9.12.2019   

HR

Službeni list Europske unije

L 317/17


UREDBA (EU) 2019/2089 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 27. studenoga 2019.

o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1011 u pogledu referentnih vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom te objavama u vezi s održivošću za referentne vrijednosti

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

(1)

Opća skupština UN-a donijela je 25. rujna 2015. novi globalni okvir za održivi razvoj pod nazivom Program održivog razvoja do 2030., koji se temelji na ciljevima održivog razvoja. Komunikacijom Komisije od 22. studenoga 2016. o budućim koracima za održivu europsku budućnost ciljevi održivog razvoja povezuju se s političkim okvirom Unije kako bi se osiguralo da se ciljevi održivog razvoja otpočetka uzimaju u obzir u svim Unijinim mjerama i političkim inicijativama unutar Unije ili globalno. U svojim zaključcima od 20. lipnja 2017. Vijeće je potvrdilo predanost Unije i njezinih država članica potpunoj, usklađenoj, sveobuhvatnoj, integriranoj i učinkovitoj provedbi Programa održivog razvoja do 2030. u bliskoj suradnji s partnerima i drugim dionicima.

(2)

Pariškim sporazumom donesenim u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime („Pariški sporazum”) koji je Unija odobrila 5. listopada 2016. (3) i koji je stupio na snagu 4. studenoga 2016., nastoji se snažnije odgovoriti na klimatske promjene, među ostalim usklađivanjem financijskih tokova s prijelazom na niske emisije stakleničkih plinova i razvoj otporan na klimatske promjene.

(3)

Kako bi se postigli ciljevi Pariškog sporazuma i znatno smanjili rizici i učinci klimatskih promjena, globalni je cilj zadržati povećanje globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju i ulagati napore za ograničenje povišenja temperature na 1,5 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju.

(4)

Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) objavio je 8. listopada 2018. Posebno izvješće o globalnom zatopljenju od 1,5 °C, u kojem je navedeno da bi ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5 °C iziskivalo brze i dosad nezapamćene promjene u svim aspektima društva te da bi to ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5 °C u usporedbi s ograničenjem na 2 °C također moglo značiti osiguranje održivijeg i pravednijeg društva.

(5)

Održivost i prijelaz na niskougljično kružno gospodarstvo koje je otporno na klimatske promjene i u kojem se učinkovitije iskorištavaju resursi ključni su za osiguravanje dugoročne konkurentnosti gospodarstva Unije. Održivost je već dugo u srži projekta Unije te Ugovor o Europskoj uniji i Ugovor o funkcioniranju Europske (UFEU) unije odražavaju njezina socijalnu i okolišnu dimenziju. Postoji ograničeno razdoblje u kojem se kultura u financijskom sektoru može preobraziti u smjeru održivosti kako bi se osiguralo da prosječni globalni porast temperature ostane znatno ispod 2 °C. Stoga je ključno da su nova ulaganja u infrastrukturu dugoročno održiva.

(6)

U komunikaciji od 8. ožujka 2018. Komisija je objavila svoj akcijski plan o financiranju održivog rasta, kojim se započinje provedba ambiciozne i sveobuhvatne strategije održivog financiranja. Jedan je od ciljeva tog akcijskog plana preusmjeravanje tokova kapitala prema održivim ulaganjima radi postizanja održivog i uključivog rasta. Od ključne je važnosti staviti veći naglasak na ograničavanje učinaka klimatskih promjena jer se broj katastrofa uzrokovanih nepredvidljivim vremenskim uvjetima drastično povećao.

(7)

Odlukom br. 1386/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4) pozvalo se na povećanje financiranja rashoda u vezi s okolišem i klimom iz privatnog sektora, posebno stvaranjem poticaja i metodologija kojima se društva potiče na mjerenje troškova poslovanja koji su povezani sa zaštitom okoliša te dobiti ostvarene korištenjem okolišnih usluga.

(8)

Za postizanje ciljeva održivog razvoja u Uniji, tokove kapitala potrebno je usmjeriti prema održivim ulaganjima. Kako bi se ti ciljevi postigli, važno je u potpunosti iskoristiti potencijal unutarnjeg tržišta. U tom je kontekstu ključno ukloniti prepreke učinkovitom kretanju kapitala prema održivim ulaganjima u unutarnje tržište i spriječiti pojavljivanje novih očekivanih prepreka.

(9)

Uredbom (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vijeća (5) utvrđuju se jedinstvena pravila za referentne vrijednosti u Uniji te se obuhvaćaju različite vrste referentnih vrijednosti. Sve veći broj ulagatelja provodi strategije niskougljičnih ulaganja i upotrebljava referentne vrijednosti za niske emisije ugljika za mjerenje uspješnosti investicijskih portfelja. Uspostavom referentnih vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom, na temelju metodologije povezane s obvezama u pogledu emisija ugljika utvrđenih u Pariškom sporazumu, doprinijelo bi se povećanju transparentnosti i pomoglo sprječavanju manipulativnog zelenog marketinga.

