UREDBA (EU) 2019/1239 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 20. lipnja 2019.
o uspostavi europskog okružja jedinstvenog pomorskog sučelja i stavljanju izvan snage Direktive 2010/65/EU
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 100. stavak 2.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),
nakon savjetovanja s Odborom regija,
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),
budući da:
|
(1)
|
Direktivom 2010/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (3) od država članica zahtijeva se da za brodove koji dolaze u luke Unije i odlaze iz njih prihvate ispunjavanje obveza prijave u elektroničkom obliku te da osiguraju prijenos tih podataka putem jedinstvenog sučelja kako bi se olakšao i ubrzao pomorski promet.
|
|
(2)
|
Trgovina i komunikacija unutar i izvan jedinstvenog tržišta počivaju na pomorskom prometu. Radi olakšavanja pomorskog prometa i dodatnog smanjenja administrativnog opterećenja za brodarska društva trebalo bi još više pojednostavniti i uskladiti postupke dostave informacija kako bi se ispunile obveze prijave koje se brodarskim društvima nameću pravnim aktima Unije, međunarodnim pravnim aktima i nacionalnim pravom država članica te bi ti postupci trebali biti tehnološki neutralni i njima bi se trebala poticati rješenja za prijave koja su otporna na buduće promjene.
|
|
(3)
|
Europski parlament i Vijeće često su pozivali na veću interoperabilnost te sveobuhvatnije i korisnicima prilagođene komunikacijske i informacijske tokove s ciljem poboljšanja funkcioniranja unutarnjeg tržišta i zadovoljavanja potreba građana i poduzeća.
|
|
(4)
|
Glavni je cilj ove Uredbe utvrditi usklađena pravila za dostavu informacija potrebnih za pristajanja u luku, osobito osiguravanjem toga da se isti skupovi podataka mogu na isti način prijaviti u svako jedinstveno nacionalno pomorsko sučelje. Ovom se Uredbom također namjerava olakšati prijenos informacija među deklarantima, relevantnim tijelima i pružateljima lučkih usluga u luci pristajanja i drugim državama članicama. Primjenom ove Uredbe ne bi se trebali izmijeniti vremenski okviri ni bit obveza prijave te se njome ne bi trebalo utjecati na naknadnu pohranu i obradu informacija na razini Unije ili nacionalnoj razini.
|
|
(5)
|
U svakoj državi članici trebalo bi zadržati postojeće jedinstveno nacionalno pomorsko sučelje kao osnovu za tehnološki neutralno i interoperabilno europsko okružje jedinstvenog pomorskog sučelja („EMSWe”). Jedinstveno nacionalno pomorsko sučelje trebalo bi biti sveobuhvatna ulazna točka za prijavu, namijenjena prijevoznicima u pomorskom prometu, s funkcijama prikupljanja podataka od deklaranata i distribucije podataka svim relevantnim nadležnim tijelima i pružateljima lučkih usluga.
|
|
(6)
|
S ciljem povećanja učinkovitosti jedinstvenih nacionalnih pomorskih sučelja i pripreme za budući razvoj trebalo bi biti moguće zadržati aktualne ili uspostaviti nove aranžmane u državama članicama kako bi se mogle koristiti jedinstvenim nacionalnim pomorskim sučeljem za prijave sličnih informacija za druge vrste prijevoza.
|
|
(7)
|
Pristupna sučelja tih jedinstvenih nacionalnih pomorskih sučelja kojima pristupaju deklaranti trebala bi se uskladiti na razini Unije kako bi se olakšale prijave i dodatno smanjilo administrativno opterećenje. To usklađivanje trebalo bi ostvariti tako da se u svakom jedinstvenom nacionalnom pomorskom sučelju upotrebljava jedinstveni softver za sučelje, razvijen na razini Unije, radi slanja informacija iz jednog sustava u drugi i obratno. Države članice trebale bi snositi odgovornost za integraciju modula sučelja i upravljanje njime te za redovito i pravodobno ažuriranje softvera kad Komisija stavi na raspolaganje nove verzije. Komisija bi trebala izraditi taj modul i osigurati potrebna ažuriranja s obzirom na to da se digitalne tehnologije brzo razvijaju te bi svako tehnološko rješenje zbog novih postignuća moglo brzo zastarjeti.
|
|
(8)
|
Drugi kanali za prijavu koje osiguravaju države članice i pružatelji usluga, kao što su sustavi lučke zajednice, mogli bi se zadržati kao neobvezne ulazne točke za prijavu te bi trebali moći djelovati kao pružatelji podatkovnih usluga.
|
|
(9)
|
Kako se državama članicama bez izlaza na more koje nemaju morske luke ne bi nametnulo nerazmjerno administrativno opterećenje, te bi države članice trebalo izuzeti od obveze izrade, uspostave i stavljanja na raspolaganje jedinstvenog nacionalnog pomorskog sučelja te upravljanja njime. To znači da te države članice, sve dok se koriste tim izuzećem, ne bi trebale biti obvezne ispunjavati obveze povezane s izradom, uspostavom i stavljanjem na raspolaganje jedinstvenog nacionalnog pomorskog sučelja te upravljanja njime.
|
|
(10)
|
Grafičko korisničko sučelje jednostavno za upotrebu i sa zajedničkim funkcijama trebalo bi biti dio jedinstvenog nacionalnog pomorskog sučelja kako bi deklaranti mogli ručno vršiti prijave. Države članice trebale bi nuditi grafičko korisničko sučelje kako bi deklaranti mogli ručno unositi podatke, među ostalim učitavanjem usklađenih digitalnih proračunskih tablica. Uz osiguravanje zajedničkih funkcija, Komisija i države članice trebale bi koordinirati napore koje ulažu kako bi osigurale da korisničko iskustvo tih grafičkih korisničkih sučelja bude što sličnije.
|
|
(11)
|
Pojavom novih digitalnih tehnologija stvaraju se sve veće mogućnosti za povećanje učinkovitosti sektora pomorskog prometa i smanjenje administrativnog opterećenja. Kako bi se što prije iskoristile prednosti takvih novih tehnologija, Komisija bi trebala ovlaštena za izmjenu, putem provedbenih akata, tehničkih specifikacija, standarda i postupaka koji se primjenjuju na usklađeno okružje za prijave. To bi sudionicima na tržištu trebalo omogućiti fleksibilnost za razvoj novih digitalnih tehnologija, a nove tehnologije trebalo bi uzeti u obzir i pri preispitivanju ove Uredbe.
|
|
(12)
|
Putem lako dostupnih nacionalnih internetskih stranica ujednačenog izgleda i prepoznatljivosti prilagođenih korisniku deklarantima bi trebalo pružiti odgovarajuću podršku i informacije o postupcima i tehničkim zahtjevima povezanima s upotrebom jedinstvenog nacionalnog pomorskog sučelja.
