1.

„oprema za zavarivanje” znači proizvodi koji se upotrebljavaju za ručno, automatizirano ili poluautomatizirano zavarivanje, tvrdo lemljenje, meko lemljenje ili rezanje (ili sve od navedenoga) postupcima elektrolučnog zavarivanja i srodnih postupaka, koji su nepokretni ili prenosivi i sastoje se od povezanih dijelova ili komponenata, od kojih je barem jedan pokretan te su spojeni kako bi doveli do staljivanja kovina njihovim zagrijavanjem na temperaturu za zavarivanje (s primjenom pritiska ili bez nje) ili samo primjenom pritiska, s metalnim punjenjem ili bez njega te s upotrebom zaštitnog plina ili bez nje, uz upotrebu odgovarajućih alata i tehnika, što rezultira proizvodom određene geometrije;

2.

„ručno elektrolučno zavarivanje” znači postupak elektrolučnog zavarivanja obloženom elektrodom u kojem rukovatelj ručno upravlja brzinom zavarivanja i dodavanjem elektrode u električni luk;

3.

„elektrolučno zavarivanje obloženom elektrodom” znači postupak elektrolučnog zavarivanja u kojem se staljivanje postiže zagrijavanjem električnim lukom između obložene metalne elektrode i radnog komada te područja zavarenog spoja. Zaštita se dobiva razlaganjem obloge elektrode. Ne upotrebljava se pritisak, a metal zavara dobiva se od elektrode;

4.

„zavarivanje samozaštitnom praškom punjenom taljivom žicom” znači postupak zavarivanja u kojem se neprekinuta šuplja žičana elektroda kroz pištolj za zavarivanje dovodi do zavarenog spoja bez upotrebe vanjskog zaštitnog plina koji štiti talinu od kontaminacije. Umjesto vanjskog zaštitnog plina, prašak unutar šuplje žice reagira u električnom luku čime nastaje plin koji štiti talinu;

5.

„elektrolučno zavarivanje praškom punjenom taljivom žicom” znači postupak zavarivanja pri kojem se upotrebljavaju metalne cjevaste elektrode koje se sastoje od metalnog omotača i jezgre od raznih materijala u prahu, koji stvara trosku na površini zavara. Zaštitni plin može se ili ne mora koristiti;

6.

„elektrolučno zavarivanje taljivom elektrodom u zaštiti inertnog plina” znači postupak elektrolučnog zavarivanja pod zaštitnim plinom u kojem se staljivanje postiže zagrijavanjem električnim lukom između (potrošne) metalne elektrode s neprekidnim punjenjem i radnog komada. Zaštita se u potpunosti postiže izvana dobavljenim inertnim plinom ili inertnom plinskom mješavinom;

7.

„elektrolučno zavarivanje taljivom elektrodom u zaštiti aktivnog plina” znači postupak elektrolučnog zavarivanja pod zaštitnim plinom u kojem se staljivanje postiže zagrijavanjem električnim lukom između (potrošne) metalne elektrode s neprekidnim punjenjem i radnog komada. Zaštita se u potpunosti postiže izvana dobavljenim aktivnim plinom ili aktivnom plinskom mješavinom;

8.

„elektrolučno zavarivanje netaljivom elektrodom u zaštiti inertnog plina” znači postupak elektrolučnog zavarivanja u kojem se staljivanje postiže zagrijavanjem električnim lukom između jedne (netaljive) volframove elektrode i radnog komada. Zaštita se postiže plinom ili plinskom mješavinom. Pritisak i dodatni materijal mogu se ili ne moraju koristiti;

9.

„elektrolučno rezanje plazmom” znači postupak elektrolučnog rezanja u kojem se upotrebljava suženi električni luk i rastaljeni se metal ispuhuje mlazom ioniziranog plina velike brzine (plazmeni plin) koji izlazi iz sapnice. U elektrolučnom rezanju plazmom koristi se istosmjerna struja pri čemu je netaljiva elektroda na negativnom polu;

10.

„plazmeni plin” (koji se naziva i „mlazni plin” ili „rezni plin”) znači plin usmjeren prema otvoru pištolja kako bi okružio elektrodu, koji se djelovanjem električnog luka ionizira i pretvara u plazmu te izlazi iz sapnice pištolja kao mlaz plazme;

11.

„zaštitni plin” (koji se naziva i „sekundarni plin”) znači plin koji ne prolazi kroz otvor mlaznice, nego prolazi oko mlaznice i tvori štit oko električnog luka;

12.

„elektrolučno zavarivanje pod praškom” znači postupak zavarivanja u kojem se upotrebljava pojedinačni električni luk ili višestruki električni lukovi jakosti veće od 600 A između neobložene metalne elektrode ili više njih te taline. Luk i rastaljeni metal zaštićeni su slojem taljivog praška na radnom komadu. Ne primjenjuje se pritisak i u postupku se kao dodatni materijal koristi taljiva metalna elektroda, a u nekim slučajevima dodatni izvor poput žica za zavarivanje, praška i metalnih čestica;

13.