(10)

Velik broj različitih indeksa trenutačno se svrstava u jednu skupinu kao indeksi niskih emisija ugljika. Ti se indeksi niskih emisija ugljika upotrebljavaju kao referentne vrijednosti za investicijske portfelje i proizvode koji se prodaju preko granica. Kvaliteta i cjelovitost referentnih vrijednosti za niske emisije ugljika utječu na učinkovito funkcioniranje unutarnjeg tržišta u širokom spektru pojedinačnih i zajedničkih investicijskih portfelja. Mnogi indeksi niskih emisija ugljika koji se upotrebljavaju za mjerenje uspješnosti investicijskih portfelja, posebno za odvojena ulaganja i zajedničke investicijske fondove, utvrđeni su u jednoj državi članici, no njima se koriste upravitelji portfeljima i imovinom u drugim državama članicama. Osim toga, upravitelji portfeljima i imovinom često se štite od rizika izloženosti ugljiku upotrebom referentnih vrijednosti utvrđenih u drugim državama članicama.

(11)

Na tržištu su se pojavile različite kategorije indeksa niskih emisija ugljika s različitim razinama ambicioznosti. Iako se s pomoću nekih referentnih vrijednosti želi smanjiti ugljični otisak standardnog investicijskog portfelja, s pomoću drugih se žele odabrati samo one sastavnice koje doprinose ostvarivanju cilja od 2 °C, kako je utvrđeno u Pariškom sporazumu. Unatoč razlikama u ciljevima i strategijama mnoge od tih referentnih vrijednosti zajednički se promiču kao referentne vrijednosti za niske emisije ugljika.

(12)

Različiti pristupi metodologijama za referentne vrijednosti uzrokovali su rascjepkanost unutarnjeg tržišta jer korisnicima referentnih vrijednosti nije jasno je li određeni indeks niskih emisija ugljika referentna vrijednost usklađena s ciljevima Pariškog sporazuma t ili samo referentna vrijednost kojom se želi smanjiti ugljični otisak standardnog investicijskog portfelja. Radi odgovaranja na potencijalno nelegitimne tvrdnje administratora o niskougljičnoj prirodi njihovih referentnih vrijednosti, države članice vjerojatno će donijeti vlastita pravila kako bi se ulagatelje zaštitilo od zabune i dvosmislenosti u pogledu ciljeva i razine ambicioznosti različitih kategorija takozvanih indeksa niskih emisija ugljika koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti za portfelje niskougljičnih ulaganja.

(13)

U nedostatku usklađenog okvira kojim bi se osigurale točnost i cjelovitost glavnih kategorija referentnih vrijednosti za niske emisije ugljika koje se upotrebljavaju u pojedinačnim ili zajedničkim investicijskim portfeljima, vjerojatno je da će razlike u pristupima država članica stvoriti prepreke za neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

(14)

Kako bi se održalo pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta u korist ulagatelja, dodatno poboljšalo funkcioniranje unutarnjeg tržišta i osigurala visoka razina zaštite potrošača i ulagatelja, primjereno je izmijeniti Uredbu (EU) 2016/1011 uvođenjem regulatornog okvira kojim se utvrđuju minimalni zahtjevi na razini Unije za referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i za referentne vrijednosti EU-a usklađene s Pariškim sporazumom. U tom je pogledu posebno važno da se takvim referentnim vrijednostima ne nanese znatna šteta drugim okolišnim, socijalnim i upravljačkim ciljevima.

(15)

Uvođenjem jasne razlike između referentnih vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom te izradom minimalnih standarda svaku od tih referentnih vrijednosti doprinijelo bi se dosljednosti među tim referentnim vrijednostima. Referentna vrijednost EU-a usklađena s Pariškim sporazumom trebala bi biti usklađena s ciljevima Pariškog sporazuma na razini indeksa.

(16)

Kako bi se osiguralo da su oznake „referentna vrijednost EU-a za klimatsku tranziciju” i „referentna vrijednost EU-a usklađena s Pariškim sporazumom” pouzdane i lako prepoznatljive ulagateljima diljem Unije, za uporabu tih oznaka pri stavljanju na tržište u Uniji referentnih vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom trebali bi biti prihvatljivi samo administratori koji su usklađeni sa zahtjevima utvrđenim u ovoj Uredbi.

