1.   Ovom Uredbom osniva se Europsko nadzorno tijelo za rad („Nadzorno tijelo”).

2.   Nadzorno tijelo pomaže državama članicama i Komisiji u djelotvornoj provedbi i primjeni prava Unije u području mobilnosti radne snage u Uniji te koordinaciji sustava socijalne sigurnosti u Uniji. Nadzorno tijelo djeluje u području primjene akata Unije navedenih u stavku 4., uključujući sve direktive, uredbe i odluke koje se temelje na tim aktima, te bilo koje daljnje pravno obvezujuće akte Unije kojima se Nadzornom tijelu dodjeljuju zadaće.

3.   Ovom se Uredbom ni na koji način ne utječe na ostvarivanje temeljnih prava priznatih u državama članicama i na razini Unije, uključujući pravo ili slobodu štrajka ili poduzimanja drugih mjera obuhvaćenih posebnim sustavima odnosa između radnika i poslodavaca u državama članicama, u skladu s nacionalnim pravom ili praksom. Njome se ne utječe ni na pravo na pregovaranje, sklapanje i izvršavanje kolektivnih ugovora te na pravo na poduzimanje kolektivnih mjera u skladu s nacionalnim pravom ili praksom.

4.   Područje aktivnosti Nadzornog tijela obuhvaća sljedeće akte Unije kao i sve njihove buduće izmjene:

5.   Područje aktivnosti Nadzornog tijela obuhvaća odredbe ove Uredbe koje se odnose na suradnju između država članica u rješavanju neprijavljenog rada.

6.   Ovom se Uredbom poštuje nadležnost država članica u pogledu primjene i provedbe prava Unije iz članka 4.

Njome se ne utječe na prava ili obveze pojedinaca ili poslodavaca zajamčene pravom Unije ili nacionalnim pravom ili praksom, na prava i obveze nacionalnih tijela koje iz njih proizlaze, niti na autonomiju socijalnih partnera predviđenu UFEU-om.

Ovom se Uredbom ne dovode u pitanje postojeći bilateralni sporazumi i sporazumi o administrativnoj suradnji između država članica, osobito oni koji su povezani s usklađenim i zajedničkim inspekcijama.

1.   Nadzorno tijelo je tijelo Unije koje ima pravnu osobnost.

2.   U svakoj državi članici Nadzorno tijelo ima najširu pravnu sposobnost koju pravnim osobama priznaje njezino nacionalno pravo. Ono posebice može stjecati pokretnine i nekretnine i raspolagati njima te biti stranka u sudskim postupcima.

1.   Nadzorno tijelo olakšava suradnju i ubrzava razmjenu informacija među državama članicama i podupire njihovo učinkovito ispunjavanje obveza u pogledu suradnje, uključujući razmjenu informacija, kako je utvrđeno u pravu Unije u području primjene ove Uredbe.

U tu svrhu Nadzorno tijelo posebice:

2.   Na zahtjev jedne ili više država članica i pri ispunjavanju svojih zadataka, Nadzorno tijelo pruža informacije kako bi poduprlo predmetnu državu članicu u učinkovitoj primjeni akata Unije koji su u nadležnosti Nadzornog tijela.

3.   Nadzorno tijelo promiče upotrebu elektroničkih alata i postupaka za razmjenu poruka među nacionalnim tijelima, uključujući sustav IMI.

4.   Nadzorno tijelo potiče upotrebu inovativnih pristupa djelotvornoj i učinkovitoj prekograničnoj suradnji i promiče moguće korištenje mehanizama za elektroničku razmjenu i baza podataka među državama članicama kako bi se olakšao pristup podacima u stvarnom vremenu kao i otkrivanje prijevare te može predložiti eventualna poboljšanja u korištenju tih mehanizama i baza podataka. Nadzorno tijelo Komisiji dostavlja izvješća radi daljnjeg poboljšanja mehanizama za elektroničku razmjenu i baza podataka.

1.   Na zahtjev jedne ili više država članica Nadzorno tijelo koordinira i podupire usklađene ili zajedničke inspekcije u područjima iz svoje nadležnosti. Nadzorno tijelo ujedno može na vlastitu inicijativu tijelima predmetnih država članica predložiti da provedu usklađenu ili zajedničku inspekciju.

Usklađene i zajedničke inspekcije podliježu dogovoru predmetnih država članica.

Organizacije socijalnih partnera na nacionalnoj razini mogu skrenuti pozornost Nadzornog tijela na pojedine slučajeve.

2.   Za potrebe ove Uredbe:

3.   U skladu s načelom lojalne suradnje, države članice nastoje sudjelovati u usklađenim ili zajedničkim inspekcijama.

Usklađena ili zajednička inspekcija podliježu prethodnoj suglasnosti svih država članica sudionica, koja se daje putem nacionalnih časnika za vezu imenovanih u skladu s člankom 32.

U slučaju da jedna država članica ili više njih odluči da neće sudjelovati u usklađenoj ili zajedničkoj inspekciji, nacionalna tijela drugih država članica provode takvu inspekciju samo u država članicama sudionicama. Države članice koje odluče da ne sudjeluju u inspekciji čuvaju povjerljivost podataka o takvoj inspekciji.

4.   Nadzorno tijelo uspostavlja i donosi načine osiguravanja odgovarajućeg daljnjeg praćenja u slučajevima u kojima država članica odluči da neće sudjelovati u usklađenoj ili zajedničkoj inspekciji.

