PRILOG I.

Prilog I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 mijenja se kako slijedi:

Dio 1. mijenja se kako slijedi:

(a)

u odjeljku 1.1.2.2.2. tablica 1.1. zamjenjuje se sljedećim:

„Tablica 1.1.

Opće gornje granične vrijednosti

Razred opasnosti

Opće gornje granične vrijednosti koje se uzimaju u obzir

Akutna toksičnost:

—	1. – 3. kategorija

0,1 %

—	4. kategorija

1 %

Nagrizanje/nadraživanje kože

1 % (1)

Teška ozljeda oka/nadraživanje oka

1 % (2)

Specifična toksičnost za ciljane organe – jednokratno izlaganje, 3. kategorija

1 % (3)

Aspiracijska toksičnost

1 %

Opasno za vodeni okoliš

—	akutna toksičnost 1. kategorije

0,1 % (4)

—	kronična toksičnost 1. kategorije

0,1 % (4)

—	kronična toksičnost 2. – 4. kategorije

1 %”

(b)

odjeljak 1.1.3.7. zamjenjuje se sljedećim:

„1.1.3.7. Aerosoli

U slučaju razvrstavanja smjesa obuhvaćenih odjeljcima 3.1., 3.2., 3.3., 3.4., 3.8. i 3.9. vrijedi sljedeće pravilo: smjesa u obliku aerosola razvrstava se u istu kategoriju opasnosti kao ispitani neaerosolni oblik smjese pod uvjetom da dodani potiskivač ne utječe na opasna svojstva smjese nakon raspršivanja.”;

(c)

odjeljak 1.3.2.1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.3.2.1.

Ako se propan, butan i ukapljeni naftni plin ili smjesa koja sadržava te tvari i koja je razvrstana u skladu s kriterijima iz ovog Priloga stavlja na tržište u zatvorenim ponovno punjivim bocama ili jednokratno punjivim patronama unutar područja primjene norme EN 417 kao zapaljivi plinovi koji se oslobađaju samo radi gorenja (aktualno izdanje norme EN 417 ‚Metalne plinske patrone koje se ne mogu ponovo puniti, a služe za pohranu ukapljenih naftnih plinova, sa ili bez ventila, koje se koriste uz prenosive uređaje; konstrukcija, inspekcija, ispitivanje i označavanje’), te se boce ili patrone moraju označiti samo odgovarajućim piktogramom te oznakama upozorenja i oznakama obavijesti za zapaljivost.”

Dio 2. mijenja se kako slijedi:

(a)

u odjeljku 2.1.1.1. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)	tvari, smjese i proizvode koji nisu prethodno navedeni u točkama (a) i (b) i koji se proizvode radi stvaranja praktičnog eksplozivnog ili pirotehničkog učinka.”;

(b)

u odjeljku 2.1.2.2. točka (f) zamjenjuje se sljedećim:

„(f)

Odjeljak 1.6. Krajnje neosjetljivi proizvodi kod kojih nema opasnosti od eksplozije ogromnih razmjera:

—	proizvodi koji najvećim dijelom sadržavaju krajnje neosjetljive tvari ili smjese;

—	i za koje je vjerojatnost slučajnoga aktiviranja ili širenja zanemariva.”;

(c)

u odjeljku 2.1.4.1. treći odlomak zamjenjuje se sljedećim:

„Neke eksplozivne tvari i smjese navlažuju se vodom ili alkoholima, razrjeđuju se drugim tvarima ili se otapaju ili suspendiraju u vodi ili drugim tekućim tvarima kako bi se suzbila ili smanjila njihova eksplozivna svojstva. One bi mogle biti primjerene za razvrstavanje kao desenzitirani eksplozivi (vidjeti odjeljak 2.17.).”;

(d)

u odjeljku 2.1.4.1. slika 2.1.3. zamjenjuje se sljedećim:

„Slika 2.1.3.

Postupak uvrštavanja u podrazred unutar razreda eksploziva (1. razred za prijevoz)

Je li tvar/smjesa primjerena za razvrstavanje u podrazred 1.5.?

PODRAZ-RED 1.1

PODRAZ-RED 1.2

PODRAZ-RED 1.3

PODRAZ-RED 1.5

PODRAZ-RED 1.6

Je li riječ o izrazito neosjetljivoj tvari/smjesi koja može izazvati eksploziju ogromnih razmjera?

Je li proizvod krajnje neosjetljiv?

Je li proizvod primjeren za razvrstavanje u podrazred 1.6.?

Postoje li opasni učinci izvan pakiranja?

Je li glavna opasnost toplinsko zračenje i/ili silovito gorenje, ali bez opasnosti od udarnog vala ili rasprskavanja?

PODRAZRED 1.4

skupina kompati-bilnosti S

Je li proizvod izuzet po definiciji? (vidjeti 2.1.1.1.(b))

Je li tvar/smjesa ili proizvod proizveden radi stvaranja praktičnog eksplozivnog ili pirotehničkog učinka?

Bi li zbog opasnosti bilo onemogućeno gašenje požara u neposrednoj blizini?

Je li glavna opasnost opasno rasprskavanje?

Dolazi li do eksplozije ogromnih razmjera?

Zapakirati tvar/ smjesu

DIVISION 1.4

skupina kompatibilnosti osim S

Primjenjuje li se posebna odredba 347? (1)

ISPITNA SERIJA 5

ISPITNA SERIJA 6

PROIZVOD ILI TVAR/SMJESA PRIVREMENO RAZVRSTANI U OVAJ RAZRED (sa slike 2.1.2.)

NIJE EKSPLOZIV

ISPITNA SERIJA 7

(1)	Za dodatne informacije vidjeti poglavlje 3.3. Preporuka Ujedinjenih naroda za prijevoz opasnih tereta – ogledni propisi.”;

(e)

odjeljak 2.1.4.3. mijenja se kako slijedi:

uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:

„2.1.4.3.

postupak prihvaćanja za razred opasnosti ‚eksplozivi’ nije potrebno primjenjivati ako:”;

ii.

točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

organska tvar ili homogena smjesa organskih tvari sadržava kemijsku skupinu ili skupine koje se povezuju s eksplozivnim svojstvima:

—	te je njezina energija egzotermnog raspadanja manja od 500 J/g ili

—	njezino egzotermno raspadanje započinje na temperaturi od 500 °C ili višoj

kako je navedeno u tablici 2.1.3.”;

iii.

tablica 2.1.3. dodaje se odjeljku 2.1.4.3. točki (c):

„Tablica 2.1.3.

Odluka o primjeni postupka prihvaćanja za razred opasnosti ‚eksplozivi’ za organsku tvar ili homogenu smjesu organskih tvari

Energija raspadanja (J/g)	Temperatura na kojoj započinje raspadanje (°C)	Primijeniti postupak prihvaćanja? (Da/Ne)
< 500	< 500	Ne
< 500	≥ 500	Ne
≥ 500	< 500	Da
≥ 500	≥ 500	Ne

Energija egzotermnog raspadanja može se odrediti primjenom prikladne kalorimetrijske tehnike (vidjeti odjeljak 20.3.3.3. Preporuka UN-a za prijevoz opasnih tereta, Priručnika za ispitivanja s kriterijima).”;

(f)	u odjeljku 2.2. naslov se zamjenjuje sljedećim: „2.2. Zapaljivi plinovi”;

(g)

odjeljak 2.2.1. zamjenjuje se sljedećim:

„2.2.1. Definicije

2.2.1.1.

Zapaljivi plin znači plin ili smjesa plinova koja ima područje zapaljivosti u dodiru sa zrakom pri temperaturi od 20 °C i standardnom tlaku od 101,3 kPa.

2.2.1.2.

Piroforni plin znači zapaljivi plin koji se na zraku može spontano zapaliti na temperaturi od 54 °C ili nižoj.

2.2.1.3.

Kemijski nestabilan plin znači zapaljivi plin koji može reagirati eksplozivno čak i bez prisustva zraka ili kisika.”;

(h)

odjeljci 2.2.2.1. i 2.2.2.2. zamjenjuju se sljedećim:

„2.2.2.1.

Zapaljivi plin razvrstava se u 1.A, 1.B ili 2. kategoriju u skladu s tablicom 2.2.1. Zapaljivi plinovi koji su piroforni i/ili kemijski nestabilni uvijek se razvrstavaju u 1.A kategoriju.

Tablica 2.2.1.

Kriteriji za kategorizaciju zapaljivih plinova

Kategorija

Kriteriji

1.A

Zapaljivi plin

Plinovi koji pri temperaturi od 20 °C i standardnom tlaku od 101,3 kPa imaju sljedeća svojstva:

(a)	zapaljivi su u smjesi sa zrakom pri volumnom udjelu od 13 % ili manjem; ili

(b)	imaju područje zapaljivosti u dodiru sa zrakom od najmanje 12 postotnih bodova, neovisno o donjoj granici zapaljivosti,

osim ako podaci pokazuju da ispunjavaju kriterije za 1.B kategoriju

Piroforni plin

Zapaljivi plinovi koji se na zraku mogu spontano zapaliti na temperaturi od 54 °C ili nižoj

Kemijski nestabilan plin

Zapaljivi plinovi koji su kemijski nestabilni pri temperaturi od 20 °C i standardnom tlaku od 101,3 kPa

Zapaljivi plinovi koji su kemijski nestabilni na temperaturi višoj od 20 °C i/ili tlaku višem od 101,3 kPa

1.B

Zapaljivi plin

Plinovi koji ispunjavaju kriterije zapaljivosti za 1.A kategoriju, ali nisu piroforni ni kemijski nestabilni te imaju barem:

(a)	nižu granicu zapaljivosti pri volumnom udjelu većem od 6 % na zraku; ili

(b)	temeljnu brzinu gorenja manju od 10 cm/s

Zapaljivi plin

Plinovi različiti od plinova iz 1.A ili 1.B kategorije koji imaju područje zapaljivosti u smjesi sa zrakom pri temperaturi od 20 °C i standardnom tlaku od 101,3 kPa

NAPOMENA 1.:

Aerosoli se ne razvrstavaju kao zapaljivi plinovi. Vidjeti odjeljak 2.3.

NAPOMENA 2.:

Ako nema podataka kojima bi se opravdalo razvrstavanje u 1.B kategoriju, zapaljivi plin koji ispunjava kriterije za 1.A kategoriju automatski se razvrstava u 1.A kategoriju.

NAPOMENA 3.:

Do spontanog zapaljenja pirofornih plinova ne dolazi uvijek neposredno, nego i s odgodom.