(17)

Kako bi se društva potaknulo na objavu vjerodostojnih ciljeva za smanjenje emisija ugljika, administrator referentnih vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju pri odabiru ili ponderiranju vezane imovine trebao bi uzeti u obzir društva koja imaju za cilj smanjiti svoje emisije ugljika u svrhu usklađivanja s ciljevima Pariškog sporazuma. Ti bi ciljevi trebali biti javni i vjerodostojni u smislu da bi trebali podrazumijevati istinsku predanosti dekarbonizaciji te bi trebali biti dovoljno detaljni i tehnički održivi.

(18)

Korisnici referentnih vrijednosti nemaju uvijek potrebne informacije o tome u kojoj se mjeri u metodologiji administratora referentnih vrijednosti uzimaju u obzir okolišni, socijalni i upravljački čimbenici. Takve informacije često su i nepotpune, ili ih nema, te ne omogućuju učinkovitu prekograničnu usporedbu za potrebe ulaganja. Kako bi sudionici na tržištu mogli donositi informirane odluke, od svih administratora referentnih vrijednosti, uz iznimku administratorâ referentne kamatne stope i administratora referentne vrijednosti deviznog tečaja, trebalo bi zahtijevati da u izjavi o referentnoj vrijednosti objave ostvaruju li njihove referentne vrijednosti ili obitelji referentnih vrijednosti okolišne, socijalne i upravljačke ciljeve te nudi li administrator referentnih vrijednosti takve referentne vrijednosti.

(19)

Kako bi se ulagatelje obavijestilo o mjeri u kojoj značajne dioničke i obvezničke referentne vrijednosti te referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentne vrijednosti EU-a usklađene s Pariškim sporazumom doprinose ispunjavanju ciljeva Pariškog sporazuma, administratori referentnih vrijednosti trebali bi objavljivati detaljne informacije o tome je li i u kojoj mjeri osigurana opća usklađenost s ciljem smanjenja emisija ugljika ili postizanja ciljeva Pariškog sporazuma u pogledu.

(20)

Administratori referentnih vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom trebali bi objaviti i metodologiju koju upotrebljavaju za izračun tih referentnih vrijednosti. Te informacije trebale bi sadržavati opis načina na koji je odabrana i ponderirana vezana imovina, koja je imovina isključena i zašto. Kako bi se ocijenio načina na koji referentna vrijednost doprinosi okolišnim ciljevima, administrator referentnih vrijednosti trebao bi objaviti informacije o tome kako su mjerene emisije ugljika vezane imovine, njihove iznose, uključujući ukupni ugljični otisak referentne vrijednosti, te vrstu i izvor upotrijebljenih podataka. Kako bi se upraviteljima imovinom omogućilo da izaberu najprikladniju referentnu vrijednost za svoju strategiju ulaganja, administratori referentnih vrijednosti trebali bi objasniti logiku na kojoj se temelje parametri njihove metodologije i objasniti na koji način referentna vrijednost doprinosi okolišnim ciljevima. Objavljene informacije trebale bi sadržavati i pojedinosti o učestalosti revizija i primijenjenom postupku.

(21)

Metodologije koje se upotrebljavaju za referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i za referentne vrijednosti EU-a usklađene s Pariškim sporazumom trebale bi se temeljiti na znanstveno utemeljenim putanjama dekarbonizacije ili na općem usklađivanju s ciljevima Pariškog sporazuma.

(22)

Kako bi se osiguralo trajno poštovanje odabranog cilja ublažavanja klimatskih promjena, administratori referentnih vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom trebali bi redovito preispitivati svoje metodologije i obavještavati korisnike o primjenjivim postupcima za uvođenje svake bitne promjene. Pri uvođenju bitne promjene administratori referentnih vrijednosti trebali bi objaviti razloge za tu promjenu i objasniti kako je ta promjena usklađena s početnim ciljevima referentnih vrijednosti.

(23)

Referentne vrijednosti koje nemaju vezanu imovinu koja utječe na klimatske promjene, kao što je to slučaj, primjerice, za referentnu kamatnu stopu i referentni devizni tečaj, trebalo bi izuzeti od zahtjeva da se u njihovoj izjavi o referentnim vrijednostima objavi je li i u kojoj mjeri osigurana razina opće usklađenosti s ciljem smanjenja emisija ugljika ili postizanja ciljeva Pariškog sporazuma. Štoviše, za svaku referentnu vrijednost ili, ako je primjenjivo, za svaku obitelj referentnih vrijednosti kojom se ne ostvaruju ciljevi smanjenja emisija ugljika, trebalo bi biti dovoljno da se u izjavi o referentnoj vrijednosti jasno navede da se njima ne ostvaruju takvi ciljevi.