U takvim slučajevima predmetna država članica obavješćuje Nadzorno tijelo i druge relevantne države članice u pisanom obliku, među ostalim i elektroničkim putem, bez nepotrebne odgode o razlozima svoje odluke i, po mogućnosti, o mjerama koje namjerava poduzeti kako bi se predmet riješio te o rezultatima tih mjera nakon što budu poznati. Nadzorno tijelo može predložiti da država članica koja nije sudjelovala u usklađenoj ili zajedničkoj inspekciji provede vlastitu inspekciju na dobrovoljnoj osnovi.

5.   Države članice i nadzorno tijelo informacije o predviđenim inspekcijama čuvaju povjerljivima u odnosu na treće strane.

1.   U sporazumu za pokretanje usklađene ili zajedničke inspekcije između država članica sudionica i Nadzornog tijela utvrđuju se uvjeti za njezinu provedbu, uključujući područje primjene i svrhu inspekcije te, prema potrebi, dogovori u pogledu sudjelovanja osoblja Nadzornog tijela. Sporazum može obuhvaćati odredbe kojima se nakon dogovora i planiranja usklađenih ili zajedničkih inspekcija omogućuje njihova provedba u kratkom roku. Nadzorno tijelo izrađuje predložak sporazuma u skladu s pravom Unije te nacionalnim zakonodavstvom ili praksom.

2.   Usklađene i zajedničke inspekcije provode se u skladu s pravom ili praksom država članica u kojima se inspekcije provode. Svako daljnje praćenje takvih inspekcija provodi se u skladu s pravom ili praksom predmetnih država članica.

3.   Usklađene i zajedničke inspekcije provode se na operativno učinkovit način. U tu svrhu, države članice u sporazumu o inspekciji službenicima iz druge države članice koja sudjeluje u takvim inspekcijama odobravaju primjerenu ulogu i status, u skladu s pravom ili praksom države članice u kojoj se inspekcija provodi.

4.   Nadzorno tijelo državama članicama koje provode usklađene ili zajedničke inspekcije pruža konceptualnu, logističku i tehničku potporu te prema potrebi pravne smjernice ako to zatraže predmetne države članice, uključujući i usluge pismenog i usmenog prevođenja.

5.   Osoblje Nadzornog tijela može tijekom inspekcije biti prisutno u svojstvu promatrača i osiguravati logističku potporu te može sudjelovati u usklađenoj ili zajedničkoj inspekciji uz prethodnu suglasnost države članice na čijem će državnom području pružati pomoć tijekom inspekcije u skladu s pravom ili praksom države članice.

6.   Tijelo države članice koje provodi usklađenu ili zajedničku inspekciju izvješćuje Nadzorno tijelo o ishodima inspekcije u toj državi članici i o cjelokupnom operativnom vođenju usklađene ili zajedničke inspekcije najkasnije šest mjeseci nakon završetka inspekcije.

7.   Informacije prikupljene tijekom usklađenih ili zajedničkih inspekcija moguće je koristiti kao dokaz u pravnim postupcima u predmetnim državama članicama, u skladu s pravom ili praksom te države članice.

8.   Informacije o usklađenim i zajedničkim inspekcijama koje koordinira Nadzorno tijelo, kao i informacije koje dostavljaju države članice i Nadzorno tijelo, kako je navedeno u članku 8. stavcima 2. i 3., uključuju se u izvješća koja se dva puta godišnje podnose upravnom odboru. Ta se izvješća šalju i skupini dionika, uz pravilno zacrnjene povjerljive informacije. Godišnje izvješće o inspekcijama koje je poduprlo Nadzorno tijelo uključuje se u godišnje izvješće o aktivnostima Nadzornog tijela.

9.   Ako Nadzorno tijelo tijekom usklađenih ili zajedničkih inspekcija, ili tijekom svojih aktivnosti, utvrdi moguće nepravilnosti u primjeni prava Unije te moguće nepravilnosti prema potrebi može prijaviti predmetnim državama članicama i Komisiji.

1.   Nadzorno tijelo, u suradnji s državama članicama i prema potrebi socijalnim partnerima, procjenjuje rizike i provodi analize u pogledu mobilnosti i koordinacije sustava socijalne sigurnosti u Uniji. U procjenama rizika i analizama naglasak će biti na temama kao što su neravnoteže tržišta rada, izazovi specifični za pojedine sektore te česti problemi, a Nadzorno tijelo može provoditi i ciljane dubinske analize i studije kako bi istražilo određene probleme. U provedbi procjene rizika i analizama Nadzorno tijelo koristi se što je više moguće relevantnim i aktualnim statističkim podacima dobivenima u provedenim anketama, osigurava usklađenost s agencijama ili službama Unije i nacionalnim tijelima, agencijama ili službama, te se služi njihovim stručnim znanjem, među ostalim u području prijevara, iskorištavanja, diskriminacije, predviđanja potreba za vještinama te zdravlja i sigurnosti na radnome mjestu.

2.   Nadzorno tijelo organizira stručne revizije među državama članicama koje su u njima pristale sudjelovati kako bi:

3.   Nakon što dovrši procjenu rizika ili drugu vrstu analize Nadzorno tijelo o svojim nalazima izvješćuje Komisiju i izravno predmetne države članice te navodi moguće mjere za uklanjanje utvrđenih nedostataka.

Nadzorno tijelo također uvrštava sažetak svojih nalaza u svoja godišnja izvješća Europskom parlamentu i Komisiji.

4.   Nadzorno tijelo, prema potrebi, prikuplja statističke podatke koje su prikupile i dobrovoljno dostavile države članice u područjima prava Unije iz nadležnosti Nadzornog tijela. Pritom Nadzorno tijelo nastoji pojednostaviti postojeće aktivnosti prikupljanja podataka u tim područjima kako bi se izbjeglo udvostručivanje u prikupljanju podataka. Prema potrebi primjenjuje se članak 15. Nadzorno tijelo povezuje se s Komisijom (Eurostat) i prema potrebi dostavlja rezultate aktivnosti prikupljanja podataka.