|
|
(13)
|
Konvencijom o olakšicama u međunarodnom pomorskom prometu („Konvencija FAL”) (4) predviđa se da javna tijela u svim slučajevima moraju zahtijevati samo informacije ključne za prijave te broj stavki svesti na minimum. Međutim, lokalni uvjeti mogu zahtijevati određene informacije kako bi se osigurala sigurnost plovidbe.
|
|
(14)
|
Kako bi se omogućilo funkcioniranje EMSWe-a, potrebno je utvrditi sveobuhvatni skup podataka EMSWe-a kojim bi se obuhvatili svi elementi informacija koje bi nacionalna tijela ili lučki operateri mogli zatražiti u administrativne ili operativne svrhe u trenutku pristajanja broda u luku. Pri utvrđivanju skupa podataka EMSWe-a Komisija bi u obzir trebala uzeti relevantne aktivnosti provedene na međunarodnoj razini. Budući da se opseg obveza prijave razlikuje među državama članicama, u određenoj državi članici trebalo bi oblikovati jedinstveno nacionalno pomorsko sučelje na način da prihvaća skup podataka EMSWe-a bez potrebe za njegovom preinakom i da zanemaruje sve informacije koje nisu relevantne za tu državu članicu.
|
|
(15)
|
U iznimnim okolnostima države članice trebale bi biti u mogućnosti zatražiti dodatne elemente podataka od deklaranata. Takve iznimne okolnosti mogu nastati, na primjer, kada postoji hitna potreba za zaštitom unutarnjeg poretka i sigurnosti ili za uklanjanjem ozbiljne prijetnje ljudskom ili životinjskom zdravlju ili okolišu. Pojam iznimnih okolnosti trebalo bi usko tumačiti.
|
|
(16)
|
U Prilogu ovoj Uredbi trebalo bi navesti relevantne obveze prijave koje se nalaze u pravnim aktima Unije i međunarodnim pravnim aktima. Te bi obveze prijave trebale biti temelj za utvrđivanje sveobuhvatnog skupa podataka EMSWe-a. U Prilogu bi trebalo navesti i relevantne kategorije obveza prijave na nacionalnoj razini, a države članice trebale bi moći od Komisije zatražiti da skup podataka EMSWe-a izmijeni na temelju obveza prijave navedenih u njihovu nacionalnom zakonodavstvu i zahtjevima. Pravni akti Unije kojima se mijenja skup podataka EMSWe-a na temelju obveze prijave navedene u nacionalnom zakonodavstvu i zahtjevima trebali bi sadržavati izričito upućivanje na to nacionalno zakonodavstvo i zahtjeve.
|
|
(17)
|
Kad se informacije iz jedinstvenog nacionalnog pomorskog sučelja distribuiraju nadležnim tijelima, trebale bi se prenositi u skladu sa zajedničkim zahtjevima u pogledu podataka, formatima i oznakama za potrebe ispunjenja obveza i službenog postupka prijave koji su predviđeni u pravnim aktima Unije navedenima u Prilogu te bi se trebale prenositi putem IT sustava utvrđenih u tom Prilogu, kao što su tehnike elektroničke obrade podataka iz članka 6. stavka 1. Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5).
|
|
(18)
|
Pri provedbi ove Uredbe trebalo bi u obzir uzeti sustave SafeSeaNet uspostavljene na nacionalnoj razini i na razini Unije, čime bi se, u skladu s Direktivom 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6), među državama članicama trebala i dalje olakšavati razmjena i distribucija informacija primljenih putem jedinstvenog nacionalnog pomorskog sučelja.
|
|
(19)
|
Luke nisu posljednja odredišta robe. Učinkovitost pristajanja brodova u luku ima utjecaj na cjelokupni logistički lanac povezan s prijevozom robe i putnika u luke i iz njih. Kako bi se osigurali interoperabilnost, multimodalnost i nesmetano povezivanje pomorskog prometa s cjelokupnim logističkim lancem te pojednostavnile druge vrste prijevoza, u okviru jedinstvenih nacionalnih pomorskih sučelja trebalo bi omogućiti razmjenu relevantnih informacija kao što su vrijeme dolaska i odlaska, a slične okvire trebalo bi izraditi za druge vrste prijevoza.
|
|
(20)
|
Kako bi se poboljšala učinkovitost pomorskog prometa i ograničilo udvostručavanje informacija koje se moraju dostaviti u operativne svrhe u trenutku pristajanja broda u luku, informacije koje u jedinstvenom nacionalnom pomorskom sučelju navede deklarant trebalo bi podijeliti i s određenim drugim subjektima, kao što su operateri luka ili terminala, kada to deklarant odobri i uzimajući u obzir potrebu za poštovanjem povjerljivosti, poslovno osjetljivih informacija i pravnih ograničenja. Ovom Uredbom nastoji se poboljšati postupanje s podacima primjenom načela „samo jednom” pri ispunjavanju obveza prijave.
|
|
(21)
|
Uredbom (EU) br. 952/2013 predviđeno je da se za robu koja se unosi na carinsko područje Unije carinskim tijelima elektroničkim putem mora podnijeti ulazna skraćena deklaracija. S obzirom na to da informacije u ulaznoj skraćenoj deklaraciji imaju veliku važnost za upravljanje sigurnošću i financijskim rizicima, trenutačno se razvija poseban elektronički sustav za podnošenje ulaznih skraćenih deklaracija na carinskom području Unije i upravljanje njima. Stoga neće biti moguće ulaznu skraćenu deklaraciju podnijeti putem modula usklađenog sučelja za prijave. Međutim, s obzirom na to da su neki elementi podataka koji se podnose u ulaznoj skraćenoj deklaraciji potrebni i za ispunjavanje drugih carinskih i pomorskih obveza prijave kada brod pristaje u luku Unije, u okružju EMSWe-a trebalo bi biti moguće obrađivati elemente podataka iz ulazne skraćene deklaracije. Trebalo bi predvidjeti i mogućnost da se putem jedinstvenog nacionalnog pomorskog sučelja može doći do relevantnih informacija koje su već podnesene u ulaznoj skraćenoj deklaraciji.
|
|
(22)
|
Kako bi se u potpunosti uskladili zahtjevi za prijavu, carinska, pomorska i druga relevantna tijela trebala bi surađivati na nacionalnoj razini i na razini Uniji. Nacionalni koordinatori s posebnim odgovornostima trebali bi povećati učinkovitost te suradnje i nesmetano funkcioniranje jedinstvenih nacionalnih pomorskih sučelja.