(24)

Kako bi se povećala transparentnost i osigurala odgovarajuća razina usklađenosti, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a radi utvrđivanja minimalnog sadržaja obveze objavljivanja informacija koja bi se trebala primjenjivati na administratore referentnih vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom te radi utvrđivanja minimalnih standarda za usklađivanje metodologije referentnih vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom, uključujući metodu za izračun emisija povezanih s vezanom imovinom, uzimajući u obzir metode ekološkog otiska proizvoda i organizacija kako su definirane u točki 2. podtočkama (a) i (b) Preporuke Komisije 2013/179/EU (6) kao i rad Skupine tehničkih stručnjaka za održivo financiranje. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada na svakom delegiranom aktu provede odgovarajuća otvorena i javna savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (7). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata te im se prosljeđuju zapisnici sa svih sastanaka Skupine tehničkih stručnjaka za održivo financiranje.

(25)

Uredbom (EU) 2016/1011 uvedeno je prijelazno razdoblje u kojem pružatelji indeksa koji pružaju referentne vrijednost 30. lipnja 2016. trebaju podnijeti prijavu za odobrenje do 1. siječnja 2020. Obustava ključne referentne vrijednosti može imati učinak na cjelovitost tržišta, financijsku stabilnost, potrošače, realno gospodarstvo i financiranje kućanstava i poduzeća u državama članicama. Obustava ključne referentne vrijednosti mogla bi utjecati na valjanost financijskih ugovora ili financijskih instrumenata te izazvati smetnje i ulagateljima i potrošačima, uz potencijalno teške posljedice po financijsku stabilnost. Osim toga, ako ulazni podaci za ključne referentne vrijednosti više nisu dostupni, to može narušiti reprezentativnu prirodu takvih vrijednosti te može imati negativan učinak na sposobnost tih referentnih vrijednosti da odražavaju dotično tržište ili gospodarsku stvarnost. Stoga bi najdulje trajanje obveznog upravljanja ključnim referentnim vrijednostima i obveznih doprinosa takvim referentnim vrijednostima trebalo produljiti na pet godina. Ključne referentne vrijednosti trenutno se reformiraju. Za prijelaz s postojeće ključne referentne vrijednosti na prikladnu stopu koja će je zamijeniti potrebno je prijelazno razdoblje kako bi se svi pravni i tehnički aranžmani potrebni za takav prijelaz mogli dovršiti bez smetnji. Tijekom tog prijelaznog razdoblja postojeću ključnu referentnu vrijednost trebalo bi objavljivati zajedno sa stopom koja će je zamijeniti. Stoga je potrebno produljiti razdoblje u kojem se postojeća ključna referentna vrijednost može objavljivati i upotrebljavati, a da njezin administrator ne mora podnijeti prijavu za odobrenje.

(26)

Uredbu (EU) 2016/1011 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene Uredbe (EU) 2016/1011

Uredba (EU) 2016/1011 mijenja se kako slijedi:

1.

u članku 3. stavku 1. umeću se sljedeće točke:

„23.a

„referentna vrijednost EU-a za klimatsku tranziciju” znači referentna vrijednost koja je označena kao referentna vrijednost EU-a za klimatsku tranziciju i koja ispunjava sljedeće zahtjeve:

(a)

njezina se vezana imovina za potrebe točke 1. podtočke (b)ii. ovog stavka i članka 19.b odabire, ponderira ili isključuje tako da se dobiveni referentni portfelj nalazi na putanji dekarbonizacije; i

(b)

izrađena je u skladu s minimalnim standardima utvrđenima u delegiranim aktima iz članka 19.a stavka 2.

23.b

„referentna vrijednost EU-a usklađena s Pariškim sporazumom” znači referentna vrijednost koja je označena kao referentna vrijednost EU-a usklađena s Pariškim sporazumom i koja ispunjava sljedeće zahtjeve:

(a)

njezina se vezana imovina za potrebe točke 1. podtočke (b)ii. ovog stavka i delegiranog akta iz članka 19.c, odabire, ponderira ili isključuje tako da su emisije ugljika dobivenog referentnog portfelja usklađene s ciljevima Pariškog sporazuma donesenoga u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime, koji je Unija odobrila 5. listopada 2016. (*1) („Pariški sporazum”);

(b)

izrađena je u skladu s minimalnim standardima utvrđenima u delegiranim aktima iz članka 19.a stavka 2.; i

(c)

aktivnostima u pogledu njezine vezane imovine ne šteti se znatno drugim okolišnim, socijalnim i upravljačkim ciljevima.

23.c

„putanja dekarbonizacije” znači mjerljiva, znanstveno utemeljena i vremenski ograničena putanja prema usklađivanju s ciljevima Pariškog sporazuma smanjenjem emisija ugljika iz 1., 2. i 3. opsega, kako je navedeno u točki 1. podtočki (e) Priloga III.