1.   Europska platforma za jačanje suradnje u rješavanju neprijavljenog rada („Platforma”) uspostavljena u skladu s člankom 16. stavkom 2. podupire aktivnosti Nadzornog tijela u rješavanju neprijavljenog rada:

2.   Platforma potiče suradnju među državama članicama:

3.   Platforma se sastoji od:

4.   Sljedeći dionici mogu prisustvovati sastancima Platforme kao promatrači, a njihovi se doprinosi uzimaju u obzir:

Promatrače koji nisu promatrači iz prvog podstavka može se pozvati da prisustvuju sastancima Platforme, a njihovi doprinosi uzimaju se u obzir.

Platformom predsjeda predstavnik Nadzornog tijela.

1.   Nadzorno tijelo može olakšavati pronalaženje rješenja u slučaju spora između dviju ili više država članica u pogledu pojedinačnih slučajeva primjene zakona Unije u područjima obuhvaćenima ovom Uredbom, ne dovodeći u pitanje ovlasti Suda Europske unije. Svrha takve medijacije jest pomirenje različitih stajališta država članica koje su stranke u sporu te donošenje neobvezujućeg mišljenja.

2.   Ako se spor ne može riješiti izravnim kontaktima i dijalogom među državama članicama koje su stranke u sporu, Nadzorno tijelo pokreće postupak medijacije na zahtjev jedne ili više dotičnih država članica. Nadzorno tijelo može predložiti i pokretanje postupka medijacije na vlastitu inicijativu. Medijacija se provodi samo uz suglasnost svih država članica koje su stranke u sporu.

3.   Prva faza medijacije provodi se između država članica koje su stranke u sporu i medijatora koji zajedničkim sporazumom donosi neobvezujuće mišljenje. Stručnjaci iz država članica, Komisija i Nadzorno tijelo u prvoj fazi medijacije mogu imati savjetodavnu ulogu.

4.   Ako se rješenje ne pronađe u prvoj fazi medijacije, Nadzorno tijelo pokreće drugu fazu medijacije pred svojim odborom za medijaciju, podložno suglasnosti svih država članica koje su stranke u sporu.

5.   Odbor za medijaciju, sastavljen od stručnjaka iz država članica osim onih država članica koje su stranke u sporu, teži pomirenju stajališta država članica koje su stranke u sporu i postiže dogovor o neobvezujućem mišljenju. Stručnjaci Komisije i Nadzornog tijela u toj drugoj fazi medijacije mogu sudjelovati u savjetodavnoj ulozi.

6.   Upravni odbor donosi poslovnik za medijaciju, uključujući aranžmane za rad i imenovanje medijatora, primjenjive rokove, sudjelovanje stručnjaka država članica, Komisije i Nadzornog tijela te mogućnost da odbor za medijaciju sudjeluje u povjerenstvima koja se sastoje od više članova.

7.   Države članice na koje su stranke u sporu dobrovoljno sudjeluju u obje faze medijacije. Ako ta država članica odluči ne sudjelovati u medijaciji, pisanim putem ili u elektroničkom obliku obavješćuje Nadzorno tijelo i druge države članice koje su stranke u sporu o razlozima svoje odluke u roku koji je upravni odbor utvrdio u poslovniku iz stavka 6.

8.   Kad države članice predlože predmet radi medijacije, osiguravaju da su svi osobni podaci povezani s tim predmetom anonimizirani tako da se identitet ispitanika ne može ili više ne može utvrditi. Nadzorno tijelo ni u kojem trenutku medijacije ne obrađuje osobne podatke pojedinaca na koje se taj predmet odnosi.

9.   U predmetima za koje se vode sudski postupci na nacionalnoj razini ili razini Unije nije dopuštena medijacija Nadzornog tijela. Ako je tijekom medijacije započet sudski postupak, postupak medijacije suspendira se.

10.   Medijacijom se ne dovodi u pitanje nadležnost Administrativne komisije uključujući sve odluke koje donosi. Pri medijaciji uzimaju se u obzir sve relevantne odluke Administrativne komisije.

11.   Ako se spor odnosi, u cijelosti ili djelomično, na pitanja socijalne sigurnosti, Nadzorno tijelo o tome obavješćuje Administrativnu komisiju.

Kako bi se osigurala dobra suradnja, sporazumno koordinirale aktivnosti i izbjeglo udvostručivanje u slučajevima medijacije koji se odnose na pitanja i socijalne sigurnosti i radnog prava, Administrativna komisija i Nadzorno tijelo uspostavljaju sporazum o suradnji.

Na zahtjev Administrativne komisije i u dogovoru s državama članicama koje sustranke u sporu, Nadzorno tijelo upućuje slučaj povezan sa socijalnom sigurnošću Administrativnoj komisiji u skladu s člankom 74.a stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 883/2004. Medijacija se može nastaviti o pitanjima koja se ne odnose na socijalnu sigurnost.

Na zahtjev bilo koje države članice koja je stranka u sporu, Nadzorno tijelo upućuje slučaj u vezi s koordinacijom socijalne sigurnosti Administrativnoj komisiji. To se upućivanje može dogoditi u bilo kojoj fazi medijacije. Medijacija se može nastaviti o pitanjima koja se ne odnose na socijalnu sigurnost.

12.   U roku od tri mjeseca od donošenja neobvezujućeg mišljenja države članice koje su stranke u sporu izvješćuju Nadzorno tijelo o mjerama koje su poduzele na temelju mišljenja ili, ako nisu poduzele mjere, o razlozima za njihovo nepoduzimanje.

