1.2.2019   

HR

Službeni list Europske unije

L 31/27


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/159

оd 31. siječnja 2019.

o uvođenju konačnih zaštitnih mjera protiv uvoza određenih proizvoda od čelika

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/478 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2015. o zajedničkim pravilima za uvoz (1), a posebno njezin članak 16.

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o zajedničkim pravilima za uvoz iz određenih trećih zemalja (2), a posebno njezin članak 13.

Budući da:

1.   POSTUPAK

1.1   Privremene mjere

(1)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2018/1013 (3) uvedene su 18. srpnja 2018. privremene zaštitne mjere u pogledu uvoza određenih proizvoda od čelika („Privremena uredba”).

(2)

Ispitni postupak pokrenut je po službenoj dužnosti 26. ožujka 2018. („Obavijest o pokretanju”) (4) za 26 različitih kategorija proizvoda od čelika, u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) 2015/478 Europskog parlamenta i Vijeća i člankom 3. Uredbe (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća.

(3)

Komisija je 28. lipnja 2018. proširila opseg proizvoda iz ispitnog postupka o zaštitnim mjerama na dvije dodatne kategorije („Obavijest o proširenju”) (5).

(4)

Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 20. Privremene uredbe, ispitnim postupkom obuhvaćeno je razdoblje od 2013. do 2017. („razmatrano razdoblje”).

1.2   Propisani postupak

(5)

U okviru predmetnog ispitnog postupka Komisija je zaprimila odgovore na upitnik od 452 zainteresirane strane.

(6)

Komisija je od proizvođača iz Unije, proizvođača izvoznika, uvoznika, korisnika, udruženja i tijela te nadležnih tijela trećih zemalja zaprimila i velik broj pisanih primjedbi o nalazima iz Privremene uredbe.

(7)

Nakon donošenja privremenih mjera, Komisija se obvezala na dublje provjeravanje informacija (uključujući najnovije podatke) koje su dostavili proizvođači iz Unije u svrhu konačne odluke. S obzirom na velik broj proizvođača koji surađuju s EU-om, nije bilo moguće provesti posjete radi provjere na licu mjesta u poslovnim prostorima svakog pojedinog proizvođača iz Unije. Stoga je Komisija odlučila provjeriti kvalitetu i pouzdanost podataka provjerom podataka određenog broja proizvođača koje je odabrala tako da obuhvati dovoljno veliki obujam proizvodnje i najširi mogući raspon kategorija proizvoda iz ispitnog postupka. Na temelju toga, Komisija je odgovore na upitnike provjerila u prostorima deset proizvođača iz Unije koji su 2017. činili više od 15 % ukupne prodaje Unije proizvoda iz ispitnog postupka.

(8)

Od lipnja do rujna 2018. provedeni su posjeti radi provjere na licu mjesta u poslovnim prostorima sljedećih proizvođača iz Unije:

ArcelorMittal Poland S.A., Poljska,

Compañía Española de Laminación, S.L (CELSA), Španjolska,

Mannesmann Precision Tubes GmbH, (Salzgitter Group), Njemačka,

Mannesmann Stainless Tubes GmbH, (Salzgitter Group), Njemačka,

Marcegaglia Carbon steel Spa, Italija,

Marcegaglia Specialties Spa, Italija,

Riva Stahl GmbH, Njemačka,

SIJ Acroni d.o.o., Slovenija,

U. S. Steel Košice, s.r.o., Slovačka, i

Ugitech SA, Francuska.

(9)

Kako bi se prikupile najnovije informacije za konačnu odluku, 7. rujna 2018., Komisija je zatražila od udruženja proizvođača iz Unije da dostave ažurirani skup podataka o kategorijama proizvoda iz ispitnog postupka.

(10)

U skladu s člankom 5. Uredbe (EU) 2015/478 i člankom 3. Uredbe (EU) 2015/755, saslušanje je odobreno svim zainteresiranim stranama koje su ga zatražile u utvrđenom roku. Komisija je 12., 13. i 14. rujna te 1. listopada 2018. organizirala 93 pojedinačna saslušanja tijekom kojih je 150 zainteresiranih strana izrazilo svoja stajališta.

(11)

Primjedbe koje su zainteresirane strane u roku dostavile pisanim ili usmenim putem na saslušanjima, razmotrene su i, prema potrebi, uzete u obzir.

2.   PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI ILI IZRAVNO KONKURENTNI PROIZVOD

(12)

Predmetni proizvod čine određeni proizvodi od čelika koji pripadaju 28 kategorija proizvoda od čelika koje su definirane u prethodno navedenoj Obavijesti o pokretanju ispitnog postupka, kako je izmijenjena Obaviješću o proširenju, i koje su uzete u obzir zajedno. Te kategorije proizvoda podliježu carinskim mjerama SAD-a prema odjeljku 232. Zakona o širenju trgovine iz 1962. („mjere SAD-a iz odjeljka 232.”).