„elektrolučno zavarivanje s ograničenim radnim ciklusom” znači postupci elektrolučnog zavarivanja i srodni postupci koji nisu za industrijske i profesionalne primjene te:

14.

„elektrootporno zavarivanje” znači termoelektrični postupak u kojem se toplina na spoju dijelova koji se spajaju dobiva prolaskom električne struje kroz te dijelove, u precizno kontroliranom razdoblju i pod kontroliranim pritiskom. Za taj postupak nisu potrebni potrošni materijali poput šipki za zavarivanje ili zaštitnog plina;

15.

„zavarivanje svornjaka” znači postupak zavarivanja u kojem se metalni svornjak ili sličan dio spaja (ručno, automatizirano ili poluautomatizirano) s radnim komadom pri čemu se oba dijela zagrijavaju električnim lukom;

16.

„ekvivalentni model” znači model s istim tehničkim karakteristikama relevantnima za tehničke informacije koje treba pružiti, ali koji je isti proizvođač ili ovlašteni predstavnik ili uvoznik stavio na tržište ili u uporabu kao drugi model s različitom identifikacijskom oznakom modela;

17.

„identifikacijska oznaka modela” znači kod, obično alfanumerički, po kojem se određeni model proizvoda razlikuje od ostalih modela s istim zaštitnim znakom ili istim imenom proizvođača, ovlaštenog predstavnika ili uvoznika.

(a)

stroža ograničenja za učinkovitost izvora napajanja i potrošnju energije u stanju mirovanja;

(b)

emisije u zrak povezane s upotrebom opreme za zavarivanje;

(c)

dodatne zahtjeve u pogledu učinkovitosti resursa za proizvode u skladu s ciljevima kružnoga gospodarstva;

(d)

proizvode koji upotrebljavaju elektrolučno zavarivanje pod praškom, elektrolučno zavarivanje s ograničenim radnim ciklusom, elektrootporno zavarivanje i zavarivanje svornjaka.

(1)

„učinkovitost izvora napajanja” znači omjer izlazne snage u standardiziranim uvjetima uz standardizirano naponsko opterećenje zavarivanja, i najveće potrošnje energije izvora napajanja, izražen u postotku;

(2)

„stanje mirovanja” znači radno stanje u kojem je napajanje uključeno i krug zavarivanja nije pod naponom;

(3)

„potrošnja energije u stanju mirovanja” znači energija potrebna u stanju mirovanja, izražena u vatima;

(4)

„izvor napajanja” znači uređaj koji koristi izmjeničnu struju (AC) za jedan ili više izlaza izmjenične struje ili koji pretvara izmjeničnu struju za jedan ili više izlaza istosmjerne struje (DC), za potrebe napajanja opreme za zavarivanje;

(5)

„upravljačka ploča” znači cjelokupno operativno sučelje koje sadržava prekidače i indikatore između korisnika i opreme za zavarivanje;

(6)

„kućište opreme” znači kućište namijenjeno zaštiti proizvoda od okoliša, uključujući vlagu iz okoline i moguće udare;

(7)

„baterija” znači uređaj kako je definiran u članku 3. Direktive 2006/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (1), kao i u smislu pojmova „baterijskog sklopa” ili „industrijske baterije ili akumulatora” iz tog članka;

(8)

„pištolj za zavarivanje” znači uređaj koji dovodi struju za zavarivanje na elektrodu, što može uključivati prijenos struje na potrošnu elektrodu, ako se upotrebljava, i koji usto dovodi zaštitni plin, ako se upotrebljava, na područje električnog luka;

(9)

„crijevo za dovod plina” znači opskrbno crijevo posebno projektirano za dovod plina (kao što je acetilen), stlačenog zraka i zaštitnog plina koji se upotrebljavaju u zavarivanju, a obično se sastoji od crijeva i zaštitne obloge te koje je obično posebno predviđeno za uporabu s određenom vrstom plina ili, ponekad, u određenim radnim uvjetima;

(10)

„regulator dovoda plina” znači uređaj koji smanjuje visoki tlak isporučenog stlačenog plina na niži tlak koji se može sigurno upotrebljavati u opremi za zavarivanje, često opremljen mjernim ventilom ili mjeračem protoka za mjerenje i/ili kontrolu protoka plina;

(11)

„sklop žice za zavarivanje” znači uređaj koji se upotrebljava za napajanje žice ili punjenja za zavarivanje, koji može funkcionirati prema načelu guranja, povlačenja ili njihove kombinacije;

(12)

„ventilator” znači rotacijski stroj s lopaticama koji se upotrebljava za održavanje neprekidnog protoka plina, obično zraka, koji prolazi kroz njega i djeluje primjerice kao unutarnji sustav hlađenja za izvor napajanja;

(13)

„kabel za opskrbu električnom energijom” znači kabel za napajanje električnom energijom koji ispunjava izvedbene i sigurnosne zahtjeve međunarodno priznatih normi za kabele za zavarivanje;

(14)

„stručni serviser” znači operator ili poduzeće koje pruža usluge popravka i profesionalnog održavanja opreme za zavarivanje;

(15)

„rezervni dio” znači zasebni dio kojim se može zamijeniti dio s jednakom ili sličnom funkcijom u opremi za zavarivanje.