13.   Nadzorno tijelo dvaput godišnje izvješćuje Komisiju o ishodima predmeta medijacije koje je provelo i o predmetima u kojima nisu poduzeti koraci.

1.   Administrativna i upravljačka struktura Nadzornog tijela sastoji se od:

2.   Nadzorno tijelo može osnovati radne skupine ili stručne skupine koje se sastoje od predstavnika država članica ili predstavnika Komisije, ili od vanjskih stručnjaka koji su prošli postupak odabira, ili od kombinacije tih opcija, radi ispunjavanja svojih posebnih zadaća ili za posebna područja politike. Ono osniva Platformu iz članka 12., kao stalnu radnu skupinu, i odbor za medijaciju iz članka 13. zaduže.

Nadzorno tijelo utvrđuje poslovnik tih radnih i stručnih skupina nakon savjetovanja s Komisijom.

1.   Upravni odbor sastoji se od:

Samo članovi iz prvog podstavka točaka (a) i (b) ima pravo glasa.

2.   Svaki član upravnog odbora ima zamjenika. Zamjenik predstavlja člana u njegovoj odsutnosti.

3.   Članove iz prvog podstavka stavka 1. točke (a) i njihove zamjenike imenuje njihova država članica.

Komisija imenuje članove iz prvog podstavka stavka 1. točke (b).

Europski parlament imenuje stručnjaka iz prvog podstavka stavka 1. točke (c).

Međusektorske organizacije socijalnih partnera na razini Unije imenuju svoje predstavnike, a Europski parlament imenuje svojeg neovisnog stručnjaka, nakon što se utvrdi da ne postoji sukob interesa.

Članovi upravnog odbora i njihovi zamjenici imenuju se na temelju njihovog znanja u područjima iz članka 1. te relevantnim upravljačkim i administrativnim vještinama i vještinama upravljanja proračunom.

Sve stranke zastupljene u upravnom odboru nastoje ograničiti mijenjanje svojih predstavnika radi osiguranja kontinuiteta njegova rada. Sve stranke nastoje postići uravnoteženu zastupljenost žena i muškaraca u upravnom odboru.

4.   Svaki član i njegov zamjenik u trenutku preuzimanja dužnosti potpisuju pisanu izjavu kojom izjavljuju da nisu u sukobu interesa. Svaki član i njegov zamjenik ažuriraju svoju izjavu ako se promijeni situacija u pogledu sukoba interesa. Nadzorno tijelo na svojim internetskim stranicama objavljuje izjave i ažuriranja.

5.   Mandat članova i njihovih zamjenika traje četiri godine. Taj se mandat može produljiti.

6.   Predstavnici trećih zemalja koje primjenjuju pravo Unije u područjima obuhvaćenima ovom Uredbom mogu sudjelovati na sastancima i u raspravama upravnog odbora kao promatrači.

7.   Kako bi se povećala učinkovitost agencija i sinergija među njima, na sastanke upravnog odbora u svojstvu promatrača mogu se pozvati po jedan predstavnik Eurofounda, EU-OSHA-e, Cedefopa i Europske zaklade za osposobljavanje.

1.   Upravni odbor osobito obavlja sljedeće:

2.   Upravni odbor u skladu s člankom 110. Pravilnika o osoblju donosi odluku na temelju članka 2. stavka 1. Pravilnika o osoblju i članka 6. Uvjeta zaposlenja kojom se relevantne ovlasti tijela za imenovanje delegiraju izvršnom direktoru i kojom se utvrđuju uvjeti pod kojima se ta delegacija ovlasti može suspendirati. Izvršni direktor ovlašten je dalje delegirati te ovlasti.

3.   Upravni odbor može u iznimnim okolnostima odlukom privremeno suspendirati delegiranje ovlasti tijela za imenovanje izvršnom direktoru, kao i ovlasti koje je izvršni direktor delegirao dalje te ih izvršavati sam ili ih delegirati jednom od svojih članova ili članu osoblja koji nije izvršni direktor.

1.   Upravni odbor bira predsjednika i zamjenika predsjednika među svojim članovima s pravom glasa i nastoji postići rodnu uravnoteženost. Predsjednik i zamjenik predsjednika biraju se dvotrećinskom većinom glasova članova upravnog odbora koji imaju pravo glasa.

Ako se u prvom krugu glasovanja ne postigne dvotrećinska većina, organizira se drugi krug u kojem se predsjednik i zamjenik predsjednika biraju običnom većinom glasova članova upravnog odbora s pravom glasa.

Zamjenik predsjednika automatski zamjenjuje predsjednika ako je on spriječen izvršavati svoje dužnosti.

2.   Mandat predsjednika i zamjenika predsjednika traje tri godine. Njihov se mandat može obnoviti jednom. Međutim, ako im članstvo u upravnom odboru prestane u bilo kojem trenutku tijekom njihova mandata, mandat im automatski prestaje na taj datum.

1.   Predsjednik saziva sastanke upravnog odbora.

2.   Predsjednik organizira rasprave u skladu sa stavkama dnevnog reda. Članovi iz prvog podstavka članka 17. stavka 1. točaka (c) i (d) ne sudjeluju u raspravama o stavkama koje se odnose na osjetljive informacije o pojedinačnim slučajevima, kako je utvrđeno u poslovniku upravnog odbora.

3.   Izvršni direktor Nadzornog tijela sudjeluje u raspravama, ali bez prava glasa.

4.   Upravni odbor održava najmanje dva redovita sastanka godišnje. Osim toga, sastaje se na zahtjev predsjednika, na zahtjev Komisije ili na zahtjev najmanje jedne trećine svojih članova.

