunjava te zahtjeve. Ti zahtjevi trebali bi uključivati određene bonitetne zahtjeve utvrđene u Uredbi (EU) br. 648/2012 kojima se nastoji povećati sigurnost i učinkovitost pojedine središnje druge ugovorne strane. ESMA bi trebala biti izravno odgovorna za osiguravanje toga da sistemski važna središnja druga ugovorna strana treće zemlje ispunjava te zahtjeve. Povezani zahtjevi trebali bi ESMA-i također omogućiti provedbu cjelovitog i djelotvornog nadzora te središnje druge ugovorne strane na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012.

(33)

Kako bi se osigurala odgovarajuća uključenost središnje banke ili središnjih banaka koja(-e) izdaje(-u) sve valute Unije u kojima su financijski instrumenti čije poravnanje obavljaju ili će obavljati središnje druge ugovorne strane trećih zemalja u priznavanje središnjih drugih ugovornih strana druge razine rizika, ESMA bi prilikom priznavanja takvih središnjih drugih ugovornih strana u obzir trebala uzeti njihovo ispunjavanje posebnih zahtjeva koje su te središnje banke izdanja možda uvele pri obavljanju svojih zadaća monetarne politike. Ti zahtjevi trebali bi se odnositi na dostavu informacija središnjoj banci izdanja ili središnjim bankama izdanja na njezin/njihov obrazložen zahtjev, suradnju središnjih drugih ugovornih strana sa središnjom bankom izdanja ili sa središnjim bankama izdanja u kontekstu procjene otpornosti središnje druge ugovorne strane na nepovoljna tržišna kretanja koju je provela ESMA, otvaranje prekonoćnog depozitnog računa u središnjoj banci izdanja ili središnjim bankama izdanja i na zahtjeve u izvanrednim situacijama koje središnja banka izdanja ili središnje banke izdanja smatraju potrebnima. Kriteriji pristupa i zahtjevi središnje banke izdanja ili središnjih banaka izdanja za otvaranje prekonoćnog depozitnog računa ne bi trebali rezultirati obvezom preseljenja svih ili dijela usluga poravnanja središnje druge ugovorne strane.

(34)

Kada je riječ o zahtjevima koje bi središnja banka izdanja ili središnje banke izdanja mogla(-e) moći uvesti u izvanrednim situacijama, kretanja na tržištima čije se poravnanje obavlja putem središnjih drugih ugovornih stranka mogla bi utjecati na prijenos monetarne politike ili neometano funkcioniranje platnih sustava u situacijama kao što su stresovi na tržištima (osobito na tržištu novca i repo tržištu) na koja se središnja druga ugovorna strana oslanja kako bi osigurala likvidnost, situacije u kojima se operacijama središnjih drugih ugovornih strana doprinosi smanjenju likvidnosti na tržištu ili ozbiljne smetnje u aranžmanima za plaćanje ili namiru zbog kojih središnja druga ugovorna strana ne može ispuniti svoje obveze plaćanja ili povećati svoje potrebe za likvidnošću. Utvrđivanje postojanja takvih izvanrednih situacija ovisi isključivo o razmatranjima monetarne politike i ne mora se podudarati s bilo kojom kriznom situacijom u vezi sa središnjom drugom ugovornom stranom. U takvim situacijama bonitetnim okvirom stoga se možda ne ublažavaju u potpunosti posljedični rizici, i u tom bi slučaju moglo biti potrebno izravno djelovanje središnje banke izdanja ili središnjih banaka izdanja kako bi se osigurao prijenos monetarne politike ili neometano funkcioniranje platnih sustava.