|
|
(23)
|
Kako bi se omogućila ponovna upotreba informacija dostavljenih putem jedinstvenih nacionalnih pomorskih sučelja i deklarantima olakšalo podnošenje informacija, potrebno je predvidjeti zajedničke baze podataka. Trebalo bi uspostaviti bazu podataka o brodovima EMSWe-a koja sadržava referentni popis podataka o brodu i njihova izuzeća od obveza prijave, kako su prijavljeni odgovarajućem jedinstvenom nacionalnom pomorskom sučelju. Kako bi se deklarantima olakšalo podnošenje informacija, trebalo bi uspostaviti zajedničku bazu podataka o lokacijama koja sadržava referentni popis oznaka lokacija, uključujući UN-ov sustav označivanja za lokacije trgovanja i prijevoza (UN/LOCODE), oznake svojstvene sustavu SafeSeaNet te oznake lučkih operativnih područja kako su zabilježene u globalnom integriranom informacijskom sustavu o brodovima (GISIS) Međunarodne pomorske organizacije (IMO). Nadalje, trebalo bi uspostaviti zajedničku bazu podataka Hazmat koja sadržava popis opasnih i onečišćujućih tereta koje treba prijaviti jedinstvenom nacionalnom pomorskom sučelju u skladu s Direktivom 2002/59/EZ i obrascem FAL 7 IMO-a, uzimajući u obzir relevantne elemente podataka iz konvencija i kodeksa IMO-a.
|
|
(24)
|
Obrada osobnih podataka u okviru ove Uredbe koju provode nadležna tijela trebala bi biti u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (7). Obrada osobnih podataka u okviru ove Uredbe koju provodi Komisija trebala bi biti u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (8).
|
|
(25)
|
EMSWe-om i jedinstvenim nacionalnim pomorskim sučeljima ne bi se trebala pružiti druga osnova za obradu osobnih podataka osim one koja je potrebna za njihovo funkcioniranje te ih ne bi trebalo upotrebljavati za dodjeljivanje novih prava za pristup osobnim podacima.
|
|
(26)
|
Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu dopune ove Uredbe utvrđivanjem i izmjenom skupa podataka EMSWe-a i određivanjem definicija, kategorija i specifikacija podataka za elemente podataka te u pogledu izmjene Priloga kako bi se u njega uvrstile obveze prijave koje postoje na nacionalnoj razini i u obzir uzele nove obveze prijave donesene pravnim aktima Unije. Komisija bi trebala osigurati poštovanje zajedničkih zahtjeva u pogledu podataka, formata i oznaka utvrđenih u pravnim aktima Unije i međunarodnim pravnim aktima koji su navedeni u Prilogu. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (9). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.
|
|
(27)
|
Komisija bi pri pripremi delegiranih akata trebala osigurati da se savjetovanje sa stručnjacima iz država članica i poslovnom zajednicom provodi transparentno i unaprijed.
|
|
(28)
|
Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (10).
|
|
(29)
|
Komisiji bi posebno trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za utvrđivanje funkcionalnih i tehničkih specifikacija, uspostavljanje mehanizama za kontrolu kvalitete i postupaka za uvođenje, održavanje i primjenu usklađenog modula sučelja i povezanih usklađenih elemenata u okviru jedinstvenih nacionalnih pomorskih sučelja. Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti i za utvrđivanje tehničkih specifikacija, standarda i postupaka za zajedničke usluge u okviru EMSWe-a.
|
|
(30)
|
Ova bi se Uredba trebala temeljiti na Uredbi (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (11) kojom se utvrđuju uvjeti pod kojima države članice priznaju određena sredstva elektroničke identifikacije fizičkih i pravnih osoba obuhvaćena prijavljenim sustavom elektroničke identifikacije druge države članice. Uredbom (EU) br. 910/2014 utvrđuju se uvjeti pod kojima korisnici sredstva svoje elektroničke identifikacije i autentifikacije mogu upotrijebiti za prekogranični pristup javnim uslugama na internetu.
|
|
(31)
|
Komisija bi trebala provesti evaluaciju ove Uredbe. Trebalo bi prikupiti informacije kako bi ih se iskoristilo u toj evaluaciji i kako bi se omogućilo procjenu učinkovitosti ove Uredbe s obzirom na njezine ciljeve. Komisija bi također trebala provesti evaluaciju, među drugim mogućnostima, dodane vrijednosti uspostave centraliziranog i usklađenog europskog sustava za prijave, kao što je središnje sučelje za prijave.
|
|
(32)
|
Direktivu 2010/65/EU trebalo bi stoga staviti izvan snage s učinkom od dana početka primjene ove Uredbe.
|
|
(33)
|
Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (12),
|
DONIJELI SU OVU UREDBU:
POGLAVLJE I.
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Predmet i područje primjene
Ovom se Uredbom uspostavlja okvir za tehnološki neutralno i interoperabilno europsko okružje jedinstvenog pomorskog sučelja („EMSWe”) s usklađenim sučeljima kako bi se olakšao elektronički prijenos informacija povezan s obvezama prijave za brodove koji dolaze u luke Unije, u njima borave i odlaze iz njih.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
|
1.
|
„europsko okružje jedinstvenog pomorskog sučelja”(„EMSWe”) znači pravni i tehnički okvir za elektronički prijenos informacija povezan s obvezama prijave pristajanja brodova u luke Unije, koji se sastoji od mreže jedinstvenih nacionalnih pomorskih sučelja s usklađenim sučeljima za prijave i uključuje razmjene podataka putem sustava SafeSeaNet i drugih relevantnih sustava kao i zajedničke usluge za upravljanje pristupom i registrom korisnika, adresiranje, identifikaciju brodova, oznake lokacije i informacije o opasnim i onečišćujućim teretima te o zdravlju;
|
|
2.
|
„brod” znači svako morsko plovilo ili plovni objekt koji plovi u morskom okružju i koji podliježe određenoj obvezi prijave iz Priloga;
|
|
3.
|
„jedinstveno nacionalno pomorsko sučelje” znači tehnička platforma, koja se uspostavlja i koja djeluje na nacionalnoj razini, za elektroničko primanje, razmjenu i prosljeđivanje informacija za ispunjavanje obveza prijave, u koju su uključeni zajedničko utvrđeno upravljanje pravima pristupa, modul usklađenog sučelja za prijave i grafičko korisničko sučelje za komunikaciju s deklarantima kao i poveznice sa sustavima i bazama podataka relevantnih tijela na nacionalnoj razini i na razini Unije, a kojom se omogućuje priopćavanje deklarantima poruka ili potvrda koje obuhvaćaju najširi mogući raspon odluka koje donose sva relevantna tijela sudionici i kojom bi se, ako je primjenjivo, mogla omogućiti i povezanost s drugim načinima prijave;
|
|
4.