5.   Upravni odbor saziva sastanke sa skupinom dionika najmanje jednom godišnje.

6.   Upravni odbor može na sastanke kao promatrača pozvati bilo koju osobu ili organizaciju čije bi mišljenje moglo biti od koristi, uključujući članove skupine dionika.

7.   Članovima upravnog odbora i njihovim zamjenicima na sastancima mogu, u skladu s njegovim poslovnikom, pomagati savjetnici ili stručnjaci.

8.   Nadzorno tijelo upravnom odboru osigurava tajništvo.

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 18. stavak 1. točke (b), članak 19. stavak 1. i članak 31. stavak 8. upravni odbor odluke donosi većinom glasova svojih članova s pravom glasa.

2.   Svaki član s pravom glasa ima jedan glas. U odsutnosti člana s pravom glasa zamjenik ima pravo iskoristiti pravo glasa.

3.   Izvršni direktor Nadzornog tijela sudjeluje u raspravama, ali bez prava glasa.

4.   Poslovnikom upravnog odbora utvrđuju se detaljnija pravila glasovanja, osobito okolnosti u kojima jedan član može djelovati u ime drugog člana i okolnosti u kojima se za glasovanje trebaju primijeniti pisani postupci.

1.   Izvršni direktor odgovoran je za upravljanje Nadzornim tijelom i nastoji osigurati rodnu uravnoteženost u Nadzornom tijelu. Izvršni direktor odgovara upravnom odboru.

2.   Izvršni direktor na poziv izvješćuje Europski parlament o izvršavanju svojih dužnosti. Vijeće može pozvati izvršnog direktora da ga izvijesti o izvršavanju svojih dužnosti.

3.   Izvršni direktor pravni je zastupnik Nadzornog tijela.

4.   Izvršni direktor odgovoran je za provedbu zadaća dodijeljenih Nadzornom tijelu ovom Uredbom, a osobito za:

5.   Izvršni direktor odlučuje je li potrebno postaviti jednog člana ili više članova osoblja u jednu ili više država članica d te je li potrebno osnovati ured za vezu u Bruxellesu radi unaprjeđenja suradnje Nadzornog tijela s relevantnim institucijama i tijelima Unije. Prije donošenja odluke o osnivanju lokalnog ureda ili ureda za vezu izvršni direktor dobiva prethodnu suglasnost upravnog odbora i države članice u kojoj će se ured nalaziti. U toj se odluci opseg aktivnosti koje će obavljati taj ured utvrđuje tako da se izbjegnu nepotrebni troškovi i udvostručivanje administrativnih zadaća Nadzornog tijela. Mogao bi biti potreban sporazum o sjedištu s državom članicom u kojoj će se nalaziti lokalni ured ili ured za vezu.

1.   Kako bi se olakšalo savjetovanje relevantnih dionika te iskoristilo njihovo stručno znanje u područjima obuhvaćenima ovom Uredbom, osniva se skupina dionika. Skupina dionika je pridružena Nadzornom tijelu i ima savjetodavne funkcije.

2.   Skupina dionika unaprijed prima kratka izvješća i na zahtjev Nadzornog tijela ili na vlastitu inicijativu, podnosi mišljenja Nadzornom tijelu o:

3.   Skupinom dionika predsjeda izvršni direktor te se ona sastaje najmanje dvaput godišnje na inicijativu izvršnog direktora ili na zahtjev Komisije.

4.   Skupina dionika sastoji se od dva predstavnika Komisije i deset predstavnika socijalnih partnera na razini Unije, uz jednaku zastupljenost sindikata i organizacija poslodavaca, uključujući priznate sektorske socijalne partnere Unije koji predstavljaju sektore na koje se posebno odnose pitanja mobilnosti radne snage.

5.   Članove i zamjenike članova skupine dionika kandidiraju njihove organizacije, a imenuje ih upravni odbor. Upravni odbor, prema istim uvjetima kao i članove, imenuje i zamjenike članova i automatski zamjenjuje članove koji su odsutni. U mjeri u kojoj je to moguće ostvaruje se odgovarajuća rodna uravnoteženost.

6.   Nadzorno tijelo skupini dionika osigurava tajništvo. Skupina dionika donosi svoj poslovnik dvotrećinskom većinom glasova članova s pravom glasa. Poslovnik podliježe odobrenju upravnog odbora.

7.   Skupina dionika može na svoje sastanke pozvati stručnjake ili predstavnike relevantnih međunarodnih organizacija.

8.   Nadzorno tijelo objavljuje mišljenja, savjete i preporuke skupine dionika te rezultate njihovih savjetovanja, osim u slučaju potrebe poštovanja zahtjeva povjerljivosti.

1.   Izvršni direktor svake godine sastavlja jedinstveni programski dokument, koji osobito sadržava višegodišnje i godišnje programiranje, u skladu s Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1271/2013 (28),uzimajući u obzir smjernice Komisije i sve savjete skupine dionika.

2.   Upravni odbor svake godine do 30. studenoga donosi nacrt jedinstvenog programskog dokumenta iz stavka 1. Taj dokument, kao i svaku njegovu kasniju ažuriranu verziju, najkasnije 31. siječnja iduće godine prosljeđuje Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.

Jedinstveni programski dokument postaje konačan nakon konačnog donošenja općeg proračuna Unije te se, prema potrebi, u skladu s time prilagođava.