2.1   Definicija jedinstvene skupine

(13)

Komisija je definirala opseg proizvoda iz ispitnog postupka o zaštitnim mjerama u uvodnim izjavama 11. do 17. Privremene uredbe, gdje je u potporu globalnoj analizi iznijela detaljno obrazloženje s obzirom na snažnu međusobnu povezanost kategorija proizvodâ koje su predmet ispitnog postupka.

(14)

Nakon objave Privremene uredbe, nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da ne postoji jedan predmetni proizvod, već nekoliko predmetnih proizvoda. Zainteresirane strane primijetile su da Obavijest o pokretanju ispitnog postupka ne upućuje na jedan predmetni proizvod već se, u nekim odlomcima, koristi množina i upućuje na „predmetne proizvode”.

(15)

Iste zainteresirane strane tvrdile su da je pristup, koji je Komisija primijenila u tekućem ispitnom postupku, u suprotnosti s odlukom Žalbenog tijela („AB”) u predmetu o zaštitnim mjerama za čelik SAD-a (6). U ovom slučaju, AB je presudio da bi primjena globalnog pristupa izračunu „nepredviđenog razvoja događaja” mogla dovesti do primjene „zaštitnih mjera na široku kategoriju proizvoda, čak i ako se uvoz jednog od tih proizvoda ili više njih nije povećao i nije proizašao iz ‚nepredviđenog razvoja događaja’” te se time ne bi ispunjavao zahtjev iz članka XIX. GATT-a. Te su zainteresirane strane tvrdile i da je Komisija u ispitnom postupku (7) o zaštitnim mjerama u vezi s uvozom proizvodâ od čelika iz 2002. provela zasebnu analizu po kategoriji proizvoda, zbog čega bi se, u tom slučaju, trebala provesti ista pojedinačna ocjena.

(16)

Konačno, nekoliko zainteresiranih strana osporilo je međusobnu povezanost i međusobne veze među kategorijama proizvoda koje je Komisija predstavila kako bi opravdala njihovu jedinstvenu analizu. Iako su prepoznale da takve veze postoje među određenim kategorijama proizvoda, te zainteresirane strane smatraju da nisu prisutne u svim kategorijama, na primjer među kategorijama ugljičnog čelika i nehrđajućeg čelika ili među ravnim proizvodima, dugačkim proizvodima i cijevima.

(17)

Komisija je analizirala te tvrdnje i odbacila ih na sljedećoj osnovi. Prvo, u Obavijesti o pokretanju ispitnog postupka opetovano, jasno i nedvojbeno se navodi da je 28 kategorija proizvoda koje su predmet ispitnog postupka obrađeno kao jedinstvena skupina proizvoda u svrhu analize opravdanosti uvjeta za donošenje mjera zaštite. Štoviše, Privremena uredba navodi 28 kategorija proizvoda kao „predmetni proizvod” ili „predmetne kategorije proizvoda” (vidjeti uvodnu izjavu 11. Privremene uredbe), a analiza se provodi na temelju 28 predmetnih kategorija proizvoda uzetih zajedno (vidjeti uvodnu izjavu 22. Privremene uredbe). Prema tome, upućivanje na „predmetne proizvode” treba shvatiti kao kategorije proizvoda koje se zajedno ispituju kao dio jedinstvenog predmetnog proizvoda.

(18)

Drugo, Vijeće WTO-a potvrdilo je da se Sporazumom WTO-a o zaštitnim mjerama ne nameću specifične obveze povezane s definicijom ili opsegom proizvoda iz ispitnog postupka te da on ne sadržava smjernice u tom području. Doista, zaštitna mjera se može primijeniti na proizvod čiji se uvoz povećao; međutim, ne zahtijeva se raščlanjena analiza za sve slučajeve u kojima definicija proizvoda iz ispitnog postupka obuhvaća više od jednog proizvoda. U skladu s tim, nadležno istražno tijelo definira predmetni proizvod u ispitnom postupku i način na koji bi relevantne podatke u ispitnom postupku trebalo analizirati (8). Štoviše, nije iznesena tvrdnja kojom se objašnjava kako bi, u okolnostima ovog predmeta, zajedničko razmatranje kategorija proizvoda moglo utjecati na analizu Komisije i/ili rezultirati neadekvatnim utvrđivanjem povećanja uvoza tijekom trajanja ispitnog postupka. Konačno, Komisija napominje i da se presuda Žalbenog tijela koju su stranke navele odnosi na analizu nepredviđenog razvoja događaja, a ne na pitanje je li globalna analiza dopuštena prema Sporazumu WTO-a o zaštitnim mjerama.