|
„modul usklađenog sučelja za prijave” znači komponenta programske podrške u jedinstvenom nacionalnom pomorskom sučelju putem koje se mogu razmjenjivati informacije između informacijskog sustava kojim se koristi deklarant i relevantnog jedinstvenog nacionalnog pomorskog sučelja;
|
|
5.
|
„obveza prijave” znači informacije koje se zahtijevaju pravnim aktima Unije i međunarodnim pravnim aktima navedenima u Prilogu te nacionalnim zakonodavstvom i zahtjevima navedenima u Prilogu, a koje treba dostaviti u vezi s pristajanjem u luku;
|
|
6.
|
„pristajanje u luku” znači dolazak broda u morsku luku u državi članici, boravak broda u njoj i odlazak broda iz nje;
|
|
7.
|
„element podataka” znači najmanja jedinica informacije s jedinstvenom definicijom i preciznim tehničkim obilježjima kao što su format, duljina i vrsta slovnog znaka;
|
|
8.
|
„skup podataka EMSWe-a” znači cjeloviti popis elemenata podataka koji proizlazi iz obveza prijave;
|
|
9.
|
„grafičko korisničko sučelje” znači internetsko sučelje za dvosmjerno internetsko podnošenje podataka između korisnika i sustava u jedinstveno nacionalno pomorsko sučelje, kojim se deklarantima omogućuje da ručno unose podatke, među ostalim putem usklađenih digitalnih proračunskih tablica i funkcija s pomoću kojih je moguća ekstrakcija elemenata podataka potrebnih za prijavu iz tih proračunskih tablica, te koje uključuje zajedničke funkcije i značajke kojima se deklarantima osigurava zajednički navigacijski tok i iskustvo učitavanja podataka;
|
|
10.
|
„zajednička usluga adresiranja” znači dodatna dobrovoljna usluga za deklarante za započinjanje izravnih povezivanja podataka iz sustava u sustav između sustava deklaranta i modula usklađenog sučelja za prijave odgovarajućeg jedinstvenog nacionalnog pomorskog sučelja;
|
|
11.
|
„deklarant” znači svaka fizička ili pravna osoba koja podliježe obvezama prijave ili svaka propisno ovlaštena fizička ili pravna osoba koja djeluje u ime te osobe unutar granica relevantne obveze prijave;
|
|
12.
|
„carinska tijela” znači tijela kako su definirana u članku 5. točki 1. Uredbe (EU) br. 952/2013;
|
|
13.
|
„pružatelj podatkovnih usluga” znači fizička ili pravna osoba koja deklarantu pruža usluge informacijske i komunikacijske tehnologije povezane s obvezama prijave;
|
|
14.
|
„elektronički prijenos informacija” znači proces prijenosa digitalno kodiranih informacija upotrebom prilagodljivog strukturiranog formata koji se može izravno upotrebljavati za računalnu pohranu i obradu podataka;
|
|
15.
|
„pružatelj lučkih usluga” znači svaka fizička ili pravna osoba koja pruža jednu ili više kategorija lučkih usluga navedenih u članku 1. stavku 2. Uredbe (EU) 2017/352 Europskog parlamenta i Vijeća (13).
|
POGLAVLJE II.
SKUP PODATAKA EMSWe-A
Članak 3.
Utvrđivanje skupa podataka EMSWe-a
1. Komisija utvrđuje i mijenja skup podataka EMSWe-a u skladu sa stavkom 3. ovog članka.
2. Države članice do 15. veljače 2020. Komisiju obavješćuju o svim obvezama prijave koje proizlaze iz nacionalnog zakonodavstva i zahtjeva te o elementima podataka koje treba uvrstiti u skup podataka EMSWe-a. Države članice precizno utvrđuju te elemente podataka.
3. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 23. radi izmjene Priloga ovoj Uredbi u svrhu unošenja, brisanja ili prilagodbe upućivanja na nacionalno zakonodavstvo ili zahtjeve, pravni akt Unije ili međunarodni pravni akt te radi utvrđivanja i izmjene skupa podataka EMSWe-a.
Prvi takav delegirani akt donosi se do 15. kolovoza 2021.
Kako je navedeno u članku 4., država članica od Komisije može zatražiti unošenje ili izmjenu elemenata podataka u skupu podataka EMSWe-a, u skladu s obvezama prijave iz nacionalnog zakonodavstva i zahtjevâ. Pri procjeni toga treba li elemente podataka uključiti u skup podataka EMSWe-a Komisija u obzir uzima sigurnosna pitanja kao i načela Konvencije FAL, odnosno načelo da se zahtijeva samo prijava ključnih informacija te da se broj stavki svodi na minimum.
Komisija u roku od tri mjeseca od zahtjeva odlučuje hoće li se elementi podataka unijeti u skup podataka EMSWe-a. Komisija obrazlaže svoju odluku.
Delegirani akt kojim se unosi ili mijenja neki element podataka u skupu podataka EMSWe-a sadržava izričito upućivanje na nacionalno zakonodavstvo i zahtjeve iz trećeg podstavka.
U slučaju da odluči da neće uvesti zatraženi element podataka, Komisija daje obrazloženje za odbijanje, uz upućivanje na sigurnost plovidbe i načela Konvencije FAL.
Članak 4.
Izmjene skupa podataka EMSWe-a
1. Ako država članica na temelju svojeg nacionalnog zakonodavstva i zahtjevâ namjerava izmijeniti obvezu prijave, koja bi uključivala dostavu drugih informacija osim onih uvrštenih u skup podataka EMSWe-a, ta država članica o tome odmah obavješćuje Komisiju. U toj obavijesti država članica precizno utvrđuje informacije koje nisu obuhvaćene skupom podataka EMSWe-a i naznačuje planirano razdoblje primjene predmetne obveze prijave.
2. Država članica ne uvodi nove obveze prijave osim ako je to uvođenje odobrila Komisija putem postupka utvrđenog u članku 3. i ako su pripadajuće informacije uključene u skup podataka EMSWe-a i primijenjene u usklađenim sučeljima za prijave.
3. Komisija procjenjuje potrebu za izmjenom skupa podataka EMSWe-a u skladu s člankom 3. stavkom 3. Izmjene skupa podataka EMSWe-a unose se samo jednom godišnje, osim u propisno opravdanim slučajevima.
4. U iznimnim okolnostima, na razdoblje kraće od tri mjeseca, država članica može bez odobrenja Komisije od deklaranata zatražiti dostavu dodatnih elemenata podataka. Država članica bez odgode obavješćuje Komisiju o tim elementima podataka. Ako se iznimne okolnosti nastave, Komisija može državi članici dopustiti nastavak traženja dodatnih elemenata podataka tijekom dva dodatna razdoblja od tri mjeseca.
