(1)

Znanja koja su društva za osiguranje i društva za reosiguranje stekla tijekom prvih godina primjene Direktive 2009/138/EZ trebala bi se iskoristiti za preispitivanje metoda, pretpostavki i standardnih parametara pri izračunu potrebnog solventnog kapitala u skladu sa standardnom formulom.

(2)

U Komisijinu prijedlogu nove Uredbe o uspostavi programa InvestEU (2) naglasak se stavlja na uklanjanje tržišnih nedostataka i rješavanje problema neoptimalne razine ulaganja na razini Unije. Taj prijedlog uključuje osnivanje savjetodavnog centra InvestEU koji bi trebao podupirati razvoj stabilnog portfelja projekata ulaganja i kreiranje portala InvestEU koji bi ulagateljima trebao omogućiti jednostavan pristup bazi podataka o projektima ulaganja koja je prilagođena korisnicima. Program InvestEU podupirat će ulaganja u financiranje malih i srednjih poduzeća u obliku obveznica, kredita ili privatnog vlasničkog kapitala te drugih dugoročnih ulaganja u vlasnički kapital. U okviru standardne formule za izračun potrebnog solventnog kapitala nisu predviđena posebna pravila za ulaganja u privatno plasirane dužničke instrumente, privatni vlasnički kapital i dugoročna ulaganja u vlasnički kapital. Imajući u vidu očekivano poboljšanje dostupnosti takvih ulaganja zahvaljujući portalu InvestEU, trebalo bi uvesti takva posebna pravila. Osim toga, u svjetlu Akcijskog plana o izgradnji unije tržišta kapitala od 30. rujna 2015. trebalo bi potaknuti više ulaganja u Europi i olakšati pristup financiranju vlasničkog kapitala i dužničkih instrumenata za europska mala i srednja poduzeća. Trebalo bi stoga izmijeniti bonitetni tretman privatnog vlasničkog kapitala i privatno plasiranih dužničkih instrumenata kako bi se uklonile neopravdane prepreke ulaganjima u tim kategorijama imovine.

(3)

Kako bi se jamčili jednaki uvjeti tržišnog natjecanja među gospodarskim subjektima u sektoru osiguranja i gospodarskim subjektima u drugim financijskim sektorima, neke odredbe koje se primjenjuju na društva za osiguranje i društva za reosiguranje trebalo bi uskladiti s odredbama koje se primjenjuju na kreditne i financijske institucije, u mjeri u kojoj je takvo usklađivanje primjereno različitim poslovnim modelima.

(4)

Izloženosti transakcija prema kvalificiranim središnjim drugim ugovornim stranama imaju koristi od mehanizma multilateralnog netiranja i podjele gubitka koji osiguravaju kvalificirane središnje druge ugovorne strane. Te izloženosti transakcija imaju manji kreditni rizik druge ugovorne strane te bi se stoga na njih trebali primjenjivati blaži kapitalni zahtjevi nego na izloženosti drugim ugovornim stranama koje nemaju koristi od mehanizama koje osiguravaju središnje druge ugovorne strane. U skladu s člankom 111. stavkom 1. točkom (fa) Direktive 2009/138/EZ pri izračunu rizika neispunjenja obveza druge ugovorne strane u skladu sa standardnom formulom izloženosti transakcija prema kvalificiranim središnjim drugim ugovornim stranama trebalo bi tretirati na način koji je u skladu s kapitalnim zahtjevima za te izloženosti koji se primjenjuju na kreditne institucije i financijske institucije.

(5)

Kako bi se pridonijelo ostvarenju cilja Unije o dugoročnom održivom rastu, osiguravateljima bi trebalo olakšati ulaganje u privatno plasirane dužničke instrumente. U tu svrhu trebalo bi odrediti kriterije na temelju kojih se obveznicama i kreditima za koje nije dostupna procjena kreditnog rizika imenovane vanjske institucije za procjenu kreditnog rizika dodjeljuje 2. ili 3. stupanj kreditne kvalitete na temelju vlastite unutarnje procjene kreditnog rizika društva za osiguranje ili društva za reosiguranje.

(6)

Bitne promjene podataka koji se upotrebljavaju za utvrđivanje tehničkih informacija o relevantnim vremenskim strukturama nerizičnih kamatnih stopa mogu dovesti do situacije u kojoj izvori podataka koji su se prethodno upotrebljavali nisu više dostupni. Nadalje, tehnike koje se upotrebljavaju za utvrđivanje tehničkih informacija o relevantnim vremenskim strukturama nerizičnih kamatnih stopa mogu postati zastarjele zbog bolje dostupnosti podataka. Bitna promjena tržišnih uvjeta može dovesti do toga da je potrebna ponovna procjena parametara, uključujući zadnju terminsku stopu, početnu točku za ekstrapolaciju nerizičnih kamatnih stopa ili razdoblje konvergencije prema zadnjoj terminskoj stopi. Stoga bi trebalo odrediti uvjete na temelju kojih bi se procijenilo jesu li eventualne promjene podataka i tehnika za utvrđivanje tehničkih informacija o relevantnoj vremenskoj strukturi nerizičnih kamatnih stopa razmjerne ciljevima transparentnosti, razboritosti, pouzdanosti i dosljednosti metoda za utvrđivanje tehničkih informacija o relevantnim vremenskim strukturama nerizičnih kamatnih stopa tijekom vremena. EIOPA bi Komisiji u tu svrhu trebala dostaviti procjenu učinka izmijenjenih tehnika, specifikacija podataka ili parametara i proporcionalnosti izmjene u odnosu na bitnu promjenu podataka.

(7)

Cilj transparentnih, razboritih, pouzdanih i dosljednih metoda za utvrđivanje tehničkih informacija o relevantnim vremenskim strukturama nerizičnih kamatnih stopa tijekom vremena trebao bi se primjenjivati i na razini komponenti, a posebno prilagodbe zbog volatilnosti. Kako bi se osigurala transparentnost, razboritost, pouzdanost i dosljednost tijekom vremena, metodu za utvrđivanje tehničkih informacija o prilagodbi zbog volatilnosti koju primjenjuje Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA), a posebno aktivaciju komponente države kako je utvrđeno u članku 77.d stavku 4. Direktive 2009/138/EZ, trebalo bi preispitati kada dokazi upućuju na to da metoda ne ispunjava ciljeve te u okviru Komisijina preispitivanja na temelju članka 77.f stavka 3. Direktive 2009/138/EZ.

(8)

Stavke vlastitih sredstava u obliku uplaćenih podređenih računa članova uzajamnih društava, uplaćenih povlaštenih dionica i povezanih premija na emitirane dionice te uplaćenih podređenih obveza mogu biti osnova za mehanizam djelomičnog pokrivanja gubitaka glavnice u slučajevima u kojima se zahtjev za potrebni solventni kapital nije ispunio tijekom tri uzastopna mjeseca. Trebalo bi odrediti kriterije na temelju kojih se određuje u kojoj mjeri takve stavke ispunjavaju uvjete za klasifikaciju u stavke vlastitih sredstava kategorije 1.

(9)

Trebalo bi izbjegavati gubitke osnovnih vlastitih sredstava zbog poreznih učinaka kada se aktivira mehanizam za pokrivanje gubitaka glavnice. Društva za osiguranje i društva za reosiguranje trebala bi stoga moći zatražiti izuzeće od primjene tog mehanizma. Međutim, nadzorna tijela trebala bi, prije nego što odobre izuzeće, procijeniti postoji li velika i izvjesna vjerojatnost da bi porezni učinci tog mehanizma mogli značajno pogoršati solventnost društva za osiguranje ili društva za reosiguranje.

(10)

Trebalo bi jamčiti jednake uvjete tržišnog natjecanja među gospodarskim subjektima u sektoru osiguranja i u drugim financijskim sektorima. Stoga bi društva za osiguranje i društva za reosiguranje trebala imati mogućnost, koja ovisi o prethodnom odobrenju nadzornog tijela, otplate ili otkupa stavke vlastitih sredstava u roku od prvih pet godina od datuma njezina izdavanja u slučaju da dođe do neočekivane promjene u regulatornoj klasifikaciji stavke vlastitih sredstava koja bi vjerojatno rezultirala njezinim isključenjem iz vlastitih sredstava ili u slučaju da dođe do neočekivane promjene u primjenjivom poreznom tretmanu te stavke.

(11)

Transparentni pristup trebao bi osigurati da su rizici kojima je izloženo društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje uzeti u obzir na primjeren način, neovisno o investicijskoj strukturi društva. Taj pristup trebao bi se stoga primjenjivati na društva koja su povezana s tim društvom za osiguranje ili društvom za reosiguranje čiji je glavni cilj držati ili upravljati imovinom u ime tog društva za osiguranje ili društva za reosiguranje.

(12)

Ako se transparentni pristup ne može primijeniti na subjekte za zajednička ulaganja ili ulaganja u obliku fondova, društvima za osiguranje ili društvima za reosiguranje trebalo bi omogućiti primjenu pojednostavljenog pristupa koji se temelji na zadnjoj iskazanoj alokaciji imovine subjekta za zajednička ulaganja ili fonda, pod uvjetom da je taj pojednostavljeni pristup razmjeran prirodi, opsegu i složenosti rizika o kojima je riječ.

(13)

Za podmodule rizika isteka potrebni su složeni izračuni na razini pojedinačnih polica osiguranja. Ako takva složenost nije razmjerna prirodi, opsegu i složenosti rizika obuhvaćenih tim podmodulima, trebalo bi biti moguće temeljiti izračune tih podmodula na grupi polica osiguranja, a ne na pojedinačnim policama osiguranja, osim ako bi te grupe dovele do značajne pogreške.

(14)

Pri izračunu rizika prirodne katastrofe u skladu sa standardnom formulom trebalo bi uzeti u obzir prirodu, opseg i složenost izloženosti društava za osiguranje ili društava za reosiguranje tom riziku. Za izračun rizika prirodne katastrofe u skladu sa standardnom formulom potrebno je da društva za osiguranje i društva za reosiguranje rasporede svoje osigurane iznose u zone rizika. Ne raspolažu sva društva za osiguranje i društva za reosiguranje u svojim internim sustavima informacijama o zonama rizika koje su potrebne za taj izračun te bi tim društvima priprema tih informacija mogla biti skupa. Ta društva trebala bi stoga moći temeljiti svoj izračun na grupama zona rizika ako je takvo grupiranje dobro utemeljeno i proporcionalno izloženosti.

(15)

Za izračun potrebnog kapitala za podmodul rizika požara u skladu sa standardnom formulom potrebno je da društva za osiguranje i društva za reosiguranje utvrde najveću koncentraciju rizika požara. Kako bi se ograničio teret koji nastaje zbog izračuna, društva za osiguranje ili društva za reosiguranje trebala bi moći ograničiti proces utvrđivanja najveće koncentracije rizika požara na opseg svojih najvećih izloženosti riziku požara, pod uvjetom da je taj pristup proporcionalan prirodi, opsegu i složenosti izloženosti društava za osiguranje ili društava za reosiguranje riziku požara.

(16)

Trebalo bi izmijeniti pojednostavljene izračune potrebnog kapitala za podmodule rizika smrtnosti zdravstvenog osiguranja i životnog osiguranja u skladu sa standardnom formulom kako bi se uzelo u obzir da se kapital izložen riziku polica osiguranja može mijenjati tijekom vremena.

(17)

Troškovi dobivanja rejtinga za izračun potrebnog solventnog kapitala u skladu sa standardnom formulom trebali bi biti proporcionalni prirodi, opsegu i složenosti rizika dotične imovine. Društvima za osiguranje i društvima za reosiguranje koja su odabrala vanjsku agenciju za kreditni rejting trebalo bi stoga omogućiti primjenu pojednostavljenog izračuna za one dijelove portfelja dužničkih instrumenata za koje ta vanjska agencija za kreditni rejting ne izdaje vanjske rejtinge.

(18)

Za izračun potrebnog solventnog kapitala za rizik neispunjenja obveza druge ugovorne strane u skladu sa standardnom formulom potrebno je da društva za osiguranje i društva za reosiguranje uzmu u obzir udio imovine druge ugovorne strane koja podliježe ugovorima o kolateralu. Trebalo bi izbjeći da zbog izračuna u skladu sa standardnom formulom nastane nerazmjerno opterećenje. Društvima za osiguranje i društvima za reosiguranje koja primjenjuju standardnu formulu za izračun potrebnog solventnog kapitala za rizik neispunjenja obveza druge ugovorne strane trebalo bi stoga omogućiti da potrebni solventni kapital za rizik neispunjenja obveza druge ugovorne strane izračunaju na temelju pretpostavke da više od 60 % imovine druge ugovorne strane podliježe ugovorima o kolateralu.

(19)

Društva za osiguranje i društva za reosiguranje koja primjenjuju standardnu formulu za izračun potrebnog solventnog kapitala za rizik neispunjenja obveza druge ugovorne strane moraju koristiti posebnu formulu za izračun potrebnog kapitala za rizik neispunjenja obveza druge ugovorne strane za izloženosti vrste 1 ako je standardno odstupanje raspodjele gubitka za izloženosti vrste 1 manje od 7 %. Trebalo bi izbjeći da pri izračunu tog zahtjeva nastane nerazmjerno opterećenje. Društva za osiguranje i društva za reosiguranje trebala bi stoga moći izračunati potrebni kapital za rizik neispunjenja obveza druge ugovorne strane za izloženosti vrste 1 primjenom iste formule koja se primjenjuje ako je standardno odstupanje raspodjele gubitka za izloženosti vrste 1 od 7 % do 20 %.

(20)

Izračun učinka smanjenja rizika za preuzeti rizik složen je te može predstavljati nerazmjeran teret društvima za osiguranje i društvima za reosiguranje koja se bave djelatnostima neživotnog osiguranja. Stoga bi bilo prikladno društvima za osiguranje i društvima za reosiguranje omogućiti da primjenjuju pojednostavljenu formulu, pod uvjetom da je primjena te pojednostavljene formule proporcionalna prirodi, opsegu i složenosti profila rizika druge ugovorne strane tih društava.

(21)

Kapitalni zahtjev za premijski rizik koji se odnosi na buduće ugovore ne bi trebao biti neopravdano nepovoljan za ugovore čije je početno trajanje dulje od godinu dana kako bi se uzeo u obzir manji rizik povezan s budućim premijama od ugovora s duljim trajanjem. Stoga kad je riječ o budućim ugovorima čije je trajanje dulje od godinu dana, mjera opsega premijskog rizika i rizika pričuva neživotnog osiguranja i NSLT zdravstvenog osiguranja trebala bi uključivati samo 30 % budućih premija.

(22)

Izračun potrebnog solventnog kapitala društva u skladu sa standardnom formulom trebao bi odražavati stvarnu izloženost društva riziku prirodne katastrofe. Pri izračunu potrebnog solventnog kapitala za rizik prirodne katastrofe u skladu sa standardnom formulom trebalo bi stoga uzeti u obzir ugovorna ograničenja naknade štete za prirodne katastrofe.

(23)

U izračunu potrebnog solventnog kapitala za rizik katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem trebalo bi uzeti u obzir rizike kojima su izložena društva za osiguranje i društva za reosiguranje. Izračuni potrebnog kapitala za rizik pomorskog osiguranja, rizik zrakoplovnog osiguranja i rizik požara utemeljeni na scenarijima trebali bi se stoga temeljiti na najvećim izloženostima nakon što se odbiju iznosi koji se mogu naplatiti iz reosiguranja ili od subjekata posebne namjene.

(24)

Nije prikladno primjenjivati scenarij sudara tankera iz podmodula rizika pomorskog osiguranja na plovila za rekreaciju ili brodove na napuhavanje. Taj bi se scenarij stoga jedino trebao primjenjivati na plovila s minimalnim osiguranim iznosom od najmanje 250 000 EUR.

(25)

Izravna ulaganja osiguravatelja u neuvrštene vlasničke vrijednosne papire mogu pridonijeti ostvarenju cilja Unije o dugoročno održivom rastu. Stoga bi ta ulaganja trebalo poticati. Trebalo bi stoga omogućiti da se pri izračunu potrebnog kapitala za rizik vlasničkih vrijednosnih papira u skladu sa standardnom formulom na portfelje ulaganja u visokokvalitetne neuvrštene vlasničke vrijednosne papire primjenjuje isti tretman kao na vlasničke vrijednosne papire koji su uvršteni na uređenim tržištima. Trebalo bi odrediti kriterije kojima bi se omogućilo da portfelj visokokvalitetnih neuvrštenih vlasničkih vrijednosnih papira predstavlja dovoljno nizak sistemski rizik.

(26)

Osiguravatelji imaju važnu ulogu kao dugoročni ulagatelji i ulaganja u vlasničke vrijednosne papire važna su za financiranje realnog gospodarstva. Stoga bi trebalo potaknuti dugoročna vlasnička ulaganja društava za osiguranje i društava za reosiguranje usklađivanjem tretmana dugoročnih vlasničkih ulaganja i strateških vlasničkih ulaganja pri izračunu potrebnog solventnog kapitala u skladu sa standardnom formulom, uključujući korelacijske tablice. Kako bi se osigurala dugoročnost ulaganja, u podmodul rizika vlasničkih vrijednosnih papira trebalo bi uključiti portfelj dugoročnih vlasničkih ulaganja i druge imovine koji odgovara portfelju jasno utvrđenih obveza osiguranja ili reosiguranja. Kako bi se izbjegla regulatorna arbitraža, portfelj imovine i portfelj obveza trebali bi imati slične vrijednosti i svaki od njih ne bi smio činiti više od polovine ukupne vrijednosti bilance društva za osiguranje ili društva za reosiguranje.

(27)

Pojedini vlasnički vrijednosni papiri uvršteni u EGP-u i ulaganja putem određenih vrsta fondova trebali se tretirati na isti način. Stoga bi društvima za osiguranje i društvima za reosiguranje trebalo omogućiti da primjenjuju pravila koja se primjenjuju na dugoročna ulaganja na razini kvalificiranih fondova za socijalno poduzetništvo, kvalificiranih fondova poduzetničkog kapitala, zatvorenih alternativnih investicijskih fondova koji ne koriste financijsku polugu ili europskih fondova za dugoročna ulaganja, pod uvjetom da je upravitelj fonda dobio odobrenje za rad u EGP-u.

(28)

Izračun potrebnog kapitala za podmodul rizika raspona u skladu sa standardnom formulom ne bi smio spriječiti društva za osiguranje ili društva za reosiguranje da ulažu u visokokvalitetne privatne plasmane koji su često bez rejtinga. Društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje može sklopiti ugovor s kreditnom institucijom ili investicijskim društvom o zajedničkom ulaganju u obveznice i kredite za koje nije dostupna procjena kreditnog rizika imenovane vanjske institucije za procjenu kreditnog rizika. U tom slučaju društvu za osiguranje ili društvu za reosiguranje trebalo bi dopustiti da za izračun potrebnog solventnog kapitala koristi rezultate odobrenog pristupa zasnovanog na internim rejting-sustavima koji primjenjuje ta kreditna institucija ili investicijsko društvo, pod uvjetom da ta kreditna institucija ili investicijsko društvo ima sjedište u Europskom gospodarskom prostoru. Isto bi se trebalo primjenjivati i u slučaju kada društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje sklopi ugovor s drugim društvom za osiguranje ili društvom za reosiguranje koje upotrebljava odobreni unutarnji model u skladu s člankom 100. Direktive 2009/138/EZ.

(29)

Zakonodavstvo koje se odnosi na financijski sektor trebalo bi biti dosljedno te bi se pritom trebale uzimati u obzir razlike u poslovnim modelima sektora, različiti elementi u određivanju kapitalnih zahtjeva ili drugi čimbenici. Stoga bi pravila koja se primjenjuju na društva za osiguranje i društva za reosiguranje u vezi s priznavanjem jamstava koja izdaju regionalna i lokalna tijela vlasti trebala biti usklađena s pravilima koja se odnose na kreditne institucije i investicijska društva.

(30)

Izvedenice, neovisno o tome drže li se u svrhu zaštite od rizika ili u špekulativne svrhe, izlažu društva za osiguranje i društva za reosiguranje riziku neispunjenja obveza druge ugovorne strane. Stoga bi sve izvedenice trebalo tretirati kao izloženosti vrste 1 u modulu rizika neispunjenja obveza druge ugovorne strane u skladu sa standardnom formulom.

(31)

Trebalo bi izbjegavati nepodudarnosti u redoslijedu izračuna potrebnog kapitala za koncentracije tržišnog rizika u skladu sa standardnom formulom. Pojedinačne izloženosti trebalo bi stoga prvo rasporediti u stupnjeve kreditne kvalitete i odgovarajuće pragove viška izloženosti, dok bi čimbenike rizika trebalo naknadno primijeniti na razini pojedinačnih izloženosti.

(32)

Društva za osiguranje i društva za reosiguranje ne bi smjela primjenjivati pretjerano optimistične pretpostavke za projekciju buduće oporezive dobiti nakon scenarija izvanrednih gubitaka. Stoga bi pri izračunu sposobnosti odgođenih poreza da pokriju gubitke u skladu sa standardnom formulom društva za osiguranje i društva za reosiguranje trebala uzeti u obzir svoje financijsko stanje i solventnost nakon trenutačnih gubitaka te veću neizvjesnost projekcija buduće oporezive dobiti. Nadalje, pretpostavke koje se primjenjuju na projekcije buduće oporezive dobiti nakon trenutačnih gubitaka, uključujući pretpostavljene stope povrata na ulaganja društva za osiguranje ili društva za reosiguranje, ne bi trebale biti povoljnije od pretpostavki koje se primjenjuju na vrednovanje odgođenih poreza u bilanci te predviđeni ukupni iznos novih ugovora ne bi trebao biti veći od iznosa predviđenog u planiranju poslovanja. Društvima za osiguranje i društvima za reosiguranje trebalo bi dopustiti da računaju na povrate koji su veći od onih koji proizlaze iz relevantne vremenske strukture kamatnih stopa samo ako mogu dokazati da će se ti povrati ostvariti nakon trenutačnih gubitaka.

(33)

Pri izračunu potrebnog solventnog kapitala u skladu sa standardnom formulom trebalo bi uzeti u obzir razvoj praksi upravljanja rizicima, posebno upotrebu tehnika smanjenja rizika. Društvima za osiguranje i društvima za reosiguranje trebalo bi stoga omogućiti da uzmu u obzir učinak tehnika smanjenja rizika, među ostalim i u situacijama kada se te tehnike zamjenjuju sličnim aranžmanima nakon prestanka njihova važenja ili kada se one prilagođavaju kako bi se uzele u obzir promjene u pokrivenoj izloženosti, pod uvjetom da se zamjena ili prilagodba provodi samo jedanput tjedno. Standardna formula trebala bi omogućiti i primjenu sporazuma o netiranju između izvedenica i strategija zaštite od rizika u slučajevima kada nekoliko ugovornih aranžmana zajedno ima učinak tehnike smanjenja rizika. U unutarnju procjenu rizika i solventnosti društava trebalo bi uključiti moguće nepodudarnosti između učinka smanjenja rizika uzetog u obzir u standardnoj formuli s jedne strane i stvarnog učinka smanjenja rizika s druge strane kao i procjenu temeljnog rizika.

(34)

Društva za osiguranje ili društva za reosiguranje ne bi trebalo nerazmjerno sankcionirati ako druga ugovorna strana iz ugovora o reosiguranju prestane ispunjavati zahtjev za potrebni solventni kapitala, ali još uvijek ispunjava zahtjev za minimalni potrebni kapital. Društvima za osiguranje i društvima za reosiguranje trebalo bi stoga dopustiti da u razdoblju od najviše šest mjeseci djelomično uzmu u obzir učinak smanjenja rizika ugovora o reosiguranju koje su sklopili s tom drugom ugovornom stranom iz ugovora o reosiguranju. Ako druga ugovorna strana iz ugovora o reosiguranju prestane ispunjavati zahtjev za minimalni potrebni kapital, društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje ne bi više smjelo uzimati u obzir učinak smanjenja rizika iz ugovora o reosiguranju koje je sklopilo s tom drugom ugovornom stranom iz ugovora o reosiguranju.

(35)

Na ugovore o reosiguranju tehničkog rezultata trebao bi se primjenjivati sličan tretman kao i na ugovore o reosiguranju viška gubitka pri izračunu potrebnog solventnog kapitala u skladu sa standardnom formulom. Društvima za osiguranje i društvima za reosiguranje trebalo bi stoga omogućiti da uzmu u obzir smanjenje rizika koje proizlazi iz ugovora o reosiguranju tehničkog rezultata pri izračunu potrebnog solventnog kapitala u skladu sa standardnom formulom na temelju parametara specifičnih za određeno društvo na način da se definira standardna metoda za izračun parametra specifičnog za određeno društvo kojim se zamjenjuje standardni parametar za neproporcionalno reosiguranje.

(36)

Sposobnost odgođenih poreza da pokriju gubitke ima značajan učinak na solventnost društava za osiguranje i društava za reosiguranje. Administrativno, upravljačko ili nadzorno tijelo društva za osiguranje ili društva za reosiguranje trebalo bi stoga donijeti politiku upravljanja rizicima koja se odnosi na odgođene poreze i u kojoj se uzima u obzir sposobnost tih odgođenih poreza da pokriju gubitke. Konkretno, u toj bi se politici trebale definirati odgovornosti za procjenu temeljnih pretpostavki koje se primjenjuju na projekciju buduće oporezive dobiti.

(37)

Izračun potrebnog solventnog kapitala trebao bi biti usklađen na razini pojedinačnog društva i na razini grupe. Ako se transparentni pristup primjenjuje na pojedinačnoj razini na subjekte za zajednička ulaganja ili na ulaganja u obliku fondova koji su povezana društva sudjelujućeg društva za osiguranje ili društva za reosiguranje, transparentni pristup trebao bi se primjenjivati i na razini grupe. Ako su ti subjekti za zajednička ulaganja ili fondovi društva kćeri grupa za osiguranje ili reosiguranje, izračun potrebnog solventnog kapitala trebao bi se temeljiti na pretpostavci o potpunoj diversifikaciji s ostalom konsolidiranom imovinom i obvezama.

(38)

U izračunu potrebnog kapitala za valutni rizik koji se primjenjuje na grupu trebalo bi uzeti u obzir specifičnu ekonomsku situaciju te grupe, posebno u slučajevima kada su djelatnosti osiguranja ili reosiguranja denominirane u različitim valutama. Upravo bi zbog toga sudjelujuća društva za osiguranje i društva za reosiguranje, osiguravateljni holdinzi ili mješoviti financijski holdinzi trebali moći odabrati referentnu valutu koja nije valuta koja se koristi za izradu konsolidiranih financijskih izvještaja ako se za izračun konsolidiranog potrebnog solventnog kapitala grupe valutni rizik izračunava na temelju standardne formule. Taj odabir trebao bi se temeljiti na objektivnim kriterijima, kao što je valuta u kojoj je denominiran bitan iznos tehničkih pričuva ili vlastitih sredstava grupe.

(39)

Izračun u skladu sa standardnom formulom za podmodul premijskog rizika i rizika pričuva neživotnog osiguranja, podmodul premijskog rizika i rizika pričuva zdravstvenog osiguranja i podmodul rizika prirodnih katastrofa trebao bi se izmijeniti kako bi se u obzir uzeli najnoviji empirijski dokazi o pričuvama premija i pričuvama za neisplaćene odštetne zahtjeve.

(40)

Složenost izračuna potrebnog kapitala za rizik masovnih nesreća i rizik koncentracije nesreća trebala bi biti proporcionalna prirodi, opsegu i složenosti rizika kojem su izložena društva koja nude zdravstveno osiguranje. Stoga bi se iz tog izračuna trebala isključiti vrsta događaja koja se odnosi na invalidnost u trajanju od 10 godina uzrokovanu nesrećom.

(41)

Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/35 (3) sadržava određeni broj tipografskih pogrešaka, primjerice pogrešnih upućivanja unutar akta, koje bi trebalo ispraviti.

(42)

Kako bi se izbjegli poremećaji na tržištu neživotnog osiguranja i zdravstvenog osiguranja, posebno za društva za osiguranje i društva za reosiguranje čija djelatnost uključuje samo jednu vrstu osiguranja, društvima za osiguranje i društvima za reosiguranje trebao bi se osigurati dovoljan rok da se pripreme za promjene u izračunu premijskog rizika i rizika pričuva neživotnog osiguranja i premijskog rizika i rizika pričuva zdravstvenog osiguranja. Te promjene ne bi se stoga trebale početi primjenjivati prije 1. siječnja 2020.

(43)

Delegiranu uredbu (EU) 2015/35 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,