(*1)  Odluka Vijeća (EU) 2016/1841 od 5. listopada 2016. o sklapanju, u ime Europske unije, Pariškog sporazuma donesenoga u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (SL L 282, 19.10.2016., str. 1.).”;"

2.

članak 13. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i.

dodaje se sljedeća točka:

„(d)

objašnjenje načina na koji se u ključnim elementima metodologije utvrđenima u točki (a) uzimaju u obzir okolišni, socijalni ili upravljački čimbenici za svaku referentnu vrijednost ili obitelj referentnih vrijednosti uz iznimku referentne kamatne stope i referentne vrijednosti deviznog tečaja.”;

ii.

dodaje se sljedeći podstavak:

„Administratori referentnih vrijednosti usklađuju se sa zahtjevima utvrđenima u prvom podstavku točki (d) do 30. travnja 2020.”;

(b)

umeće se sljedeći stavak:

„2.a   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 49. radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem minimalnog sadržaja objašnjenja iz stavka 1. točke (d) ovog članka te standardnog formata kojim se treba koristiti.”;

3.

u glavi III. umeće se sljedeće poglavlje:

POGLAVLJE 3.a

Referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentne vrijednosti EU-a usklađene s Pariškim sporazumom

Članak 19.a

Referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentne vrijednosti EU-a usklađene s Pariškim sporazumom

1.   Zahtjevi utvrđeni u Prilogu III. primjenjuju se na pružanje referentnih vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom te na doprinošenje tim referentnim vrijednostima, uz zahtjeve iz glava II., III. i IV.

2.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 49. radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem minimalnih standarda za referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentne vrijednosti EU-a usklađene s Pariškim sporazumom kako bi se utvrdili:

(a)

kriteriji za odabir vezane imovine, uključujući, ako je primjenjivo, kriterije za isključivanje imovine;

(b)

kriterije i metode za ponderiranje vezane imovine u referentnoj vrijednosti;

(c)

određivanje putanje dekarbonizacije za referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju.

3.   Administratori referentnih vrijednosti koji pružaju referentnu vrijednost EU-a za klimatsku tranziciju ili referentnu vrijednost EU-a usklađenu s Pariškim sporazumom usklađuju se s ovom Uredbom do 30. travnja 2020.

Članak 19.b

Zahtjevi za referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju

Administratori referentnih vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju do 31. prosinca 2022. odabiru, ponderiraju ili isključuju vezanu imovinu koju su izdala društva koja slijede putanju dekarbonizacije u skladu sa sljedećim zahtjevima:

i.

društva objavljuju mjerljive ciljeve smanjenja emisija ugljika koje treba postići u određenim rokovima;

ii.

društva objavljuju smanjenje emisija ugljika raščlanjeno na razinu relevantnih operativnih društava kćeri;

iii.

društva objavljuju godišnje informacije o napretku u ostvarivanju tih ciljeva;

iv.

aktivnostima u pogledu vezane imovine ne šteti se znatno štetiti drugim okolišnim, socijalnim i upravljačkim ciljevima.

Članak 19.c

Isključenja za referentne vrijednosti EU-a usklađene s Pariškim sporazumom

1.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranog akta u skladu s člankom 49. radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem, u odnosu na referentne vrijednosti EU-a usklađene s Pariškim sporazumom, sektora koje treba isključiti jer nemaju mjerljive ciljeve za smanjenje emisija ugljika s utvrđenim rokovima koji su usklađeni s ciljevima Pariškog sporazuma. Komisija donosi taj delegirani akt do 1. siječnja 2021. te ga ažurira svake tri godine.

2.   Pri izradi delegiranog akta iz stavka 1. Komisija uzima u obzir rad Skupine tehničkih stručnjaka za održivo financiranje.

Članak 19.d

Nastojanje pružanja referentnih vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju

Administratori koji su smješteni u Uniji i koji pružaju značajne referentne vrijednosti utvrđene na osnovi vrijednosti jedne ili više vrsta vezane imovine, ili cijena, do 1. siječnja 2022. nastoje pružati jednu ili više referentnih vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju ”;

4.

u članku 21. stavku 3. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Do kraja tog razdoblja nadležno tijelo preispituje svoju odluku o zahtijevanju od administratora da nastavi objavljivati referentnu vrijednost. Nadležno tijelo može, prema potrebi, produljiti to razdoblje za odgovarajuće razdoblje od najviše 12 dodatnih mjeseci. Najdulje trajanje obveznog upravljanja ne smije biti dulje od pet godina.”;

5.