NAPOMENA 4.:

Ako nema podataka o pirofornosti, smjesa zapaljivih plinova razvrstava se kao piroforni plin ako sadržava više od 1 % (volumnog udjela) piroforne komponente ili komponenata.”;

(i)

u odjeljku 2.2.3. tablica 2.2.3. zamjenjuje se sljedećim:

„Tablica 2.2.2.

Elementi označivanja za zapaljive plinove

	1.A kategorija	Plinovi svrstani u 1.A kategoriju koji ispunjavaju kriterije za piroforne ili nestabilne plinove kategorija A/B			1.B kategorija	2. kategorija
		Piroforni plin	Kemijski nestabilan plin
		Piroforni plin	Kategorija A	Kategorija B
Piktogram GHS						Nema piktograma
Oznaka opasnosti	Opasnost	Opasnost	Opasnost	Opasnost	Opasnost	Upozorenje
Oznaka upozorenja	H220: vrlo lako zapaljiv plin	H220: vrlo lako zapaljiv plin; H232: može se spontano zapaliti u dodiru sa zrakom	H220: vrlo lako zapaljiv plin; H230: može reagirati eksplozivno čak i bez prisustva zraka	H220: vrlo lako zapaljiv plin; H231: može reagirati eksplozivno čak i bez prisustva zraka pri povišenom tlaku i/ili temperaturi	H221: zapaljivi plin	H221: zapaljivi plin
Oznaka obavijesti – sprečavanje	P210	P210 P222 P280	P202 P210	P202 P210	P210	P210
Oznaka obavijesti – postupanje	P377 P381	P377 P381	P377 P381	P377 P381	P377 P381	P377 P381
Oznaka obavijesti – skladištenje	P403	P403	P403	P403	P403	P403
Oznaka obavijesti – odlaganje

Postupak razvrstavanja prikazan je u dijagramu odlučivanja u nastavku (vidjeti sliku 2.2.1.).”;

(j)

u odjeljku 2.2.3. dodaje se sljedeći odlomak nakon tablice 2.2.2.:

„Ako se zapaljivi plin ili smjesa plinova razvrstavaju kao piroforni i/ili kemijski nestabilni, sva se odgovarajuća razvrstavanja priopćuju na sigurnosno-tehničkom listu kako je utvrđeno u Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 te se odgovarajući elementi priopćavanja opasnosti navode na naljepnici.”;

(k)

u odjeljku 2.2.3. slika 2.2.1. zamjenjuje se sljedećim:

„Slika 2.2.1.

Zapaljivi plinovi

1.A kategorija

Piroforni plin i kemijski nestabilan plin kategorije B

1.A kategorija

Kemijski nestabilan plin kategorije A

1.A kategorija

Piroforni plin

Opasnost

1.A kategorija

Piroforni plin i kemijski nestabilni plin kategorije A

Je li kemijski nestabilan pri temperaturi od 20 °C i standardnom tlaku od 101,3 kPa?

Je li kemijski nestabilan pri temperaturi višoj od 20 °C i/ili tlaku višem od 101,3 kPa?

Je li kemijski nestabilan pri temperaturi od 20 °C i standardnom tlaku od 101,3 kPa?

Zapaljuje li se spontano na zraku pri temperaturi od 54 °C ili nižoj? (1)

Ne razvrstava se kao zapaljivi plin

Ima li područje zapaljivosti u dodiru sa zrakom pri temperaturi od 20 °C i standardnom tlaku od 101,3 kPa?

Tvar/smjesa je plin

(1)	Ako nema podataka o pirofornosti, smjesa zapaljivih plinova razvrstava se kao piroforni plin ako sadržava više od 1 % (volumnog udjela) piroforne komponente ili komponenata.

Ima li donju granicu zapaljivosti > 6 % volumnog udjela na zraku i/ili ima li temeljnu brzinu gorenja < 10 cm/s?

1.A kategorija

Kemijski nestabilan plin kategorije B

2. kategorija

Nema piktograma

Upozorenje

Dolazi li pri temperaturi od 20 °C i standardnom tlaku od 101,3 kPa do sljedećeg:

(a) zapali li se u smjesi sa zrakom pri volumnom udjelu od 13 % ili manjem? ili

(b) ima li područje zapaljivosti u dodiru sa zrakom od najmanje 12 postotnih bodova, neovisno o donjoj granici zapaljivosti?

Je li kemijski nestabilan pri temperaturi višoj od 20 °C i/ili tlaku višem od 101,3 kPa?

Ne ili nepoznato

1.B kategorija

1.A kategorija

Opasnost

”;

(l)	u odjeljku 2.2.3. slika 2.2.2. briše se;

(m)

odjeljak 2.2.4. mijenja se kako slijedi:

odjeljak 2.2.4.1. zamjenjuje se sljedećim:

„2.2.4.1.

Zapaljivost se određuje ispitivanjem ili, u slučaju smjesa za koje je dostupno dovoljno podataka, izračunom u skladu s metodama koje je donio ISO (vidjeti izmijenjeno izdanje norme ISO 10156 ‚Plinovi i smjese plinova – Utvrđivanje gorivog potencijala i oksidacijske sposobnosti u svrhu odabira odgovarajućeg izlaznog ventila cilindra boce’ te ako se primjenjuje temeljna brzina gorenja za 1.B kategoriju, vidjeti izmijenjeno izdanje norme ISO 817 ‚Radne tvari – Označivanje i klasifikacija sigurnosti, Prilog C: Ispitna metoda za mjerenje brzine gorenja zapaljivih plinova’). Umjesto ispitnog uređaja u skladu s izmijenjenim izdanjem norme ISO 10156 može se upotrijebiti ispitni uređaj za metodu s pomoću cijevi u skladu s klauzulom 4.2. izmijenjenog izdanja norme EN 1839 (Određivanje granica eksplozivnosti plinova i para).”;

umeću se sljedeći odjeljci 2.2.4.2. i 2.2.4.3.:

„2.2.4.2.

Pirofornost se određuje na temperaturi od 54 °C u skladu s normom IEC 60079-20-1 izd. 1.0 (siječanj 2010.) ‚Eksplozivne atmosfere – Dio 20-1: Svojstva materijala za razvrstavanje plinova i para – Ispitne metode i podaci’ ili normom DIN 51794 ‚Određivanje temperature zapaljenja naftnih derivata’.

2.2.4.3.

Postupak razvrstavanja za piroforne plinove nije potrebno provoditi ako iskustva iz proizvodnje ili s rukovanjem pokazuju da se tvar neće sama od sebe zapaliti kad dođe u dodir sa zrakom pri temperaturi od 54 °C ili nižoj. Zapaljive smjese plinova čija pirofornost nije ispitana te koje sadržavaju više od jednog postotka pirofornih komponenata razvrstavaju se kao piroforni plin. Pri ocjenjivanju potrebe za razvrstavanjem zapaljivih smjesa plinova koje sadržavaju jedan posto ili manje pirofornih komponenata primjenjuje se stručna prosudba o svojstvima i fizikalnim opasnostima pirofornih plinova i njihovih smjesa. U tom je slučaju ispitivanje potrebno razmotriti samo ako se stručnom prosudbom ukaže na potrebu za dodatnim podacima kojima bi se olakšao postupak razvrstavanja.”;

(n)	odjeljak 2.2.4.2. renumerira se kako slijedi: „2.2.4.4.”;

(o)

tekst koji prethodi točkama od (a) do (d) u odjeljku 2.6.4.2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.6.4.2

U slučaju smjesa (5) koje sadržavaju poznate zapaljive tekućine u definiranim koncentracijama, pa i ako sadržavaju nehlapive komponente, npr. polimere ili aditive, plamište nije potrebno određivati pokusom ako je izračunano plamište smjese primjenom metode iz odjeljka 2.6.4.3. najmanje 5 °C (6) više od odgovarajućeg kriterija razvrstavanja i pod uvjetom da:

(5) Metoda izračuna dosad je validirana za smjese koje sadržavaju do šest hlapivih komponenata. Te komponente mogu biti zapaljive tekućine, kao što su ugljikovodici, eteri, alkoholi, esteri (osim akrilata) i voda. Međutim, ona još nije validirana za smjese koje sadržavaju halogenirane, sumporne i/ili fosforne spojeve te reaktivne akrilate."

(6) Metoda izračuna ne može se primjenjivati ako je izračunano plamište za manje od 5 °C više od odgovarajućeg kriterija za razvrstavanje te se u tom slučaju plamište treba odrediti pokusom.”;"

(p)

odjeljak 2.7.2.2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.7.2.2.

Prah metala i metalnih legura razvrstava se kao zapaljiva krutina ako se može zapaliti i ako se reakcija proširi čitavom dužinom uzorka (100 mm) za 10 minuta ili brže.”;

(q)

u odjeljku 2.12.2.1. tablica 2.12.1. zamjenjuje se sljedećim:

„Tablica 2.12.1.

Kriteriji za tvari i smjese koje u dodiru s vodom otpuštaju zapaljive plinove

Kategorija	Kriteriji
1.	Tvari i smjese koje burno reagiraju s vodom na sobnoj temperaturi pri čemu nastaje plin koji općenito pokazuje sklonost spontanom zapaljenju ili koje lako reagiraju s vodom na sobnoj temperaturi tako da je brzina razvijanja zapaljivog plina tijekom bilo koje minute jednaka ili veća od 10 litara po kilogramu tvari.
2.	Tvari i smjese koje lako reagiraju s vodom na sobnoj temperaturi tako da maksimalna brzina razvijanja zapaljivog plina iznosi najmanje 20 litara po kilogramu tvari po satu te koje ne ispunjavaju kriterije za 1. kategoriju.
3.	Tvari i smjese koje sporo reagiraju s vodom na sobnoj temperaturi tako da maksimalna brzina razvijanja zapaljivog plina iznosi više od 1 litre po kilogramu tvari po satu te koje ne ispunjavaju kriterije za 1. i 2. kategoriju.