(19)

Treće, iako je Komisija u svojoj konačnoj odluci ponovila i potvrdila potrebu da se u ovom predmetu provede sveobuhvatna analiza uvjeta potrebnih za uvođenje zaštitnih mjera, kako bi se dodatno ispitala tvrdnja nekih zainteresiranih strana o povezanost među određenim kategorijama, Komisija je odlučila ispitati 28 kategorija proizvoda u ispitnom postupku, koje su formalno obrađene kao jedinstvena skupina ili kao tri „obitelji proizvoda” od čelika. Osim toga, ova odluka donesena je kako bi se ispitalo potvrđuju li se nalazi za jedinstvenu skupinu na raščlanjenoj razini i kako bi se otklonile sve sumnje u pouzdanost zaključaka donesenih na sveobuhvatnoj razini. Tri obitelji proizvoda od čelika objedinjuju određene kategorije proizvoda s još većom razinom zajedničkih obilježja.

(20)

Doista, industrija čelika obično koristi tri obitelji proizvoda od čelika, i to: ravne proizvode, duge proizvode i cijevi. U okviru ispitnog postupka o zaštitnim mjerama unutar svake obitelji proizvodi imaju slična obilježja, često su proizvedeni na isti način, i materijal su za daljnje proizvode unutar obitelji, imaju zajedničke korisnike ili kupce u opskrbnom lancu zbog čega je njihova zamjenjivosti ponude i potražnje te tržišno natjecanje unutar „obitelji” izraženije više nego kad su sve kategorije proizvoda od čelika uzete u obzir zajedno kao jedinstvena skupina.

(21)

Definicija triju „obitelji proizvoda” jest sljedeća:

Tablica 1.

Obitelji proizvoda

Obitelj proizvoda

Kategorija proizvoda

1 Ravni proizvodi

1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

2 Dugi proizvodi

12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 27, 28

3 Cijevi

20, 21, 22, 23, 24, 25, 26

(22)

U skladu s tim, Komisija će odgovoriti na primjedbe određenih zainteresiranih strana u pogledu široke definicije predmetnog proizvoda tako što će sveobuhvatnoj ocjeni 28 kategorija proizvoda u ispitnom postupku dodati analizu po obitelji proizvoda kako su prethodno definirane.

2.2   Zahtjevi koji se odnose na određene kategorije proizvoda

(23)

Nekoliko je zainteresiranih strana tvrdilo da bi određene kategorije proizvoda trebalo isključiti iz opsega predmetnih proizvoda zbog navodnog nepostojanja ili ograničene proizvodnje Unije. Te se tvrdnje posebno odnose na sljedeće kategorije proizvoda:

Elektrolimovi s neorijenitranim kristalima koji se upotrebljavaju u proizvodnji motora i generatora (pripadaju kategoriji proizvoda 3),

Čelični dijelovi koji se koriste kao ulazni materijali u automobilskoj industriji (pripadaju kategoriji proizvoda 4),

Proizvodi od bijelog lima (pripadaju kategoriji proizvoda 6).

(24)

Komisija je pažljivo analizirala te tvrdnje i došla do zaključka da istovjetne ili izravno konkurentne kategorije proizvoda zapravo proizvodi industrija Unije u Uniji. Nadalje, kako je detaljnije navedeno u odjeljku o interesu Unije, Komisija je zaštitne mjere oblikovala tako da se njima na najmanju moguću mjeru smanje ometanja uvoza i očuva tradicionalna razina uvoza od trgovinskih partnera. Stoga je navodna vjerojatnost izostanka određenih kategorija proizvoda neopravdana, uzimajući u obzir i prilagodbe i razmatranja iz analize interesa Unije.

(25)

Komisija je stoga zaključila da je zahtjev za isključenje određenih kategorija proizvoda potrebno odbiti.

(26)

Budući da nije bilo daljnjih primjedbi u pogledu predmetnog proizvoda i istovjetnog ili izravno konkurentnog proizvoda, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava od 11. do 17. Privremene uredbe.

3.   POVEĆANJE UVOZA

(27)

U uvodnim izjavama od 20. do 29. Privremene uredbe, Komisija je provela sveobuhvatnu analizu povećanja uvoza za 28 predmetnih kategorija proizvoda tijekom razdoblja od 2013. do 2017. Ta globalna analiza je ionako isključila kategorije proizvoda koje nisu pokazale povećanje uvoza na pojedinačnoj razini.