3.   U godišnjem programu rada navode se detaljni ciljevi i očekivani rezultati, uključujući pokazatelje uspješnosti. On sadržava i opis djelovanja koja će se financirati te okvirne financijske i ljudske resurse dodijeljene svakom djelovanju. Godišnji program rada usklađen je s višegodišnjim programom rada iz stavka 4. U njemu su jasno navedene zadaće koje su dodane, izmijenjene ili izbrisane u odnosu na prethodnu financijsku godinu. Upravni odbor mijenja doneseni godišnji program rada ako Nadzorno tijelo dobije novu zadaću u okviru područja primjene ove Uredbe.

Svaka velika izmjena godišnjeg programa rada donosi se u skladu s jednakim postupkom kao i prvotni godišnji program rada. Upravni odbor može ovlast za donošenje manjih izmjena godišnjeg programa rada delegirati izvršnom direktoru.

4.   U višegodišnjem programu rada utvrđuje se opći strateški program, uključujući ciljeve, očekivane rezultate i pokazatelje uspješnosti. U njemu se ujedno za svaku aktivnost prikazuju okvirni ljudski i financijski resursi koji se smatraju potrebnima za postizanje utvrđenih ciljeva.

Strateški program ažurira se prema potrebi, posebno na temelju nalaza evaluacije iz članka 40.

1.   Izvršni direktor svake godine sastavlja privremeni nacrt procjene prihoda i rashoda Nadzornog tijela za sljedeću financijsku godinu, uključujući plan radnih mjesta, te ga šalje upravnom odboru.

2.   Privremeni nacrt procjene temelji se na ciljevima i očekivanim rezultatima dokumenta o godišnjem programiranju iz članka 24. stavka 3. te se njime uzimaju u obzir financijski resursi potrebni za postizanje tih ciljeva i očekivanih rezultata u skladu s načelom izrade proračuna zasnovane na uspješnosti.

3.   Upravni odbor na osnovi privremenog nacrta procjene donosi nacrt procjene prihoda Nadzornog tijela za sljedeću financijsku godinu i svake ga godine do 31. siječnja šalje Komisiji.

4.   Komisija nacrt procjene šalje proračunskom tijelu zajedno s nacrtom općeg proračuna Unije. Nacrt procjene stavlja se na raspolaganje i Nadzornom tijelu.

5.   Komisija na temelju nacrta procjene u nacrt općeg proračuna Unije uvrštava procjene koje smatra potrebnima za plan radnih mjesta i za iznos doprinosa na teret općeg proračuna te ga podnosi proračunskom tijelu u skladu s člancima 313. i 314. UFEU-a.

6.   Proračunsko tijelo Nadzornom tijelu odobrava sredstva za doprinos iz općeg proračuna Unije.

7.   Proračunsko tijelo donosi plan radnih mjesta Nadzornog tijela.

8.   Upravni odbor donosi proračun Nadzornog tijela. Proračun postaje konačan nakon konačnog donošenja općeg proračuna Unije i prema potrebi se prilagođava na odgovarajući način.

9.   Na svaki projekt povezan s nekretninama koji bi vjerojatno mogao imati znatne posljedice za proračun Nadzornog tijela primjenjuje se Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1271/2013.

1.   Procjena svih prihoda i rashoda Nadzornog tijela izrađuje se za svaku financijsku godine i prikazuje se u proračunu Nadzornog tijela. Financijska godina odgovara kalendarskoj godini.

2.   Proračun Nadzornog tijela mora biti uravnotežen u pogledu prihoda i rashoda.

3.   Ne dovodeći u pitanje druge izvore, u prihode Nadzornog tijela ubrajaju se:

4.   Rashodi Nadzornog tijela uključuju plaće osoblja, administrativne i infrastrukturne troškove te troškove poslovanja.

1.   Proračun Nadzornog tijela izvršava izvršni direktor.

2.   Izvršni direktor svake godine proračunskom tijelu šalje sve informacije koje su relevantne za nalaze postupaka evaluacije.

1.   Računovodstveni službenik Nadzornog tijela šalje privremene računovodstvenu dokumentaciju za financijsku godinu (godina N) računovodstvenom službeniku Komisije i Revizorskom sudu do 1. ožujka sljedeće financijske godine (godina N + 1).

2.   Računovodstveni službenik Nadzornog tijela mora računovodstvenom službeniku Komisije, na način i u formatu koje ovaj zatraži, do 1. ožujka iduće financijske godine dostaviti i propisane računovodstvene informacije za potrebe konsolidacije do 1. ožujka godine N + 1.

3.   Nadzorno tijelo šalje izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju za godinu N Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu do 31. ožujka godine N + 1.

4.   Nakon što primi primjedbe Revizorskog suda o privremenoj računovodstvenoj dokumentaciji Nadzornog tijela za godinu N, računovodstveni službenik Nadzornog tijela sastavlja završnu računovodstvenu dokumentaciju Nadzornog tijela, za koju je sam odgovoran. Izvršni direktor podnosi ga upravnom odboru radi mišljenja.

5.   Upravni odbor daje mišljenje o završnoj računovodstvenoj dokumentaciji Nadzornog tijela za godinu N.

6.   Računovodstveni službenik Nadzornog tijela do 1. srpnja godine N + 1 Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu šalje završnu računovodstvenu dokumentaciju za godinu N zajedno s mišljenjem upravnog odbora.

7.   Poveznica na internetske stranice na kojima je dostupna završna računovodstvena dokumentacija Nadzornog tijela objavljuje se u Službenom listu Europske unije najkasnije 15. studenoga godine N + 1.

8.   Izvršni direktor šalje Revizorskom sudu do 30. rujna godine N + 1 odgovor na opažanja iz njegova godišnjeg izvješća. Izvršni direktor taj odgovor šalje i upravnom odboru i Komisiji.