Napomena:

Tvar ili smjesu ispituje se u fizikalnom obliku u kojem se dostavlja. Ako se, na primjer, radi isporuke ili prijevoza, određena kemikalija treba dostaviti u fizikalnom obliku koji se razlikuje od onoga u kojemu je ispitana i za koji se smatra da bi mogao znatno utjecati na rezultate ispitivanja za potrebe razvrstavanja, tvar se mora ispitati i u novom obliku.”;

(r)

dodaje se sljedeći odjeljak 2.17.:

„2.17. Desenzitirani eksplozivi

2.17.1. Definicije i opće napomene

2.17.1.1. Desenzitirani eksplozivi krute su ili tekuće eksplozivne tvari ili smjese koje su flegmatizirane kako bi se njihova eksplozivna svojstva suzbila na način da ne izazovu eksploziju ogromnih razmjera i da ne izgore prebrzo te ih se stoga može izuzeti iz razreda opasnosti ‚eksplozivi’ (vidjeti i treći odlomak u odjeljku 2.1.4.1.) (7)

2.17.1.2. Razred opasnosti desenzitiranih eksploziva obuhvaća:

(a)	krute desenzitirane eksplozive: eksplozivne tvari ili smjese koje se navlažuju vodom ili alkoholima ili se razrjeđuju drugim tvarima u svrhu dobivanja homogene krute smjese kako bi se suzbila njihova eksplozivna svojstva; NAPOMENA: To uključuje desenzitiranje postignuto stvaranjem hidrata tvari.

(b)	tekuće desenzitirane eksplozive: eksplozivne tvari ili smjese koje se otapaju ili suspendiraju u vodi ili drugim tekućim tvarima u svrhu dobivanja homogene tekuće smjese kako bi se suzbila njihova eksplozivna svojstva.

2.17.2. Kriteriji razvrstavanja

2.17.2.1. Svaki eksploziv koji se nalazi u desenzitiranom stanju smatra se dijelom ovog razreda osim ako je u tom stanju:

(a)	namijenjen stvaranju praktičnog eksplozivnog ili pirotehničkog učinka;

(b)	opasnost od eksplozije ogromnih razmjera u skladu s ispitnom serijom 6(a) ili 6(b) ili korigirana brzina gorenja u skladu s ispitivanjem brzine gorenja u dijelu V. pododjeljku 51.4. Preporuka UN-a za prijevoz opasnih tereta, Priručnika za ispitivanja s kriterijima veća od 1 200 kg/min; ili

(c)	energija egzotermnog raspadanja manja od 300 J/g.

NAPOMENA 1.: Tvari ili smjese koje u desenzitiranom stanju ispunjavaju kriterij (a) ili (b) razvrstavaju se kao eksplozivi (vidjeti odjeljak 2.1.). Tvari ili smjese koje ispunjavaju kriterij (c) mogu biti obuhvaćene drugim razredima fizikalnih opasnosti.

NAPOMENA 2.: Energija egzotermnog raspadanja može se procijeniti primjenom prikladne kalorimetrijske tehnike (vidjeti odjeljak 20. pododjeljak 20.3.3.3. u dijelu II. Preporuka UN-a za prijevoz opasnih tereta, Priručnika za ispitivanja s kriterijima).

2.17.2.2. Desenzitirani eksplozivi razvrstavaju se i pakiraju za isporuku i uporabu u jednu od četiri kategorije ovog razreda ovisno o korigiranoj brzini gorenja (Ac) primjenom ‚ispitivanja brzine gorenja (vanjski požar)’ opisanog u dijelu V. pododjeljku 51.4. Preporuka UN-a za prijevoz opasnih tereta, Priručnika za ispitivanja s kriterijima, u skladu s tablicom 2.17.1.:

Tablica 2.17.1.

Kriteriji za desenzitirane eksplozive

Kategorija	Kriteriji
1.	Desenzitirani eksplozivi s korigiranom brzinom gorenja (AC) jednakom ili većom od 300 kg/min, ali ne većom od 1 200 kg/min
2.	Desenzitirani eksplozivi s korigiranom brzinom gorenja (AC) jednakom ili većom od 140 kg/min, ali manjom od 300 kg/min
3.	Desenzitirani eksplozivi s korigiranom brzinom gorenja (AC) jednakom ili većom od 60 kg/min, ali manjom od 140 kg/min
4.	Desenzitirani eksplozivi s korigiranom brzinom gorenja (AC) manjom od 60 kg/min

Napomena 1: Desenzitirani eksplozivi pripravljaju se na način da ostanu homogeni i da se ne razdvajaju tijekom uobičajenog skladištenja i rukovanja, posebno ako su desenzitirani vlaženjem. Proizvođač/dobavljač pruža na sigurnosno-tehničkom listu informacije o roku trajanja i upute o provjeri desenzitiranja. Udio desenzitirajućeg agensa (npr. flegmatizatora, sredstva ili postupka za vlaženje) pod određenim se uvjetima može tijekom isporuke i uporabe smanjiti te se tako može povećati potencijal opasnosti desenzitiranog eksploziva. Usto se na sigurnosno-tehničkom listu navode savjeti za izbjegavanje povećane opasnosti od vatre, udarnog vala ili rasprskavanja ako tvar ili smjesa nije u dovoljnoj mjeri desenzitirana.

Napomena 2: Eksplozivna svojstva desenzitiranih eksploziva određuju se ispitnom serijom 2 Preporuka UN-a za prijevoz opasnih tereta, Priručnika za ispitivanja s kriterijima te se priopćuju na sigurnosno-tehničkom listu.

Napomena 3: Za potrebe skladištenja, isporuke i uporabe desenzitirani eksplozivi nisu dodatno obuhvaćeni odjeljcima 2.1. (eksplozivi), 2.6. (zapaljive tekućine) i 2.7. (zapaljive krutine).

2.17.3. Priopćavanje opasnosti

Za tekuće ili krute tvari ili smjese koje ispunjavaju kriterije za razvrstavanje u ovaj razred opasnosti upotrebljavaju se elementi označivanja iz tablice 2.17.2.

Tablica 2.17.2.

Elementi označivanja za desenzitirane eksplozive

	1. kategorija	2. kategorija	3. kategorija	4. kategorija
Piktogram GHS
Oznaka opasnosti	Opasnost	Opasnost	Upozorenje	Upozorenje
Oznaka upozorenja	H206 opasnost od vatre, udarnog vala ili rasprskavanja; povećan rizik od eksplozije ako je smanjen udio desenzitirajućeg agensa	H207: opasnost od vatre ili rasprskavanja; povećan rizik od eksplozije ako je smanjen udio desenzitirajućeg agensa	H207: opasnost od vatre ili rasprskavanja; povećan rizik od eksplozije ako je smanjen udio desenzitirajućeg agensa	H208: opasnost od vatre; povećan rizik od eksplozije ako je smanjen udio desenzitirajućeg agensa
Oznaka obavijesti – sprečavanje	P210 P212 P230 P233 P280	P210 P212 P230 P233 P280	P210 P212 P230 P233 P280	P210 P212 P230 P233 P280
Oznaka obavijesti – postupanje	P370 + P380 + P375	P370 + P380 + P375	P370 + P380 + P375	P371 + P380 + P375
Oznaka obavijesti – skladištenje	P401	P401	P401	P401
Oznaka obavijesti – odlaganje	P501	P501	P501	P501

2.17.4. Dodatna razmatranja pri razvrstavanju

Slika 2.17.1.

Desenzitirani eksplozivi

Dolazi li do eksplozije ogromnih razmjera?

Ne razvratava se kao desenzitirani eksploziv.

Može biti obuhvaćeno drugim razredima fizikalne opasnosti.

Razred opasnosti „eksplozivi” (vidjeti kriterije u odjeljku 2.1.)

Opasnost

Eksploziv

Podrazred 1.1

Opasnost

Eksploziv

Podrazred 1.1

Dolazi li do eksplozije ogromnih razmjera?

Ispitivanje 6(a), 6(b)

Je li energija egzotermnog raspadanja manja od 300 J/g?

Sadržava li eksplozivnu tvar ili smjesu koja je flegmatizirana kako bi se suzbila eksplozivna svojstva?

Je li tvar/smjesa krutina ili tekućina?

AC > 1 200 kg/min?

Ispitivanje brzine gorenja

(dio V, pododjeljak 51.4.)

AC ≥ 60 kg/min, ali ≤ 140 kg/min?

4. kategorija

3. kategorija

2. kategorija

AC < 60 kg/min?

Upozorenje

AC ≥ 140 kg/min, ali ≤ 300 kg/min?

Upozorenje

Opasnost

1. kategorija

AC ≥ 300 kg/min, ali ≤ 1 200 kg/min?

2.17.4.1. Postupak razvrstavanja za desenzitirane eksplozive ne primjenjuje se ako:

(a)	tvari ili smjese ne sadržavaju eksplozive u skladu s kriterijima u odjeljku 2.1.; ili

(b)	energija egzotermnog raspadanja manja je od 300 J/g.

2.17.4.2. Energija egzotermnog raspadanja određuje se primjenom eksploziva koji je već desenzitiran (tj. homogene krute ili tekuće smjese dobivene od eksploziva i tvari koje se upotrebljavaju za suzbijanje njegovih eksplozivnih svojstava). Energija egzotermnog raspadanja može se procijeniti primjenom prikladne kalorimetrijske tehnike (vidjeti odjeljak 20. pododjeljak 20.3.3.3. u dijelu II. Preporuka UN-a za prijevoz opasnih tereta, Priručnika za ispitivanja s kriterijima).”

Dio 3. mijenja se kako slijedi:

(a)

odjeljak 3.1.1.1. zamjenjuje se sljedećim:

„3.1.1.1.

Akutna toksičnost znači teški štetni učinci na zdravlje (tj. smrtnost) nakon jednokratnog ili kratkotrajnog izlaganja tvari ili smjesi oralnim, dermalnim ili inhalacijskim putem.”;

(b)

u odjeljku 3.1.2.1. uvodni odlomak zamjenjuje se sljedećim:

„3.1.2.1.

Tvari se mogu svrstati u jednu od četiriju kategorija opasnosti na temelju akutne toksičnosti kod izlaganja oralnim, dermalnim ili inhalacijskim putem u skladu s numeričkim gornjim graničnim kriterijima prikazanima u tablici u nastavku. Vrijednosti akutne toksičnosti izražavaju se kao (približne) vrijednosti LD50 (oralno, dermalno) ili LC50 (udisanje) ili kao procijenjene vrijednosti akutne toksičnosti (ATE, Acute Toxicity Estimates). Iako se nekim in vivo metodama vrijednosti LD50/LC50 određuju izravno, drugim se novijim in vivo metodama (npr. upotrebom manjeg broja životinja) uzimaju u obzir drugi pokazatelji akutne toksičnosti, kao što su znatni klinički znakovi toksičnosti, koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti za svrstavanje u kategoriju opasnosti. Napomene s pojašnjenjem prikazane su ispod tablice 3.1.1.”;

(c)	u odjeljku 3.1.2.1. naslov tablice 3.1.1. zamjenjuje se sljedećim: „Tablica 3.1.1. Procijenjene vrijednosti akutne toksičnosti (ATE) i kriteriji za kategorije opasnosti za akutnu toksičnost”;

(d)

odjeljak 3.2.1.1. zamjenjuje se sljedećim:

„3.2.1.1.

Nagrizanje kože znači izazivanje ireverzibilnog oštećenja kože odnosno vidljive nekroze koja zahvaća površinski sloj kože i prodire u donji sloj kože nakon izlaganja tvari ili smjesi.

Nadraživanje kože znači izazivanje reverzibilnog oštećenja kože nakon izlaganja tvari ili smjesi.”;

(e)

odjeljak 3.3.1.1. zamjenjuje se sljedećim:

„3.3.1.1.

Teška ozljeda oka znači oštećenje očnog tkiva ili ozbiljno fizičko pogoršanje vida nakon izlaganja oka tvari ili smjesi, koje nije potpuno reverzibilno.

Nadraživanje oka znači nastanak promjena u oku nakon izlaganja oka tvari ili smjesi, koje su potpuno reverzibilne.”;

(f)

odjeljak 3.4.1.1. zamjenjuje se sljedećim:

„3.4.1.1.

Izazivanje preosjetljivosti dišnih putova znači preosjetljivost dišnih putova nakon udisanja tvari ili smjese.”;

(g)

odjeljak 3.4.1.2. zamjenjuje se sljedećim:

„3.4.1.2.

Izazivanje preosjetljivosti kože znači alergijska reakcija nakon dodira tvari ili smjese s kožom.”;

(h)

odjeljak 3.4.2.1.3.1. zamjenjuje se sljedećim:

„3.4.2.1.3.1.

Podaci iz odgovarajućih istraživanja na životinjama (8) koji mogu ukazati na potencijal tvari da kod ljudi izazove preosjetljivost udisanjem (9) mogu uključivati:

(a)	mjerenja imunoglobulina E (IgE) i drugih specifičnih imunoloških parametara, primjerice kod miševa;

(b)	specifične plućne reakcije kod zamoraca.

(8) Trenutačno nisu na raspolaganju prihvaćeni i provjereni životinjski modeli za ispitivanje preosjetljivosti dišnih putova. Podaci iz istraživanja na životinjama mogu pod određenim uvjetima biti izvor dragocjenih informacija pri ocjeni pouzdanosti dokaza."

(9) Mehanizmi kojima tvari izazivaju simptome astme još nisu potpuno poznati. Te se tvari za potrebe preventivnih mjera smatraju tvarima koje izazivaju preosjetljivost dišnih putova. Međutim, ako se na temelju tih dokaza može pokazati da te tvari izazivaju simptome astme nadraživanjem samo kod osoba s bronhijalnom preosjetljivošću, ne smatra ih se tvarima koje izazivaju preosjetljivost dišnih putova.”;"

(i)

u odjeljku 3.4.3.3.2. u tablici 3.4.6. napomena 1. zamjenjuje se sljedećim:

„Napomena 1:

Ta granična vrijednost koncentracije koja izaziva reakciju upotrebljava se za primjenu posebnih zahtjeva za označivanje iz odjeljka 2.8. Priloga II. radi zaštite osoba kod kojih je već izazvana preosjetljivost. Za smjese koje sadržavaju sastojak u toj ili višoj koncentraciji potreban je sigurnosno-tehnički list. Za tvari koje izazivaju preosjetljivost sa specifičnom graničnom vrijednosti koncentracije, granična vrijednost koncentracije koja izaziva reakciju postavlja se na jednu desetinu specifične granične vrijednosti koncentracije.”;

(j)

odjeljak 3.5.1.1. zamjenjuje se sljedećim:

„3.5.1.1.

Mutageni učinak na zametne stanice znači nasljedne genske mutacije, uključujući nasljedne strukturne i brojčane kromosomske aberacije u zametnim stanicama nakon izlaganja tvari ili smjesi.”;

(k)

odjeljak 3.5.1.1. renumerira se kako slijedi:

„3.5.1.2.

Mutacija znači trajna promjena količine ili strukture genetskog materijala stanice. Izraz „mutacija” odnosi se kako na nasljedne genetske promjene koje se mogu manifestirati na razini fenotipa tako i na promjene DNK-a na kojima se one temelje, ako su poznate (uključujući specifične promjene baznih parova i kromosomske translokacije). Izraz ‚mutageno’ i ‚mutagen’ upotrebljavat će se za agense koji izazivaju učestaliju pojavu mutacija u populacijama stanica i/ili organizama.”;

(l)

odjeljak 3.5.1.2. renumerira se kako slijedi:

„3.5.1.3.

Općenitiji izrazi ‚genotoksično’ i ‚genotoksičnost’ odnose se na agense ili procese koji mijenjaju strukturu, informacijski sadržaj ili segregaciju DNK-a, uključujući one koji oštećuju DNK remećenjem uobičajenih replikacijskih procesa ili koji na nefiziološki način (privremeno) mijenjaju njegovu replikaciju. Rezultati ispitivanja genotoksičnosti obično se smatraju pokazateljima mutagenih učinaka.”;

(m)

odjeljak 3.5.2.3.5. zamjenjuje se sljedećim:

„3.5.2.3.5.

In vivo testovi mutagenosti na somatskim stanicama, kao što su:

—	test kromosomskih aberacija u koštanoj srži sisavaca,

—	mikronukleus test na eritrocitima sisavaca.”;

(n)

odjeljak 3.6.1.1. zamjenjuje se sljedećim:

„3.6.1.1.

Karcinogenost znači izazivanje raka ili povećana učestalost raka do kojeg dolazi nakon izlaganja tvari ili smjesi. Ako su tvari ili smjese izazvale dobroćudne ili zloćudne tumore u dobro provedenim eksperimentalnim istraživanjima na životinjama, smatra se i da je opravdano pretpostaviti odnosno sumnjati da će biti karcinogene i za ljude, osim ako postoje čvrsti dokazi da mehanizam tvorbe tumora nije relevantan za ljude.

Razvrstavanje tvari ili smjese kao one koja predstavlja opasnost u pogledu izazivanja raka temelji se na njezinim unutarnjim svojstvima te se njime ne pružaju informacije o razini rizika od raka kod ljudi koji uporaba tvari ili smjese može predstavljati.”;

(o)

odjeljak 3.7.1.1. zamjenjuje se sljedećim:

„3.7.1.1.

Reproduktivna toksičnost znači štetni učinci na spolnu funkciju i plodnost kod muškaraca i žena te razvojna toksičnost kod potomstva nakon izlaganja tvari ili smjesi. Definicije u nastavku su prilagođena verzija dogovorenih radnih definicija iz dokumenta br. 225 Kriterija za zdrav okoliš (EHC, Environmental Health Criteria) Međunarodnog programa kemijske sigurnosti (IPCS, International Programme on Chemical Safety) pod naslovom,Načela evaluacije zdravstvenih rizika za reprodukciju ‚povezanih s izlaganjem kemikalijama’ (Principles for Evaluating Health Risks to Reproduction Associated with Exposure to Chemicals). Za potrebe razvrstavanja, izazivanjem poznatih genetski uvjetovanih nasljednih učinaka koji se javljaju kod potomstva bavi se odjeljak ‚Mutageni učinak na zametne stanice’ (odjeljak 3.5.) jer se smatra da je u okviru postojećeg sustava razvrstavanja te učinke primjerenije obuhvatiti zasebnim razredom opasnosti za mutageni učinak na zametne stanice.

U okviru tog sustava razvrstavanja reproduktivna toksičnost dijeli se u dvije glavne podskupine:

(a)	štetni učinci na spolnu funkciju i plodnost;

(b)	štetni učinci na razvoj potomstva.

Neki se reproduktivno toksični učinci ne mogu jednostavno svrstati u narušavanje spolne funkcije i plodnosti ili razvojnu toksičnost. Bez obzira na to, tvari i smjese s tim učincima razvrstavaju se kao reproduktivno toksične tvari s općom oznakom upozorenja.”;

(p)

odjeljak 3.7.2.5.1. zamjenjuje se sljedećim:

„3.7.2.5.1.

Na raspolaganju je niz međunarodno prihvaćenih ispitnih metoda; one obuhvaćaju metode za ispitivanje razvojne toksičnosti (npr. Smjernica OECD-a 414) i metode za ispitivanje toksičnosti na jednoj ili dvije generacije (npr. smjernice OECD-a 415, 416, 443).”;

(q)

odjeljak 3.8.1.1. zamjenjuje se sljedećim:

„3.8.1.1.

Specifična toksičnost za ciljane organe – jednokratno izlaganje znači specifični neletalni toksični učinci na ciljane organe nakon jednokratnog izlaganja tvari ili smjesi. To uključuje sve znatne učinke na zdravlje koji mogu narušiti funkciju, bilo reverzibilno ili ireverzibilno, neposredno i/ili s odgodom, i koji nisu posebno obrađeni u odjeljcima od 3.1. do 3.7. i odjeljku 3.10. (vidjeti i odjeljak 3.8.1.6.).”;

(r)

odjeljak 3.8.3.4.1. zamjenjuje se sljedećim:

„3.8.3.4.1

Ako nema pouzdanih dokaza ili podataka o ispitivanju za samu smjesu, a za razvrstavanje se ne mogu koristiti načela premošćivanja, razvrstavanje smjese temelji se na razvrstavanju njezinih sastojaka. U tom se slučaju smjesa razvrstava kao specifično toksična za ciljane organe (uz navođenje organa) nakon jednokratnog izlaganja ako je najmanje jedan sastojak razvrstan kao specifično toksičan za ciljane organe 1. ili 2. kategorije (jednokratno izlaganje) i ako je njegova koncentracija jednaka ili viša od odgovarajuće opće granične vrijednosti koncentracije za 1. odnosno 2. kategoriju, kako je navedeno u tablici 3.8.3.”;

(s)

u odjeljku 3.8.3.4. dodaje se odjeljak 3.8.3.4.6.:

„3.8.3.4.6

U slučajevima u kojima se za sastojke 3. kategorije upotrebljava načelo aditivnosti, ‚relevantni sastojci’ smjese su sastojci koji su prisutni u koncentracijama ≥ 1 % (masenog udjela za krutine, tekućine, prašine, maglice i pare te volumnog udjela za plinove), osim ako postoji razlog za sumnju da je određeni sastojak koji je prisutan u koncentraciji < 1 % ipak važan za razvrstavanje smjese s obzirom na nadraživanje dišnog trakta ili narkotičke učinke.”;

(t)

odjeljak 3.9.1.1. zamjenjuje se sljedećim:

„3.9.1.1

Specifična toksičnost za ciljane organe – ponavljano izlaganje znači specifični toksični učinci na ciljane organe nakon ponavljanog izlaganja tvari ili smjesi. To uključuje sve znatne učinke na zdravlje koji mogu narušiti funkciju, reverzibilno i ireverzibilno, neposredno i/ili s odgodom. Međutim, drugi specifični učinci koji su posebno obrađeni u odjeljcima od 3.1. do 3.8. i odjeljku 3.10. tu nisu uključeni.”;

(u)

odjeljak 3.9.3.4.1. zamjenjuje se sljedećim:

„3.9.3.4.1.

Ako nema pouzdanih dokaza ili podataka o ispitivanju za samu smjesu, a za razvrstavanje se ne mogu koristiti načela premošćivanja, razvrstavanje smjese temelji se na razvrstavanju njezinih sastojaka. U tom se slučaju smjesa razvrstava kao specifično toksična za ciljane organe (uz navođenje organa) nakon ponavljanog izlaganja ako je najmanje jedan sastojak razvrstan kao specifično toksičan za ciljane organe 1. ili 2. kategorije (ponavljano izlaganje) i ako je njegova koncentracija jednaka ili viša od odgovarajuće opće granične vrijednosti koncentracije za 1. odnosno 2. kategoriju, kako je navedeno u tablici 3.9.4.”;

(v)

odjeljak 3.10.1.3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.10.1.3.

Opasnost od aspiracije znači teške akutne posljedice kao što je kemijska pneumonija, ozljeda pluća ili smrt nakon aspiracije tvari ili smjese.”;

(w)

u odjeljku 3.10.3.3. dodaje se novi odjeljak:

„3.10.3.3.1.1.

‚Relevantni sastojci’ smjese su sastojci koji su prisutni u koncentracijama ≥ 1 %.”;

(x)

odjeljak 3.10.3.3.1.1. renumerira se te se zamjenjuje sljedećim:

„3.10.3.3.1.2.

Smjesa se razvrstava u 1. kategoriju ako je zbroj koncentracija sastojaka 1. kategorije ≥ 10 % te smjesa ima kinematičku viskoznost ≤ 20,5 mm2/s, mjerenu pri temperaturi od 40 °C.”;

(y)

odjeljak 3.10.3.3.1.2. renumerira se te se zamjenjuje sljedećim:

„3.10.3.3.1.3.

Ako se smjesa razdvaja u dva ili više odvojenih slojeva, čitava se smjesa razvrstava u 1. kategoriju ako je u bilo kojem sloju zbroj koncentracija sastojaka 1. kategorije ≥ 10 % te smjesa ima kinematičku viskoznost ≤ 20,5 mm2/s, mjerenu pri temperaturi od 40 °C.”

Dio 4. mijenja se kako slijedi:

odjeljak 4.1.3.5.5.3.1. zamjenjuje se sljedećim:

„4.1.3.5.5.3.1.

Ponajprije, razmatraju se sve komponente razvrstane u 1. kategoriju akutne toksičnosti. Ako je zbroj koncentracija (u %) tih komponenti pomnožen s njihovim odgovarajućim M faktorima veći od 25 %, cijela se smjesa razvrstava kao akutno toksična 1. kategorije.”

(1) Ili < 1 %, ovisno o slučaju, vidjeti 3.2.3.3.1.

(2) Ili < 1 %, ovisno o slučaju, vidjeti 3.3.3.3.1.

(3) Ili < 1 %, ovisno o slučaju, vidjeti 3.8.3.4.6.

(4) Ili < 0,1 %, ovisno o slučaju, vidjeti 4.1.3.1.

(7) Nestabilne eksplozive kako su definirani u odjeljku 2.1. može se stabilizirati i desenzitiranjem te ih se zatim može razvrstati kao desenzitirane eksplozive, pod uvjetom da su ispunjeni svi kriteriji iz odjeljka 2.17. U tom se slučaju desenzitirani eksploziv ispituje u skladu s ispitnom serijom 3 (dio I. Preporuka UN-a za prijevoz opasnih tereta, Priručnika za ispitivanja s kriterijima) jer će informacije o njegovoj osjetljivosti na mehaničke podražaje vjerojatno biti važne za određivanje uvjeta za sigurno rukovanje i uporabu. Rezultati se priopćuju na sigurnosno-tehničkom listu.

PRILOG III.

Prilog III. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 mijenja se kako slijedi:

Dio 1. mijenja se kako slijedi:

(a)

u tablicu 1.1. dodaju se sljedeće oznake upozorenja:

„H206	Jezik	2.17. – Desenzitirani eksplozivi, 1. kategorija opasnosti
	BG	Опасност от пожар или разпръскване; повишен риск от експлозия при понижено съдържание на десенсибилизиращ агент.
	ES	Peligro de incendio, onda expansiva o proyección; mayor riesgo de explosión si se reduce el agente insensibilizante.
	CS	Nebezpečí požáru, tlakové vlny nebo zasažení částicemi; zvýšené nebezpečí výbuchu, sníží-li se objem znecitlivujícího prostředku.
	DA	Fare for brand, eksplosion eller udslyngning af fragmenter; øget risiko for eksplosion, hvis det desensibiliserende middel reduceres.
	DE	Gefahr durch Feuer, Druckstoß oder Sprengstücke; erhöhte Explosionsgefahr wenn das Desensibilisierungsmittel reduziert wird.
	ET	Süttimis-, plahvatus- või laialipaiskumisoht, desensibilisaatori vähenemise korral suurenenud plahvatusoht.
	EL	Κίνδυνος πυρκαγιάς, ανατίναξης ή εκτόξευσης· αυξημένος κίνδυνος έκρηξης εάν μειωθεί ο παράγοντας απευαισθητοποίησης.
	EN	Fire, blast or projection hazard; increased risk of explosion if desensitising agent is reduced.
	FR	Danger d'incendie, d'effet de souffle ou de projection; risque accru d'explosion si la quantité d'agent désensibilisateur est réduite.
	GA	Guais dóiteáin, phléasctha nó teilgin; baol méadaithe pléasctha má laghdaítear an dí-íogróir.
	HR	Opasnost od vatre, udarnog vala ili rasprskavanja; povećan rizik od eksplozije ako je smanjen udio desenzitirajućeg agensa.
	IT	Pericolo d'incendio, di spostamento d'aria o di proiezione; maggior rischio di esplosione se l'agente desensibilizzante è ridotto.
	LV	Ugunsbīstamība, triecienviļņbīstamība vai izmetbīstamība; ja desensibilizācijas līdzekļa daudzums samazinājies, palielinās eksplozijas risks.
	LT	Gaisro, sprogimo arba išsvaidymo pavojus; sumažėjus desensibilizacijos veiksnio poveikiui kyla didesnė sprogimo rizika.
	HU	Tűz, robbanás vagy kivetés veszélye; fokozott robbanásveszély a deszenzibilizáló szer csökkenésével.
	MT	Periklu ta' nar, blast jew projjezzjoni; riskju ikbar ta' splużjoni jekk l-aġent disensitizzanti jitnaqqas.
	NL	Gevaar voor brand, luchtdrukwerking of scherfwerking; toegenomen ontploffingsgevaar als de ongevoeligheidsagens wordt verminderd.
	PL	Zagrożenie pożarem, wybuchem lub rozrzutem; zwiększone ryzyko wybuchu jeśli zawartość środka odczulającego została zmniejszona.
	PT	Perigo de incêndio, sopro ou projeções; risco acrescido de explosão se houver redução do agente dessensibilizante.
	RO	Pericol de incendiu, detonare sau proiectare; risc sporit de explozie dacă se reduce agentul de desensibilizare.
	SK	Nebezpečenstvo požiaru, výbuchu alebo rozletenia úlomkov; zvýšené riziko výbuchu, ak sa zníži obsah desenzibilizačného činidla.
	SL	Nevarnost za nastanek požara, udarnega vala ali drobcev; povečana nevarnost eksplozije, če se zmanjša vsebnost desenzibilizatorja.
	FI	Palo-, räjähdys- tai sirpalevaara; suurentunut, jos flegmatointitekijää vähennetään.
	SV	Fara för brand, tryckvåg eller splitter och kaststycken, ökad explosionsrisk om det okänsliggörande ämnet minskas.”

„H207	Jezik	2.17. – Desenzitirani eksplozivi, 2. i 3. kategorija opasnosti
	BG	Опасност от пожар или разпръскване; повишен риск от експлозия при понижено съдържание на десенсибилизиращ агент.
	ES	Peligro de incendio o proyección; mayor riesgo de explosión si se reduce el agente insensibilizante.
	CS	Nebezpečí požáru nebo zasažení částicemi; zvýšené nebezpečí výbuchu, sníží-li se objem znecitlivujícího prostředku.
	DA	Fare for brand eller udslyngning af fragmenter; øget risiko for eksplosion, hvis det desensibiliserende middel reduceres.
	DE	Gefahr durch Feuer oder Sprengstücke; erhöhte Explosionsgefahr wenn das Desensibilisierungsmittel reduziert wird.
	ET	Süttimis- või laialipaiskumisoht, desensibilisaatori vähenemise korral suurenenud plahvatusoht.
	EL	Κίνδυνος πυρκαγιάς ή εκτόξευσης· αυξημένος κίνδυνος έκρηξης εάν μειωθεί ο παράγοντας απευαισθητοποίησης.
	EN	Fire or projection hazard; increased risk of explosion if desensitising agent is reduced.
	FR	Danger d'incendie ou de projection; risque accru d'explosion si la quantité d'agent désensibilisateur est réduite.
	GA	Guais dóiteáin nó teilgin; baol méadaithe pléasctha má laghdaítear an dí-íogróir.
	HR	Opasnost od vatre ili rasprskavanja; povećan rizik od eksplozije ako je smanjen udio desenzitirajućeg agensa.
	IT	Pericolo d'incendio o di proiezione; maggior rischio di esplosione se l'agente desensibilizzante è ridotto.
	LV	Ugunsbīstamība vai izmetbīstamība; ja desensibilizācijas līdzekļa daudzums samazinājies, palielinās eksplozijas risks.
	LT	Gaisro arba išsvaidymo pavojus; sumažėjus desensibilizacijos veiksnio poveikiui kyla didesnė sprogimo rizika.
	HU	Tűz vagy kivetés veszélye; fokozott robbanásveszély a deszenzibilizáló szer csökkenésével.
	MT	Periklu ta' nar jew projezzjoni; riskju ikbar ta' splużjoni jekk l-aġent disensitizzanti jitnaqqas.
	NL	Gevaar voor brand of scherfwerking; toegenomen ontploffingsgevaar als de ongevoeligheidsagens wordt verminderd.
	PL	Zagrożenie pożarem lub rozrzutem; zwiększone ryzyko wybuchu jeśli zawartość środka odczulającego została zmniejszona.
	PT	Perigo de incêndio ou projeções; risco acrescido de explosão se houver redução do agente dessensibilizante.
	RO	Pericol de incendiu sau proiectare; risc sporit de explozie dacă se reduce agentul de desensibilizare.
	SK	Nebezpečenstvo požiaru alebo rozletenia úlomkov; zvýšené riziko výbuchu, ak sa zníži obsah desenzibilizačného činidla.
	SL	Nevarnost za nastanek požara ali drobcev; povečana nevarnost eksplozije, če se zmanjša vsebnost desenzibilizatorja.
	FI	Palo- tai sirpalevaara; suurentunut, jos flegmatointitekijää vähennetään.
	SV	Fara för brand eller splitter och kaststycken. ökad explosionsrisk om det okänsliggörande ämnet minskas.”

„H208	Jezik	2.17. – Desenzitirani eksplozivi, 4. kategorija opasnosti
	BG	Опасност от пожар; повишен риск от експлозия при понижено съдържание на десенсибилизиращ агент.
	ES	Peligro de incendio; mayor riesgo de explosión si se reduce el agente insensibilizante.
	CS	Nebezpečí požáru; zvýšené nebezpečí výbuchu, sníží-li se objem znecitlivujícího prostředku.
	DA	Brandfare; øget risiko for eksplosion, hvis det desensibiliserende middel reduceres.
	DE	Gefahr durch Feuer; erhöhte Explosionsgefahr wenn das Desensibilisierungsmittel reduziert wird.
	ET	Süttimisoht; desensibilisaatori vähenemise korral suurenenud plahvatusoht.
	EL	Κίνδυνος πυρκαγιάς· αυξημένος κίνδυνος έκρηξης εάν μειωθεί ο παράγοντας απευαισθητοποίησης.
	EN	Fire hazard; increased risk of explosion if desensitising agent is reduced.
	FR	Danger d'incendie; risque accru d'explosion si la quantité d'agent désensibilisateur est réduite.
	GA	Guais dóiteáin; baol méadaithe pléasctha má laghdaítear an dí-íogróir.
	HR	Opasnost od vatre; povećan rizik od eksplozije ako je smanjen udio desenzitirajućeg agensa.
	IT	Pericolo d'incendio; maggior rischio di esplosione se l'agente desensibilizzante è ridotto.
	LV	Ugunsbīstamība; ja desensibilizācijas līdzekļa daudzums samazinājies, palielinās eksplozijas risks.
	LT	Gaisro pavojus; sumažėjus desensibilizacijos veiksnio poveikiui kyla didesnė sprogimo rizika.
	HU	Tűz veszélye; fokozott robbanásveszély a deszenzibilizáló szer csökkenésével.
	MT	Periklu ta' nar; riskju ikbar ta' splużjoni jekk l-aġent disensitizzanti jitnaqqas.
	NL	Gevaar voor brand; toegenomen ontploffingsgevaar als de ongevoeligheidsagens wordt verminderd.
	PL	Zagrożenie pożarem; zwiększone ryzyko wybuchu jeśli zawartość środka odczulającego została zmniejszona.
	PT	Perigo de incêndio; risco acrescido de explosão se houver redução do agente dessensibilizante.
	RO	Pericol de incendiu; risc sporit de explozie dacă se reduce agentul de desensibilizare.
	SK	Nebezpečenstvo požiaru; zvýšené riziko výbuchu, ak sa zníži obsah desenzibilizačného činidla.
	SL	Nevarnost za nastanek požara; povečana nevarnost eksplozije, če se zmanjša vsebnost desenzibilizatorja.
	FI	Palovaara; suurentunut, jos flegmatointitekijää vähennetään.
	SV	Fara för brand, ökad explosionsrisk om det okänsliggörande ämnet minskas.”

„H232	Jezik	2.2. – Zapaljivi plinovi, 1.A kategorija opasnosti, piroforni plin
	BG	Може да се запали спонтанно при контакт с въздух.
	ES	Puede inflamarse espontáneamente en contacto con el aire.
	CS	Při styku se vzduchem se může samovolně vznítit.
	DA	Kan selvantænde ved kontakt med luft.
	DE	Kann sich bei Kontakt mit Luft spontan entzünden.
	ET	Kokkupuutel õhuga võib süttida iseenesest.
	EL	Ενδέχεται να αυτοαναφλεγεί εάν εκτεθεί στον αέρα.
	EN	May ignite spontaneously if exposed to air.
	FR	Peut s'enflammer spontanément au contact de l'air.
	GA	D'fhéadfadh an ní uathadhaint i gcás nochtadh don aer.
	HR	Može se spontano zapaliti u dodiru sa zrakom.
	IT	Spontaneamente infiammabile all'aria.
	LV	Saskarē ar gaisu var spontāni aizdegties.
	LT	Ore gali užsidegti savaime.
	HU	Levegővel érintkezve öngyulladásra hajlamos.
	MT	Jista' jieħu n-nar spontanjament jekk ikun espost għall-arja.
	NL	Kan spontaan ontbranden bij blootstelling aan lucht.
	PL	Może ulegać samozapaleniu w przypadku wystawienia na działanie powietrza.
	PT	Pode inflamar-se espontaneamente em contacto com o ar.
	RO	Se poate aprinde spontan dacă intră în contact cu aerul.
	SK	Pri kontakte so vzduchom sa môže spontánne vznietit.
	SL	V stiku z zrakom lahko pride do samodejnega vžiga.
	FI	Voi syttyä itsestään palamaan joutuessaan kosketuksiin ilman kanssa.
	SV	Kan spontanantända vid kontakt med luft.”

(b)

tablica 1.1. mijenja se kako slijedi:

gornji redak unosa za šifru H220 zamjenjuje se sljedećim:

„H220

Jezik

2.2. – Zapaljivi plinovi, 1.A kategorija opasnosti”;

ii.

gornji redak unosa za šifru H221 zamjenjuje se sljedećim:

„H221

Jezik

2.2. – Zapaljivi plinovi, 1.B i 2. kategorija opasnosti”;

iii.

gornji redak unosa za šifru H230 zamjenjuje se sljedećim:

„H230

Jezik

2.2. – Zapaljivi plinovi, 1.A kategorija opasnosti, kemijski nestabilan plin kategorije A”;

iv.

gornji redak unosa za šifru H231 zamjenjuje se sljedećim:

„H231

Jezik

2.2. – Zapaljivi plinovi, 1.A kategorija opasnosti, kemijski nestabilan plin kategorije B”;

(c)

deseti redak unosa za šifru H314 zamjenjuje se sljedećim:

„FR

Provoque de graves brûlures de la peau et de graves lésions des yeux.”

Dio 2. mijenja se kako slijedi:

(a)	iz tablice 2.1. briše se unos za šifru EUH 001.

PRILOG IV.

Prilog IV. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 mijenja se kako slijedi:

Prvi uvodni odlomak Priloga IV. zamjenjuje se sljedećim:

„U ovom Prilogu utvrđuje se matrica s popisom preporučenih oznaka obavijesti za svaki razred i kategoriju opasnosti prema vrsti oznake obavijesti. Matrica služi kao vodič pri odabiru odgovarajućih oznaka obavijesti te uključuje elemente za sve kategorije mjera predostrožnosti. Upotrebljavaju se svi posebni elementi koji se odnose na određene razrede opasnosti. Usto se, po potrebi, upotrebljavaju i opće oznake obavijesti koje nisu povezane s određenim razredom ili kategorijom opasnosti.

Kako bi se omogućila fleksibilnost u primjeni izraza za predostrožnost, potiče se upotreba kombinacija oznaka obavijesti ili njihovih pročišćenih verzija kako bi se sačuvao prostor na naljepnici i poboljšala čitljivost. Matrica i tablice u dijelu 1. ovog Priloga uključuju niz kombiniranih oznaka obavijesti. Međutim, to su samo primjeri te dobavljači mogu dodatno kombinirati i pročišćivati izraze ako to pridonosi jasnoći i razumljivosti informacija na naljepnici u skladu s člankom 22. i člankom 28. stavkom 3.

Ne dovodeći u pitanje članak 22., oznake obavijesti koje se javljaju na naljepnicama ili na sigurnosno-tehničkim listovima mogu sadržavati manje varijacije teksta u odnosu na one utvrđene u ovom Prilogu ako te varijacije pridonose priopćavanju sigurnosnih informacija te ako se sigurnosni savjeti ne izgube ni dovedu u pitanje. To može uključivati varijacije u načinu pisanja, istoznačnice ili druge jednakovrijedne izraze koji su prikladni za regiju u kojoj se proizvod isporučuje i upotrebljava.”

Tablica 6.1. mijenja se kako slijedi:

unos za šifru P103 zamjenjuje se sljedećim:

„P103

Pažljivo pročitajte i slijedite upute.

Prema potrebi

Maloprodaja – izostaviti ako se upotrebljava P202”.

Tablica 6.2. mijenja se kako slijedi:

(a)

unosi za šifre P201 i P202 zamjenjuju se sljedećim:

„P201	Prije uporabe pribaviti posebne upute.	Eksplozivi (odjeljak 2.1.)	Nestabilan eksploziv
		Mutageni učinak na zametne stanice (odjeljak 3.5.)	1.A, 1.B, 2.	Maloprodaja – izostaviti ako se upotrebljava P202”;
		Karcinogenost (odjeljak 3.6.)	1.A, 1.B, 2.
		Reproduktivna toksičnost (odjeljak 3.7.)	1.A, 1.B, 2.
		Reproduktivna toksičnost – učinci na dojenje ili preko dojenja (odjeljak 3.7.)	Dodatna kategorija
P202	Ne rukovati prije upoznavanja i razumijevanja sigurnosnih mjera predostrožnosti.	Zapaljivi plinovi (odjeljak 2.2.)	A, B (kemijski nestabilni plinovi)
		Mutageni učinak na zametne stanice (odjeljak 3.5.)	1.A, 1.B, 2.
		Karcinogenost (odjeljak 3.6.)	1.A, 1.B, 2.
		Reproduktivna toksičnost (odjeljak 3.7.)	1.A, 1.B, 2.
		Reproduktivna toksičnost – učinci na dojenje ili preko dojenja (odjeljak 3.7.)	Dodatna kategorija

(b)

unos za šifru P210 zamjenjuje se sljedećim:

„P210	Čuvati odvojeno od topline, vrućih površina, iskri, otvorenog plamena i drugih izvora paljenja. Ne pušiti.	Eksplozivi (odjeljak 2.1.)	Podrazredi 1.1., 1.2., 1.3., 1.4., 1.5.
		Zapaljivi plinovi (odjeljak 2.2.)	1.A, 1.B, 2.
		Aerosoli (odjeljak 2.3.)	1., 2., 3.
		Zapaljive tekućine (odjeljak 2.6.)	1., 2., 3.
		Zapaljive krutine (odjeljak 2.7.)	1., 2.
		Samoreagirajuće tvari i smjese (odjeljak 2.8.)	Tipovi A, B, C, D, E, F
		Piroforne tekućine (odjeljak 2.9.)	1.
		Piroforne krutine (odjeljak 2.10.)	1.
		Oksidirajuće tekućine (odjeljak 2.13.)	1., 2., 3.
		Oksidirajuće krutine (odjeljak 2.14.)	1., 2., 3.
		Organski peroksidi (odjeljak 2.15.)	Tipovi A, B, C, D, E, F
		Desenzitirani eksplozivi (odjeljak 2.17.)	1., 2., 3., 4.”;

(c)

unos za šifru P212 umeće se:

„P212

Izbjegavati zagrijavanje u zatvorenom prostoru ili smanjenje udjela desenzitirajućeg agensa.

Desenzitirani eksplozivi (odjeljak 2.17.)

1., 2., 3., 4.”;

(d)

unos za šifru P222 zamjenjuje se sljedećim:

„P222

Spriječiti dodir sa zrakom.

Zapaljivi plinovi (odjeljak 2.2.)

Piroforni plin

—	ako se isticanje oznake upozorenja smatra potrebnim”;

Piroforne tekućine (odjeljak 2.9.)

Piroforne krutine (odjeljak 2.10.)

(e)

unos za šifru P230 zamjenjuje se sljedećim:

„P230

Čuvati navlaženo s …

Eksplozivi (odjeljak 2.1.)

Podrazredi 1.1., 1.2., 1.3., 1.5.

Proizvođač/dobavljač navodi odgovarajući materijal.

—	za tvari i smjese koje su navlažene, razrijeđene, rastopljene ili suspendirane flegmatizatorom kako bi se suzbila njihova eksplozivna svojstva

Desenzitirani eksplozivi (odjeljak 2.17.)

1., 2., 3., 4.

Proizvođač/dobavljač navodi odgovarajući materijal.”;

(f)

unos za šifru P233 zamjenjuje se sljedećim:

„P233

Čuvati u dobro zatvorenom spremniku.

Zapaljive tekućine (odjeljak 2.6.)

1., 2., 3.

—	ako je tekućina hlapiva i može prouzročiti eksplozivnu atmosferu

Piroforne tekućine (odjeljak 2.9.)

Piroforne krutine (odjeljak 2.10.)

Desenzitirani eksplozivi (odjeljak 2.17.)

1., 2., 3., 4.

Akutna toksičnost – inhalacijska (odjeljak 3.1.)

1., 2., 3.

—	ako je tekućina hlapiva i može prouzročiti opasnu atmosferu”;

Specifična toksičnost za ciljane organe – jednokratna izloženost; nadraživanje dišnog trakta (odjeljak 3.8.)

Specifična toksičnost za ciljane organe – jednokratna izloženost; narkotički učinci (odjeljak 3.8.)

(g)

unos za šifru P280 zamjenjuje se sljedećim:

„P280

Nositi zaštitne rukavice/zaštitno odijelo/zaštitu za oči/zaštitu za lice/zaštitu sluha/…

Eksplozivi (odjeljak 2.1.)

Nestabilni eksplozivi i podrazredi 1.1., 1.2., 1.3., 1.4., 1.5.

Proizvođač/dobavljač navodi odgovarajuću vrstu osobne zaštitne opreme.

Zapaljivi plinovi (odjeljak 2.2.)

Piroforni plin

Zapaljive tekućine (odjeljak 2.6.)

1., 2., 3.

Zapaljive krutine (odjeljak 2.7.)

1., 2.

Samoreagirajuće tvari i smjese (odjeljak 2.8.)

Tipovi A, B, C, D, E, F

Piroforne tekućine (odjeljak 2.9.)

Piroforne krutine (odjeljak 2.10.)

Samozagrijavajuće tvari i smjese (odjeljak 2.11.)

1., 2.

Tvari i smjese koje u dodiru s vodom oslobađaju zapaljive plinove (odjeljak 2.12.)

1., 2., 3.

Oksidirajuće tekućine (odjeljak 2.13.)

1., 2., 3.

Oksidirajuće krutine (odjeljak 2.14.)

1., 2., 3.

Organski peroksidi (odjeljak 2.15.)

Tipovi A, B, C, D, E, F

Desenzitirani eksplozivi (odjeljak 2.17.)

1., 2., 3., 4.

Akutna toksičnost – dermalna (odjeljak 3.1.)

1., 2., 3., 4.

—	navesti zaštitne rukavice/odjeću.

Proizvođač/dobavljač može po potrebi dodatno navesti vrstu opreme.

Nagrizanje kože (odjeljak 3.2.)

1.A, 1.B, 1.C

—	navesti zaštitne rukavice/odjeću i zaštitu za oči/lice.

Proizvođač/dobavljač može po potrebi dodatno navesti vrstu opreme.

Nadraživanje kože (odjeljak 3.2.)

—	navesti zaštitne rukavice.

Proizvođač/dobavljač može po potrebi dodatno navesti vrstu opreme.

Izazivanje preosjetljivosti kože (odjeljak 3.4.)

1., 1.A, 1.B

Teška ozljeda oka (odjeljak 3.3.)

—	navesti zaštitu za oči/lice.

Proizvođač/dobavljač može po potrebi dodatno navesti vrstu opreme.

Nadraživanje oka (odjeljak 3.3.)

Mutageni učinak na zametne stanice (odjeljak 3.5.)

1.A, 1.B, 2.

Proizvođač/dobavljač navodi odgovarajuću vrstu osobne zaštitne opreme.”

Karcinogenost (odjeljak 3.6.)

1.A, 1.B, 2.

Reproduktivna toksičnost (odjeljak 3.7.)

1.A, 1.B, 2.

(4)

Tablica 6.3. mijenja se kako slijedi:

(a)

unosi za šifre P301 i P302 zamjenjuju se sljedećim:

„P301	AKO SE PROGUTA:	Akutna toksičnost – oralna (odjeljak 3.1.)	1., 2., 3., 4.
		Nagrizanje kože (odjeljak 3.2.)	1., 1.A, 1.B, 1.C
		Opasnost od aspiracije (odjeljak 3.10.)	1.
P302	U SLUČAJU DODIRA S KOŽOM:	Piroforne tekućine (odjeljak 2.9.)	1.
		Piroforne krutine (odjeljak 2.10.)	1.
		Tvari i smjese koje u dodiru s vodom oslobađaju zapaljive plinove (odjeljak 2.12.)	1., 2.
		Akutna toksičnost – dermalna (odjeljak 3.1.)	1., 2., 3., 4.
		Nadraživanje kože (odjeljak 3.2.)	2.
		Izazivanje preosjetljivosti kože (odjeljak 3.4.)	1., 1.A, 1.B”;

(b)

unos za šifru P332 zamjenjuje se sljedećim:

„P332

U slučaju nadraživanja kože:

Nadraživanje kože (odjeljak 3.2.)

može se izostaviti ako se P333 nalazi na naljepnici.”;

(c)

unosi za šifre P370 i P371 zamjenjuju se sljedećim:

„P370	U slučaju požara:	Eksplozivi (odjeljak 2.1.)	Nestabilni eksplozivi i podrazredi 1.1., 1.2., 1.3., 1.4., 1.5.
		Oksidirajući plinovi (odjeljak 2.4.)	1.
		Zapaljive tekućine (odjeljak 2.6.)	1., 2., 3.
		Zapaljive krutine (odjeljak 2.7.)	1., 2.
		Samoreagirajuće tvari i smjese (odjeljak 2.8.)	Tipovi A, B, C, D, E, F
		Piroforne tekućine (odjeljak 2.9.)	1.
		Piroforne krutine (odjeljak 2.10.)	1.
		Tvari i smjese koje u dodiru s vodom oslobađaju zapaljive plinove (odjeljak 2.12.)	1., 2., 3.
		Oksidirajuće tekućine (odjeljak 2.13.)	1., 2., 3.
		Oksidirajuće krutine (odjeljak 2.14.)	1., 2., 3.
		Organski peroksidi (odjeljak 2.15.)	Tipovi A, B, C, D, E, F
		Desenzitirani eksplozivi (odjeljak 2.17.)	1., 2., 3.
P371	U slučaju velikog požara i velikih količina:	Oksidirajuće tekućine (odjeljak 2.13.)	1.
		Oksidirajuće krutine (odjeljak 2.14.)	1.
		Desenzitirani eksplozivi (odjeljak 2.17.)	4.”;

(d)

unos za šifru P375 zamjenjuje se sljedećim:

„P375

Gasiti s veće udaljenosti zbog opasnosti od eksplozije.

Eksplozivi (odjeljak 2.1.)

Podrazred 1.4.

—	za eksplozive iz podrazreda 1.4. (skupine kompatibilnosti S) u transportnoj ambalaži.”;

Samoreagirajuće tvari i smjese (odjeljak 2.8.)

Tip B

Oksidirajuće tekućine (odjeljak 2.13.)

Oksidirajuće krutine (odjeljak 2.14.)

Organski peroksidi (odjeljak 2.15.)

Tip B

Desenzitirani eksplozivi (odjeljak 2.17.)

1., 2., 3., 4.

(e)

unos za šifru P377 zamjenjuje se sljedećim:

„P377

Požar zbog istjecanja plina: ne gasiti ako nije moguće sa sigurnošću zaustaviti istjecanje.

Zapaljivi plinovi (odjeljak 2.2.)

1.A, 1.B, 2.”;

(f)

unos za šifru P380 zamjenjuje se sljedećim:

„P380	Evakuirati područje.	Eksplozivi (odjeljak 2.1.)	Nestabilni eksplozivi i podrazredi 1.1., 1.2., 1.3., 1.4., 1.5.
		Samoreagirajuće tvari i smjese (odjeljak 2.8.)	Tipovi A, B
		Oksidirajuće tekućine (odjeljak 2.13.)	1.
		Oksidirajuće krutine (odjeljak 2.14.)	1.
		Organski peroksidi (odjeljak 2.15.)	Tipovi A, B
		Desenzitirani eksplozivi (odjeljak 2.17.)	1., 2., 3., 4.”;

(g)

unos za šifru P381 zamjenjuje se sljedećim:

„P381

U slučaju istjecanja ukloniti sve izvore paljenja.

Zapaljivi plinovi (odjeljak 2.2.)

1.A, 1.B, 2.”;

(h)

unos za šifru P301 + P312 zamjenjuje se sljedećim:

„P301 + P312

AKO SE PROGUTA: u slučaju zdravstvenih tegoba nazvati CENTAR ZA KONTROLU OTROVANJA/liječnika/…

Akutna toksičnost – oralna (odjeljak 3.1.)

… Proizvođač/dobavljač navodi odgovarajući izvor hitnog liječničkog savjeta.”;

(i)

unosi za šifre P370 + P380 + P375 i P371 + P380 + P375 zamjenjuju se sljedećim:

„P370 + P380 + P375

U slučaju požara: evakuirati područje. Gasiti s veće udaljenosti zbog opasnosti od eksplozije.

Eksplozivi (odjeljak 2.1.)

Podrazred 1.4.

—	za eksplozive iz podrazreda 1.4. (skupine kompatibilnosti S) u transportnoj ambalaži.”

Desenzitirani eksplozivi (odjeljak 2.17.)

1., 2., 3.

P371 + P380 + P375

U slučaju velikog požara i velikih količina: evakuirati područje. Gasiti s veće udaljenosti zbog opasnosti od eksplozije.

Oksidirajuće tekućine (odjeljak 2.13.)

Oksidirajuće krutine (odjeljak 2.14.)

Desenzitirani eksplozivi (odjeljak 2.17.)

Tablica 6.4. mijenja se kako slijedi:

(a)

unos za šifru P401 zamjenjuje se sljedećim:

„P401	Skladištiti u skladu s…	Eksplozivi (odjeljak 2.1.)	Nestabilni eksplozivi i podrazredi 1.1., 1.2., 1.3., 1.4., 1.5.	… Proizvođač/dobavljač navodi lokalne/regionalne/nacionalne/međunarodne propise, po potrebi.”;
		Desenzitirani eksplozivi (odjeljak 2.17.)	1., 2., 3., 4.

(b)

unos za šifru P403 zamjenjuje se sljedećim:

„P403

Skladištiti na dobro prozračenom mjestu.

Zapaljivi plinovi (odjeljak 2.2.)

1.A, 1.B, 2.

Oksidirajući plinovi (odjeljak 2.4.)

Plinovi pod tlakom (odjeljak 2.5.)

Stlačeni plin

Ukapljeni plin

Ohlađeno ukapljeni plin

Otopljeni plin

Zapaljive tekućine (odjeljak 2.6.)

1., 2., 3.

—	za zapaljive tekućine 1. kategorije i ostale hlapive zapaljive tekućine koje mogu prouzročiti eksplozivnu atmosferu.

Samoreagirajuće tvari i smjese (odjeljak 2.8.)

Tipovi A, B, C, D, E, F

—	osim za samoreagirajuće tvari i smjese ili organske perokside kod kojih se upravlja temperaturom jer može doći do kondenzacije i potom do smrzavanja.

Organski peroksidi (odjeljak 2.15.)

Akutna toksičnost – inhalacijska (odjeljak 3.1.)

1., 2., 3.

—	ako je tvar ili smjesa hlapiva i može prouzročiti opasnu atmosferu.”

Specifična toksičnost za ciljane organe – jednokratna izloženost; nadraživanje dišnog trakta (odjeljak 3.8.)

Specifična toksičnost za ciljane organe – jednokratna izloženost; narkotički učinci (odjeljak 3.8.)

Tablica 6.5. mijenja se kako slijedi:

(a)

unos za šifru P501 zamjenjuje se sljedećim:

„P501	Odložiti sadržaj/spremnik u/na …	Zapaljive tekućine (odjeljak 2.6.)	1., 2., 3.	…u skladu s lokalnim/regionalnim/nacionalnim/međunarodnim propisima (navesti). Proizvođač/dobavljač navodi primjenjuju li se zahtjevi za odlaganje na sadržaj, spremnik ili oboje.”;
		Samoreagirajuće tvari i smjese (odjeljak 2.8.)	Tipovi A, B, C, D, E, F
		Tvari i smjese koje u dodiru s vodom oslobađaju zapaljive plinove (odjeljak 2.12.)	1., 2., 3.
		Oksidirajuće tekućine (odjeljak 2.13.)	1., 2., 3.
		Oksidirajuće krutine (odjeljak 2.14.)	1., 2., 3.
		Organski peroksidi (odjeljak 2.15.)	Tipovi A, B, C, D, E, F
		Desenzitirani eksplozivi (odjeljak 2.17.)	1., 2., 3., 4.
		Akutna toksičnost – oralna (odjeljak 3.1.)	1., 2., 3., 4.
		Akutna toksičnost – dermalna (odjeljak 3.1.)	1., 2., 3., 4.
		Akutna toksičnost – inhalacijska (odjeljak 3.1.)	1., 2., 3.
		Nagrizanje kože (odjeljak 3.2.)	1., 1.A, 1.B, 1.C
		Izazivanje preosjetljivosti dišnih putova (odjeljak 3.4.)	1., 1.A, 1.B
		Izazivanje preosjetljivosti kože (odjeljak 3.4.)	1., 1.A, 1.B
		Mutageni učinak na zametne stanice (odjeljak 3.5.)	1.A, 1.B, 2.
		Karcinogenost (odjeljak 3.6.)	1.A, 1.B, 2.
		Reproduktivna toksičnost (odjeljak 3.7.)	1.A, 1.B, 2.
		Specifična toksičnost za ciljane organe – jednokratna izloženost (odjeljak 3.8.)	1., 2.
		Specifična toksičnost za ciljane organe – jednokratna izloženost; nadraživanje dišnog trakta (odjeljak 3.8.)	3.
		Specifična toksičnost za ciljane organe – jednokratna izloženost; narkotički učinci (odjeljak 3.8.)	3.
		Specifična toksičnost za ciljane organe – ponavljano izlaganje (odjeljak 3.9.)	1., 2.
		Opasnost od aspiracije (odjeljak 3.10.)	1.
		Opasno za vodeni okoliš – akutna opasnost za vodeni okoliš (odjeljak 4.1.)	1.
		Opasno za vodeni okoliš – kronična opasnost za vodeni okoliš (odjeljak 4.1.)	1., 2., 3., 4.

(b)

umeće se sljedeći novi unos nakon unosa P502:

„P503

Za informacije o odlaganju/oporabi/recikliranju obratiti se proizvođaču/dobavljaču.

Eksplozivi (odjeljak 2.1.)

Nestabilni eksplozivi i podrazredi 1.1., 1.2., 1.3., 1.4., 1.5.

… Proizvođač/dobavljač navodi odgovarajući izvor informacija u skladu s lokalnim/regionalnim/nacionalnim/međunarodnim propisima, po potrebi.”

Tablica 1.2. mijenja se kako slijedi:

(a)

umeće se sljedeći novi unos:

„P212	Language
	BG	Да се избягва нагряване в затворено пространство или понижаване на съдържанието на десенсибилизиращия агент.
	ES	Evitar el calentamiento en condiciones de aislamiento o la reducción del agente insensibilizante.
	CS	Zamezte zahřívání v uzavřeném obalu nebo snížení objemu znecitlivujícího prostředku.
	DA	Undgå opvarmning under indeslutning eller reduktion af det desensibiliserende middel.”
	DE	Erhitzen unter Einschluss und Reduzierung des Desensibilisierungsmittels vermeiden.
	ET	Vältida suletuna kuumutamist ja desensibilisaatori vähenemist.
	EL	Να αποφεύγεται η θέρμανση σε περιορισμένο χώρο και η μείωση του παράγοντα απευαισθητοποίησης.
	EN	Avoid heating under confinement or reduction of the desensitising agent.
	FR	Éviter d'échauffer en milieu confiné ou en cas de diminution de la quantité d'agent désensibilisateur.
	GA	Seachain an téamh i limistéar iata nó i gcás laghdú ar an dí-íogróir.
	HR	Izbjegavati zagrijavanje u zatvorenom prostoru ili smanjenje udjela desenzitirajućeg agensa.
	IT	Evitare di riscaldare sotto confinamento o di ridurre l'agente desensibilizzante.
	LV	Nepieļaut karsēšanu slēgtā vidē vai desensibilizējošā aģenta daudzuma samazināšanos.”
	LT	Vengti kaitimo uždaroje talpykloje arba desensibilizacijos veiksnio poveikio sumažėjimo.
	HU	Kerülje a hevítést zárt térben vagy a deszenzibilizáló szer mennyiségének csökkenése esetén.
	MT	Evita t-tisħin fil-magħluq jew it-tnaqqis tal-aġenti disensitizzanti.
	NL	Vermijd verwarming onder opsluiting of vermindering van de ongevoeligheidsagens.
	PL	Unikać ogrzewania pod zamknięciem lub w sytuacji zmniejszonej zawartości środka odczulającego.”
	PT	Evitar o aquecimento em ambiente fechado ou a redução do agente dessensibilizado.”
	RO	A se evita încălzirea în mediu confinat sau în caz de scădere a agentului de desensibilizare
	SK	Zabráňte zahrievaniu v ohraničenom priestore alebo zníženiu obsahu desenzibilizačného činidla.
	SL	Izogibati se segrevanju v zaprtem prostoru ali zmanjšanju vsebnosti desenzibilizatorja.”
	FI	Vältettävä kuumentamista suljetussa astiassa tai flegmatointiaineen vähentämistä.
	SV	Undvik uppvärmning i sluten behållare eller reducering av det okänsliggörande ämnet.”