(28)

Komisija je za postizanje svoje konačne odluke slijedila isti pristup te je, kako je prethodno objašnjeno, upotpunila svoju analizu ispitivanjem razvoja uvoza za svaku od tri obitelji proizvoda navedenih u odjeljku 2.2. kako bi potvrdila pouzdanost zaključaka donesenih na globalnoj razini.

(29)

Komisija je u svojoj analizi upotrijebila najnovije statističke podatke, konkretno podatke o uvozu za prvu polovinu 2018. Kako bi se osigurala usporedivost podataka s prethodnim cjelogodišnjim razdobljima, Komisija je utvrdila dodatno ad hoc 12-mjesečno razdoblje koje obuhvaća zadnjih 6 mjeseci 2017. i prvih 6 mjeseci 2018. („zadnje razdoblje”). Komisija je ispravila i neke manje administrativne pogreške u podacima koji su se upotrijebili u privremenoj fazi.

(30)

Nadalje, Komisija u svojoj ocjeni razvoja uvoza nije uzela u obzir obujam uvoza iz niza zemalja koje bi trebalo isključiti iz područja primjene konačnih mjera, a posebno sljedećih: zemalja Europskog gospodarskog prostora (EGP) i određenih zemalja s kojima je Unija potpisala Sporazum o gospodarskom partnerstvu koji je trenutno na snazi, a kojim se posebno utvrđuje isključenje iz opsega multilateralnih zaštitnih mjera (9).

(31)

Dok je u privremenoj fazi utvrđeno da se uvoz nije povećao za 5 kategorija proizvoda (10), ispitivanje najnovijih podataka o uvozu pokazuje da za samo 2 od 28 kategorija proizvoda nije zabilježeno povećanje uvoza, a riječ je o kategoriji proizvoda 11 i kategoriji proizvoda 23. Komisija je stoga odlučila isključiti te dvije kategorije proizvoda iz opsega svoje konačne analize. Pojedinačni razvoj uvoza za svaku kategoriju proizvoda naveden je u Prilogu II.

(32)

Kada je riječ o analizi uvoza na globalnoj razini, iz uvoza 26 preostalih kategorija proizvoda u postupku ocjenjivanja vidljiv je sljedeći razvoj događaja:

Tablica 2.

Opseg uvoza (nakon isključenja određenih zemalja i proizvoda) i tržišni udio

 

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

Zadnje razdoblje

Uvoz (u tisućama tona)

18 329

21 868

26 552

29 141

30 094

31 314

Indeks 2013 = 100

100

119

145

159

164

171

Tržišni udio

12,7 %

14,4 %

16,9 %

17,9 %

18,1 %

18,8 %

Izvor: Eurostat i odgovori na upitnike industrije Unije.

(33)

Uvoz se u apsolutnom iznosu povećao za 71 % tijekom razdoblja analize, a u relativnom smislu s povećanjem tržišnih udjela s 12,7 % na 18,8 %. Do najvećeg povećanja došlo je u razdoblju od 2013. do 2016. Nakon toga, uvoz je nastavio rasti sporijim tempom prije nego što se u zadnjem razdoblju naglo povećao, kada su mjere SAD-a iz odjeljka 232. stupile na snagu. Navedeni trend potvrđuje i velika većina odgovora na upitnik dobivenih od proizvođača sa sjedištem u glavnim zemljama izvoznicama (11).

(34)

Kako bi se dopunila globalna analiza uvoza, Komisija je provela ispitivanje razvoja uvoza za svaku od tri prethodno navedene obitelji proizvoda: ravni proizvodi, dugi proizvodi i cijevi. Na temelju toga, obujam uvoza i odgovarajući tržišni udjeli razvili su se kako slijedi:

Tablica 3.

Obujam uvoza (nakon isključenja određenih zemalja i proizvoda) i tržišni udio – prema obitelji proizvoda

 

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

Zadnje razdoblje

Ravni proizvodi

uvoz (u tisućama tona)

12 327

14 215

18 391

20 281

20 299

20 202

Indeks 2013 = 100

100

115

149

164

164

164

Tržišni udio

14,2 %

15,8 %

19,4 %

20,7 %

20,9 %

20,9 %

Dugi proizvodi

uvoz (u tisućama tona)

4 001

5 258

6 028

6 550

6 465

7 901

Indeks 2013 = 100

100

131

151

164

162

197

Tržišni udio

8,6 %

10,6 %

11,8 %

12,4 %

11,8 %

14,0 %

Cijevi

uvoz (u tisućama tona)

2 001

2 396

2 134

2 310

3 330

3 212

Indeks 2013 = 100

100

120

107

115

166

160

Tržišni udio

20,4 %

20,8 %

19,9 %

20,1 %

25,3 %

25,7 %

Izvor: Eurostat i odgovori na upitnike industrije Unije.

(35)

Statističke podaci pokazuju da su se sve tri obitelji proizvoda (ravni proizvodi, dugački proizvodi i cijevi) u apsolutnom iznosu povećale za 64 %, 97 % i 60 % u razdoblju 2013. – zadnje razdoblje. U istom je razdoblju relativno povećan i uvoz s povećanjem tržišnih udjela s 14,2 % na 20,9 %; 8,6 % na 14,0 % i s 20,4 % na 25,7 %.

(36)

Do najvećeg povećanja za ravne proizvode, i u apsolutnom i u relativnom smislu, došlo je u razdoblju od 2013. do 2016. Uvoz je nakon toga ostao relativno stabilan, ali na znatno višoj razini nego u razdoblju od 2013. do 2015. Do najvećeg porasta u apsolutnom i relativnom smislu, dugih proizvoda, došlo je u razdoblju od 2013. do 2016. prije nego što je naglo porastao u zadnjem razdoblju. Kada je riječ o cijevima, uvoz se progresivno povećavao tijekom razdoblja od 2013. do 2016. prije nego što je naglo porastao, i u apsolutnom i u relativnom smislu, u razdoblju 2016. – zadnje razdoblje.

(37)

Jedna od primjedbi koje je Komisija zaprimila bila je tvrdnja jedne od zainteresiranih strana da bi od pet kategorija proizvoda, koje su bile isključene iz područja primjene privremenih mjera, dvije kategorije proizvoda, točnije kategorije proizvoda 10. i 19., trebale biti obuhvaćene konačnim mjerama jer nedavni statistički podaci pokazuju povećanje uvoza. Druga je strana iznijela sličnu tvrdnju u pogledu kategorije proizvoda 24. Te su te tvrdnje prihvaćene jer kako je prethodno objašnjeno, iz statističkih podataka o uvozu koji se odnose na kategorije proizvoda 10, 19 i 24 zapravo je vidljivo ukupno povećanje uvoza u razdoblju 2013. – zadnje razdoblje. Osim toga, i obujam uvoza za te tri kategorije proizvoda povećao se tijekom razdoblja 2017. – zadnje razdoblje. Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 34., ti proizvodi pripadaju obiteljima proizvoda koji isto tako pokazuju porast u razdoblju 2013. – zadnje razdoblje.

(38)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da nije došlo do naglog, oštrog, znatnog i nedavnog povećanja uvoza te su se pozvale na izvješće Žalbenog tijela Argentina – obuća (12) i drugih slučajeva WTO-a kao što su SAD – pšenični gluten (13), Ukrajina – osobna vozila (14), SAD – mjere za zaštitu čelika (15). Ukratko, tom se sudskom praksom utvrđuje da nije dovoljno da ispitni postupak jednostavno pokaže da se uvoz povećao tijekom petogodišnjeg razdoblja. Povećanje mora biti dovoljno nedavno, iznenadno i znatno, i u kvantitativnom i u kvalitativnom smislu, da bi uzrokovalo ili nanijelo ozbiljnu štetu. Ta sudska praksa pojasnila je i značenje oštrog („koje uključuje naglu promjenu smjera; naglo, strmo”) i iznenadnog („koje se događa ili dolazi bez upozorenja; neočekivano” ili „naglo, oštro”). Druge strane tvrdile su i da je povećanje uvoza bilo stabilno ili da se uvoz povećavao do 2015. bez oštrog, naglog ili znatnog porasta od tada.

(39)