9.   Izvršni direktor podnosi Europskome parlamentu na njegov zahtjev sve informacije potrebne za nesmetanu primjenu postupka davanja razrješnice za godinu N, u skladu s člankom 261. stavkom 3. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (29).

10.   Europski parlament, na temelju preporuke Vijeća koje odlučuje kvalificiranom većinom, prije 15. svibnja godine N + 2 izvršnom direktoru daje razrješnicu u odnosu na izvršenje proračuna za godinu N.

1.   Izvršni direktor zapošljava se kao privremeni djelatnik Nadzornog tijela u skladu s člankom 2. točkom (a) Uvjeta zaposlenja.

2.   Izvršnog direktora imenuje upravni odbor s popisa kandidata koje je predložila Komisija, nakon otvorenog i transparentnog postupka odabira. Odabranog kandidata poziva se da podnese izjavu pred Europskim parlamentom i da odgovori na pitanja zastupnika u Europskom parlamentu. Ta razmjena stajališta ne smije prouzročiti nepotrebnu odgodu imenovanja izvršnog direktora.

3.   Za potrebe sklapanja ugovora s izvršnim direktorom Nadzorno tijelo zastupa predsjednik upravnog odbora.

4.   Mandat izvršnog direktora traje pet godina. Prije isteka tog razdoblja Komisija provodi ocjenjivanje u kojem se uzimaju u obzir evaluacija rada izvršnog direktora te buduće zadaće i izazovi Nadzornog tijela.

5.   Upravni odbor može, uzimajući u obzir ocjenjivanje iz stavka 4., produljiti mandat izvršnog direktora jednom, za najviše pet godina.

6.   Izvršni direktor kojem je mandat produljen u skladu sa stavkom 5. ne smije na kraju ukupnog mandata sudjelovati u drugom postupku odabira za isto radno mjesto.

7.   Izvršni direktor može biti razriješen dužnosti isključivo na temelju odluke upravnog odbora. Upravni odbor u svojoj odluci uzima u obzir Komisijinu ocjenu rada izvršnog direktora, kako je navedeno u stavku 4.

8.   Upravni odbor odluku o imenovanju, produljenju mandata ili razrješenju dužnosti izvršnog direktora donosi dvotrećinskom većinom glasova članova s pravom glasa.

1.   Svaka država članica imenuje jednog nacionalnog časnika za vezu koji djeluje kao upućeni nacionalni stručnjak pri Nadzornom tijelu i radi u njegovu sjedištu u skladu s člankom 33.

2.   Nacionalni časnici za vezu doprinose obavljanju zadaća Nadzornog tijela, među ostalim tako što olakšavaju suradnju i razmjenu informacija iz članka 7. te potporu inspekcijama i njihovu koordinaciju iz članka 8. Ujedno djeluju kao nacionalne kontaktne točke za pitanja iz svoje države članice i koja se odnose na njihove države članice, bilo izravnim odgovaranjem na ta pitanja ili povezivanjem s državnom upravom svoje države članice.

3.   Nacionalni časnici za vezu imaju pravo zatražiti i dobiti sve relevantne informacije od svojih država članica, kako je predviđeno ovom Uredbom, poštujući pritom u potpunosti nacionalno pravo ili praksu svojih država članica, posebice u pogledu zaštite podataka i pravila o povjerljivosti.

1.   Osim nacionalnih časnika za vezu, Nadzorno tijelo može se u bilo kojem području za koje je nadležno koristiti drugim upućenim nacionalnim stručnjacima te osobljem koje nije zaposleno u Nadzornom tijelu.

2.   Upravni odbor donosi odluku kojom se utvrđuju pravila o upućivanju nacionalnih stručnjaka, uključujući nacionalnih časnika za vezu.

1.   Na Agenciju se primjenjuju odredbe utvrđene u Uredbi Vijeća br. 1. (30).

2.   Usluge prevođenja potrebne za rad Nadzornog tijela pruža Prevoditeljski centar.

1.   Na dokumente koje čuva Nadzorno tijelo primjenjuje se Uredba (EZ) br. 1049/2001. Upravni odbor, u roku od šest mjeseci od datuma svojeg prvog sastanka, donosi detaljna pravila za primjenu Uredbe (EZ) br. 1049/2001.

2.   Upravni odbor utvrđuje mjere za ispunjavanje obveza utvrđenih u Uredbi (EU) 2018/1725, posebice mjere koje se odnose na imenovanje službenika za zaštitu podataka u Nadzornom tijelu te mjere u pogledu zakonitosti obrade podataka, sigurnosti aktivnosti obrade te informiranja i prava osoba čiji se podaci obrađuju.

3.   Nadzorno tijelo može na vlastitu inicijativu sudjelovati u komunikacijskim aktivnostima u području svoje nadležnosti. Dodjelom sredstava za komunikacijske aktivnosti ne smije se ugroziti učinkovito izvršavanje zadaća iz članka 4. Komunikacijske aktivnosti provode se u skladu s relevantnim komunikacijskim planovima i planovima za širenje informacija koje donosi upravni odbor.

1.   Kako bi olakšao borbu protiv prijevara, korupcije i svih drugih nezakonitih djelatnosti u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013, Nadzorno tijelo u roku od šest mjeseci od dana započinjanja s radom pristupa Međuinstitucionalnom sporazumu od 25. svibnja 1999. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Komisije Europskih zajednica u vezi s internim istragama koje provodi OLAF i donosi odgovarajuće odredbe koje se primjenjuju na sve zaposlenike Nadzornog tijela, koristeći se obrascem iz Priloga tom sporazumu.

2.   Revizorski sud ovlašten je provoditi reviziju, na temelju dokumenata i provjera na licu mjesta, svih korisnika bespovratnih sredstava, ugovaratelja i podugovaratelja koji su od Nadzornog tijela primili sredstva Unije.