(35)

U takvim izvanrednim situacijama moglo bi biti potrebno da središnje banke izdanja, u mjeri u kojoj je to dopušteno njihovim odgovarajućim institucijskim okvirima, uvedu privremene zahtjeve u vezi s likvidnosnim rizicima, aranžmanima za namiru, zahtjevima za iznosom nadoknade, kolateralima ili ugovorima o međudjelovanju. Neispunjavanje takvih privremenih zahtjeva moglo bi potaknuti ESMA-u da povuče priznavanje središnje druge ugovorne strane druge razine rizika. Ti zahtjevi mogli bi posebno obuhvaćati privremena poboljšanja upravljanja likvidnosnim rizikom središnje druge ugovorne strane druge razine rizika, kao što su povećanje zaštitnog sloja likvidnosti, povećanje učestalosti prikupljanja unutardnevnih iznosa nadoknade i ograničenja međuvalutnih izloženosti, ili posebne aranžmane za depozite u gotovini i namiru plaćanja u valuti središnje banke. Zahtjevi se ne bi trebali odnositi na druga područja bonitetnog nadzora ili ne bi trebali automatski dovoditi do povlačenja priznavanja. Nadalje, primjena tih zahtjeva trebala bi biti uvjet za priznavanje samo tijekom ograničenog razdoblja od najdulje šest mjeseci koje je moguće jednom produljiti za dodatno razdoblje koje nije dulje od šest mjeseci. Nakon isteka tog dodatnog razdoblja primjena tih zahtjeva trebala bi prestati biti uvjet za priznavanje središnje druge ugovorne strane druge razine rizika. Ipak, u kontekstu nove ili drukčije izvanredne situacije središnje banke izdanja ne bi trebalo sprječavati u uvođenju privremenih zahtjeva, čija bi primjena bila uvjet za priznavanje središnje druge ugovorne strane druge razine rizika u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012.

(36)

Prije primjene zahtjeva ili prije mogućeg produljenja središnja banka izdanja trebala bi ESMA-i, drugim središnjim bankama koje izdaju sve valute Unije u kojima su financijski instrumenti čije se poravnanje obavlja ili će se obavljati te članovima kolegija za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja dostaviti objašnjenje učinaka koje će zahtjevi koje namjerava uvesti imati na učinkovitost, stabilnost i otpornost središnjih drugih ugovornih strana te obrazloženje zbog čega su zahtjevi potrebni i razmjerni kako bi se osigurao prijenos monetarne politike ili neometano funkcioniranje platnih sustava, a da se pritom na odgovarajući način poštuje potreba za zaštitom povjerljivih ili osjetljivih informacija. Kako bi se izbjeglo udvostručavanje, središnja banka izdanja trebala bi na trajnoj osnovi surađivati i razmjenjivati informacije s ESMA-om i s drugim središnjim bankama koje izdaju sve valute Unije u kojima su financijski instrumenti čije se poravnanje obavlja ili će se obavljati u vezi s privremenim zahtjevima primjenjivima u izvanrednim situacijama.

(37)

Središnja banka izdanja ili središnje banke izdanja trebale bi ESMA-i što prije, a u svakom slučaju u roku od 30 radnih dana od utvrđivanja da središnja druga ugovorna strana treće zemlje nije središnja druga ugovorna strana prve razine rizika, ili u roku od 90 radnih dana od uvođenja dodatnih zahtjeva ako su tih zahtjevi uvedeni nakon što je središnja druga ugovorna strana treće zemlje priznata kao središnja druga ugovorna strana druge razine rizika, dostaviti potvrdu o tome ispunjava li središnja druga ugovorna strana druge razine rizika takve dodatne zahtjeve.

(38)

Stupanj rizika koju sistemski važna središnja druga ugovorna strana predstavlja za financijski sustav i stabilnost Unije varira. Zahtjevi za sistemski važne središnje druge ugovorne strane trebali bi se stoga primjenjivati na način koji je razmjeran rizicima koje bi središnja druga ugovorna strana mogla predstavljati za Uniju. Ako nakon savjetovanja s Europskih odborom za sistemske rizike (ESRB) i uz suglasnost središnjih banaka koje izdaju sve valute Unije u kojima su financijski instrumenti čije poravnanje obavlja ili će obavljati središnja druga ugovorna strana treće zemlje ESMA, na temelju detaljno obrazložene procjene koja uključuje kvantitativnu tehničku procjenu troškova i koristi, zaključi da središnja druga ugovorna strana treće zemlje ili pojedine od njezinih usluga poravnanja imaju takvu sistemsku važnost da se poštovanjem posebnih zahtjeva utvrđenih u Uredbi (EU) br. 648/2012 pitanje rizika za financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica ne bi dostatno riješilo i ako se ostale mjere smatraju nedostatnima za rješavanje rizika za financijsku stabilnost, ESMA bi trebala preporučiti Komisiji da tu središnju drugu ugovornu stranu ili pojedine njezine usluge poravnanja ne prizna. ESMA u skladu s tim postupkom može preporučiti Komisiji da se ne prizna pojedinu središnju drugu ugovornu stranu, neovisno o tome jesu li ta središnja druga ugovorna strana, ili pojedine njezine usluge, prethodno klasificirane kao druga razina rizika.