(a)

Raspoloživost rezervnih dijelova

(b)

Pristup informacijama o popravku i održavanju

Nakon razdoblja od dvije godine nakon stavljanja na tržište prve jedinice modela i sve do kraja razdoblja navedenog u točki (a) podtočki 1. proizvođač, uvoznik ili ovlašteni predstavnik stručnim serviserima osigurava pristup informacijama o popravku i održavanju uređaja pod sljedećim uvjetima:

(c)

Najdulje vrijeme isporuke rezervnih dijelova

Tijekom razdoblja navedenog u točki (a) podtočki 1., proizvođač, uvoznik ili ovlašteni predstavnik u roku od 15 radnih dana od zaprimanja narudžbe stručnim serviserima osigurava dostavu rezervnih dijelova za opremu za zavarivanje.

Ta raspoloživost može biti ograničena na stručne servisere koji su registrirani u skladu s točkom (b).

(d)

Informacije na zaslonu opreme za zavarivanje

Ako oprema za zavarivanje uključuje zaslon, on mora pružati informacije o upotrebi žice ili punjenja za zavarivanje, u gramima po minuti ili ekvivalentnoj standardiziranoj mjernoj jedinici.

(e)

Zahtjevi u pogledu rastavljanja za materijale za oporabu i recikliranje uz izbjegavanje onečišćenja

Proizvođači osiguravaju da je oprema za zavarivanje projektirana tako da se materijali i komponente navedeni u Prilogu VII. Direktivi 2012/19/EU mogu ukloniti s pomoću široko dostupnih alata.

Proizvođač moraju ispuniti obveze iz članka 15. točke 1. Direktive 2012/19/EU.

(a)

vrsta proizvoda;

(b)

ime proizvođača, registrirano trgovačko ime i registrirana adresa za kontakt;

(c)

identifikacijska oznaka modela proizvoda;

(d)

učinkovitost izvora napajanja (u %);

(e)

potrošnja energije u stanju mirovanja (u vatima);

(f)

popis ekvivalentnih modela;

(g)

informacije važne za recikliranje ili odlaganje na kraju vijeka trajanja;

(h)

popis kritičnih sirovina prisutnih u okvirnim količinama većima od 1 grama na razini komponente, ako postoje, i informacije o komponentama u kojima su te kritične sirovine prisutne;

(i)

okvirna upotreba zaštitnog plina za reprezentativne rasporede i programe zavarivanja;

(j)

okvirna upotreba žice ili punjenja za zavarivanje u proizvodu za reprezentativne rasporede i programe zavarivanja.

(a)

godina proizvodnje.

1.

Tijela države članice provjeravaju jednu jedinicu modela.

2.

Smatra se da je model u skladu s primjenjivim zahtjevima ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

3.

Ako rezultati iz točke 2. podtočke (a), (b), (c) ili (d) nisu postignuti, smatra se da ni model ni ekvivalentni modeli nisu u skladu s ovom Uredbom.

4.

Ako se ne postigne rezultat iz točke 2. podtočke (e), tijela države članice odabiru tri dodatne jedinice istog modela za ispitivanje. Alternativno, tri dodatne izabrane jedinice mogu pripadati jednom modelu ili više ekvivalentnih modela.

5.

Smatra se da je model u skladu s primjenjivim zahtjevima ako je, za te tri jedinice, aritmetička sredina utvrđenih vrijednosti u skladu s odgovarajućim dopuštenim odstupanjima pri provjeri navedenima u tablici 2.

6.

Ako se ne postigne rezultat iz točke 5., smatra se da ni model ni ekvivalentni modeli nisu u skladu s ovom Uredbom.

7.

Nakon donošenja odluke o nesukladnosti modela u skladu s točkama 3. ili 6., tijela države članice bez odgode dostavljaju sve relevantne informacije tijelima drugih država članica i Komisiji.

Tijela države članice primjenjuju metode mjerenja i izračuna utvrđene u Prilogu III.

Kad je riječ o zahtjevima iz ovog Priloga, tijela države članice primjenjuju samo dopuštena odstupanja pri provjeri koja su utvrđena u tablici 2. i samo postupak opisan u točkama od 1. do 7. Za parametre iz tablice 2. ne smiju se primjenjivati nikakva druga dopuštena odstupanja pri provjeri, poput onih navedenih u usklađenim normama ili bilo kojoj drugoj metodi mjerenja.

Tablica 2

Dopuštena odstupanja pri provjeri