3.   OLAF smije provoditi istrage, uključujući provjere na licu mjesta i inspekcije, kako bi se utvrdilo postoji li prijevara, korupcija ili bilo koja druga nezakonita aktivnost kojom se ugrožavaju financijski interesi Unije u vezi s bespovratnim sredstvima ili ugovorom koji je financiralo Nadzorno tijelo, u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (31).

4.   Ne dovodeći u pitanje stavke 1., 2. i 3., sporazumi o suradnji s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, ugovori, sporazumi o bespovratnim sredstvima i odluke Nadzornog tijela o bespovratnim sredstvima sadržavaju odredbe kojima se Revizorskom sudu i OLAF-u daje izričita ovlast za provođenje tih revizija i istraga u skladu s njihovim nadležnostima.

1.   Ugovorna odgovornost Nadzornog tijela uređena je pravom koje se primjenjuje na predmetni ugovor.

2.   Sud Europske unije nadležan je za donošenje presuda na temelju bilo koje arbitražne klauzule sadržane u ugovoru koji je sklopilo Nadzorno tijelo.

3.   U slučaju izvanugovorne odgovornosti Nadzorno tijelo u skladu s općim načelima koja su zajednička pravima država članica nadoknađuje svu štetu koju u obavljanju svojih dužnosti prouzroče njegove službe ili osoblje.

4.   Sud Europske unije nadležan je u sporovima u pogledu naknade štete iz stavka 3.

5.   Osobna odgovornost osoblja prema Nadzornom tijelu uređena je odredbama utvrđenima Pravilnikom o osoblju i Uvjetima zaposlenja koji se na njih primjenjuju.

1.   Do 1. kolovoza 2024. te svakih pet godina nakon toga Komisija ocjenjuje rad Nadzornog tijela s obzirom na njegove ciljeve, mandat i zadaće. U ocjenjivanju se posebno razmatraju iskustva stečena u postupku medijacije u skladu s člankom 13. Također se ocjenjuje potreba za izmjenom mandata Nadzornog tijela i područja njegovog djelovanja, uključujući proširenje područja djelovanja na posebne potrebe sektora, kao i financijske učinke svake takve izmjene, uzimajući u obzir i rad agencija Unije u tim područjima. U postupku ocjenjivanja isto će se tako istražiti daljnje sinergije i usklađivanje s agencijama koje djeluju u području zapošljavanja i socijalne politike. Na temelju ocjenjivanja Komisija može, prema potrebi, dostaviti zakonodavne prijedloge za reviziju područja primjene ove Uredbe.

2.   Ako Komisija smatra da daljnje postojanje Nadzornog tijela više nije opravdano s obzirom na njegove ciljeve, mandat i zadaće, ona može predložiti da se ova Uredba u skladu s tim izmijeni ili stavi izvan snage.

3.   Komisija izvješćuje Europski parlament, Vijeće i upravni odbor o nalazima evaluacije. Nalazi evaluacije moraju se objaviti.

1.   U mjeri u kojoj je to potrebno za postizanje ciljeva utvrđenih u ovoj Uredbi te ne dovodeći u pitanje nadležnosti država članica i institucija Unije, Nadzorno tijelo može surađivati s nadležnim tijelima trećih zemalja i međunarodnim organizacijama.

U tu svrhu Nadzorno tijelo može, podložno odobrenju upravnog odbora i nakon odobrenja Komisije, utvrditi aranžmane za rad s nadležnim tijelima trećih zemalja i međunarodnim organizacijama. Tim se dogovorima ne stvaraju pravne obveze za Uniju ili države članice.

2.   Nadzorno tijelo otvoreno je za sudjelovanje trećih zemalja koje su u tu svrhu s Unijom sklopile sporazume.

U skladu s odgovarajućim odredbama sporazuma navedenih u prvom podstavku izrađuju se dogovori u kojima se posebno navodi priroda, opseg i način na koji će dotične treće zemlje sudjelovati u radu Nadzornog tijela, uključujući odredbe o sudjelovanju u inicijativama koje provodi Nadzorno tijelo, financijskim doprinosima i osoblju. Kad je riječ o osoblju, aranžmani moraju uvijek biti u skladu s Pravilnikom o osoblju i Uvjetima zaposlenja.

3.   Komisija osigurava da Nadzorno tijelo djeluje u okviru svojeg mandata i postojećeg institucijskog okvira sklapanjem odgovarajućeg aranžmana za rad s izvršnim direktorom Nadzornog tijela.

1.   Potrebni dogovori o smještaju Nadzornog tijela u državi članici domaćinu, zajedno s posebnim pravilima koja se u državi članici domaćinu primjenjuju na izvršnog direktora, članove upravnog odbora, osoblje i članove njihovih obitelji, utvrđuju se Sporazumom o sjedištu između Nadzornog tijela i države članice u kojoj se sjedište nalazi, koji se treba sklopiti nakon odobrenja dobivenog od upravnog odbora i najkasnije 1. kolovoza 2021.

2.   Država članica domaćin Nadzornog tijela mora osigurati najbolje moguće uvjete kako bi se omogućilo nesmetano i učinkovito funkcioniranje Nadzornog tijela, uključujući višejezično i europski usmjereno školovanje te primjerenu prometnu povezanost.

1.   Nadzorno tijelo započinje s radom sa sposobnošću za izvršavanje vlastitog proračuna do 1. kolovoza 2021.

2.   Komisija je odgovorna za uspostavu i početno funkcioniranje Nadzornog tijela dok Nadzorno tijelo ne postane operativno. U tom smislu: