(1)

U ožujku 2013., nakon antidampinškog ispitnog postupka („početni ispitni postupak”), Vijeće je Provedbenom uredbom (EU) br. 217/2013 (2) („konačna uredba”) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz određenih aluminijskih folija u svitcima trenutačno razvrstanih u oznake KN ex 7607 11 11 i ex 7607 19 10 i podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”).

(2)

Konačnom uredbom uvedene su antidampinška pristojba čija je stopa iznosila od 14,2 % do 15,6 % na uvoz od proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju odnosno 14,6 % za društva koja surađuju, a nisu odabrana u uzorak, i stopa pristojbe od 35,6 % za sve ostale proizvođače izvoznike iz NRK-a.

(3)

Komisija je 14. lipnja 2017. u Službenom listu Europske unije (3) objavila obavijest o predstojećem isteku antidampinških mjera na snazi za uvoz određenih aluminijskih folija u svitcima podrijetlom iz NRK-a.

(4)

Osam proizvođača iz Unije (ALEURO Converting Sp. Z o.o., CeDo Sp. z o.o., Cuki Cofresco SpA, Fora Folienfabrik GmbH, ITS BV, Rul-Let A/S, SPHERE SA i Wrapex Ltd) („podnositelji zahtjeva”), koji čine više od 40 % ukupne proizvodnje određenih folija od aluminija u svitcima u Europskoj uniji („Unija”), podnijelo je 14. prosinca 2017. zahtjev za reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe.

(5)

Podnositelji su svoj zahtjev temeljili na činjenici da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka ili ponavljanja dampinga i štete za industriju Unije.

(6)

Nakon što je utvrdila da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera, Komisija je 13. ožujka 2018. objavila obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (4) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(7)

Ispitnim postupkom o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2017. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”).

(8)

Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2014. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

(9)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Komisija je o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka mjera posebno obavijestila podnositelje zahtjeva, poznate proizvođače iz Unije i njihova udruženja, poznate uvoznike određenih folija od aluminija u svitcima u Uniju, tijela u NRK-u i poznate proizvođače izvoznike u NRK-u te ih je pozvala na suradnju.

(10)

Sve zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima. Nijedna zainteresirana strana nije zatražila saslušanje.

(11)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da bi u skladu s člankom 17. osnovne uredbe mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana.

(12)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije.

(13)

U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak na temelju najvećeg reprezentativnog obujma proizvodnje istovjetnog proizvoda koji bi se razumno mogao ispitati u raspoloživom vremenu.

(14)

Privremeno odabrani uzorak sastojao se od triju proizvođača iz Unije koji čine oko 66 % ukupnog obujma proizvodnje proizvođača iz Unije koji surađuju. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku, a primila je samo primjedbe društva Sphere SA, koje je tražilo potvrdu da će u uzorak biti uključeno samo njegovo društvo za proizvodnju, Sphere France SAS. Stoga je utvrđeno da je taj uzorak reprezentativan za industriju Unije.

(15)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala uvoznike i njihova predstavnička udruženja da se jave i dostave konkretne informacije potrebne kako bi se odlučilo je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi se odabrao uzorak.

(16)

Nijedan nepovezani uvoznik nije dostavio zatražene informacije i pristao da ga se uključi u uzorak. Jedno je društvo odgovorilo da nije ni uvoznik ni korisnik proizvoda iz postupka revizije.

(17)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih poznatih proizvođača u NRK-u zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od Misije NRK-a pri Europskoj uniji zatražila da surađuje te utvrdi koji bi drugi proizvođači izvoznici mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da stupi u kontakt s njima.

(18)

Četiri skupine kineskih proizvođača dostavile su odgovore u okviru odabira uzorka. S obzirom na mali broj odgovora, Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban i od svih je kineskih proizvođača koji su dostavili odgovore u okviru odabira uzorka zatražila da ispune upitnik.

(19)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala korisnike i njihova predstavnička udruženja te organizacije koje predstavljaju potrošače da se jave i surađuju. Nije se javio nijedan korisnik ni udruženje korisnika iz Unije.

(20)

Komisija je poslala upitnik trima proizvođačima u Uniji u uzorku. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 18., upitnici su poslani četirima skupinama proizvođača u NRK-u.

(21)

Odgovor na upitnik dostavila su tri proizvođača iz Unije u uzorku. Međutim, nijedan kineski proizvođač koji je dostavio odgovore u okviru odabira uzorka nije kasnije dostavio ispunjeni odgovor na upitnik. Komisija je proizvođače izvoznike obavijestila o posljedicama nesuradnje; usprkos tome, nijedan proizvođač izvoznik nije surađivao u ispitnom postupku.

(22)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete te interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u prostorima sljedećih proizvođača iz Unije:

(23)

Budući da su dostatni dokazi raspoloživi u vrijeme pokretanja ispitnog postupka upućivali na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, Komisija je smatrala primjerenim pokrenuti ispitni postupak na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(24)

Komisija je stoga, kako bi prikupila potrebne podatke za moguću primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve proizvođače izvoznike u NRK-u da dostave informacije zatražene u Prilogu III. Obavijesti o pokretanju postupka koje se odnose na inpute koji se koriste za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije. Četiri skupne kineskih proizvođača dostavile su informacije u tom pogledu.

(25)

Kako bi prikupila informacije koje smatra potrebnima za ispitni postupak u pogledu navodnih znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, Komisija je poslala upitnik i vladi Narodne Republike Kine („kineska vlada”). Od kineske vlade nije zaprimljen nikakav odgovor.

(26)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka isto tako pozvala sve zainteresirane strane da u roku od 37 dana od datuma objave te obavijesti u Službenom listu Europske unije iznesu svoja stajališta te dostave informacije i popratne dokaze u pogledu primjerenosti primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. U tom pogledu od kineske vlade ili proizvođača izvoznika nisu zaprimljeni nikakvi podnesci ni dodatni dokazi.

(27)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela i da će s obzirom na raspoložive dokaze možda morati odabrati odgovarajuću reprezentativnu zemlju u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe u svrhu određivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti.

(28)

Komisija je 19. travnja 2018. objavila prvu bilješku u dokumentaciji („bilješka od 19. travnja 2018.”) u kojoj je zatražila stajališta zainteresiranih strana o relevantnim izvorima koje bi Komisija mogla upotrijebiti za određivanje uobičajene vrijednosti. U bilješci od 19. travnja 2018. Komisija je navela popis svih čimbenika proizvodnje, kao što su materijali, energija i rad koje proizvođači izvoznici upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije. Osim toga, uzimajući u obzir kriterije za odabir nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti, Komisija je u toj fazi utvrdila Tursku kao potencijalnu reprezentativnu zemlju. Komisija je navela i da je utvrdila proizvođača, društvo Sedat Tahir A.S., čiji su financijski izvještaji javno dostupni i koje je proizvodilo proizvod iz postupka revizije u potencijalnoj reprezentativnoj zemlji.

(29)

Komisija je svim zainteresiranim stranama dala priliku da u roku od deset dana dostave svoje primjedbe, ali nije zaprimila nikakve primjedbe.

(30)

U „Drugoj bilješci o izvorima za određivanje uobičajene vrijednosti” od 3. listopada 2018. („bilješka od 3. listopada 2018.”) Komisija je potvrdila svoju namjeru da upotrijebi Tursku kao reprezentativnu zemlju, potvrdila je posebne carinske oznake i izvore podataka za čimbenike proizvodnje te je potvrdila iznose troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti koji se odnose na tursko društvo Sedat Tahir A.S., koje je prema potrebi namjeravala upotrijebiti za izračun uobičajene vrijednosti.

(31)

Komisija je svim zainteresiranim stranama dala priliku da u roku od deset dana dostave svoje primjedbe, ali nije zaprimila nikakve primjedbe.

(32)

Proizvod iz postupka revizije isti je kao proizvod iz početnog ispitnog postupka, odnosno folije od aluminija debljine 0,007 mm ili veće, ali manje od 0,021 mm, bez podloge, valjane, ali dalje neobrađivane, neovisno o tome jesu li reljefirane, u lakim svitcima mase ne veće od 10 kg, trenutačno razvrstane u oznake KN ex 7607 11 11 i ex 7607 19 10 (oznake TARIC 7607111110 i 7607191010) („proizvod iz postupka revizije”).

(33)

Proizvod iz postupka revizije općenito se upotrebljava kao potrošački proizvod za pakiranje i druge primjene u kućanstvu/ugostiteljstvu („aluminijska folija za kućanstva”).

(34)

Smatralo se da proizvod iz postupka revizije koji se proizvodi u NRK-u i izvozi u Uniju, proizvod koji se proizvodi u reprezentativnoj zemlji Turskoj i proizvod koji industrija Unije proizvodi i prodaje u Uniji imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene. Nijedna zainteresirana strana nije dostavila primjedbu u pogledu određivanja istovjetnog proizvoda.

(35)

Komisija je odlučila da su stoga ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(36)

Komisija nije primila nikakve tvrdnje u pogledu opsega proizvoda.

(37)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je ispitala je li vjerojatno da će istek mjera koje su na snazi dovesti do nastavka ili ponavljanja dampinga iz NRK-a.

(38)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 21., u ispitnom postupku nije surađivao nijedan kineski proizvođač izvoznik. To znači da proizvođači izvoznici nisu dostavili odgovore na upitnik, među ostalim podatke o izvoznim cijenama i troškovima, domaćim cijenama i troškovima, kapacitetu, proizvodnji, ulaganjima itd. Osim toga, ni kineska vlada ni proizvođači izvoznici nisu se očitovali o dokazima iz dokumentacije predmeta, uključujući „Radni dokument službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu Narodne Republike Kine u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite” (5) („Izvješće”), kao ni o dodatnim dokazima koje su dostavili podnositelji zahtjeva i iz kojih je vidljivo da su na te cijene i troškove utjecale znatne državne intervencije. Stoga je Komisija upotrijebila raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

(39)

Komisija je obavijestila kineska tijela i proizvođače izvoznike navedene u uvodnoj izjavi 18. o primjeni članka 18. osnovne uredbe i dala im je priliku da dostave primjedbe. Komisija nije primila nikakve primjedbe. Stoga su se u skladu s člankom 18. stavkom 1. osnovne uredbe nalazi u pogledu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga koji su navedeni u nastavku temeljili na raspoloživim podacima, konkretno na informacijama iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera, iz podnesaka zainteresiranih strana i na statističkim podacima dostupnih u bazi podataka iz članka 14. stavka 6. odnosno Eurostata.

(40)

Kad je riječ o razdoblju ispitnog postupka revizije, statistički podaci Eurostata pokazuju da se proizvod iz postupka revizije i dalje uvozio u Uniju iz NRK-a. Taj je uvoz iznosio 1 519 tona i činio 1,8 % ukupne potrošnje u Uniji u razdoblju ispitnog postupka revizije. U tom pogledu Komisija je napomenula ta takva razina nije neuobičajeno niska u kontekstu revizija zbog predstojećeg isteka mjera jer je logično da djelotvorne mjere kojima se nastoje suzbiti štetni učinci dampinškog uvoza smanje uvoz s prethodno štetne dampinške razine. Zapravo, obujam uvoza iz NRK-a u RIPR-u čini 22,9 % sveg uvoza. Štoviše, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 165., i izračun dampinga na temelju cijena izvoza u treće zemlje tijekom RIPR-a upućuje na slične razine dampinga. To potvrđuje da su zaključci doneseni na temelju obujma uvoza u EU u RIPR-u također reprezentativni. Komisija je na temelju toga zaključila da je stvarni uvoz u razdoblju ispitnog postupka revizije bio reprezentativan i stoga ispitala je li se damping nastavio u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(41)

U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe „[u]običajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”.

(42)

Međutim, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „[a]ko se […] utvrdi da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Kako je dodatno objašnjeno u nastavku, Komisija je u ovom ispitnom postupku zaključila da je na temelju raspoloživih dokaza i s obzirom na izostanak suradnje kineske vlade i proizvođača izvoznika primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe primjerena.

(43)

U članku 2. stavku 6.a točki (b) osnovne uredbe definirano je da su „[z]natni poremećaji […] oni poremećaji do kojih dolazi ako prijavljene cijene ili troškovi, uključujući troškove sirovina i energije, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije. Pri procjeni postojanja znatnih poremećaja u obzir se uzima, među ostalim, mogući učinak jednog ili više sljedećih elemenata:

(44)

Člankom 2. stavkom 6.a točkom (c) osnovne uredbe propisano je da „[a]ko Komisija ima utemeljene naznake o mogućem postojanju znatnih poremećaja u smislu točke (b) u određenoj zemlji ili u određenom sektoru u toj zemlji i ako je to primjereno za djelotvornu primjenu ove Uredbe, Komisija izrađuje, stavlja na raspolaganje javnosti i redovito ažurira izvješće u kojem se navode okolnosti iz točke (b) na tržištu u toj zemlji ili sektoru”.

(45)

U trenutku pokretanja postupka zainteresirane strane bile su pozvane da ospore, dopune ili dostave primjedbe na dokaze iz dokumentacije ispitnog postupka. Ta je dokumentacija konkretno sadržavala tvrdnje i dokaze podnositelja zahtjeva o postojanju znatnih poremećaja na kineskom tržištu aluminija. Dokumentacija je sadržavala i primjerak Izvješća koje je izradila Komisija, koje pokazuje da su znatne državne intervencije postojale na brojnim razinama gospodarstva, uključujući određene poremećaje u brojnim ključnim čimbenicima proizvodnje (kao što su zemljište, energija, kapital, sirovina i rad) te u određenim sektorima (kao što je sektor aluminija). Izvješće je u dokumentaciju ispitnog postupka uvršteno u fazi njegova pokretanja.

(46)

Na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije, uključujući dokaze sadržane u Izvješću, Komisija je stoga odlučila ispitati je li primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u zbog postojanja znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Tom je analizom obuhvaćeno ispitivanje znatnih državnih intervencija u njegovu gospodarstvu općenito, ali i konkretno stanje na tržištu u relevantnom sektoru (npr. u sektoru aluminija), uključujući proizvod iz postupka revizije.

(47)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 25. do 26., ni kineska vlada ni proizvođači izvoznici nisu dostavili primjedbe ili dokaze kojima bi potkrijepili ili osporili postojeće dokaze iz dokumentacije ispitnog postupka, uključujući Izvješće, i dodatne dokaze koje su dostavili podnositelji zahtjeva, o postojanju znatnih poremećaja i/ili primjerenosti primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u ovom predmetu.

(48)

Zahtjev je sadržavao neke relevantne dokaze kojima se potkrjepljuju tvrdnje o znatnim poremećajima i dopunjuje Izvješće.

(49)

Prvo, u odjeljku III.A.1.a zahtjeva podnositelji zahtjeva naveli su da je Komisija u ispitnom postupku koji je doveo do donošenja početne uredbe (6) napomenula da je „cijena osnovne sirovine na početku proizvodnog lanca, aluminija, bila narušena” i da su „[o]va […] narušavanja pronađena i u cijeni sirovina u sredini proizvodnog lanca, aluminijske folije u velikim svitcima”.

(50)

Komisija je u tom pogledu u ispitnom postupku koji je doveo do donošenja početne uredbe prvo napomenula da primarni aluminij čini približno 60-70 % troškova proizvodnje proizvoda iz postupka revizije te da je stoga glavni čimbenik troškova u njegovoj proizvodnji. Drugo, Komisija je napomenula da su cijene aluminija na kineskom tržištu (takozvana „cijena SHFE-a”) (7) znatno odstupale od cijene LME-a (8), koja je svjetska referentna cijena. Treće, Komisija je smatrala da bi se to stanje moglo objasniti „nizom čimbenika kojima upravlja država i značajnim upletanjem države u domaće tržište pomoću niza alata” (9). Na temelju prethodno navedenog, Komisija je u tom pogledu u početnoj uredbi zaključila da su ti čimbenici u biti doveli do situacije u kojoj su cijene kineskog primarnog aluminija i cijene proizvoda od aluminija na kraju proizvodnog lanca posljedica državne intervencije neovisno o promjenama cijena na međunarodnim tržištima.

(51)

Drugo, u odjeljku III.A.1.b zahtjeva za reviziju podnositelji zahtjeva naveli su da, osim upućivanja na dokaze sadržane u Izvješću, poremećaji koje je Komisija istaknula u početnoj uredbi i dalje postoje. U tom pogledu navode da su tržišni poremećaji u kineskoj industriji obojenih metala istaknuti u izvješću pripremljenom za WV Metalle, njemačko udruženje industrije obojenih metala, od 24. travnja 2017. („izvješće za WV Metalle”) (prilog 5. zahtjevu). U izvješću za WV Metalle posebno je potvrđeno da je sektor obojenih metala temeljni element državnog planiranja u kontekstu Strateške inicijative za industriju u nastajanju, plana „Made in China 2025” te drugih programa na visokoj razini. Navedeno je da kineska vlada izravno intervenira u određivanje cijene kapitala, rada, zemljišta, sirovina i osnovnih ulaznih materijala u postupku proizvodnje.

(52)

Podnositelji zahtjeva ističu da se u izvješću za WV Metalle nadalje navodi da se aktualna inicijativa zamjene duga za vlasnički udio ne temelji na tržištu, da je sektor obojenih metala stalno ostvarivao korist te da i dalje ostvaruje korist od znatne financijske i nenovčane potpore, da kineski sektor obojenih metala prima znatne subvencije, uključujući subvencije za energiju, koje su posebno namijenjene poduzećima u državnom vlasništvu te da kineska vlada strogo kontrolira obujam i cijene proizvoda industrije obojenih metala, među ostalim putem izvoznih pristojbi, kvota, dozvola, ograničenja izvoza, promotivnih subvencija, poreza i poreznih rabata.

(53)

Treće, u prilogu 6. zahtjevu podnositelji zahtjeva naveli su da je Ministarstvo trgovine SAD-a u svojim privremenim potvrdnim nalazima u okviru ispitnog postupka u pogledu kompenzacijske pristojbe na određeni aluminij iz Kine navelo da 37 % domaće potrošnje aluminija u Kini čine poduzeća u državnom vlasništvu i da je kineska vlada uvela izvoznu carinu od 30 % na primarni aluminij, što je prouzročilo poremećaje na kineskom domaćem tržištu na kraju proizvodnog lanca za aluminij. Ministarstvo trgovine SAD-a 5. ožujka 2018. potvrdilo je te privremene nalaze u Konačnoj odluci.

(54)

Osim toga, podnositelji zahtjeva smatrali su da je Ministarstvo trgovine SAD-a utvrdilo da su kineski proizvođači folija od aluminija ostvarili korist od niza subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere te su stoga smatrali da na kineskom tržištu aluminija u znatnoj mjeri djeluju poduzeća koja su u vlasništvu ili pod kontrolom vlasti zemlje izvoznice odnosno koja ta tijela politički nadziru ili im pružaju smjernice, da javne politike utječu i narušavaju sile slobodnog tržišta na kineskom tržištu aluminija te da kineski proizvođači imaju pristup financiranju koje odobravaju institucije koje provode ciljeve javne politike ili na drugi način ne djeluju neovisno o državi. Posljedica toga navodno bi bili poremećaji cijena SHFE-a.

(55)

Sam temelj kineskoga gospodarskog sustava, tj. koncept takozvanog „socijalističkog tržišnog gospodarstva”, u opreci je s idejom slobodnog djelovanja tržišnih sila. Taj je koncept sadržan u kineskom Ustavu i određuje gospodarsko upravljanje NRK-om. Temeljno je načelo tog sustava „socijalističko javno vlasništvo proizvodnih sredstava, točnije u vlasništvu cijelog naroda i kolektivnom vlasništvu radnika”. Gospodarstvo u državnom vlasništvu smatra se „pokretačkom silom nacionalnoga gospodarstva” i država ima zadaću „osigurati njegovu konsolidaciju i rast” (10). Stoga opći ustroj kineskoga gospodarstva ne samo da omogućuje znatne državne intervencije u gospodarstvo, nego su takve intervencije izričito propisane. Ideja prevlasti javnog nad privatnim vlasništvom prožima cijeli pravni sustav i ističe se kao opće načelo u svim glavnim zakonodavnim aktima. Kineski Zakon o vlasništvu odličan je primjer tog uzročno-posljedičnog odnosa: riječ je o primarnoj fazi socijalizma i državi je povjereno održavanje osnovnoga gospodarskog sustava u okviru kojeg javno vlasništvo ima dominantnu ulogu. Zakonom je dopušteno i postojanje drugih oblika vlasništva uz državno vlasništvo (11).

(56)

Osim toga, u skladu s relevantnim kineskim zakonodavstvom socijalističko tržišno gospodarstvo razvija se pod vodstvom Komunističke partije Kine („KPK”). Strukture kineske države i KPK-a isprepliću se na svim razinama (pravna, institucionalna, osobna) i tvore nadstrukturu u kojoj se uloge KPK-a i države ne mogu razlikovati. Izmjenom kineskog Ustava u ožujku 2018. vodeća uloga KPK-a dobila je još veću važnost na temelju zaključka koji je ponovno potvrđen u tekstu članka 1. Ustava. Nakon postojeće prve rečenice te odredbe: „[s]ocijalistički sustav temeljni je sustav Narodne Republike Kine” umetnuta je nova druga rečenica koja glasi: „Glavna značajka socijalizma s kineskim obilježjima vodstvo je Komunističke partije Kine.” (12) To pokazuje neupitnu i sve veću kontrolu KPK-a nad gospodarskim sustavom NRK-a. Ta je kontrola svojstvena kineskom sustavu i znatno nadilazi situaciju koja je uobičajena u drugim zemljama, u kojima vlade imaju široku makroekonomsku kontrolu u okviru koje djeluju sile slobodnog tržišta.

(57)

Kineska država provodi intervencionističku gospodarsku politiku u ostvarivanju ciljeva, koji su u skladu s političkim programom koji je utvrdio KPK, umjesto da održavaju prevladavajuće gospodarske uvjete na slobodnom tržištu (13). Intervencionistički gospodarski instrumenti koje primjenjuju kineska tijela raznovrsni su, uključujući sustav industrijskog planiranja, financijski sustav te različite aspekte regulatornog okruženja.

(58)

Prvo, na razini opće upravne kontrole smjer kineskoga gospodarstva određuje složeni sustav industrijskog planiranja koji utječe na sve gospodarske aktivnosti u toj zemlji. Svi ti planovi obuhvaćaju sveobuhvatnu i složenu matricu sektora i međusektorskih politika te su prisutni na svim razinama vlasti. Planovi na pokrajinskoj razini obično su prilično detaljni, dok se u nacionalnim planovima obično određuju nešto širi ciljevi. U planovima se utvrđuje i skup instrumenata za potporu relevantnim industrijama/sektorima te rokovi u kojima ciljeve treba ostvariti. Iako je to bio standard u prethodnim ciklusima planiranja, danas se samo u nekim planovima postavljaju izričiti ciljevi za rezultate proizvodnje. Na temelju tih planova pojedinačni industrijski sektori i/ili projekti izdvajaju se kao (pozitivni ili negativni) prioriteti u skladu s državnim prioritetima i za njih se utvrđuju posebni razvojni ciljevi (modernizacija industrije, širenje na međunarodnoj razini itd.). Neovisno o tome jesu li u privatnom ili državnom vlasništvu, gospodarski subjekti zapravo moraju prilagoditi svoje poslovne aktivnosti stvarnosti koja je određena sustavom planiranja. No to nije samo zbog toga što su planovi formalno obvezujući. Ključno je to što se relevantna kineska tijela na svim razinama vlasti pridržavaju sustava planova i u skladu s njime izvršavaju ovlasti koje su im dodijeljene te time prisiljavaju gospodarske subjekte da postupaju u skladu s prioritetima utvrđenima u planovima (vidjeti i točku 3.3.1.5. u nastavku) (14).

(59)

Drugo, na razini dodjele financijskih sredstava u financijskom sustavu NRK-a prevladavaju poslovne banke u državnom vlasništvu. Te se banke pri uspostavi i provedbi svoje politike odobravanja kredita moraju uskladiti s ciljevima državne industrijske politike umjesto da prvenstveno ocijene gospodarsku vrijednost predmetnog projekta (vidjeti i točku 3.3.1.8. u nastavku) (15). Isto vrijedi i za ostale sastavnice kineskog financijskog sustava, na primjer, tržišta dionica, tržišta obveznica, tržišta privatnog vlasničkog kapitala itd. Iako su manje važni od bankarskog sektora, ti su dijelovi financijskog sektora institucionalno i operativno ustrojeni na način koji nije usmjeren na maksimalno postizanje učinkovitog funkcioniranja financijskih tržišta, nego na osiguravanje kontrole i omogućivanje intervencije države i KPK-a (16).

(60)

Treće, na razini regulatornog okruženja državne intervencije u gospodarstvu javljaju se u različitim oblicima. Na primjer, pravila o javnoj nabavi redovito se upotrebljavaju za ostvarivanje drugih ciljeva politike osim gospodarske učinkovitosti, čime se dovode u pitanje tržišna načela u tom području. Primjenjivim zakonodavstvom izričito se propisuje da se javna nabava provodi kako bi se lakše ostvarili ciljevi određeni u državnim politikama. No priroda tih ciljeva nije jasno definirana, pa tijela koja donose odluke imaju veliku slobodu u odlučivanju (17). Slično tome, u području ulaganja kineska vlada ima znatnu kontrolu i utjecaj nad predmetom i iznosom državnih i privatnih ulaganja. Tijela provode provjere ulaganja te primjenjuju različite poticaje, ograničenja i zabrane u području ulaganja kao važan instrument potpore ciljevima industrijske politike, kao što su zadržavanje državne kontrole nad ključnim sektorima ili jačanje domaće industrije (18).

(61)

Ukratko, kineski gospodarski model temelji se na određenim osnovnim aksiomima kojima se predviđaju i potiču raznovrsne državne intervencije. Takve znatne državne intervencije u suprotnosti su sa slobodnim djelovanjem tržišnih sila, a posljedica je toga narušavanje djelotvorne raspodjele resursa u skladu s tržišnim načelima (19).

(62)

S obzirom na prethodno opisani kontekst prevlasti državnog vlasništva u kineskom gospodarskom modelu, poduzeća u državnom vlasništvu ključan su dio kineskoga gospodarstva. Vlada i KPK održavaju strukture koje osiguravaju njihov stalan utjecaj nad poduzećima u državnom vlasništvu. Državna partija ne samo da aktivno oblikuje i nadzire provedbu općih gospodarskih politika u pojedinačnim poduzećima u državnom vlasništvu, nego i iskorištava svoja prava na sudjelovanje u donošenju operativnih odluka u poduzećima u državnom vlasništvu. To se u pravilu postiže rotiranjem kadra između državnih tijela i poduzeća u državnom vlasništvu, prisutnošću članova partije u izvršnim tijelima poduzeća u državnom vlasništvu i stranački postavljenih službenika (svojevrsna partijska ćelija) u društvima (vidjeti i točku 3.3.1.4. u nastavku) te oblikovanjem korporativne strukture sektora poduzeća u državnom vlasništvu (20). Zauzvrat, poduzeća u državnom vlasništvu imaju poseban status u kineskom gospodarstvu koji im donosi niz gospodarskih koristi, posebno zaštitu od tržišnog natjecanja i povlašteni pristup relevantnim inputima, među ostalim financiranju (21).

(63)

U tom se pogledu u studiji OECD-a objavljenoj u siječnju 2019. („studija OECD-a”) (22) upućuje na poduzeća u državnom vlasništvu u sektoru aluminija koja u svojim regulatornim podnescima izričito ističu kako državno vlasništvo utječe na relevantne industrijske politike i kako državno vlasništvo donosi državnu potporu. Konkretnije, jedno poduzeće u državnom vlasništvu u svojem prospektu za obveznice iz 2016. navodi da je jedno od 52 temeljnih poduzeća u državnom vlasništvu, da ima ključnu ulogu u oblikovanju i provedbi politika u sektoru električne energije te da prima sveobuhvatnu i trajnu potporu kineske vlade. Drugo poduzeće u državnom vlasništvu u svojem prospektu za obveznice iz 2017. upućuje na činjenicu da nadležna pokrajinska vlada može izvršiti znatan utjecaj na tu grupu (23).

(64)

Važnost toga još je veća s obzirom na činjenicu da je NRK najveći proizvođač aluminija na svijetu i da se nekoliko velikih poduzeća u državnom vlasništvu nalazi među najvećim pojedinačnim svjetskim proizvođačima. Prema procjenama, poduzeća u državnom vlasništvu čine više od 50 % ukupno proizvedenog primarnog aluminija u NRK-u (24). I u nedavnoj studiji industrije obojenih metala u NRK-u upućuje se na činjenicu da poduzeća u državnom vlasništvu imaju prevladavajući udio na domaćem tržištu (25). Iako se povećanje kapaciteta zabilježeno posljednjih godina djelomično pripisuje društvima u privatnom vlasništvu, takvo bi povećanje kapaciteta obično uključivalo i različite oblike sudjelovanja (lokalne) vlade, kao što je toleriranje nezakonitog širenja kapaciteta (26). Osim toga, povećao se i kapacitet za proizvodnju aluminija među glavnim poduzećima u državnom vlasništvu, iako u manjoj mjeri (27).

(65)

Zbog visoke razine državne intervencije u industriji aluminija i velikog udjela poduzeća u državnom vlasništvu u tom sektoru, čak ni proizvođači aluminija u privatnom vlasništvu ne mogu poslovati u skladu s tržišnim uvjetima. Naime, javna i privatna poduzeća u sektoru aluminija podliježu i nadzoru i smjernicama politike kako je utvrđeno u odjeljku 3.3.1.5. u nastavku.

(66)

Državna kontrola i intervencija u proizvodnju predmetnog proizvoda (aluminijska folija za kućanstvo) odvijaju se u skladu s opisanim općim okvirom. Naime, prema informacijama kojima Komisija raspolaže, brojni veliki proizvođači proizvoda iz postupka revizije u državnom su vlasništvu. Raspoloživi dokazi stoga upućuju na to da su proizvođači folija od aluminija u NRK-u u vlasništvu ili pod kontrolom kineske vlade odnosno da ih kineska vlada politički nadzire ili im pruža smjernice te da ne posluju u skladu s tržišnim načelima.

(67)

Osim toga što kontrolira gospodarstvo jer je vlasnik poduzeća u državnom vlasništvu, kineska država može utjecati na cijene i troškove putem prisutnosti države u poduzećima. Iako se može smatrati da je pravo relevantnih državnih tijela da imenuju i razrješuju ključno upravljačko osoblje u poduzećima u državnom vlasništvu, kako je predviđeno kineskim zakonodavstvom, u skladu s odgovarajućim pravima vlasništva (28), ogranci KPK-a u poduzećima u državnom i privatnom vlasništvu još su jedan način na koji država može utjecati na poslovne odluke. U skladu s pravom trgovačkih društava NRK-a, u svakom društvu mora se uspostaviti organizacija KPK-a (s najmanje tri člana KPK-a kako je određeno u Statutu KPK-a (29)), a društvo je dužno osigurati potrebne uvjete za aktivnosti partijske organizacije. Čini se da se u prošlosti taj zahtjev nije uvijek poštovao ili strogo provodio. Međutim, barem od 2016. KPK ponovno ističe svoje zahtjeve u pogledu kontrole poslovnih odluka u poduzećima u državnom vlasništvu kao pitanje političkog načela. Zabilježeno je i da KPK vrši pritisak na privatna društva da na prvo mjesto stave „patriotizam” i da se pridržavaju partijske stege (30). U 2017. zabilježeno je da partijske ćelije postoje u 70 % od približno 1,86 milijuna društava u privatnom vlasništvu i da se organizacije KPK-a sve više potiče da imaju konačnu riječ u donošenju poslovnih odluka u društvima u kojima djeluju (31). Ta se pravila općenito primjenjuju u kineskom gospodarstvu, među ostalim i na proizvođače proizvoda iz postupka revizije i dobavljače njihovih ulaznih materijala.

(68)

Sljedeći primjer dobro prikazuje prethodno navedeni trend sve veće razine intervencije kineske vlade u sektoru aluminija:

(69)

China Aluminium International Engineering Corporation Limited („Chalieco”), kineski proizvođač aluminija u državnom vlasništvu, izmijenio je 2017. svoj statut te je veću važnost dao ulozi partijskih ćelija u društvu. Uključeno je čitavo poglavlje o partijskom odboru, a u njegovu članku 113. navodi se sljedeće: „Pri odlučivanju o važnim korporativnim pitanjima Odbor se prethodno savjetuje s Partijskim odborom Društva.” (32) Nadalje, u svojem godišnjem izvješću za 2017. (33) društvo Aluminum Corporation of China („Chalco”) navodi da su određeni direktori, članovi nadzornog odbora i više rukovodeće osoblje, uključujući predsjednika uprave i izvršnog direktora te predsjednika nadzornog odbora, članovi KPK-a.

(70)

Prisutnost i intervencija države na financijskim tržištima (vidjeti i odjeljak 3.3.1.8. u nastavku), kao i u nabavi sirovina i ulaznih materijala imaju dodatni učinak narušavanja tržišta. Stoga prisutnost države u poduzećima, uključujući poduzeća u državnom vlasništvu, u sektoru aluminija i u drugim sektorima (kao što su financijski sektor i sektor ulaznih materijala) omogućuju vladi da utječe na cijene i troškove.

(71)

Smjer kineskoga gospodarstva u znatnoj mjeri određuje složeni sustav planiranja u skladu s kojim se utvrđuju prioriteti i propisuju cijevi na koje se središnja i lokalne vlasti moraju usredotočiti. Odgovarajući planovi postoje na svim razinama države i obuhvaćaju gotovo sve gospodarske sektore, ciljevi utvrđeni instrumentima planiranja obvezujući su, a tijela na svakoj razini uprave prate kako se ti planovi provode na odgovarajućoj nižoj razini vlasti. Zbog sustava planiranja u NRK-u resursi se usmjeravaju u sektore za koje je vlada odredila da su strateški ili na drugi način politički važni, umjesto da se dijele u skladu s tržišnim silama (34).

(72)

Na primjer, vlada ima ključnu ulogu u razvoju kineskog sektora aluminija (uključujući proizvod iz postupka revizije). Postoje brojni planovi, direktive i drugi dokumenti koji se odnose na aluminij, izdani na nacionalnoj, regionalnoj i općinskoj razini, iz kojih je jasno vidljiv visok stupanj intervencije kineske vlade. Tim i drugim instrumentima vlada usmjerava i kontrolira gotovo svaki aspekt razvoja i funkcioniranja sektora aluminija.

(73)

Te politike i ciljevi za sektor aluminija imaju važan izravan ili neizravan učinak na troškove proizvodnje proizvoda iz postupka revizije.

(74)

Iako 13. petogodišnji plan za gospodarski i socijalni razvoj (35) ne sadržava posebne odredbe o aluminiju, za industriju obojenih metala općenito predviđena je strategija promicanja suradnje u pogledu međunarodnog proizvodnog kapaciteta i proizvodnje opreme. Kako bi se ti ciljevi ostvarili, u planu se potvrđuje da će se ojačati sustavi potpore povezani s oporezivanjem, financijama, osiguranjem, platformama za ulaganja i financiranje te platformama za procjenu rizika (36).

(75)

U odgovarajućem sektorskom planu, Planu razvoja industrije obojenih metala (2016.–2020.) („Plan”), utvrđuju se konkretne politike i ciljevi koje vlada namjerava ostvariti u nizu industrija obojenih metala (37), uključujući aluminij.

(76)

Cilj je Plana unaprjeđenje raspona vrsta proizvoda koje proizvodi kineska industrija aluminija, među ostalim podupiranjem inovacija. U njemu se poziva na brzi razvoj sustava mješovitog vlasništva i jačanje dinamičnosti poduzeća u državnom vlasništvu. Predviđaju se i mogućnost stvaranja zaliha obojenih metala i poboljšanje sigurnosti resursa, uključujući aluminij, te se određuju konkretni kvantitativni ciljevi za smanjenje potrošnje električne energije, povećanje omjera recikliranog aluminija u proizvodnji i povećanje iskorištenosti kapaciteta (38).

(77)

U Planu se predviđaju i strukturne prilagodbe sa strožom kontrolom novih talionica te ukidanje zastarjelih kapaciteta. Njime se predviđa geografska raspodjela postrojenja za preradu, usmjeren je na projekte za povećanje iskorištavanja resursa boksita i aluminijeva oksida te obuhvaća opskrbu električnom energijom i politiku određivanja cijena (39).

(78)

S obzirom na širok opseg mjera i politika, taj je plan nastavak Plana revitalizacije i prilagodbe industrije obojenih metala iz 2009. koji je donesen kako bi se ublažili negativni učinci financijske krize na industriju obojenih metala. Ključni ciljevi utvrđeni u planu uključuju, među ostalim, kontrolu obujma proizvodnje, restrukturiranje, nabavu sirovina, politiku poreza na izvoz, sigurnost resursa, stvaranje zaliha, tehnološke inovacije, financijsku politiku te planiranje i provedbu (40).

(79)

Standardni uvjeti primjenjivi na industriju aluminija još su jedan dokument politike usmjeren na sektor aluminija, koji je Ministarstvo industrije i informacijske tehnologije izdalo 18. srpnja 2013. kako bi se ubrzala strukturna prilagodba i spriječilo nekontrolirano širenje kapaciteta za taljenje aluminija. Standardnim uvjetima uvedene su minimalne količine proizvodnje za nova postrojenja, standardi kvalitete i sigurnost opskrbe za uvezeni i domaći boksit i aluminijev oksid. U Standardnim uvjetima navodi se da je Ministarstvo industrije i informacijske tehnologije tijelo zaduženo za standardizaciju industrije aluminija i upravljanje tom industrijom te za objavu popisa društava s odobrenjem za poslovanje u industriji aluminija (41).

(80)

Osim toga, u Uvjetima za ulaz primjenjivima na industriju aluminija, koje je Nacionalno povjerenstvo za razvoj i reforme izdalo u listopadu 2007., a službeno su na snazi od 2016., glavni je cilj promicanje razvoja industrije aluminija i smanjenje emisija stakleničkih plinova (42).

(81)

Naposljetku, u Smjernicama za ubrzanje restrukturiranja industrije aluminija („Smjernice za restrukturiranje”) (43), koje je Nacionalno povjerenstvo za razvoj i reforme izdalo u travnju 2006., aluminij se smatra temeljnim proizvodom za razvoj nacionalnoga gospodarstva.

(82)

U Smjernicama za restrukturiranje navedeno je da se u provedbi politike industrijskog razvoja koju je odobrilo Državno vijeće moraju ostvariti posebni ciljevi u određenim područjima. Ta su područja:

(83)

Kad je riječ o organizaciji industrije i ukidanju zastarjelih kapaciteta, ciljevi navedeni u Smjernicama za restrukturiranje nastoje se ostvariti i u okviru novijih politika, na primjer u okviru Plana kojim se poduzeća za obojene metale potiču na stvaranje saveza na početku i na kraju proizvodnog lanca i restrukturiranje unutar sektora i među sektorima kako bi se povećala koncentracija sektora i ojačala poslovna integracija i reorganizacija postupaka (vidjeti i uvodne izjave od 74. do 76.).

(84)

Stoga brojni planovi, direktive i drugi dokumenti koji se odnose na aluminij, izdani na nacionalnoj, regionalnoj i općinskoj razini, jasno ukazuju na visok stupanj intervencije kineske vlade u sektoru aluminija (44). Tim i drugim instrumentima vlada usmjerava i kontrolira gotovo svaki aspekt razvoja i funkcioniranja tog sektora.

(85)

Osim planova, državne intervencije u tom sektoru poprimile su oblik, među ostalim, mjera povezanih s izvozom, uključujući izvozne pristojbe, izvozne kvote, zahtjeve u pogledu izvoznih rezultata i zahtjeve u pogledu najmanje izvozne cijene koji se odnose na različite sirovine za aluminij.

(86)

Kineska vlada dodatno destimulira izvoz primarnog aluminija i njegovih ulaznih materijala te se usmjerava na promicanje proizvoda od aluminija s većom dodanom vrijednošću. Taj se cilj nastoji ostvariti odobravanjem potpunih ili djelomičnih rabata na plaćanje PDV-a za proizvode od aluminija na kraju proizvodnog lanca u kombinaciji s nepotpunim rabatima na plaćanje PDV-a i izvoznim porezima na primarni aluminij (45).

(87)

Osim toga, utvrđeno je da na cijenu ključnih ulaznih materijala, kao što su energija i električna energija, utječu različite vrste državnih intervencija (46). Druge vrste državnih intervencija koje dovode do poremećaja na tržištu uključuju politiku stvaranja zaliha koja se provodi preko Ureda za državne rezerve i ulogu SHFE-a (47). Osim toga, u nekoliko je ispitnih postupaka trgovinske zaštite utvrđeno da kineska vlada dosljedno odobrava različite vrste mjera državne potpore proizvođačima aluminija (48). Opsežne intervencije kineske vlade u sektoru aluminija dovele su do viška kapaciteta (49), što je uvjerljivo najjasniji pokazatelj posljedica politika kineske vlade i poremećaja koji iz njih proizlaze.

(88)

U studiji OECD-a utvrđeno je da na tržišne sile u sektoru aluminija utječe i dodatna državna potpora. Ta se potpora obično pruža u obliku ulaznih materijala, posebno električne energije (50) i primarnog aluminijeva oksida, koji se prodaju po cijenama manjima od tržišne (51). U studiji OECD-a opisuje se i kako se ciljevi kineske vlade za sektor aluminija prenose u industrijske politike i konkretna djelovanja na pokrajinskoj i lokalnoj razini, uključujući, na primjer, dokapitalizacije, pravo prvenstva kad je riječ o posjedovanju rudnih bogatstava, državna bespovratna sredstva i subvencije te porezne poticaje (52).

(89)

Ukratko, kineska vlada uspostavila je mjere kojima subjekte navodi da postupaju u skladu s ciljevima javne politike pružanja potpore poticanim industrijama, uključujući proizvodnju proizvoda iz postupka revizije i sirovine koje se upotrebljavaju za njegovu proizvodnju. Takvim se mjerama sprječava uobičajeno djelovanje tržišnih sila.

(90)

Čini se da kineski stečajni sustav ne može ostvariti vlastite glavne ciljeve, kao što su pravedna namira tražbina i dugovanja te zaštita zakonitih prava i interesa vjerovnika i dužnika. Uzrok tomu vjerojatno je činjenica da, iako se kineski stečajni zakon službeno temelji na sličnim načelima kao odgovarajući zakoni u drugim zemljama, kineski sustav obilježava sustavno nedovoljna razina izvršenja. Broj stečaja i dalje je iznimno nizak u odnosu na veličinu gospodarstva zemlje, upravo zbog toga što postupci u slučaju nesolventnosti imaju brojne nedostatke, čiji je učinak odvraćanje od podnošenja zahtjeva za pokretanje stečajnog postupka. Nadalje, država i dalje ima snažnu i aktivnu ulogu u postupcima u slučaju nesolventnosti, što često ima izravan utjecaj na ishod tih postupaka (53).

(91)

Osim toga, nedostaci u sustavu imovinskih prava posebno su vidljivi kad je riječ o vlasništvu nad zemljištem i pravima na upotrebu zemljišta u NRK-u (54). Sva su zemljišta u vlasništvu države (zemljišta u ruralnim područjima u kolektivnom vlasništvu i zemljišta u urbanim područjima u državnom vlasništvu). Njihova raspodjela i dalje isključivo ovisi o državi. Postoje pravne odredbe kojima je cilj transparentna raspodjela prava upotrebe zemljišta po tržišnim cijenama, na primjer uvođenjem postupaka nadmetanja. Međutim, te se odredbe redovito ne poštuju te određeni kupci stječu svoje zemljište besplatno ili po cijenama manjima od tržišne (55). Osim toga, tijela pri raspodjeli zemljišta često nastoje ostvariti određene političke ciljeve, uključujući provedbu gospodarskih planova (56).

(92)

Stoga se čini da kineski stečajni zakon i zakon o nekretninama ne funkcioniraju pravilno, zbog čega dolazi do poremećaja pri spašavanju nesolventnih poduzeća i u vezi s osiguravanjem i stjecanjem zemljišta u NRK-u. Na temelju raspoloživih dokaza čini se da se ta razmatranja u potpunosti mogu primijeniti i na sektor aluminija te, konkretnije, na proizvod iz postupka revizije.

(93)

Taj nalaz potkrepljuje i privremeni nalaz Ministarstva trgovine SAD-a o postojanju subvencija u okviru ispitnog postupka u pogledu kompenzacijske pristojbe na određene folije od aluminija iz Narodne Republike Kine, u kojem je na temelju raspoloživih negativnih činjenica utvrđeno da vlada NRK-a osiguravanjem zemljišta uz naknadu manju od primjerene ostvaruje financijski doprinos u smislu odjeljka 771. (5)(D) Carinskog zakona iz 1930., kako je izmijenjen (57).

(94)

Sustav tržišnih plaća ne može se u potpunosti razviti u NRK-u jer se ograničuju prava radnika i zaposlenika na organiziranje. NRK nije ratificirao niz ključnih konvencija Međunarodne organizacije rada („ILO”), konkretno one o slobodi udruživanja i kolektivnom pregovaranju (58). Na temelju domaćeg prava djeluje samo jedna sindikalna organizacija. Međutim, ta organizacija ovisi o državnim tijelima te gotovo i da ne djeluje u području kolektivnog pregovaranja i zaštite prava radnika (59). Osim toga, mobilnost kineske radne snage ograničena je sustavom registracije kućanstava, koji lokalnim stanovnicima određenog upravnog područja ograničuje pristup svim davanjima iz sustava socijalne sigurnosti i ostalim davanjima. Zbog toga su radnici koji nemaju lokalnu boravišnu dozvolu u nepovoljnom položaju kad je riječ o zapošljavanju te primaju manji dohodak od radnika koji imaju boravišnu dozvolu (60). Ti nalazi dovode do poremećaja u području troškova plaća u NRK-u.

(95)

Komisija nije zaprimila dokaze da sektor aluminija, uključujući proizvod iz postupka revizije, ne podliježe kineskom sustavu radnog prava kako je prethodno opisano. Stoga poremećaji u području troškova plaća utječu na sektor aluminija izravno (kad je riječ o proizvodnji proizvoda iz postupka revizije) i neizravno (kad je riječ o pristupu kapitalu ili ulaznim materijalima koje pružaju društva u istom sustavu rada u NRK-u).

(96)

Na pristup poduzeća u NRK-u kapitalu utječu različiti poremećaji.

(97)

Prvo, kineski financijski sustav obilježen je snažnim tržišnim položajem banaka u državnom vlasništvu (61), koje pri odobravanju pristupa financijskim sredstvima uzimaju u obzir i druge kriterije, a ne samo ekonomsku održivost projekta. Slično kao nefinancijska poduzeća u državnom vlasništvu, banke su povezane s državom ne samo vlasništvom nego i osobnim vezama (izvršne direktore velikih financijskih institucija u državnom vlasništvu konačno imenuje KPK) (62) i, kao i nefinancijska poduzeća u državnom vlasništvu, banke redovito provode javne politike koje je osmislila vlada. Banke pritom poštuju izričitu zakonsku obvezu poslovanja u skladu s potrebama nacionalnoga gospodarskog i socijalnog razvoja te industrijskim politikama države (63). Tome pridonose i dodatna postojeća pravila u skladu s kojima se financijska sredstva usmjeravaju u sektore za koje je vlada odredila da se potiču ili su zbog nečeg drugog važni (64).

(98)

Iako je potvrđeno da se u različitim pravnim odredbama upućuje na potrebu poštovanja uobičajenog bankarskog poslovanja i bonitetnih pravila, kao što je potreba ispitivanja kreditne sposobnosti zajmoprimca, na temelju velike većine dokaza, uključujući nalaze ispitnih postupaka trgovinske zaštite, može se zaključiti da te odredbe imaju samo sporednu ulogu u primjeni različitih pravnih instrumenata.

(99)

Osim toga, rejting obveznica i kreditni rejting često se iskrivljuju zbog različitih razloga, među ostalim i zbog činjenice da na procjenu rizika utječu strateška važnost nekog poduzeća za kinesku vladu i snaga bilo kakvog implicitnog jamstva vlade. Procjene uvelike upućuju na to da kineski kreditni rejtinzi sustavno odgovaraju nižim međunarodnim rejtinzima.

(100)

Tome pridonose i dodatna postojeća pravila u skladu s kojima se financijska sredstva usmjeravaju u sektore za koje je vlada odredila da se potiču ili su zbog nečeg drugog važni (65). Kad je riječ o sektoru aluminija, Smjernicama za restrukturiranje uvedena je obveza davanja zajmova društvima koja ispunjuju zahtjeve odgovarajućih državnih industrijskih politika (66). Posljedica je takvih intervencija u raspodjelu kapitala ta da se pri odobravanju kredita prednost daje poduzećima u državnom vlasništvu, velikim privatnim poduzećima s dobrim vezama i poduzećima u ključnim industrijskim sektorima, što znači da dostupnost i trošak kapitala nisu jednaki za sve sudionike na tržištu. Naime, postoje dokazi, među ostalim i kad je riječ o sektoru aluminija, da banke odobravaju povlašteni tretman poduzećima u državnom vlasništvu u obliku kamatnih stopa, iznosa i uvjeta za zajmove, zbog čega poduzeća u državnom vlasništvu imaju konkurentsku prednost (67).

(101)

Drugo, troškovi zaduživanja održavaju se na umjetno niskoj razini kako bi se potaknuo rast ulaganja. To je dovelo do prekomjerne uporabe kapitalnih ulaganja sa sve manjim povratima ulaganja. Primjer je za to nedavni rast učinka korporativne poluge u državnom sektoru unatoč naglom padu profitabilnosti, što navodi na zaključak da mehanizmi koji djeluju u bankarskom sustavu ne reagiraju na način uobičajen u poslovnom okruženju.

(102)

U tom se pogledu u studiji OECD-a navode nepotvrđeni dokazi da su određeni proizvođači aluminija iz NRK-a dobili financijska sredstva po povlaštenim uvjetima, pri čemu je trošak financiranja naizgled razdvojen od odgovarajuće razine učinka korporativne poluge. Prema toj studiji jedan proizvođač aluminija u državnom vlasništvu u svojem je prospektu za obveznice iz 2016. naveo da prima znatnu financijsku potporu kineskih banaka za provedbu državne politike po kamatnoj stopi nižoj od referentne vrijednosti. Slično tomu, u prospektu za obveznice iz 2017. jednog drugog poduzeća u državnom vlasništvu upućuje se na snažne veze tog društva i kineskih banaka, među ostalim i banaka za provedbu državne politike koje su tom društvu osigurale povoljne izvore financiranja. U studiji OECD-a u tom se pogledu zaključuje da, iako mogu postojati brojni razlozi zašto su kamatne stope niske za ta poduzeća, razlika između loših financijskih pokazatelja i niskih kamatnih stopa može navesti na zaključak da potencijalno postoji određeno podcjenjivanje rizika povezanog s tim zajmoprimcima (68).

(103)

Treće, iako je u listopadu 2015. postignuta liberalizacija nominalnih kamatnih stopa, cjenovni signali i dalje nisu rezultat sila slobodnog tržišta, nego na njih utječu poremećaji izazvani djelovanjem države. Naime, udio kreditiranja po referentnoj ili nižoj stopi i dalje čini 45 % ukupnog kreditiranja te se čini da se povećala primjena ciljanog kreditiranja s obzirom na to da se njegov udio od 2015. znatno povećao usprkos pogoršanju gospodarskih uvjeta. Umjetno niske kamatne stope dovode do određivanja preniskih cijena, a time i do prekomjernog iskorištavanja kapitala.

(104)

Opći kreditni rast u NRK-u upućuje na sve lošiju učinkovitost raspodjele kapitala bez ikakvih znakova ograničavanja kredita koji bi se mogli očekivati u okruženju nenarušenog tržišta. Zbog toga je posljednjih godina zabilježen nagli porast broja loših kredita. Suočena s rastućim brojem rizičnih dugova kineska je vlada odlučila izbjeći neispunjenje obveza. Stoga su problemi loših dugova rješavani obnavljanjem duga, čime su nastala tzv. zombi-poduzeća, ili prijenosom vlasništva nad dugom (npr. spajanjima ili zamjenama duga za vlasnički kapital), a da pritom nije uvijek uklonjen opći problem zaduženosti niti su uklonjeni njegovi temeljni uzroci.

(105)

U biti, unatoč nedavnim mjerama koje su poduzete u svrhu liberalizacije tržišta, na sustav kreditiranja poduzeća u NRK-u utječu znatni sustavni problemi i poremećaji koji proizlaze iz trajne i sveobuhvatne uloge države na tržištima kapitala.

(106)

Nisu dostavljeni dokazi o tome da bi sektor aluminija, uključujući proizvod iz postupka revizije, bio izuzet od prethodno opisanih državnih intervencija u financijski sustav. Stoga znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječe i na tržišne uvjete na svim razinama.

(107)

Komisija je primijetila da poremećaji opisani u Izvješću nisu ograničeni općenito na sektor aluminija ni posebno na proizvod iz postupka revizije. Raspoloživi dokazi pokazuju upravo suprotno, odnosno da se činjenice i značajke kineskog sustava opisane u prethodnim odjeljcima od 3.3.1.1. do 3.3.1.5 te u dijelu I. Izvješća primjenjuju u cijeloj zemlji i u svim sektorima gospodarstva. Isto vrijedi i za čimbenike proizvodnje prethodno opisane u odjeljcima od 3.3.1.6. do 3.3.1.8. te u dijelu II. Izvješća.

(108)

Za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije potrebni su različiti ulazni materijali. U dokumentaciji ispitnog postupka nema dokaza o tome da se ti ulazni materijali ne nabavljaju u NRK-u. Kada kineski proizvođači folija od aluminija kupuju/ugovaraju nabavu tih ulaznih materijala, cijene koju plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Na primjer, dobavljači ulaznih materijala zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Dobavljači u NRK-u mogu pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru/raspodjeli kapitala; podliježu sustavu prava na korištenje zemljišta koji narušava troškove upotrebe zemljišta; te, najvažnije, podliježu sustavu planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i na sve sektore, te stoga izravno i neizravno utječe na njihov postupak proizvodnje.

(109)

Stoga ne samo da se ne smiju upotrijebiti domaće prodajne cijene proizvoda iz postupka revizije, nego i svi troškovi inputa (uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje, rad itd.) u jednakoj mjeri narušeni znatnim poremećajima u smislu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe jer na određivanje njihove cijene utječu znatne državne intervencije, kao je opisano u dijelovima I. i II. Izvješća. Naime, državne intervencije opisane u pogledu raspodjele kapitala, zemljišta, rada, energije i sirovina prisutne su u cijelom NRK-u. To znači, na primjer, da je ulazni materijal koji je proizveden u NRK-u kombinacijom niza čimbenika proizvodnje vjerojatno izložen znatnim poremećajima u smislu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Komisija nije zaprimila dokaze niti je utvrdila suprotne dokaze koji bi opovrgnuli taj nalaz. Isto vrijedi i za ulazne materijale za ulazne materijale i tako dalje. U ovom ispitnom postupku ni kineska vlada ni proizvođači izvoznici nisu iznijeli suprotni dokaz ili argument.

(110)

Analiza iz odjeljaka od 3.3.1.2. do 3.3.1.9., koja uključuje ispitivanje svih raspoloživih dokaza o intervenciji NRK-a u svoje gospodarstvo općenito i u sektoru aluminija (uključujući proizvod iz postupka revizije), pokazala je da cijene ili troškovi, uključujući troškove sirovina, energije i rada, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Na temelju toga i zbog nesuradnje kineske vlade i proizvođača izvoznika Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(111)

Komisija je stoga uobičajenu vrijednost izračunala isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti, to jest, u ovom slučaju, na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, što se razmatra u sljedećem odjeljku. Komisija je podsjetila na to da nijedan proizvođač izvoznik nije surađivao u ispitnom postupku nakon podnošenja obrazaca za odabir uzorka te da nije iznesena nijedna tvrdnja o tome da neki domaći troškovi nisu narušeni na temelju članka 2. stavka 6.a točke (a) treće alineje osnovne uredbe.

(112)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe uobičajena vrijednost izračunana je na temelju troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji.

(113)

Kriteriji za odabir reprezentativne zemlje bili su sljedeći:

(114)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 28. do 29., Komisija je u bilješci od 19. travnja 2018. zainteresirane strane obavijestila da je samo Tursku utvrdila kao moguću reprezentativnu zemlju te je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe i predlože druge zemlje. U tom pogledu nisu zaprimljene nikakve primjedbe.

(115)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 30. do 31., Komisija je u obavijesti od 3. listopada 2018. potvrdila da namjerava upotrijebiti Tursku kao potencijalnu reprezentativnu zemlju te je zatražila da se dostave primjedbe. Ni u tom pogledu nisu zaprimljene nikakve primjedbe.

(116)

Svjetska banka Tursku smatra zemljom na sličnom stupnju gospodarskog razvoja kao NRK; na temelju bruto nacionalnog dohotka („BND”) ona je razvrstana u kategoriju zemalja s „višim srednjim dohotkom” (70), slično kao NRK.

(117)

Komisija je u obavijesti od 19. travnja 2018. navela da je utvrdila proizvođača proizvoda iz postupka revizije u Turskoj, društvo Sedat Tahir A.Ș. Zainteresirane strane pozvane su da dostave primjedbe i predlože druge proizvođače u drugim reprezentativnim zemljama koji ispunjuju kriterije iz članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe. Nisu zaprimljene primjedbe ni prijedlozi o primjerenosti reprezentativne zemlje niti je kao reprezentativna zemlja predložena neka druga zemlja osim Turske.

(118)

Komisija je u bilješci od 19. travnja 2018. navela da su sirovina koja služi kao glavni ulazni materijal (tj. folije od aluminija u takozvanim velikim svitcima mase veće od 10 kg) i proizvod iz postupka revizije (tj. folije od aluminija u malim svitcima mase ne veće od 10 kg) razvrstani u iste oznake HS, 7607 11 odnosno 7607 19. Kako bi se osigurala ispravna identifikacija ulaznog materijala, samo se zemlje koje dodatno razlikuju glavni ulazni materijal i proizvod iz postupka revizije mogu smatrati odgovarajućim reprezentativnim zemljama za valjan izračun uobičajene vrijednosti. U toj se fazi smatralo da je samo u Turskoj glavni ulazni materijal razvrstan u različite oznake od proizvoda iz postupka revizije te da je dostupan cjelovit skup javnih podataka.

(119)

Zainteresirane strane pozvane su da dostave primjedbe, među ostalim, o primjerenosti Turske u skladu s prethodno navedenim kriterijima. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

(120)

Kad je riječ o Turskoj, podaci o uvozu glavnih sirovina upotrijebljenih u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije bili su raspoloživi u bazi podataka Global Trade Atlas, dok su podaci o drugim važnim čimbenicima proizvodnje, kao što su troškovi rada i električne energije, isto tako bili raspoloživi na web-mjestu Turskog zavoda za statistiku.

(121)

U ispitnom postupku utvrđeno je da su financijski podaci za turskog proizvođača, društvo Sedat Tahir A.Ș., javno dostupni za godinu 2017.

(122)

Na temelju članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe cilj je u mogućoj reprezentativnoj zemlji pronaći sve odgovarajuće nenarušene čimbenike proizvodnje koje upotrebljavaju kineski proizvođači te nenarušene iznose režijskih troškova proizvodnje, troškova prodaje te općih i administrativnih troškova i dobiti, ili što više takvih čimbenika i iznosa.

(123)

S obzirom na prethodnu analizu, Turska ispunjuje sve kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe da se smatra odgovarajućom reprezentativnom zemljom. Konkretno, Turska ima proizvodnju proizvoda iz postupka revizije te cjelovit skup podataka raspoloživih za sve čimbenike proizvodnje, režijske troškove proizvodnje, troškove prodaje te opće i administrativne troškove i dobit.

(124)

Budući da je utvrđeno da je Turska odgovarajuća reprezentativna zemlja u ovom postupku, nije bilo potrebno dodatno analizirati razinu socijalne zaštite i zaštite okoliša u Turskoj.

(125)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) četvrtim stavkom osnovne uredbe, „[i]zračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”.

(126)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 28. do 31., Komisija je navela da je utvrdila proizvođača, društvo Sedat Tahir A.S., čiji su financijski izvještaji javno dostupni i koji proizvodi proizvod iz postupka revizije u potencijalnoj reprezentativnoj zemlji. Navela je i da namjerava upotrijebiti podatke iz računa dobiti i gubitka društva Sedat Tahir A.Ș. za 2017. kao osnovu za utvrđivanje postotaka troškova prodaje te općih i administrativnih troškova i dobiti za izračun uobičajene vrijednosti. U tom pogledu u utvrđenom roku od deset dana nisu zaprimljene nikakve primjedbe.

(127)

U raspoloživim podacima iz računa dobiti i gubitka društva Sedat Tahir A.Ș. režijski troškovi proizvodnje nisu bili zasebno utvrđeni, pa je Komisija smatrala da su uključeni u trošak prodane robe ili trošak proizvodnje.

(128)

Komisija je zatim upotrijebila podatke iz računa dobiti i gubitka društva Sedat Tahir A.Ș. za 2017. kao osnovu za utvrđivanje postotaka troškova prodaje te općih i administrativnih troškova i dobiti u trošku proizvodnje kako bi ih primijenila na izračunani trošak proizvodnje kao dodatni temelj izračunane uobičajene vrijednosti.

(129)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”.

(130)

Komisija je u bilješci od 19. travnja 2018. navela da namjerava upotrijebiti bazu podataka Global Trade Atlas („GTA”) za utvrđivanje nenarušenih troškova prvih pet sirovina koje služe kao ulazni materijali utvrđenih u tablici 1. u nastavku. Komisija je navela i da namjerava upotrijebiti Turski zavod za statistiku kao izvor za troškove rada i troškove električne energije. Dodala je i da planira upotrijebiti bazu podataka Orbis kao izvor javno dostupnih financijskih izvještaja za utvrđivanje razumnog iznosa troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti.

(131)

Kako je već navedeno u uvodnoj izjavi 28., u bilješci od 19. travnja 2018. Komisija je utvrdila početni popis čimbenika proizvodnje i turske izvore koje namjerava upotrijebiti za sve čimbenike proizvodnje kao što su materijali, energija i rad koji se upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije.

(132)

S obzirom na to da proizvođači izvoznici nisu surađivali, Komisija je za utvrđivanje troška proizvodnje upotrijebila iznose potrošnje različitih čimbenika proizvodnje koji se upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije, dobivene od velikog proizvođača iz Unije u uzorku i primijenila ih na turske jedinične troškove dobivene iz različitih izvora navedenih u uvodnim izjavama od 130. do 144. za različite čimbenike proizvodnje koji se upotrebljavaju za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije. Naime, na temelju informacija raspoloživih iz početnog ispitnog postupka, čini se da su postupak proizvodnje kineskih proizvođača izvoznika i upotrijebljeni materijali identični onima koje je dostavio dotični proizvođač iz Unije.

(133)

Uzimajući u obzir sve informacije koje su dostavile zainteresirane strane i rezultate posjeta radi provjere u poslovnim prostorima jednog od podnositelja zahtjeva, utvrđeni su, gdje je primjenjivo, sljedeći čimbenici proizvodnje, oznake HS i dvanaestoznamenkaste turske tarifne oznake.

Tablica 1.

(134)

Kad je riječ o folijama od aluminija, podnositelji zahtjeva naveli su da je standardna sirovina koja se upotrebljava folije od aluminija, bez podloge, valjane, ali dalje neobrađivane, razvrstane u oznaku HS 7607 11. To su potvrdila dva od četiriju kineskih proizvođača koji su dostavili odgovore na Prilog III. Obavijesti o pokretanju postupka. Jedan od podnositelja zahtjeva dostavio je dodatnu informaciju da su dvanaestoznamenkaste turske tarifne oznake za velike svitke 7607 11 19 00 11 i 7607 11 19 00 12. Budući da nisu zaprimljene dodatne informacije od kineskih proizvođača ni primjedbe od drugih zainteresiranih strana, Komisija je za potrebe izračuna uobičajene vrijednosti odlučila upotrijebiti navedene dvanaestoznamenkaste tarifne oznake.

(135)

Kad je riječ o kutiji u boji/kartonskoj kutiji za jedan svitak, podnositelji zahtjeva naveli su da je primjenjiva oznaka HS 4819 10, dok je jedan kineski proizvođač naveo da je primjenjiva oznaka HS 4819 20. Oznaka HS 4819 10 uključuje „…kutije od valovitog papira ili kartona”, dok oznaka HS 4819 20 uključuje „…kutije od nevalovitog papira ili kartona”. S obzirom na to da su primjenjive kutije nevalovite, Komisija je odlučila ispitati oznaku HS 4819 20. Turska nomenklatura detaljnije je ispitana u okviru te oznake HS, ali nije utvrđen precizniji odgovarajući opis. Komisija je stoga odlučila upotrijebiti navedenu šesteroznamenkastu oznaku HS za potrebe utvrđivanja troška tog elementa troška proizvodnje koji će se upotrijebiti za izračun uobičajene vrijednosti.

(136)

Kad je riječ o papirnatoj jezgri, podnositelji zahtjeva naveli su istu oznaku HS 4819 10 kao i za kutiju u boji/kartonsku kutiju. Komisija je preispitivanjem njegova opisa zaključila da bi taj proizvod trebalo razvrstati pod „ostale kolute od kartona” u oznaku HS 4822 90. Turska nomenklatura detaljnije je ispitana u okviru te oznake HS, ali nije utvrđen precizniji odgovarajući opis, te je Komisija stoga odlučila upotrijebiti navedenu šesteroznamenkastu oznaku HS 4822 90 za potrebe utvrđivanja troška tog elementa troška proizvodnje koji će se upotrijebiti za izračun uobičajene vrijednosti.

(137)

Jedan od podnositelja zahtjeva dostavio je informaciju da je kao čimbenik proizvodnje potrebno uključiti vanjski spremnik (koji se upotrebljava za pakiranje 24 svitka folije od aluminija). Komisija je preispitivanjem njegova opisa zaključila da bi i taj proizvod trebalo razvrstati u oznaku HS 4819 20. Turska nomenklatura detaljnije je ispitana u okviru te oznake HS, ali nije utvrđen precizniji odgovarajući opis, te je Komisija stoga odlučila upotrijebiti navedenu šesteroznamenkastu oznaku HS 4819 20 za potrebe utvrđivanja troška tog elementa troška proizvodnje koji će se upotrijebiti za izračun uobičajene vrijednosti.

(138)

Kad je riječ o folijama od aluminija, Komisija je izdvojila vrijednost u eurima i količinu u kilogramima za uvoz u Tursku u 2017. iz ostatka svijeta, osim iz NRK-a, za turske tarifne oznake 7607 11 19 00 11 i 7607 11 19 00 12. Na temelju tih brojki Komisija je zatim izračunala ponderiranu prosječnu vrijednost uvoza u eurima po kilogramu za aluminij u velikim svitcima koja će se upotrijebiti kao relevantni trošak sirovina u trošku proizvodnje.

(139)

Kad je riječ o kutiji u boji/kartonskoj kutiji te o vanjskom spremniku, Komisija je izdvojila vrijednost u eurima i količinu u kilogramima za uvoz iz ostatka svijeta, osim iz NRK-a, u Tursku u godini 2017. za oznaku HS 4819 20. Na temelju tih brojki Komisija je zatim izračunala ponderiranu prosječnu vrijednost uvoza u eurima po kilogramu za kutiju u boji/kartonsku kutiju i za vanjski spremnik koja će se upotrijebiti kao relevantni trošak sirovina u trošku proizvodnje.

(140)

Kad je riječ o papirnatoj jezgri, Komisija je izdvojila vrijednost u eurima i količinu u kilogramima za uvoz u Tursku u 2017. iz ostatka svijeta, osim iz NRK-a, za oznaku HS 4822 90. Na temelju tih brojki Komisija je zatim izračunala ponderiranu prosječnu vrijednost uvoza u eurima po kilogramu za papirnatu jezgru koja će se upotrijebiti kao relevantni trošak sirovina u trošku proizvodnje.

(141)

Kad je riječ o ostacima folija od aluminija, jedan od podnositelja zahtjeva naveo je da se može smatrati da otpada nema i da stoga za ostatke ne bi trebalo uključiti nikakvu vrijednost u izračunani trošak proizvodnje. Budući da nije bilo drugih primjedaba, Komisija je odlučila primijeniti taj pristup.

(142)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina dostavljenih na vrata tvornice proizvođača izvoznika, Komisija je razmotrila je li primjereno uvoznoj cijeni dodati uvoznu pristojbu reprezentativne zemlje, Turske, i troškove domaćeg prijevoza materijala. Komisija je utvrdila da Turska nije primjenjivala uvoznu pristojbu na uvoz glavne sirovine, folije od aluminija u velikim svitcima, iz zemalja osim NRK-a iz kojih je dolazila većina uvoza. Kad je riječ o domaćem prijevozu materijala, s obzirom na to da nijedan kineski proizvođač nije surađivao, takve informacije nisu bile dostupne. Međutim, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 153., uobičajena vrijednost koja nije prilagođena za te uvozne pristojbe i troškove prijevoza već upućuje na visoku razinu dampinga u izvoznoj prodaji. Stoga je ispitivanje cijene domaćeg prijevoza materijala i uvoznih pristojbi, zbog čega bi se uobičajena vrijednost morala prilagoditi naviše za takve troškove, samo moglo dovesti do povećanja uobičajene vrijednosti, a time i dampinške marže. S obzirom na prethodno navedeno Komisija nije smatrala da je u ovom predmetu potrebno troškove sirovina prilagoditi za uvoznu pristojbu i troškove domaćeg prijevoza.

(143)

Kad je riječ o troškovima rada, Komisija je u svojoj bilješci od 3. listopada 2018. navela da namjerava upotrijebiti podatke koje je objavio Turski zavod za statistiku. Konkretno, Komisija je navela da namjerava upotrijebiti troškove rada po satu u sektoru proizvodnje za 2016., u gospodarskoj djelatnosti C.24 (proizvodnja metala (71)) u skladu s NACE Rev.2 (72), što su najnoviji dostupni statistički podaci (73). Navela je i da će se vrijednosti pravilno prilagoditi za inflaciju primjenom indeksa cijene domaćih proizvođača (74) koji objavljuje Turski zavod za statistiku. Budući da nije bilo primjedaba, Komisija je primijenila taj pristup.

(144)

Kad je riječ o troškovima električne energije, s obzirom na to da nije bilo informacija o razinama potrošnje u NRK-u, Komisija je u svojoj bilješci od 3. listopada 2018. navela da namjerava upotrijebiti prosječnu jediničnu cijenu električne energije za industrijske korisnike navedenu u priopćenju za medije koje je izdao Turski zavod za statistiku (75). Budući da nije bilo primjedaba, Komisija je primijenila taj pristup.

(145)

Komisija je uobičajenu vrijednost izračunala u sljedeća dva koraka.

(146)

Prvo, Komisija je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje. Zbog nesuradnje proizvođača izvoznika Komisija je zatim čimbenike upotrebe utvrđene na razini proizvodnog postupka jednog od podnositelja zahtjeva za materijale, rad i energiju pomnožila s nenarušenim jediničnim troškovima utvrđenima za reprezentativnu zemlju, Tursku.

(147)

Drugo, na prethodno navedene troškove proizvodnje Komisija je primijenila režijske troškove proizvodnje, troškove prodaje te opće i administrativne troškove i dobit društva Sedat Tahir A.Ș. Oni su utvrđeni na temelju godišnjeg izvješća društva Sedat Tahir A.Ș. za 2017.

(148)

Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. Budući da nijedan proizvođač izvoznik nije surađivao, uobičajena vrijednost utvrđena je na razini zemlje, a ne zasebno za svakog izvoznika i proizvođača.

(149)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 21., Komisija nije zaprimila nijedan odgovor proizvođača iz NRK-a na upitnik. Komisija je stoga utvrdila jednu ponderiranu prosječnu izvoznu cijenu za sve vrste aluminijske folije za kućanstva na temelju statističkih podataka Eurostata o uvozu („COMEXT”).

(150)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu na temelju cijena franko tvornica.

(151)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala pravedna usporedba Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe. Uobičajena vrijednost prilagođena je naviše za 2 % za troškove nepovratnog PDV-a, a izvozna cijena prilagođena je naniže za 1 %–3 % za troškove međunarodnog prijevoza tereta, osiguranja i domaćeg prijevoza.

(152)

Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom cijenom svih izvoza u Uniju u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(153)

Komisija je na temelju toga utvrdila da razina dampinške marže, izražena kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznosi više od 150 %. Komisija je stoga zaključila da se damping nastavio u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(154)

Komisija je nakon nalaza dampinga u razdoblju ispitnog postupka revizije analizirala postoji li vjerojatnost nastavka dampinga ako se mjere stave izvan snage.

(155)

Zbog nesuradnje proizvođača iz NRK-a to se ispitivanje temeljilo na informacijama koje su bile dostupne Komisiji, odnosno na informacijama dostavljenima u zahtjevu za reviziju i informacijama iz drugih dostupnih neovisnih izvora, kao što su službeni statistički podaci o uvozu i informacije koje su zainteresirane strane dostavile tijekom ispitnog postupka.

(156)

Kako bi ispitala vjerojatni razvoj uvoza u slučaju ukidanja mjera, Komisija je analizirala rezervni kapacitet u NRK-u i privlačnost tržišta Unije.

(157)

U zahtjevu za reviziju podnositelji zahtjeva podsjetili su na to da aluminijske velike svitke samo treba razrezati kako bi postali proizvod iz postupka revizije te je stoga kineski višak kapaciteta za aluminijske velike svitke relevantan za određivanje viška kapaciteta kad je riječ o proizvodu iz postupka revizije.

(158)

Kako je navedeno u zahtjevu za reviziju, u Provedbenoj uredbi Komisije od 17. prosinca 2015. o proširenju antidampinških mjera na aluminijske folije u velikim svitcima nakon revizije nakon isteka mjere (76) procijenjeno je da je kineski proizvodni kapacitet za sve vrste aluminijske folije veći od ukupne domaće potrošnje u Kini za 450 000 tona. Procijenjeno je i da će se taj proizvodni kapacitet povećati s 2,5 milijuna tona u 2014. na 2,8 milijuna tona u 2018. te da nije vjerojatno da će povećanje domaće potrošnje biti dostatno da apsorbira rastući kapacitet (77). Potrošnja proizvoda iz postupka revizije u Uniji iznosi približno 85 600 tona.

(159)

U konačnoj odluci u ispitnim postupcima u pogledu uvođenja antidampinških i kompenzacijskih pristojbi na folije od aluminija u velikim svitcima, koja se temeljila na odgovorima izvoznika i proizvođača u NRK-u, Komisija SAD-a za međunarodnu trgovinu predvidjela je da će rezervni kapacitet folija od aluminija u NRK-u u 2017. iznositi 161 233 tone, a u 2018. 157 305 tona (78), što znatno premašuje potražnju u EU-u.

(160)

Osim toga, u zaprimljenim odgovorima četiriju grupa proizvođača iz NRK-a koje su dostavile odgovore u okviru odabira uzorka potvrđeno je da one imaju prosječni rezervni kapacitet od približno 25 %.

(161)

Na temelju toga Komisija je utvrdila da u NRK-u postoji znatan višak kapaciteta te da stoga postoji velika vjerojatnost da će se u slučaju ukidanja antidampinških mjera obujam uvoza znatno povećati i izvršiti povećani pritisak na cijene.

(162)

Informacije koje su u tom pogledu dostavili podnositelji zahtjeva zainteresirane strane nisu osporile. Komisija nije pronašla dokaze koji su bili u suprotnosti s tim informacijama.

(163)

Kako bi se utvrdilo moguće kretanje uvoza u slučaju ukidanja mjera, Komisija je razmotrila privlačnost tržišta Unije s obzirom na cijene.

(164)

U tom pogledu analiza kineskih statističkih podataka o izvoznim cijenama nije korisna jer se u NRK-u i sirovina i gotov proizvod prijavljuju pod istim oznakama HS.

(165)

Međutim, analiza odgovora koje su u okviru odabira uzorka dostavili kineski proizvođači pokazuje da oni, usprkos mjerama na snazi, u prosjeku naplaćuju više cijene na tržištu EU-a nego na ostalim tržištima trećih zemalja te na domaćem tržištu. Naime, cijene na tržištu EU-a bile su prosječno 5 %–10 % više od cijena u ostalim trećim zemljama, te prosječno 20 %–25 % više od cijena na domaćem tržištu.

(166)

Kako je navedeno u zahtjevu za reviziju, i Turska i Indija primjenjuju antidampinške mjere protiv folija od aluminija iz NRK-a od 2014. odnosno 2017. Ako se dopusti istek mjera EU-a u pogledu aluminijske folije za kućanstva, zbog postojanja mjera protiv uvoza na ta ostala tržišta i privlačnosti tržišta EU-a u smislu cijene prodaja bi se vrlo vjerojatno preusmjerila na tržište EU-a.

(167)

Zbog znatnog obujma izvoza i tržišnih udjela iz NRK-a u razdoblju početnog ispitnog postupka (12 994 tona, 13,4 %) i trajnog izvoza proizvoda iz postupka revizije iz NRK-a u Uniju u razmatranom razdoblju (1 519 tona, 1,8 %), Komisija može zaključiti da je tržište Unije privlačno proizvođačima proizvoda iz postupka revizije iz NRK-a.

(168)

Stoga, ako se dopusti istek mjera, uvoz iz NRK-a u Uniju vjerojatno će se znatno povećati, i to po dampinškim cijenama.

(169)

Na temelju navedenog, a posebno s obzirom na dampinšku maržu utvrđenu u razdoblju ispitnog postupka revizije, znatni rezervni kapacitet dostupan u Kini i privlačnost tržišta Unije, Komisija očekuje da bi u slučaju ukidanja mjera vjerojatno došlo do nastavka dampinga te da će dampinški izvoz ulaziti na tržište Unije u znatnim količinama. Stoga se smatra da postoji vjerojatnost nastavka dampinga ako se dopusti istek antidampinških mjera koje su trenutačno na snazi.

(170)

Ispitni postupak pokazao je da je kineski uvoz nastavio ulaziti na tržište Unije po dampinškim cijenama u razdoblju ispitnog postupka revizije. Usprkos relativno malom obujmu uvoza u odnosu na potrošnju u Uniji, utvrđene dampinške marže potvrđene su analizom cijena izvoza u ostale treće zemlje, koje su naizgled čak i niže, kako je opisano u uvodnoj izjavi 165. S obzirom na elemente ispitane u odjeljcima 3.7.1. i 3.7.2. Komisija je isto tako zaključila da je vrlo vjerojatno da će u slučaju isteka mjera kineski proizvođači izvoziti u Uniju znatne količine aluminijske folije za kućanstva po dampinškim cijenama. Stoga postoje dokazi o vjerojatnosti nastavka dampinga i, u svakom slučaju, o vjerojatnosti ponavljanja dampinga u slučaju isteka mjera.

(171)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije istovjetni je proizvod proizvodilo 20 poznatih proizvođača u Uniji. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(172)

Komisija je štetu procijenila na temelju podataka o kretanjima u pogledu proizvodnje, proizvodnog kapaciteta, iskorištenosti kapaciteta, prodaje, tržišnog udjela, zaposlenosti, produktivnosti i rasta koje je prikupila na razini ukupne industrije Unije te podataka o kretanjima u pogledu cijena, profitabilnosti, novčanog toka, sposobnosti prikupljanja kapitala i ulaganja, zaliha, povrata ulaganja i plaća koje je prikupila na razini proizvođača iz Unije u uzorku.

(173)

Komisija je potrošnju u Uniji utvrdila zbrajanjem obujma prodaje industrije Unije u Uniji i ukupnog uvoza u Uniju u skladu s izvješćem Eurostata.

(174)

Potrošnja proizvoda iz postupka revizije u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 2.

Potrošnja u Uniji (u tonama)

(175)

Potrošnja u Uniji postupno se smanjila za 18 % u razmatranom razdoblju. Iz analize na godišnjoj razini vidljivo je to postupno smanjenje tijekom cijelog razdoblja, ubrzano od 2014. do 2015., a zatim uravnoteženo od 2016. do razdoblja ispitnog postupka revizije.

(176)

Komisija je utvrdila obujam uvoza iz NRK-a u Uniju na temelju podataka Eurostata na razini oznake TARIC i tržišnih udjela uvoza usporedbom tog obujma uvoza s potrošnjom u Uniji kako je prikazano u tablici 2.

(177)

Tržišni udio i uvoz iz NRK-a kretali su se kako slijedi:

Tablica 3.

Obujam uvoza i tržišni udio

(178)

Uvoz iz NRK-a bio je na vrhuncu 2014., 2015. zabilježen je znatan pad, 2016. blagi oporavak, a u razdoblju ispitnog postupka revizije još jedan znatan pad, što je u konačnici dovelo do ukupnog smanjenja za 57 % u razmatranom razdoblju. Tržišni udio uvoza smanjio se sa 3,4 % na 1,8 % u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(179)

Za analizu štete važno je napomenuti da je tijekom razmatranog razdoblja uvoz iz NRK-a i dalje ulazio u Uniju, uz plaćene carine.

(180)

Komisija je upotrijebila cijene uvoza iz NRK-a koje je dostavio Eurostat.

(181)

Prosječne cijene uvoza u Uniju iz NRK-a kretale su se kako slijedi:

Tablica 4.

Cijene uvoza iz NRK-a

(182)

Prosječne cijene uvoza iz NRK-a povećale su se za 25 % od 2014. do 2015., 2016. blago su se smanjile, a zatim su u razdoblju ispitnog postupka revizije pale gotovo na razinu iz 2014.

(183)

U razmatranom razdoblju prosječni iznos cijena uvoza iz NRK-a po toni i dalje je bio znatno niži od prosječnog iznosa prodajne cijene po toni i prosječnog iznosa troška proizvodnje industrije Unije po toni kako je navedeno u tablici 10.

(184)

Komisija je utvrdila nelojalno sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije uspoređujući ponderirane prosječne prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku koje se naplaćuju nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođene na razinu franko tvornica, i podatke Eurostata o uvoznoj cijeni za proizvod iz postupka revizije iz NRK-a na razini CIF, prilagođene cijeni u trenutku istovara, uključujući iznos uobičajene carine.

(185)

Rezultat usporedbe izražen je kao postotak prosječne cijene proizvođača iz Unije u uzorku u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(186)

Usporedbom je za uvoz iz NRK-a utvrđena prosječna marža sniženja cijena na tržištu Unije od 29,3 % u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(187)

Obujam uvoza u Uniju, njegov tržišni udio i kretanje cijena uvoza proizvoda iz postupka revizije iz ostalih trećih zemalja prikazan je u tablici 5. Obujam i kretanje cijena temelje se na podacima Eurostata.

Tablica 5.

Uvoz iz trećih zemalja osim NRK-a

(188)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja mijenjao se tijekom razmatranog razdoblja. Smanjio se za 37 % od 2014. do 2015., ali se zatim udvostručio u razdoblju ispitnog postupka revizije te je zabilježio ukupno povećanje od 28 % u razmatranom razdoblju.

(189)

Budući da se ukupna potrošnja u Uniji smanjila u razmatranom razdoblju, to je povećanje u istom razdoblju prouzročilo povećanje tržišnog udjela uvoza iz ostalih trećih zemalja s 3,8 % 2014. na 6,0 % u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(190)

U razmatranom razdoblju prosječne cijene uvoza iz trećih zemalja osim NRK-a povećale su se za 10 %, ali su bile znatno niže od razina cijena industrije Unije kako su navedene u tablici 10.

(191)

U razmatranom razdoblju uvoz proizvoda iz postupka revizije iz ostalih trećih zemalja uglavnom je dolazio iz Turske, Norveške i Tajlanda.

(192)

Podnositelji prijave u svojem su zahtjevu za reviziju tvrdili da se uvoz iz Norveške znatno povećao u razmatranom razdoblju, a da prema njihovim saznanjima o tom tržištu ondje nije bilo proizvodnje proizvoda iz postupka revizije. Podnositelji prijave tvrdili su i da se u Tajlandu i Indoneziji vrši pretovar proizvoda iz postupka revizije te su izrazili sumnju da ti proizvodi potječu iz NRK-a.

(193)

Komisija je analizirala podatke Eurostata o predmetnom uvozu. Obujam uvoza u Uniju iz Norveške, Tajlanda i Indonezije kretao se kako slijedi:

Tablica 6.

Uvoz iz Norveške, Tajlanda i Indonezije

(194)

Komisiji nije poznato da u Norveškoj postoji proizvodnja proizvoda iz postupka revizije. Komisija je isto tako utvrdila da je u razdoblju ispitnog postupka revizije uvoz iz Norveške, Tajlanda i Indonezije u potpunosti nadoknadio smanjenje uvoza iz NRK-a. Podnositelji prijave iznijeli su tvrdnju o mogućem izbjegavanju postojećih antidampinških mjera u pogledu uvoza iz NRK-a pretovarom u Norveškoj, Tajlandu i Indoneziji. Međutim, Komisija nije mogla provjeriti dokaze koji su dostavljeni u potporu toj tvrdnji.

(195)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitala sve relevantne gospodarske čimbenike i pokazatelje koji su u razmatranom razdoblju utjecali na stanje industrije Unije.

(196)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 12., Komisija je odabir uzorka provela radi utvrđivanja moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(197)

Za potrebe utvrđivanja štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete.

(198)

Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka koje je dostavila industrija Unije i provjerenih odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Podaci su se odnosili na sve proizvođače iz Unije.

(199)

Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju provjerenih podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku.

(200)

Komisija je utvrdila da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(201)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, količina prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost i produktivnost.

(202)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, prosječni jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(203)

Ukupna proizvodnja industrije Unije, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom su se razdoblju kretali kako slijedi:

Tablica 7.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta proizvođača iz Unije

(204)

Obujam proizvodnje industrije Unije smanjio se za 17 % u razmatranom razdoblju i pratio je smanjenje potrošnje u Uniji. To je smanjenje postalo manje izraženo od 2016. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije.

(205)

Proizvodni kapacitet industrije Unije u razmatranom se razdoblju smanjio za 8 %, što pokazuje da industrija Unije nije mogla u potpunosti smanjiti kapacitet kao odgovor na smanjenje proizvodnje u razmatranom razdoblju.

(206)

Iskorištenost kapaciteta mijenjala se u razmatranom razdoblju, ali je u odnosu na stanje iz 2014. najnižu razinu ostvarila u razdoblju ispitnog postupka revizije. Iskorištenost kapaciteta općenito se smanjila za 11 % u razmatranom razdoblju.

(207)

Obujam prodaje industrije Unije u Uniji i tržišni udio u razmatranom su se razdoblju kretali kako slijedi:

Tablica 8.

Obujam prodaje i tržišni udio proizvođača iz Unije

(208)

U razmatranom razdoblju obujam prodaje industrije Unije na tržištu Unije smanjio se za 19 %. To je smanjenje pratilo smanjenje potrošnje u Uniji.

(209)

Industrija Unije uspjela je povećati tržišni udio od 2014. do 2015., ali ga je 2016. ponovno izgubila. U razdoblju ispitnog postupka revizije tržišni udio industrije Unije bio je čak malo manji nego na početku razmatranog razdoblja.

(210)

U razmatranom razdoblju proizvodnja industrije Unije smanjila se za 17 %, dok se potrošnja u Uniji smanjila za 18 %, a obujam prodaje industrije Unije na tržištu Unije smanjio se za 19 %. Smanjenje obujma prodaje industrije Unije u razmatranom razdoblju trebalo bi promatrati u kontekstu smanjenja potrošnje u istom razdoblju. Tržišni udio Unije blago se smanjio.

(211)

Zaposlenost i produktivnost industrije Unije u razmatranom su se razdoblju kretale kako slijedi:

Tablica 9.

Zaposlenost i produktivnost proizvođača iz Unije

(212)

Zbog smanjene proizvodnje u razmatranom se razdoblju smanjila i zaposlenost u industriji Unije, i to za 7 %. Međutim, to smanjenje zaposlenosti manje je od smanjenja proizvodnje od 17 % u razmatranom razdoblju. To je utjecalo na produktivnost proizvođača iz Unije, koja se u razmatranom razdoblju smanjila za 11 %.

(213)

Prosječne prodajne cijene i trošak proizvodnje industrije Unije prema nepovezanim kupcima u Uniji u razmatranom su se razdoblju kretali kako slijedi:

Tablica 10.

Prosječne prodajne cijene u Uniji i jedinični troškovi

(214)

Prosječna prodajna cijena po toni industrije Unije prema nepovezanim kupcima u Uniji u razmatranom se razdoblju blago smanjila za 1 %, a u istom se razdoblju njezin trošak proizvodnje po toni povećao za 7 %.

(215)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom su se razdoblju kretali kako slijedi:

Tablica 11.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(216)

Prosječni troškovi rada po radniku u industriji Unije malo su se smanjili tijekom razmatranog razdoblja.

(217)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom su se razdoblju kretale kako slijedi:

Tablica 12.

Zalihe

(218)

Razina završnih zaliha mijenjala se tijekom razmatranog razdoblja. Tijekom tog razdoblja ukupno se smanjila za 7 %.

(219)

Komisija je utvrdila profitabilnost industrije Unije iskazivanjem dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje.

(220)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom su se razdoblju kretali kako slijedi:

Tablica 13.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(221)

Profitabilnost industrije Unije u razmatranom se razdoblju ukupno se znatno smanjila za 155 %. Iako se od 2014. do 2015. poboljšala za 9 %, u razdoblju ispitnog postupka revizije pala je na razinu poslovanja s gubitkom.

(222)

Neto novčani tok, sposobnost industrije Unije da samostalno financira svoje djelatnosti, smanjio se za 81 % u razmatranom razdoblju. Udvostručio se od 2014. do 2015., ali se zatim naglo smanjio 2016. i u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(223)

U razmatranom razdoblju godišnja ulaganja industrije Unije u istovjetni proizvod povećala su se za 4 %.

(224)

Povrat ulaganja industrije Unije, dobit izražena kao neto knjigovodstvena vrijednost imovine, smanjio se za 145 % u razmatranom razdoblju te je postao negativan u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(225)

U ispitnom postupku utvrđeno je da se u razmatranom razdoblju većina pokazatelja štete kretala negativno te da se gospodarsko i financijsko stanje industrije Unije pogoršalo.

(226)

S mjerama na snazi industrija Unije mogla je zadržati svoje razine cijena i tržišni udio na tržištu koje se smanjivalo.

(227)

Proizvodnja i obujam prodaje industrije Unije zabilježili su isto negativno kretanje kao i potrošnja Unije. Međutim, negativna kretanja njezine profitabilnosti, novčanog toka i povrata ulaganja nisu povezana s negativnim kretanjem potrošnje. Ti su se pokazatelji razvijali pozitivno na početku razmatranog razdoblja, nakon uvođenja mjera, ali su se brzo počeli pogoršavati zbog znatnog smanjenja potrošnje i povećanja troška proizvodnje. Unija je počela bilježiti gubitke u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(228)

Istodobno su se u razmatranom razdoblju povećali i apsolutni obujam i tržišni udio uvoza iz trećih zemalja te je taj uvoz, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 194., u potpunosti nadoknadio smanjenje uvoza iz NRK-a. Iako su prosječne cijene uvoza iz trećih zemalja bile na nižim razinama nego cijene industrije Unije, Komisija nije mogla zaključiti je li taj uvoz uzrokovao štetu industriji Unije jer njegova ponuda proizvoda nije bila poznata. Međutim, prosječna jedinična cijena iz trećih zemalja i dalje je mnogo veća od cijena po kojima je uvoz NRK-a ušao na tržište Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije. Stoga, pogoršano gospodarsko i financijsko stanje industrije Unije vremenski se podudara s trajnom prisutnošću reprezentativnog obujma dampinškog uvoza iz NRK-a na tržište Unije, koji je nastavio snižavati cijene industrije Unije, pa tako i vršiti nepošteni konkurentski pritisak na industriju Unije.

(229)

Komisija je nakon cjelovite ocjene čimbenika štete zaključila da industrija Unije nije poboljšala svoje gospodarsko i financijsko stanje i da se nije oporavila od materijalne štete koju je Komisija utvrdila u početnom ispitnom postupku.

(230)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li se materijalna šteta zbog uvoza iz NRK-a nastavila ako se dopusti istek mjera protiv NRK-a koje su na snazi. Ispitnim postupkom utvrđeno je da je u razdoblju ispitnog postupka revizije uvoz iz NRK-a izvršen po dampinškim cijenama (uvodna izjava 153.) i da postoji vjerojatnost da će se damping nastaviti ako se dopusti istek mjera (uvodna izjava 169.).

(231)

Kako bi utvrdila vjerojatnost nastavka štete u slučaju ukidanja mjera protiv NRK-a, Komisija je analizirala i. raspoloživi rezervni kapacitet u NRK-u; ii. privlačnost tržišta Unije; i iii. utjecaj kineskog uvoza na stanje industrije Unije ako se dopusti istek mjera.

(232)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 157. do 162., u NRK-u postoji znatan višak kapaciteta, koji uvelike premašuje ukupnu potrošnju u Uniji u razdoblju ispitnog postupka revizije. Osim toga, Komisija nije utvrdila nikakve elemente na temelju kojih bi se moglo zaključiti da će u bliskoj budućnosti doći do znatnog povećanja domaće potražnje za proizvodom iz postupka revizije u NRK-u ili na nekom drugom tržištu treće zemlje. Komisija je stoga zaključila da domaća potražnja u NRK-u ili na drugim tržištima trećih zemalja ne bi mogla apsorbirati raspoloživi rezervni kapacitet u NRK-u.

(233)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 165. do 167., tržište Unije privlačno je tržište za proizvođače izvoznike iz NRK-a. U razdoblju početnog ispitnog postupka (2010.–2011.) tržišni udio uvoza iz NRK-a bio je 13,4 %, što pokazuje moguću razinu uvoza iz NRK-a u slučaju isteka mjera.

(234)

Uvoz iz NRK-a bez antidampinške pristojbe snizio bi prodajne cijene industrije Unije za 29,3 % u razdoblju ispitnog postupka revizije. To pokazuje vjerojatnu razinu cijene uvoza iz NRK-a u slučaju ukidanja mjera. Na temelju toga vjerojatno je da bi se pritisak na cijene na tržištu Unije povećao u slučaju ukidanja mjera, pa bi industrija Unije pretrpjela dodatnu štetu.

(235)

Na temelju toga vjerojatno je da će proizvođači izvoznici iz NRK-a u slučaju izostanka mjera povećati prisutnost na tržištu Unije s obzirom na obujam i tržišni udio, i to po dampinškim cijenama koje bi dovele do znatnog sniženja prodajnih cijena industrije Unije.

(236)

Trajna prisutnost dampinškog uvoza iz NRK-a na tržištu Unije i njegova politika određivanja niskih cijena spriječila je industriju Unije da u potpunosti ostvari korist od postojećih antidampinških mjera i da se oporavi od prethodnog štetnog dampinga. Zbog prisutnosti tog dampinškog uvoza industrija Unije nije mogla svoje prodajne cijene prilagoditi povećanim troškovima, što je prouzročilo znatno smanjenje njezine profitabilnosti na razine ostvarivanja gubitka u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(237)

Kad bi se mjere ukinule, industrija Unije ne bi mogla zadržati svoj obujam prodaje i tržišni udio u odnosu na uvoz iz NRK-a po niskim cijenama. Vrlo je vjerojatno da bi se tržišni udio NRK-a brzo povećao ako bi se dopustio istek mjera. Gubitak obujma prodaje doveo bi do još niže stope iskorištenosti i povećanja prosječnog troška proizvodnje. Zajedno s povećanim cjenovnim pritiskom to bi dovelo do dodatnog pogoršanja ionako teškog financijskog stanja industrije Unije te u konačnici do zatvaranja proizvodnih pogona i nestanka industrije.

(238)

Komisija je stoga zaključila da postoji velika vjerojatnost da će istek postojećih mjera dovesti do nastavka štete zbog uvoza iz NRK-a i da će se ionako teško stanje industrije Unije vjerojatno dodatno pogoršati.

(239)

Ukidanje mjera najvjerojatnije bi prouzročilo znatno povećanje dampinškog uvoza iz NRK-a po nelojalno niskim cijenama u odnosu na cijene industrije Unije. Komisija je stoga zaključila da u slučaju ukidanja mjera postoji velika vjerojatnost nastavka štete.

(240)

Osim toga, Komisija je utvrdila da bi posljedica ukidanja mjera najvjerojatnije bila daljnje ponavljanje štete. Naime, čak i u slučaju da se trajna šteta koju je pretrpjela industrija Unije ne može pripisati predmetnom uvozu, Komisija je utvrdila da postoji velika vjerojatnost ponavljanja štete na temelju nižih cijena izvoza u treće zemlje (vidjeti uvodnu izjavu 165.), znatnih razina rezervnog kapaciteta u NRK-u te privlačnosti tržišta EU-a (vidjeti odjeljak 4.7.).

(241)

U skladu s člankom 21. osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Unije kao cjeline.

(242)

Komisija je pri utvrđivanju interesa Unije u obzir uzela interese svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika. Sve zainteresirane strane dobile su priliku iznijeti svoja stajališta u skladu s člankom 21. stavkom 2. osnovne uredbe.

(243)

Na temelju navedenoga Komisija je ispitala postoje li, bez obzira na zaključke o vjerojatnosti nastavka dampinga i štete, uvjerljivi razlozi koji bi doveli do zaključka da zadržavanje postojećih mjera nije u interesu Unije.

(244)

Ispitnim postupkom utvrđeno je da bi se ukidanjem mjera osjetljivo stanje industrije Unije vrlo vjerojatno znatno dodatno pogoršalo.

(245)

Komisija je stoga zaključila da bi nastavak mjera protiv NRK-a pogodovao industriji Unije.

(246)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 16. i 19., nijedan uvoznik ni korisnik nije se javio i sudjelovao u ovom ispitnom postupku. Kako je utvrđeno u prethodnim ispitnim postupcima s takvim izostankom suradnje, Komisija je zaključila da nastavak mjera ne bi imao negativan utjecaj na uvoznike i korisnike iz Unije.

(247)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da produljenje postojećih antidampinških mjera na uvoz proizvoda iz postupka revizije podrijetlom iz NRK-a nije u interesu Unije.

(248)

Sve su zainteresirane strane obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo zadržati antidampinške mjere na snazi. Dan im je i rok u kojem su mogle dostaviti primjedbe i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima. Nisu primljene nikakve primjedbe, podnesci ili zahtjevi za saslušanje.

(249)

Iz prethodnih razmatranja proizlazi da bi antidampinške mjere koje se primjenjuju na uvoz određenih folija od aluminija u svitcima podrijetlom iz NRK-a uvedene konačnom uredbom trebalo zadržati.

(250)

Stope antidampinške pristojbe za pojedinačna društva navedene u ovoj Uredbi primjenjuju se samo na uvoz proizvoda iz postupka revizije koji proizvode ta društva, odnosno konkretno navedeni pravni subjekti. Uvoz proizvoda iz postupka revizije koji proizvodi neko drugo društvo koje nije posebno navedeno nazivom i adresom u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte povezane s onima koji se posebno navode, ne može ostvariti korist od tih stopa i podliježe stopi pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(251)

Sve zahtjeve za primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe (npr. nakon promjene naziva subjekta ili nakon osnivanja novih proizvodnih ili prodajnih subjekata) trebalo bi odmah poslati Komisiji (79) sa svim relevantnim informacijama. Konkretno, promjene djelatnosti društva u pogledu proizvodnje, domaće i izvozne prodaje povezane s, na primjer, tom promjenom naziva ili promjenom proizvodnog ili prodajnog subjekta. Prema potrebi Uredba će se na odgovarajući način izmijeniti tako što će se ažurirati popis društava na koja se primjenjuju pojedinačne stope pristojbi.

(252)

S obzirom na članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (80), kada se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, kamata koju treba platiti trebala bi biti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(253)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog na temelju članka 15. stavka 1. osnovne uredbe,