(39)

Na temelju te preporuke Komisija bi kao krajnju mjeru trebala biti ovlaštena donijeti provedbeni akt u kojem se određuje da dotična središnja druga ugovorna strana treće zemlje ne bi trebala moći pružati sve ili pojedine svoje usluge poravnanja članovima sustava poravnanja i mjestima trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji osim ako ta središnja druga ugovorna strana ima odobrenje za to u bilo kojoj državi članici u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012. Tim provedbenim aktom trebalo bi utvrditi i odgovarajuće razdoblje prilagodbe od najdulje dvije godine, koje bi se moglo produljiti jednom za dodatnih šest mjeseci, te bi u njemu trebalo navesti uvjete pod kojima ta središnja druga ugovorna strana može nastaviti pružati određene usluge ili aktivnosti poravnanja tijekom razdoblja prilagodbe i sve mjere koje bi trebalo poduzeti tijekom tog razdoblja kako bi se ograničili potencijalni troškovi za članove sustava poravnanja i njihove klijente, osobito one s poslovnim nastanom u Uniji.

(40)

Važno je da se ESMA pojedinačno savjetuje sa središnjim bankama izdanja i da one izraze suglasnost u vezi s bilo kojom potencijalnom preporukom za odbijanje priznavanja središnje druge ugovorne strane treće zemlje s obzirom na učinak koji bi takva odluka mogla imati na valutu koju one izdaju te u vezi s izvješćem ESMA-e o primjeni provedbenog akta Komisije donesenog slijedom takve preporuke. Međutim, u slučaju takve preporuke ili izvješća, suglasnost ili zabrinutost koju pojedina središnja banka izdanja može izraziti trebala bi se odnositi samo na valutu koju ta središnja banka izdaje, a ne na preporuku u cjelini ili na izvješće u cjelini.

(41)

ESMA bi trebala redovito preispitivati priznavanje središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja kao i njihovu klasifikaciju kao središnje druge ugovorne strane prve razine rizika ili središnje druge ugovorne strane druge razine rizika. U tom bi pogledu ESMA trebala, među ostalim, razmotriti promjene prirode, veličine i složenosti poslovanja središnje druge ugovorne strane treće zemlje. Ta bi se preispitivanja trebala provoditi barem svakih pet godina i kad god priznata središnja druga ugovorna strana treće zemlje proširi ili smanji raspon svojih aktivnosti i usluga u Uniji. Ako nakon tog preispitivanja ESMA utvrdi da bi središnju drugu ugovornu stranu prve razine rizika trebalo klasificirati kao središnju drugu ugovornu stranu druge razine rizika, ESMA bi trebala odrediti odgovarajuće razdoblje prilagodbe od najdulje 18 mjeseci, tijekom kojeg bi središnja druga ugovorna strana trebala ispuniti zahtjeve primjenjive na središnje druge ugovorne strane druge razine rizika.

(42)

Na zahtjev središnje druge ugovorne strane druge razine rizika ESMA bi također trebala moći uzeti u obzir u kojoj se mjeri usklađenost takve središnje druge ugovorne strane sa zahtjevima primjenjivima u toj trećoj zemlji može usporediti s usklađenošću te središnje druge ugovorne strane sa zahtjevima iz Uredbe (EU) br. 648/2012. ESMA bi pri provedbi te procjene trebala u obzir uzeti provedbeni akt koji je donijela Komisija i kojim se utvrđuje da su pravni i nadzorni sustavi treće zemlje u kojoj središnja druga ugovorna strana ima poslovni nastan istovrijedni onima iz Uredbe (EU) br. 648/2012 i svim uvjetima kojima bi primjena tog provedbenog akta mogla podlijegati. ESMA bi radi osiguranja proporcionalnosti pri provedbi te procjene trebala također razmotriti u kojoj su mjeri financijski instrumenti čije je poravnanje obavila središnja druga ugovorna strana iskazani u valutama Unije. Komisija bi trebala donijeti delegirani akt kojim se određuju modaliteti i uvjeti procjene takve usporedive usklađenosti.

(43)

ESMA bi trebala imati sve ovlasti potrebne za nadzor priznatih središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja kako bi se osiguralo da one kontinuirano ispunjavaju zahtjeve iz Uredbe (EU) br. 648/2012.

(44)

Kako bi se olakšala razmjena informacija i suradnja između ESMA-e, nadležnih tijela država članica odgovornih za nadzor središnjih drugih ugovornih strana i nadležnih tijela odgovornih za nadzor subjekata na koje bi aktivnosti središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja mogle imati utjecaja, ESMA bi trebala uspostaviti kolegij za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja. Članovi kolegija trebali bi moći zahtijevati da Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane raspravi bilo koje posebno pitanje u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja.

(45)

Kako bi se ESMA-i omogućilo djelotvorno obavljanje njezinih zadaća u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja, središnje druge ugovorne strane trećih zemalja trebale bi plaćati naknade za nadzor za nadzorne i administrativne zadaće ESMA-e. Naknade bi trebale obuhvaćati troškove povezane sa zahtjevima za priznavanje i nadzorom središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja. Komisija bi trebala donijeti delegirani akt kojim se dodatno određuju vrste naknada, predmeti za koje se plaćaju naknade, iznose naknada i način na koji se one plaćaju.

(46)

ESMA bi trebala moći provoditi istrage i izravne nadzore središnjih drugih ugovornih strana druge razine rizika i povezanih trećih strana kojima su te središnje druge ugovorne strane izdvojile poslovne funkcije, usluge ili aktivnosti. Prema potrebi, nadležna tijela odgovorna za nadzor članova sustava poravnanja s poslovnim nastanom u Uniji trebalo bi obavijestiti o nalazima takvih istraga i izravnih nadzora. Ako je to relevantno za obavljanje njihovih zadaća monetarne politike, središnje banke koje izdaju sve valute Unije u kojima su financijski instrumenti čije poravnanje obavlja ili će obavljati središnja druga ugovorna strana trebale bi moći zatražiti sudjelovanje u takvim izravnim nadzorima.

(47)

ESMA bi trebala moći izreći periodične novčane kazne kako bi prisilila središnje druge ugovorne strane trećih zemalja da prestanu kršiti odredbe, da dostave potpune i točne informacije koje ESMA zahtijeva ili da pristanu na istragu ili izravni nadzor.

(48)

ESMA bi trebala moći izreći globe i središnjim drugim ugovornim stranama prve razine rizika i središnjim drugim ugovornim stranama druge razine rizika ako ustanovi da su namjerno ili iz nemara počinile povredu Uredbe (EU) br. 648/2012 tako što su ESMA-i dostavile netočne ili obmanjujuće informacije. Osim toga, ESMA bi trebala moći izreći globe središnjim drugim ugovornim stranama druge razine rizika ako ustanovi da su namjerno ili iz nemara počinile povredu dodatnih zahtjeva koji se na njih primjenjuju u toj uredbi. Ako je ESMA procijenila da se za pojedinu središnju drugu ugovornu stranu druge razine rizika zbog njezine usklađenosti s primjenjivim pravnim okvirom treće zemlje smatra da je usklađena sa zahtjevima utvrđenima u članku 16. i glavama IV. i V. Uredbe (EU) br. 648/2012, djelovanje te središnje druge ugovorne strane ne bi trebalo smatrati povredom te uredbe u mjeri u kojoj je ono usklađeno s tim usporedivim zahtjevima.

(49)

Globe bi trebalo izricati u skladu s razinom ozbiljnosti povrede. Povrede bi trebalo raspodijeliti u različite skupine za koje bi trebalo utvrditi konkretne globe. Radi izračunavanja globe za određenu povredu, ESMA bi trebala primjenjivati metodologiju koja se sastoji od dva koraka, odnosno određivanja osnovnog iznosa i prilagodbe tog osnovnog iznosa, prema potrebi, s pomoću određenih koeficijenata. Osnovni iznos trebalo bi odrediti uzimanjem u obzir godišnjeg prometa dotične središnje druge ugovorne strane treće zemlje, dok bi prilagodbe trebalo provoditi povećanjem ili smanjenjem osnovnog iznosa primjenom relevantnih koeficijenata u skladu s ovom Uredbom.

(50)

Ovom Uredbom određuju se koeficijenti za otežavajuće i olakšavajuće okolnosti kako bi se ESMA-i osigurali potrebni alati za izricanje globe koja je razmjerna ozbiljnosti povrede koju je počinila središnja druga ugovorna strana treće zemlje, uzimajući u obzir okolnosti u kojima je ta povreda počinjena.

(51)

Odluka o izricanju globa ili periodičnih novčanih kazni trebala bi se temeljiti na neovisnoj istrazi.

(52)

Prije donošenja odluke o izricanju globa ili periodičnih novčanih kazni ESMA bi trebala dati priliku osobama u postupku da budu saslušane radi poštovanja njihovih prava na obranu.

(53)

ESMA bi se trebala suzdržati od izricanja globa ili periodičnih novčanih kazni u slučaju prethodne pravomoćne oslobađajuće ili osuđujuće presude koja proizlazi iz identičnih činjenica ili iz u suštini istih činjenica, u kaznenim postupcima prema nacionalnom pravu.

(54)

Odluke ESMA-e o izricanju globa i periodičnih novčanih kazni trebale bi biti izvršive i njihovo izvršenje trebalo bi podlijegati pravilima građanskog postupka koja su na snazi u državi na čijem se području ono provodi. Pravila građanskog postupka ne bi trebala uključivati kaznena postupovna pravila, ali mogla bi uključivati administrativna postupovna pravila.

(55)

Ako središnja druga ugovorna strana druge razine rizika počini povredu, ESMA bi trebala biti ovlaštena primijeniti niz nadzornih mjera, što uključuje i to da od središnje druge ugovorne strane druge razine rizika zahtijeva da prestane s povredom i, kao krajnju mjeru, da povuče priznavanje u slučaju kada je središnja druga ugovorna strana druge razine rizika ozbiljno ili opetovano činila povredu Uredbe (EU) br. 648/2012. ESMA bi trebala primjenjivati nadzorne mjere uzimajući u obzir prirodu i ozbiljnost povrede i trebala bi poštovati načelo proporcionalnosti. Prije donošenja odluke o nadzornim mjerama ESMA bi trebala dati priliku osobama u postupku da budu saslušane radi poštovanja njihovih prava na obranu. Ako ESMA odluči povući priznavanje, ESMA bi trebala ograničiti potencijalne poremećaje na tržištu utvrđivanjem odgovarajućeg razdoblja prilagodbe koje nije dulje od dvije godine.

(56)

U vezi s potvrdom značajnih promjena modela i parametara donesenih radi izračuna zahtjeva za iznosom nadoknade, doprinosa u jamstveni fond, zahtjeva za kolateral i drugih mehanizama za kontrolu rizika središnje druge ugovorne strane koju provode nadležna tijela i ESMA, trebalo bi pojasniti postupovne aspekte i međudjelovanje te potvrde i odluke kolegija. Preliminarno donošenje značajne promjene modela ili parametara trebalo bi biti moguće ako je to potrebno, osobito ako je njihova brza promjena potrebna kako bi se osigurala stabilnost upravljanja rizikom središnje druge ugovorne strane.