Najkasnije mjesec dana prije isteka posljednjeg tromjesečnog razdoblja iz prvog podstavka država članica može zatražiti od Komisije da dodatni elementi podataka postanu dio skupa podataka EMSWe-a, u skladu s člankom 3. stavkom 3. Država članica može i dalje od deklaranata tražiti dostavu dodatnih elemenata podataka dok Komisija ne donese odluku, a u slučaju pozitivne odluke dok se ne provede izmijenjeni skup podataka EMSWe-a.
POGLAVLJE III.
DOSTAVA INFORMACIJA
Članak 5.
Jedinstveno nacionalno pomorsko sučelje
1. Svaka država članica uspostavlja jedinstveno nacionalno pomorsko sučelje putem kojeg se, u skladu s ovom Uredbom i ne dovodeći u pitanje članke 7. i 11., sve informacije potrebne za ispunjenje obveza prijave dostavljaju jednom u okviru skupa podataka EMSWe-a i u skladu s njim te upotrebom modula usklađenog sučelja za prijave i grafičkog korisničkog sučelja kako je navedeno u članku 6. i, prema potrebi, drugih načina prijave kako je navedeno u članku 7., kako bi se te informacije stavile na raspolaganje relevantnim tijelima država članica u mjeri u kojoj je to potrebno kako bi ta tijela mogla obavljati svoje funkcije.
Države članice odgovorne su za funkcioniranje svojih jedinstvenih nacionalnih pomorskih sučelja.
Države članice mogu zajedno s jednom ili više drugih država članica uspostaviti jedinstveno pomorsko sučelje. Te države članice određuju to jedinstveno pomorsko sučelje kao svoje jedinstveno nacionalno pomorsko sučelje i ostaju odgovorne za njegovo funkcioniranje u skladu s ovom Uredbom.
2. Države članice koje nemaju morske luke izuzete su od obveze izrade, uspostave i stavljanja na raspolaganje jedinstvenog nacionalnog pomorskog sučelja te upravljanja njime, utvrđene u stavku 1.
3. Države članice osiguravaju:
|
(a)
|
kompatibilnost jedinstvenog nacionalnog pomorskog sučelja s modulom usklađenog sučelja za prijave i usklađenost grafičkog korisničkog sučelja svojeg jedinstvenog nacionalnog pomorskog sučelja sa zajedničkim funkcijama u skladu s člankom 6. stavkom 2.;
|
|
(b)
|
pravodobnu integraciju usklađenih sučelja za prijave u skladu s datumima za provedbu utvrđenima u provedbenom aktu iz članka 6. i svih naknadnih ažuriranja u skladu s datumima dogovorenima u višegodišnjem planu provedbe (MIP);
|
|
(c)
|
povezivanje s relevantnim sustavima nadležnih tijela kako bi se putem jedinstvenog nacionalnog pomorskog sučelja omogućio prijenos podataka koje treba prijaviti tim tijelima, kao i prijenos podataka u te sustave, u skladu s pravnim aktima Unije i nacionalnim zakonodavstvom i zahtjevima te u skladu s tehničkim specifikacijama tih sustava;
|
|
(d)
|
pružanje korisničke podrške tijekom prvih 12 mjeseci od 15. kolovoza 2025. i internetske stranice za internetsku podršku za svoje jedinstveno nacionalno pomorsko sučelje s jasnim uputama na službenom jeziku ili službenim jezicima te države članice i, ako je relevantno, na jeziku koji se upotrebljava na međunarodnoj razini;
|
|
(e)
|
pružanje odgovarajućeg i potrebnog osposobljavanja osoblja koje je izravno uključeno u funkcioniranje jedinstvenog nacionalnog pomorskog sučelja.
|
4. Države članice osiguravaju da tražene informacije stignu do tijela zaduženih za primjenu dotičnog zakonodavstva i da su ograničene na potrebe svakog od tih tijela. Države članice pritom osiguravaju poštovanje pravnih zahtjeva povezanih s prijenosom informacija, koji su predviđeni pravnim aktima Unije navedenima u Prilogu, te, prema potrebi, upotrebljavaju tehnike elektroničke obrade podataka iz članka 6. stavka 1. Uredbe (EU) br. 952/2013. Države članice također osiguravaju interoperabilnost s informacijskim sustavima kojima se ta tijela koriste.
5. U okviru jedinstvenog nacionalnog pomorskog sučelja pruža se tehnička mogućnost za deklarante da pružateljima lučkih usluga u odredišnoj luci odvojeno stave na raspolaganje podskup podataka koji je unaprijed određen na nacionalnoj razini.
6. Ako država članica za ispunjavanje obveza prijave ne traži sve elemente iz skupa podataka EMSWe-a, u jedinstvenom nacionalnom pomorskom sučelju prihvaćaju se unosi koji sadržavaju samo elemente podataka koje zahtijeva ta država članica. U jedinstvenom nacionalnom pomorskom sučelju prihvaćaju se i unosi deklaranta koji uključuju dodatne elemente iz skupa podataka EMSWe-a; međutim, ti se dodatni elementi ne moraju obraditi i pohraniti.
7. Države članice pohranjuju informacije dostavljene njihovu jedinstvenom nacionalnom pomorskom sučelju samo tijekom razdoblja potrebnog za osiguravanje ispunjenja zahtjeva utvrđenih u ovoj Uredbi i osiguravanje usklađenosti s pravnim aktima Unije, međunarodnim pravnim aktima i nacionalnim pravnim aktima navedenima u Prilogu. Države članice brišu te informacije odmah nakon toga.
8. Države članice u elektroničkom obliku usklađenom na razini Unije javno objavljuju procijenjeno i stvarno vrijeme dolaska i odlaska brodova, na temelju podataka koje su deklaranti dostavili jedinstvenom nacionalnom pomorskom sučelju. Ta se obveza ne primjenjuje na slučajeve brodova koji prevoze osjetljiv teret ako bi objava tih informacija putem jedinstvenog nacionalnog pomorskog sučelja mogla predstavljati prijetnju sigurnosti.
9. Jedinstvena nacionalna pomorska sučelja imaju jedinstvenu internetsku adresu.
10. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju usklađena struktura internetskih stranica za podršku iz stavka 3. točke (d), tehničke specifikacije za stavljanje na raspolaganje vremena dolaska i odlaska iz stavka 8. te jedinstveni format za internetske adrese iz stavka 9. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 24. stavka 2.
Prvi takav provedbeni akt donosi se do 15. kolovoza 2021.
Članak 6.