U tom smislu, prvo treba podsjetiti da je Komisija provela temeljitu analizu obujma uvoza 28 kategorija proizvoda u razdoblju od 2013. do 2017. (uzimajući u obzir trendove uvoza tijekom razdoblja ispitnog postupka, a ne samo usporedbu krajnjih točaka), te da je analizirala i razvoj uvoza u zadnjem razdoblju. Na temelju toga, unaprijed su isključene određene kategorije proizvoda za koje nije zabilježeno povećanje u razdoblju 2013. – zadnje razdoblje. Nadalje, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 33., 35. i 36., Komisija je zaključila da se uvoz u smislu apsolutne vrijednosti povećao za 71 % na globalnoj razini, a ako se podijeli po obitelji proizvoda od 60 % do 97 % u razdoblju 2013. – zadnje razdoblje. Osim toga, iz statističkih podataka Eurostata vidljivo je i to da se uvoz povećao za 45 % od 2013. do 2015. te da se to naglo povećanje nastavilo sve do zadnjeg razdoblja kada je dostigao ukupno 71 %. Sličan trend zabilježen je i u slučaju relativnog povećanja uvoza. Na temelju toga potvrđuje se da je povećanje uvoza bilo oštro i naglo kako je razjašnjeno sudskom praksom. Uzevši u obzir opseg povećanja, potvrđeno je i da je povećanje bilo znatno. Komisija napominje da ne postoji specifična sudska praksa o tome kako se treba tumačiti pojam „nedavno”. Žalbeno tijelo tek je protumačilo zahtjev da članica može primijeniti zaštitnu mjeru samo ako se proizvod „uvozi” u povećanim količinama, tako da povećanje uvoza mora biti dovoljno „nedavno” da bi nanijelo ili bilo prijetnja ozbiljne štete (16). Komisija je potvrdila da je do povećanja uvoza, s obzirom na razvoj događaja u razdoblju 2013. – zadnje razdoblje, pa čak i 2015. – zadnje razdoblje, došlo dovoljno nedavno da uzrokuje ili prijeti uzrokovanjem ozbiljne štete. U skladu s tim, Komisija je odbacila prethodno navedene tvrdnje o nepostojanju povećanja uvoza koji ispunjava te uvjete.

(40)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da je analiza Komisije od-do krajnjih točaka razdoblja na agregatnoj razini bila nedovoljna te da je Komisija trebala analizirati i intervencijske trendove u razdoblju od 2013. do 2017., u skladu sa sudskom praksom WTO-a kao što su zaštitne mjere u vezi s uvozom čelika u SAD-u (17) te osobnim vozilima u Ukrajini (18). Prema takvoj sudskoj praksi, analiza se ne može osloniti na usporedbu krajnjih točaka razdoblja analize jer bi mogla dovesti do manipuliranih rezultata u slučajevima gdje ne postoji jasan i neprekinuti trend porasta obujma uvoza. Sudskom praksom utvrđeno je da tijelo koje provodi ispitni postupak daje utemeljeno i primjereno objašnjenje o razvoju uvoza između krajnjih točaka.

(41)

Komisija smatra da nije samo napravila završnu točku analize krajnjih točaka, budući da je, kako je potkrijepljeno u uvodnim izjavama od 33. do 36., Komisija analizirala i interventne trendove te provela odgovarajuću i obrazloženu analizu kretanja uvoza. Stoga su relevantne tvrdnje odbačene.

(42)

Određene zainteresirane strane navele su da je analiza razvoja uvoza u razdoblju od 2013. – 2017. bila obmanjujuća jer je razina uvoza u 2013. bila neuobičajeno niska, kao posljedica globalne ekonomske krize, a povećanje u sljedećem razdoblju bilo je tek povratak na normalnu situaciju.

(43)

U tom pogledu, Komisija smatra da se uzimanje 2013. kao polazne točke nije dovela u pitanje ta analiza. Iako je potrošnja čelika u EU u razdoblju od 2013. do 2017. doista porasla za 14 % (vidjeti tablicu 4. u nastavku), to je povećanje progresivno ostvareno tijekom cijelog razdoblja. Nasuprot tome, uvoz se povećao mnogo više od potražnje u EU-u, i to za 64 % u istom razdoblju, te znatno brže od potrošnje u EU-u. Zbog toga se tržišni udio uvoza povećao za 5,4 postotna boda (s 12,7 % na 18,1 %) u razdoblju od 2013. do 2017. Na temelju toga ta je tvrdnja odbačena.

(44)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da bi uvoz industrije Unije trebao biti isključen iz analize obujma uvoza. U tom pogledu, treba napomenuti da ne postoji zakonska obveza takvog isključenja. U svakom slučaju, iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije, proizlazi da je taj uvoz ostao stabilan tijekom razdoblja od 2013. do 2017. i da je činio samo marginalni dio ukupnog uvoza (u omjeru od 0,3 % do 0,7 % ukupnog uvoza). Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(45)

Jedna od zainteresiranih strana tvrdila je da je uvoz kroz unutarnju proizvodnju trebao biti isključen iz analize uvoza općenito, a osobito za kategoriju proizvoda 25. U tom pogledu treba napomenuti da se zabilježeni trend obujma uvoza ne mijenja ako se unutarnja proizvodnja isključi iz analize za sve kategorije proizvoda, osim za kategoriju proizvoda 25. U ovom konkretnom slučaju kategorije proizvoda 25, prodaja jednog proizvođača iz Unije izgubljena je u korist proizvođača izvoznika na tržištu treće zemlje. Kako bi se prikazao puni učinak uvoza trećih zemalja, smatralo se primjerenim uključiti te obujme u ocjenu povećanja uvoza. Na temelju toga ta je tvrdnja odbačena.