(57)

Djelotvoran nadzor središnjih drugih ugovornih strana temelji se na razvoju kompetencija, stručnog znanja i sposobnosti, kao i na izgradnji suradničkih odnosa i razmjenama među institucijama. Budući da su to sve procesi koji se razvijaju s vremenom i slijede vlastitu dinamiku, pri oblikovanju funkcionalnog, djelotvornog i učinkovitog nadzornog sustava za središnje druge ugovorne strane trebalo bi uzeti u obzir njegov mogući dugoročni razvoj. Stoga se očekuje da će se podjela odgovornosti uspostavljena u ovoj Uredbi mijenjati kako se budu razvijali uloge i kapaciteti ESMA-e, uz potporu Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane. Kako bi se razvio učinkovit i otporan nadzorni pristup u pogledu središnjih drugih ugovornih strana, Komisija bi trebala preispitati djelotvornost zadaća ESMA-e, a posebno zadaća Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane, u poticanju konvergentne i usklađene primjene Uredbe (EU) br. 648/2012 u Uniji te djelotvornost podjele odgovornosti među institucijama i tijelima Unije i država članica. Komisija bi također trebala izvješćivati o utjecaju ove Uredbe na osiguravanje jednakih uvjeta za središnje druge ugovorne strane te ocjenjivati okvir za priznavanje i nadzor središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja. Komisija bi trebala podnijeti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću zajedno s eventualnim odgovarajućim prijedlozima.

(58)

Radi osiguravanja djelotvorne primjene pravila utvrđenih u ovoj Uredbi u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) u vezi s dodatnim određivanjem vrsta naknada, predmeta za koje se moraju plaćati naknade, iznosa naknada i načina njihova plaćanja; u vezi s dodatnim utvrđivanjem kriterija kojima se određuje je li središnja druga ugovorna strana treće zemlje sistemski važna ili će vjerojatno postati sistemski važna za financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica; u vezi s dodatnim određivanjem kriterija koji se moraju primjenjivati za procjenu istovrijednosti trećih zemalja; u vezi s određivanjem načina na koje i uvjeta pod kojima središnje druge ugovorne strane trećih zemalja moraju ispunjavati određene zahtjeve; u vezi s dodatnim utvrđivanjem pravila postupanja koja se odnose na izricanje globa ili periodičnih novčanih kazni, uključujući odredbe o pravu na obranu, rokovima, naplati globa ili periodičnih novčanih kazni i rokovima zastare za izricanje i izvršenje novčanih kazni ili globa te u vezi s mjerama za izmjenu Priloga IV. radi uzimanja u obzir kretanja na financijskim tržištima. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (8).Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koje se odnose na pripremu delegiranih akata.

(59)

Radi osiguravanja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, a osobito u vezi s priznavanjem središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja i istovrijednosti pravnih okvira trećih zemalja, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (9).

(60)

Radi osiguravanja dosljednog usklađivanja pravila i nadzorne prakse o produljenju aktivnosti i usluga, kolegijima i preispitivanju modela, ispitivanju otpornosti na stres i retroaktivnom ispitivanju Komisiju bi trebalo ovlastiti za donošenje regulatornih tehničkih standarda koje je izradila ESMA u vezi sa sljedećim: uvjetima pod kojima dodatne usluge ili aktivnosti na koje središnja druga ugovorna strana želi proširiti svoje poslovanje nisu obuhvaćeni prvobitnim odobrenjem; uvjetima pod kojima se valute Unije trebaju smatrati najrelevantnijima u svrhu članstva središnjih banaka izdanja u kolegijima i pojedinostima praktičnih aranžmana za funkcioniranje kolegija; uvjetima pod kojima su promjene modela i parametara središnjih drugih ugovornih strana značajne. Komisija bi te regulatorne tehničke standarde trebala donositi delegiranim aktima na temelju članka 290 UFEU-a i u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

(61)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, to jest povećanje sigurnosti i učinkovitosti središnjih drugih ugovornih strana utvrđivanjem jedinstvenih zahtjeva za njihove aktivnosti, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njihova opsega i učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(62)

Primjenu ovlasti ESMA-e da prizna središnju drugu ugovornu stranu treće zemlje kao središnju drugu ugovornu stranu prve razine rizika ili središnju drugu ugovornu stranu druge razine rizika trebalo bi odgoditi dok se dodatno ne odrede kriteriji na temelju kojih se može procijeniti: (a) je li središnja druga ugovorna strana treće zemlje sistemski važna ili će vjerojatno postati sistemski važna za financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica; i (b) usporediva usklađenost.

(63)

Uredbu (EU) br. 648/2012 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,