članak 23. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 6. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Najdulje trajanje obveznog doprinosa iz prvog podstavka točaka (a) i (b) ne smije biti dulje od pet godina.”;

(b)

stavak 10. zamjenjuje se sljedećim:

„10.   U slučaju prestanka pružanja ključne referentne vrijednosti svaki nadzirani doprinositelj toj referentnoj vrijednosti nastavlja doprinositi ulazne podatke tijekom razdoblja koje odredi nadležno tijelo, ali ne dulje od najduljeg razdoblja od 5 godina utvrđenog u stavku 6. drugom podstavku.”;

6.

u članku 27. umeću se sljedeći stavci:

„2.a   Najkasnije do 30. travnja 2020., za svaki zahtjev iz stavka 2. izjava o referentnoj vrijednosti sadržava objašnjenje kako su uzeti u obzir okolišni, socijalni i upravljački čimbenici u svakoj pruženoj i objavljenoj referentnoj vrijednosti ili obitelji referentnih vrijednosti. Za one referentne vrijednosti ili obitelji referentnih vrijednosti kojima se ne ostvaruju okolišni, socijalni i upravljački ciljevi dovoljno je da administratori referentnih vrijednosti u izjavi o referentnoj vrijednosti jasno navedu da se njima ne ostvaruju takvi ciljevi.

Ako u portfelju tog pojedinačnog administratora referentnih vrijednosti nije dostupna referentna vrijednost EU-a za klimatsku tranziciju ni referentna vrijednost EU-a usklađena s Pariškim sporazumom ili taj pojedinačni administrator referentnih vrijednosti nema referentne vrijednosti kojima se ostvaruju okolišni, socijalni i upravljački ciljevi ili uzimaju u obzir okolišni, socijalni i upravljački čimbenici, to se navodi u izjavi o referentnoj vrijednosti za sve referentne vrijednosti koje taj administrator pruža. Za značajne dioničke i obvezničke referentne vrijednosti, kao i za referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentne vrijednosti EU-a usklađene s Pariškim sporazumom, administratori referentnih vrijednosti objavljuju u svojim izjavama o referentnim vrijednostima pojedinosti o tome je li i u kojoj je mjeri osigurana opća usklađenost s ciljem smanjenja emisija ugljika ili postizanja ciljeva Pariškog sporazuma, u skladu s pravilima o objavama za financijske proizvode iz članka 9. stavka 3. Uredbe (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća (*2).

Najkasnije do 31. prosinca 2021. administratori referentnih vrijednosti za svaku referentnu vrijednost ili, ako je primjenjivo, za svaku obitelj referentnih vrijednosti, uz iznimku referentne kamatne stope i referentne vrijednosti deviznog tečaja, u svojoj izjavi o referentnoj vrijednosti objašnjavaju kako je njihova metodologija usklađena s ciljem smanjenja emisija ugljika odnosno kako postiže ciljeve Pariškog sporazuma.

2.b   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 49. radi dopune ove Uredbe određivanjem dodatnih informacija koje treba pružiti u izjavi o referentnoj vrijednosti na temelju stavka 2.a ovog članka, kao i standardni format koji se treba koristiti za upućivanja na okolišne, socijalne i upravljačke čimbenike kako bi se sudionicima na tržištu omogućilo donošenje informiranih odluka i kako bi se osigurala tehnička izvedivost usklađivanja s tim stavkom.

(*2)  Uredba (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (SL L 317, 9.12.2019., str. 1.).”;"

7.

u članku 42. stavak 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Ne dovodeći u pitanje nadzorne ovlasti nadležnih tijela u skladu s člankom 41., ni pravo država članica da propisuju i izriču kaznene sankcije, države članice u skladu s nacionalnim pravom osiguravaju da nadležna tijela imaju ovlast izricati primjerene administrativne sankcije i druge administrativne mjere u odnosu na barem sljedeća kršenja:

(a)

svako kršenje članka 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14., 15., 16., 19.a, 19.b, 19.c, 21., 23., 24., 25., 26., 27., 28., 29. ili 34., kada se oni primjenjuju; i

(b)

svaki slučaj nesuradnje ili nepoštovanja istrage, nadzora ili zahtjeva iz članka 41.”;

8.

članak 49. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 49.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavka 2., članka 13. stavka 2.a, članka 19.a stavka 2., članka 19.c stavka 1., članka 20. stavka 6., članka 24. stavka 2., članka 27. stavka 2.b, članka 33. stavka 7., članka 51. stavka 6. i članka 54. stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 10. prosinca 2019. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije 11. ožujka 2024. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranja ovlasti iz članka 3. stavka 2., članka 13. stavka 2.a, članka 19.a stavka 2., članka 19.c stavka 1., članka 20. stavka 6., članka 24. stavka 2., članka 27. stavka 2.b, članka 33. stavka 7., članka 51. stavka 6. i članka 54. stavka 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.   Delegirani akt donesen na temelju članka 3. stavka 2., članka 13. stavka 2.a, članka 19.a stavka 2., članka 19.c stavka 1., članka 20. stavka 6., članka 24. stavka 2., članka 27. stavka 2.b, članka 33. stavka 7., članka 51. stavka 6. ili članka 54. stavka 3. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”;

9.