(46)

Određene zainteresirane strane tvrdile su da se obujam uvoza i odgovarajući tržišni udio za kategorije proizvoda 1, 6, 7, 17 i 28 smanjio tijekom razdoblja od 2016. do 2017. Komisija napominje da je, u tom pogledu, u svojoj konačnoj odluci razmotrila i razvoj uvoza u zadnjem razdoblju te je zbog toga uvoz porastao za sve te kategorije, osim u kategoriji 7. No, čak i za tu potonju kategoriju, uvoz tijekom zadnjeg razdoblja bio je znatno veći nego u razdoblju od 2013. do 2014. Komisija je provela i globalnu analizu za sve proizvode od čelika i pojedinačno za svaku od tri identificirane obitelji proizvoda te je zaključila da se ukupni uvoz povećavao tijekom cijelog analiziranog razdoblja. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(47)

Komisija, u skladu s tim, zaključuje da je došlo do naglog, strmog i znatnog povećanja uvoza u apsolutnom i relativnom smislu za predmetni proizvod u postupku ocjenjivanja. Taj nalaz potvrđuju i podaci na razini svake od triju ocijenjenih obitelji proizvoda.

4.   NEPREDVIĐENI RAZVOJ DOGAĐAJA

(48)

Kako je detaljno objašnjeno u uvodnim izjavama 30. do 36. Privremene uredbe, Komisija je prethodno zaključila da je prethodno navedeno povećanje uvoza određenih proizvoda od čelika u Uniju posljedica nepredviđenog razvoja događaja, koji su proizašli iz brojnih čimbenika koji su izazvali ili povećali neravnoteže u međunarodnoj trgovini predmetnog proizvoda.

(49)

Ti su se čimbenici sastojali od dosad nezabilježenog viška kapaciteta proizvodnje koji je stalan unatoč velikom broju mjera koje su u svijetu poduzete kako bi se smanjio. Dodatno je pojačan subvencijama koje narušavaju tržišno natjecanje i vladinim mjerama potpore, što je dovelo do pada cijena, povećane uporabe ograničavajućih trgovinskih praksi, instrumenata trgovinske zaštite te mjera SAD-a iz odjeljka 232. donesenih u ožujku 2018.

(50)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da bi nepredviđen razvoj događaja trebalo dokazati za svaku kategoriju proizvoda. Komisija se ne slaže s tim stajalištima i smatra da je, s obzirom na visoku međusobnu povezanost kategorija proizvoda (kako je objašnjeno u odjeljku 2.1.), dovoljno dokazati postojanje nepredviđenog razvoja događaja na globalnoj razini. Na temelju toga ta je tvrdnja odbačena.

(51)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da je višak kapaciteta dobro poznat Komisiji i da se ne može smatrati nepredviđenim razvojem događaja. Tvrdile su, i da je Komisija prethodno povezala štetu koju je pretrpjela industrija Unije s dampinškim ili subvencioniranim uvozom te da veza između povećanja uvoza i nepredviđenog razvoja viška kapaciteta u industriji čelika nije utvrđena.

(52)

U tom pogledu prvo treba napomenuti da se, kako je prikazano na slici 2.3. Izvješća upozorenja o globalnoj trgovini, „Neiskorištenost: čelik, višak kapaciteta i protekcionizam” (19), svjetski višak kapaciteta proizvodnje sirovog čelika smanjio se u razdoblju od 2009. do 2011., dok je u razdoblju od 2011. do 2016. slijedio obratni trend. S obzirom na to da je ukupni višak proizvodnog kapaciteta sirovog čelika u 2011. već bio znatno iznad ukupne proizvodnje te godine, očekivalo se da će se ukupni kapacitet proizvodnje sirovog čelika smanjiti ili barem ostati stabilan kako bi se poboljšala iskorištenost kapaciteta i troškovna učinkovitost. Ukupni kapacitet proizvodnje sirovog čelika, međutim, neočekivano se nastavio povećavati nakon 2011., stvarajući dodatni svjetski višak kapaciteta koji je Komisija potvrdila u svojoj Komunikaciji „Čelik: očuvanje održivih radnih mjesta i održivog rasta u Europi” (20). S obzirom na trenutak prethodno opisanih događaja te, točnije, činjenicu da se višak proizvodnih kapaciteta povećao u vrijeme kad se gospodarski očekivalo da će se smanjiti, zaključuje se da se višak kapaciteta industrije čelika treba smatrati nepredviđenim razvojem događaja.