Usklađena sučelja za prijave
1. Komisija u bliskoj suradnji s državama članicama donosi provedbene akte kojima se utvrđuju funkcionalne i tehničke specifikacije modula usklađenog sučelja za prijave za jedinstvena nacionalna pomorska sučelja. Funkcionalnim i tehničkih specifikacijama nastoji se olakšati interoperabilnost s različitim tehnologijama i sustavima prijave korisnika.
Prvi takav provedbeni akt donosi se do 15. kolovoza 2021.
2. Komisija u bliskoj suradnji s državama članicama do 15. kolovoza 2022. izrađuje i nakon toga ažurira modul usklađenog sučelja za prijave za jedinstvena nacionalna pomorska sučelja u skladu sa specifikacijama iz stavaka 1. i 5. ovog članka.
3. Komisija državama članicama pruža modul usklađenog sučelja za prijave i sve relevantne informacije za integraciju u njihovo jedinstveno nacionalno pomorsko sučelje.
4. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju zajedničke funkcije grafičkog korisničkog sučelja i predložaka usklađenih digitalnih proračunskih tablica iz članka 2. stavka 9.
Prvi takav provedbeni akt donosi se do 15. kolovoza 2021.
5. Komisija donosi provedbene akte kojima se mijenjaju tehničke specifikacije, standardi i postupci kako bi se osiguralo da usklađena sučelja za prijave budu otvorena za buduće tehnologije.
6. Provedbeni akti iz ovog članka donose se u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 24. stavka 2.
Članak 7.
Drugi načini prijave
1. Države članice omogućuju deklarantima da na dobrovoljnoj osnovi dostave informacije jedinstvenom nacionalnom pomorskom sučelju putem pružatelja podatkovnih usluga koji ispunjavaju zahtjeve modula usklađenog sučelja za prijave.
2. Države članice deklarantima mogu dopustiti dostavljanje informacija drugim kanalima za prijavu pod uvjetom da je upotreba tih kanala za deklarante dobrovoljna. U takvim slučajevima države članice osiguravaju da se relevantne informacije putem tih drugih kanala stave na raspolaganje jedinstvenom nacionalnom pomorskom sučelju.
3. Države članice mogu upotrebljavati alternativne načine dostave informacija u slučaju privremenog kvara nekog od elektroničkih sustava iz članaka 5. i 6. te članaka od 12. do 17.
Članak 8.
Načelo „samo jednom”
1. Ne dovodeći u pitanje članak 11. stavak 1. i osim ako se drukčije zahtijeva pravom Unije, države članice osiguravaju da se od deklaranta zahtijeva da informacije na temelju ove Uredbe dostavi samo jednom za svako pristajanje u luku te da se relevantni elementi podataka iz skupa podataka EMSWe-a stave na raspolaganje i ponovno upotrijebe u skladu sa stavkom 3. ovog članka.
2. Komisija osigurava da se informacije o identifikaciji brodova, podaci o brodovima i izuzeća dostavljeni putem jedinstvenog nacionalnog pomorskog sučelja evidentiraju u bazi podataka o brodovima EMSWe-a iz članka 14. te da se stavljaju na raspolaganje za sva naknadna pristajanja u luke na području Unije.
3. Države članice osiguravaju da elementi podataka iz skupa podataka EMSWe-a dostavljeni na odlasku iz luke u Uniji stave na raspolaganje deklarantu u svrhu ispunjavanja obveza prijave na dolasku u sljedeću luku u Uniji, pod uvjetom da brod tijekom tog putovanja nije pristao u luku izvan Unije. Ovaj se stavak ne primjenjuje na informacije primljene na temelju Uredbe (EU) br. 952/2013, osim ako je mogućnost stavljanja tih informacija na raspolaganje u tu svrhu predviđena u toj uredbi.
4. Svi relevantni elementi podataka iz skupa podataka EMSWe-a primljeni u skladu s ovom Uredbom stavljaju se na raspolaganje drugim jedinstvenim nacionalnim pomorskim sučeljima putem sustava SafeSeaNet.
5. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuje popis relevantnih elemenata podataka iz stavaka 3. i 4. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 24. stavka 2.
Članak 9.
Odgovornost za dostavljene informacije
Deklarant je odgovoran za osiguravanje podnošenja elemenata podataka u skladu s primjenjivim pravnim i tehničkim zahtjevima. Deklarant ostaje odgovoran za podatke i ažuriranje svih informacija koje su se promijenile nakon unosa u jedinstveno nacionalno pomorsko sučelje.
Članak 10.
Zaštita podataka i povjerljivost
1. Obrada osobnih podataka koju provode nadležna tijela u okviru ove Uredbe mora biti u skladu s Uredbom (EU) 2016/679.
2. Obrada osobnih podataka koju provodi Komisija u okviru ove Uredbe mora biti u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725.
3. Države članice i Komisija poduzimaju potrebne mjere u skladu s primjenjivim pravom Unije ili nacionalnim pravom kako bi se osigurala povjerljivost poslovnih i drugih osjetljivih informacija koje se razmjenjuju u skladu s ovom Uredbom.
Članak 11.
Dodatne odredbe za carinu
1. Ovom se Uredbom ne sprječava razmjena informacija među carinskim tijelima država članica, ni između carinskih tijela i gospodarskih subjekata, koji upotrebljavaju tehnike elektroničke obrade podataka iz članka 6. stavka 1. Uredbe (EU) br. 952/2013.
2. Relevantne informacije iz ulazne skraćene deklaracije iz članka 127. Uredbe (EU) br. 952/2013, ako je to u skladu s carinskim pravom Unije, stavljaju se na raspolaganje jedinstvenom nacionalnom pomorskom sučelju na uvid te se, prema potrebi, ponovno upotrebljavaju za druge obveze prijave navedene u Prilogu.
3. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuje popis relevantnih informacija iz stavka 2. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 24. stavka 2.
Prvi takav provedbeni akt donosi se do 15. kolovoza 2021.
POGLAVLJE IV.
ZAJEDNIČKE USLUGE
Članak 12.
Sustav za upravljanje pristupom i registrom korisnika EMSWe-a
1. Komisija uspostavlja i osigurava dostupnost zajedničkog sustava za upravljanje pristupom i registrom korisnika namijenjenog deklarantima i pružateljima podatkovnih usluga koji se koriste jedinstvenim nacionalnim pomorskim sučeljem, kao i nacionalnim tijelima koja pristupaju jedinstvenom nacionalnom pomorskom sučelju, u slučajevima kada se zahtijeva autentifikacija. Taj zajednički sustav za upravljanje pristupom i registrom korisnika omogućuje jednu registraciju korisnika putem postojećeg registra Unije priznatu na razini Unije, federalizirani model upravljanja korisnicima i praćenje korisnika na razini Unije.