članak 51. mijenja se kako slijedi:

(a)

umeću se sljedeći stavci:

„4.a   Pružatelj indeksa do 31. prosinca 2021. može nastaviti pružati postojeću referentnu vrijednost koja se smatra ključnom prema provedbenom aktu koji je Komisija donijela u skladu s člankom 20. ili, kada pružatelj indeksa podnese prijavu za odobrenjem u skladu sa stavkom 1., osim ako se dodjela odobrenja odbije odnosno sve dok se dodjela odobrenja ne odbije.

4.b   Postojeća referentna vrijednost koja se smatra ključnom referentnom vrijednošću prema provedbenom aktu koji je u skladu s člankom 20. donijela Komisija može se upotrebljavati za postojeće i nove financijske instrumente, financijske ugovore ili za mjerenje uspješnosti investicijskog fonda do 31. prosinca 2021. ili, kada pružatelj indeksa podnese prijavu za odobrenjem u skladu sa stavkom 1., osim ako se dodjela odobrenja odbije odnosno sve dok se dodjela odobrenja ne odbije.”;

(b)

stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.   Osim ako Komisija donese odluku o jednakovrijednosti kako je navedeno u članku 30. stavku 2. ili 3. ili osim ako administrator bude priznat u skladu s člankom 32. ili ako referentna vrijednost bude prihvaćena u skladu s člankom 33., upotreba referentne vrijednosti koju je pružio administrator smješten u trećoj zemlji, kada se ta referentna vrijednost već upotrebljava u Uniji za pozivanje na financijske instrumente, financijske ugovore ili za mjerenje uspješnosti investicijskog fonda, dopušta se nadziranim subjektima u Uniji samo za one financijske instrumente, financijske ugovore i mjerenja uspješnosti investicijskog fonda koji se u Uniji već pozivaju na tu referentnu vrijednost 31. prosinca 2021. ili koji dodaju pozivanje na takvu referentnu vrijednost prije tog datuma.”;

10.

u članku 54. dodaju se sljedeći stavci:

”4.   Komisija do 31. prosinca 2022. preispituje minimalne standarde za referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentne vrijednosti EU-a usklađene s Pariškim sporazumom kako bi osigurala da je odabir vezane imovine u skladu s okolišno održivim ulaganjima kako su definirana u okviru na razini Unije.

5.   Komisija do 31. prosinca 2022. podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o učinku ove Uredbe i izvedivosti ”okolišne, socijalne i upravljačke referentne vrijednosti ”, uzimajući u obzir promjenjivu prirodu pokazatelja održivosti i metoda kojima se koristi za njihovo mjerenje. Tom se izvješću, prema potrebi, prilaže zakonodavni prijedlog.

6.   Komisija do 1. travnja 2020. Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o učinku ove Uredbe na funkcioniranje referentnih vrijednosti trećih zemalja u Uniji, među ostalim o pozivanju administratora referentnih vrijednosti iz trećih zemalja na odobravanje, priznavanje ili jednakovrijednost, kao i o mogućim nedostacima postojećeg okvira. U tom se izvješću analiziraju posljedice primjene članka 51. stavaka 4.a, 4.b i 4.c u odnosu na administratore referentnih vrijednosti iz Unije i administratore referentnih vrijednosti iz trećih zemalja, među ostalim u pogledu jednakih uvjeta. U tom se izvješću posebno ocjenjuje je li potrebno izmijeniti ovu Uredbu te mu se, prema potrebi, prilaže zakonodavni prijedlog.”;

11.

prilozi se mijenjaju u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu

Za Europski parlament

Predsjednik

D. M. SASSOLI

Za Vijeće

Predsjednica

T. TUPPURAINEN


(1)  SL C 62, 15.2.2019., str. 103.

(2)  Stajalište Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 8. studenoga 2019.

(3)  Odluka Vijeća (EU) 2016/1841 od 5. listopada 2016. o sklapanju, u ime Europske unije, Pariškog sporazuma donesenoga u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (SL L 282, 19.10.2016., str. 1.).

(4)  Odluka br. 1386/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2020. „Živjeti dobro unutar granica našeg planeta” (SL L 354, 28.12.2013., str. 171.).

(5)  Uredba (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2014/17/EU te Uredbe (EU) br. 596/2014 (SL L 171, 29.6.2016., str. 1.).

(6)  Preporuka Komisije 2013/179/EU od 9. travnja 2013. o uporabi zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje rezultata o utjecaju proizvoda i organizacija na okoliš za vrijeme njihova životnog vijeka (SL L 124, 4.5.2013., str. 1.).