2. Svaka država članica određuje nacionalno tijelo koje će biti nadležno za identifikaciju i registraciju novih korisnika te za izmjenu i zatvaranje postojećih računa putem sustava iz stavka 1.
3. Za potrebe pristupa jedinstvenom nacionalnom pomorskom sučelju u različitim državama članicama, smatra se da je deklarant ili pružatelj podatkovnih usluga koji je registriran u sustavu za upravljanje pristupom i registrom korisnika EMSWe-a registriran u jedinstvenom nacionalnom pomorskom sučelju u svim državama članicama te on djeluje unutar ograničenja prava pristupa koja odobrava svaka država članica u skladu sa svojim nacionalnim pravilima.
4. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju tehničke specifikacije, standardi i postupci za uspostavu zajedničkog sustava za upravljanje pristupom i registrom korisnika iz stavka 1., uključujući funkcije iz stavka 2. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 24. stavka 2.
Prvi takav provedbeni akt donosi se do 15. kolovoza 2021.
Članak 13.
Zajednička usluga adresiranja
1. Komisija u bliskoj suradnji s državama članicama razvija dodatnu dobrovoljnu zajedničku uslugu adresiranja, pod uvjetom da je modul usklađenog sučelja za prijave u potpunosti proveden u skladu s člankom 6.
2. Komisija u bliskoj suradnji s državama članicama donosi provedbene akte kojima se utvrđuju funkcionalne i tehničke specifikacije, mehanizmi za kontrolu kvalitete i postupci za uvođenje, održavanje i primjenu zajedničke usluge adresiranja. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 24. stavka 2.
Prvi takav provedbeni akt donosi se do 15. kolovoza 2024.
Članak 14.
Baza podataka o brodovima EMSWe-a
1. Komisija u skladu s člankom 8. stavkom 2. uspostavlja bazu podataka o brodovima EMSWe-a, koja sadržava informacije o identifikaciji brodova i podatke o brodovima kao i zapise o izuzećima od obveza prijave brodova.
2. Države članice osiguravaju dostavu podataka iz stavka 1. u bazu podataka o brodovima EMSWe-a na temelju podataka koje su deklaranti podnijeli jedinstvenom nacionalnom pomorskom sučelju.
3. Radi lakše prijave brodova Komisija jedinstvenim nacionalnim pomorskim sučeljima osigurava dostupnost baze podataka o brodovima.
4. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju tehničke specifikacije, standardi i postupci za uspostavu baze podataka iz stavka 1. u pogledu prikupljanja, pohrane, ažuriranja i pružanja informacija o identifikaciji brodova i podataka o brodovima kao i zapisa o izuzećima od obveza prijave brodova. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 24. stavka 2.
Prvi takav provedbeni akt donosi se do 15. kolovoza 2021.
Članak 15.
Zajednička baza podataka o lokacijama
1. Komisija uspostavlja zajedničku bazu podataka o lokacijama, koja sadržava referentni popis oznaka lokacija (14) i oznaka lučkih operativnih područja, kako su zabilježene u bazi podataka GISIS IMO-a.
2. Radi lakše prijave brodova Komisija jedinstvenim nacionalnim pomorskim sučeljima osigurava dostupnost baze podataka o lokacijama.
3. Države članice informacije iz baze podataka o lokacijama stavljaju na raspolaganje na nacionalnoj razini putem jedinstvenog nacionalnog pomorskog sučelja.
4. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju tehničke specifikacije, standardi i postupci za uspostavu zajedničke baze podataka o lokacijama iz stavka 1. u pogledu prikupljanja, pohrane, ažuriranja i pružanja oznaka lokacija i lučkih operativnih područja. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 24. stavka 2.
Prvi takav provedbeni akt donosi se do 15. kolovoza 2021.
Članak 16.
Zajednička baza podataka Hazmat
1. Komisija uspostavlja zajedničku bazu podataka Hazmat koja sadržava popis opasnih i onečišćujućih tereta koje treba prijaviti u skladu s Direktivom 2002/59/EZ i obrascem FAL 7 IMO-a, uzimajući u obzir relevantne elemente podataka iz konvencija i kodeksa IMO-a.
2. Radi lakše prijave brodova Komisija jedinstvenim nacionalnim pomorskim sučeljima osigurava dostupnost zajedničke baze podataka Hazmat.
3. Baza podataka povezana je s relevantnim unosima u bazu podataka MAR-CIS koju je izradila Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) u pogledu informacija o povezanim opasnostima i rizicima od opasnih i onečišćujućih tereta.
4. Tijekom postupka prijave putem jedinstvenog nacionalnog pomorskog sučelja baza podataka upotrebljava se na nacionalnoj razini i na razini Unije podjednako kao referentni alat i alat za provjeru.
5. Države članice informacije iz zajedničke baze podataka Hazmat stavljaju na raspolaganje na nacionalnoj razini putem jedinstvenog nacionalnog pomorskog sučelja.
6. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju tehničke specifikacije, standardi i postupci za uspostavu zajedničke baze podataka Hazmat iz stavka 1. u pogledu prikupljanja, pohrane i pružanja referentnih informacija o opasnim ili onečišćujućim teretima. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 24. stavka 2.
Prvi takav provedbeni akt donosi se do 15. kolovoza 2021.
Članak 17.
Zajednička baza sanitarnih podataka broda
1. Komisija stavlja na raspolaganje zajedničku bazu sanitarnih podataka broda koja može primati i u kojoj se mogu pohranjivati podaci povezani s pomorskim zdravstvenim izjavama iz članka 37. Međunarodnih zdravstvenih propisa iz 2005. (IHR). Osobni podaci o bolesnim osobama na brodovima ne pohranjuju se u toj bazi podataka.
Nadležna zdravstvena tijela država članica imaju pristup bazi podataka radi primanja i razmjene podataka.
2. Države članice koje se koriste bazom sanitarnih podataka broda obavješćuju Komisiju o svojem nacionalnom tijelu odgovornom za upravljanje korisnicima u vezi s tom bazom podataka, uključujući registraciju novih korisnika te izmjenu i zatvaranje računa.
3. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju tehničke specifikacije, standardi i postupci za uspostavu baze podataka iz stavka 1. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 24. stavka 2.
POGLAVLJE V.
KOORDINACIJA AKTIVNOSTI POVEZANIH S EMSWe-OM
Članak 18.