(7)  SL L 123, 12.5.2016., str. 1.


PRILOG

Dodaje se sljedeći Prilog:

„PRILOG III.

Referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentne vrijednosti EU-a usklađene s Pariškim sporazumom

Metodologija za referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju

1.

Administrator referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju sastavlja, dokumentira i objavljuje metodologiju za izračun te referentne vrijednosti, pri čemu, osiguravajući povjerljivost i zaštitu neotkrivenih znanja i iskustva te poslovnih informacija (poslovne tajne), kako je definirano u Direktivi (EU) 2016/943 Europskog parlamenta i Vijeća (*1), pruža sljedeće informacije:

(a)

popis glavnih sastavnica referentne vrijednosti;

(b)

sve kriterije i metode, uključujući čimbenike za odabir i ponderiranje, parametre i procjene koji se upotrebljavaju u metodologiji referentne vrijednosti;

(c)

kriterije koji se primjenjuju za isključivanje imovine ili društava koji su povezani s razinom ugljičnog otiska ili razinom zaliha fosilnih goriva koja je nespojiva s uključivanjem u referentnu vrijednost;

(d)

kriterije za utvrđivanje putanje dekarbonizacije;

(e)

vrstu i izvor podataka upotrijebljenih za utvrđivanje putanje dekarbonizacije, za:

i.

emisije iz 1. opsega, odnosno emisije nastale iz izvora koji su pod kontrolom društva koje izdaje vezanu imovinu;

ii.

emisije iz 2. opsega, odnosno emisije od potrošnje kupljene električne energije, pare ili drugih izvora energije proizvedenih prethodno u lancu opskrbe u društvu koje izdaje vezanu imovinu;

iii.

emisije iz 3. opsega, odnosno sve neizravne emisije koje nisu obuhvaćene podtočkama i. i ii., a koje se pojavljuju u lancu vrijednosti društva izvjestitelja, uključujući i prethodne i naknadne emisije, posebno za sektore s velikim učinkom na klimatske promjene i njihovo ublažavanje;

iv.

podatak o tome upotrebljavaju li se u podacima metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda i organizacija kako su definirane u točki 2. podtočkama (a) i (b) Preporuke Komisije 2013/179/EU ili globalni standardi kao što su oni radne skupine Odbora za financijsku stabilnost o objavi financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama;

(f)

ukupne emisije ugljika portfelja indeksa;

Ako se za utvrđivanje referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju upotrebljava glavni indeks, obvezno se objavljuje pogreška u praćenju između referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i glavnog indeksa.

Ako se za utvrđivanje referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju upotrebljava glavni indeks, obvezno se objavljuje omjer između tržišne vrijednosti vrijednosnih papira koji su u referentnoj vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i tržišne vrijednosti vrijednosnih papira u glavnom indeksu.

Metodologija referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom

2.

Uz točku 1. podtočke (a), (b) i (c), administrator referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom određuje formulu ili izračun koji se upotrebljava kako bi se utvrdilo jesu li emisije u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma, pritom osiguravajući povjerljivost i zaštitu neotkrivenih znanja i iskustva te poslovnih informacija (poslovne tajne), kako je definirano u Direktivi (EU) 2016/943.

Promjena metodologije

3.

Administratori referentnih vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom donose postupke za promjene svoje metodologije. Oni objavljuju te postupke te objavljuju svaku predloženu promjenu svoje metodologije i razloge za tu promjenu. Ti postupci moraju biti u skladu s glavnim ciljem da izračuni referentnih vrijednosti kontinuirano budu u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkama 23.a i 23.b. U tim postupcima predviđa se sljedeće:

(a)

prethodna obavijest u jasno određenom roku koji korisnicima referentnih vrijednosti daje dovoljno mogućnosti da analiziraju učinak predloženih promjena i ulože primjedbe na njih, uzimajući pritom u obzir administratorovu procjenu ukupnih okolnosti;

(b)

mogućnost da korisnici referentnih vrijednosti ulože primjedbe na te promjene i da administratori na njih odgovore, te da te primjedbe učine dostupnima nakon što završi razdoblje savjetovanja, osim ako podnositelj primjedbe zatraži povjerljivost podataka.

4.

Administratori referentnih vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom redovito ispituju svoju metodologiju barem na godišnjoj osnovi kako bi osigurali da njihove referentne vrijednosti pouzdano odražavaju navedene ciljeve te uspostavljaju postupak za uzimanje u obzir stajališta svih mjerodavnih korisnika.


(*1)  Direktiva (EU) 2016/943 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti neotkrivenih znanja i iskustva te poslovnih informacija (poslovne tajne) od nezakonitog pribavljanja, korištenja i otkrivanja (SL L 157, 15.6.2016., str. 1.).”