Nacionalni koordinatori
Svaka država članica određuje nadležno nacionalno tijelo s jasnim pravnim mandatom koje djeluje kao nacionalni koordinator za EMSWe. Nacionalni koordinator:
|
(a)
|
djeluje kao nacionalna kontaktna točka za korisnike i Komisiju za sva pitanja povezana s provedbom ove Uredbe;
|
|
(b)
|
koordinira način na koji nadležna nacionalna tijela u državi članici primjenjuju ovu Uredbu te njihovu suradnju;
|
|
(c)
|
koordinira aktivnosti usmjerene na osiguranje distribucije podataka i poveznice s relevantnim sustavima nadležnih tijela iz članka 5. stavka 3. točke (c).
|
Članak 19.
Višegodišnji plan provedbe
Kako bi se olakšala pravodobna provedba ove Uredbe i osigurali mehanizmi za kontrolu kvalitete te postupci za uvođenje, održavanje i ažuriranje usklađenog modula sučelja i povezanih usklađenih elemenata EMSWe-a, Komisija nakon odgovarajućih savjetovanja sa stručnjacima iz država članica donosi i jednom godišnje revidira višegodišnji plan provedbe, u kojem se predviđa sljedeće:
|
(a)
|
plan za razvoj i ažuriranje usklađenih sučelja za prijave i povezanih usklađenih elemenata EMSWe-a tijekom sljedećih 18 mjeseci;
|
|
(b)
|
plan za razvoj zajedničke usluge adresiranja do 15. kolovoza 2024.;
|
|
(c)
|
okvirni datumi za savjetovanje s relevantnim dionicima;
|
|
(d)
|
okvirni rokovi koji se određuju državama članicama za naknadno integriranje usklađenih sučelja za prijave u jedinstvena nacionalna pomorska sučelja;
|
|
(e)
|
okvirni rokovi koji se određuju Komisiji za razvoj zajedničke usluge adresiranja nakon provedbe modula usklađenog sučelja za prijave;
|
|
(f)
|
razdoblja ispitivanja u kojima države članice i deklaranti ispituju svoje veze s novim verzijama usklađenih sučelja za prijave;
|
|
(g)
|
razdoblja ispitivanja za zajedničku uslugu adresiranja;
|
|
(h)
|
okvirni rokovi u kojima države članice i deklaranti postupno ukidaju starije verzije usklađenih sučelja za prijave.
|
POGLAVLJE VI.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 20.
Troškovi
Iz općeg proračuna Europske unije pokrivaju se troškovi za sljedeće aktivnosti:
|
(a)
|
razvoj i održavanje alata informacijske i komunikacijske tehnologije koje provode Komisija i EMSA i kojima se podupire provedba ove Uredbe na razini Unije;
|
|
(b)
|
promicanje EMSWe-a na razini Unije, između ostalog među relevantnim dionicima, te na razini relevantnih međunarodnih organizacija.
|
Članak 21.
Suradnja s drugim sustavima ili uslugama za olakšavanje trgovine i prometa
Ako su drugim pravnim aktima Unije uspostavljeni sustavi ili usluge za olakšavanje trgovine i prometa, Komisija koordinira aktivnosti povezane s tim sustavima ili uslugama kako bi se ostvarile sinergije i izbjeglo udvostručavanje.
Članak 22.
Preispitivanje i izvješćivanje
Države članice prate primjenu EMSWe-a te o svojim rezultatima izvješćuju Komisiju. Izvješćem su obuhvaćeni sljedeći pokazatelji:
|
(a)
|
upotreba modula usklađenog sučelja za prijave;
|
|
(b)
|
upotreba grafičkog korisničkog sučelja;
|
|
(c)
|
upotreba drugih načina prijave iz članka 7.
|
Države članice to izvješće Komisiji podnose jednom godišnje, koristeći se predloškom koji pruža Komisija.
Komisija do 15. kolovoza 2027. preispituje primjenu ove Uredbe i Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o procjeni funkcioniranja EMSWe-a na temelju prikupljenih podataka i statistika. Izvješće o procjeni prema potrebi sadržava evaluaciju najnovijih tehnologija koje bi mogle biti razlog za izmjenu ili zamjenu modula usklađenog sučelja za prijave.
Članak 23.
Izvršavanje delegiranja ovlasti
1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od četiri godine počevši od 14. kolovoza 2019. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od četiri godine. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati dodijeljene ovlasti iz članka 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji datum naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.
5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
6. Delegirani akt donesen na temelju članka 3. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
Članak 24.
Postupak odbora
1. Komisiji pomaže Odbor za olakšavanje digitalnog prometa i trgovine. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.
2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.
Članak 25.
Stavljanje izvan snage Direktive 2010/65/EU
Direktiva 2010/65/EU stavlja se izvan snage od 15. kolovoza 2025.
Upućivanja na Direktivu 2010/65/EU smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu.
Članak 26.
Stupanje na snagu
1. Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
2. Primjenjuje se od 15. kolovoza 2025.
3. Funkcije iz članka 11. stavka 2. i one povezane s carinskim obvezama prijave iz dijela A točke 7. Priloga počinju proizvoditi učinke kada elektronički sustavi iz članka 6. stavka 1. Uredbe (EU) br. 952/2013, koji su potrebni za primjenu tih obveza prijave, postanu operativni, u skladu s programom rada koji je Komisija utvrdila na temelju članaka 280. i 281. Uredbe (EU) br. 952/2013. Datum na koji su uvjeti iz ovog stavka ispunjeni Komisija objavljuje u seriji „C”Službenog lista Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 20. lipnja 2019.
Za Europski parlament
Predsjednik
A. TAJANI
Za Vijeće
Predsjednik
G. CIAMBA
(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 265.
(2) Stajalište Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 13. lipnja 2019.
(3) Direktiva 2010/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o službenom postupku prijave za brodove koji dolaze u luke i/ili odlaze iz luka država članica i o stavljanju izvan snage Direktive 2002/6/EZ (SL L 283, 29.10.2010., str. 1.).
(4) Konvencija Međunarodne pomorske organizacije (IMO) o olakšicama u međunarodnom pomorskom prometu („Konvencija FAL”), koja je donesena 9. travnja 1965. i izmijenjena 8. travnja 2016., standard 1.1.
(5) Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (SL L 269, 10.10.2013., str. 1.).
(6) Direktiva 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2002. o uspostavi sustava nadzora plovidbe i informacijskog sustava Zajednice i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 93/75/EEZ (SL L 208, 5.8.2002., str. 10.).
(7) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
(8) Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).
(9) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
(10) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(11) Uredba (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ (SL L 257, 28.8.2014., str. 73.).
(12) Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).
(13) Uredba (EU) 2017/352 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2017. o uspostavi okvira za pružanje lučkih usluga i zajedničkih pravila o financijskoj transparentnosti luka (SL L 57, 3.3.2017., str. 1.).
(14) „UN-ov sustav označivanja za lokacije trgovanja i prijevoza”.
Tekst slike
Tekst slike
Tekst slike