(53)

U pogledu uzročno-posljedične veze, u prethodnim ispitnim postupcima koji se bave suzbijanjem nepoštenih trgovačkih praksi, poziva se na prethodno navedenu Komunkaciju, u kojoj se takvi ispitni postupci smatraju „mjerama koje za cilj imaju ublažavanje učinaka viška kapaciteta”. Na toj osnovi, jasno je da je višak kapaciteta usko povezan s dampinškim i subvencioniranim uvozom. Ipak, u antidampinškom i antisubvencijskom ispitnom postupku, višak kapaciteta u industriji čelika nije ispitana kao nepredviđeni razvoj događaja jer taj zahtjev nije prisutan u ocjeni na kojoj se temelji uvođenje instrumenata trgovinske zaštite.

(54)

Na osnovi veze između nepredviđenog razvoja viška kapaciteta industrije čelika i povećanja uvoza, vidljivo je da proizvođači izvoznici žele maksimizirati svoju iskorištenost kapaciteta. U situacijama kada je neiskorišteni kapacitet dostupan nakon opskrbe domaćeg tržišta, proizvođači će tražiti druge poslovne mogućnosti na izvoznim tržištima i tako generirati povećanje obujma uvoza. Na temelju toga navedene tvrdnje moraju se odbaciti.

(55)

Kada je riječ o povećanju donošenja mjera ograničavanja trgovine, nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da se one ne mogu priznati kao nepredviđeni razvoj događaja jer su priznate iznimke od općih pravila WTO-a te da se u 2017. smanjio broj uvedenih mjera trgovinske zaštite. Tvrdile su i da veza između povećanja uvoza i nepredviđenog razvoja mjera ograničavanja trgovine nije utvrđena.

(56)

Komisija se ne slaže s takvim tvrdnjama jer činjenica da se mjere ograničavanja trgovine poduzimaju u okviru pravila WTO-a ne znači da se one ne mogu smatrati nepredviđenim razvojem događaja. Komisija ne osporava pravo zemalja na poduzimanje antidampinških ili antisubvencijskih mjera u skladu s relevantnim pravilima WTO-a. Međutim, u pitanju je dosad nezabilježeno povećanje broja takvih mjera koje poduzimaju treće zemlje, što je dovelo do preusmjeravanja trgovine te rezultiralo povećanjem uvoza u EU. Podsjeća se da je u uvodnoj izjavi 34. Privremene uredbe Komisija navela da je prema statističkim podacima WTO-a u razdoblju od 2011. do 2013. godišnje pokrenuto prosječno 77 ispitnih postupaka povezanih s čelikom, dok je u razdoblju od 2015. do 2016. taj prosjek porastao na 117. Te brojke koje upućuju na nepredviđeni razvoj događaja, koji je doveo do utvrđenog povećanja uvoza, ni jedna stranka nije dovela u pitanje. Stoga su prethodno navedene tvrdnje odbijene.

(57)

Kada je riječ o mjerama SAD-a iz odjeljka 232., nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da se te mjere ne mogu smatrati nepredviđenim razvojem događaja koji pokreće povećanje uvoza jer su uvedene nakon razdoblja od 2013. do 2017. Ostale zainteresirane strane navode da mjere SAD-a iz odjeljka 232. nisu utjecale čak ni na mjere uvoza koje su donesene u razdoblju od siječnja 2018. do ožujka 2018.

(58)

U tom pogledu prvo treba primijetiti da je, iako su mjere SAD-a iz odjeljka 232. stupile na snagu 8. ožujka 2018., ispitni postupak na temelju kojeg su donesene već bio pokrenut u travnju 2017., a izvješće o nalazima ispitnog postupka izdano je 11. siječnja 2018. Čak i da mjere SAD-a iz odjeljka 232. nisu mogle imati utjecaja na uvoz prije njihovog donošenja, samo pokretanje istrage nesumnjivo je stvorilo nesigurnost na tržištu i imalo učinka na trgovinske tokove čelika. Komisija je smatrala, kako je potvrđeno u nastavku, da je od donošenja mjera SAD-a iz odjeljka 232. preusmjeravanje trgovine nekih kategorija proizvoda već bilo u tijeku.

(59)

Isto tako treba napomenuti da su mjere SAD-a iz odjeljka 232. ubrzale povećanje uvoza uvođenjem novih tokova preusmjeravanja trgovine na prethodni prevladavajući trend rasta. Kako je prikazano u tablici 14., dostupni statistički podaci pokazuju da je, s izuzetkom travnja 2018., mjesečni uvoz čelika u SAD sustavno postajao manji od obujma uvoza u 2017. To se podudara sa suprotnim trendom povećanja uvoza u Uniji, gdje je, kako je navedeno u tablici 12., mjesečni obujam uvoza bio sustavno na višoj razini nego godinu prije.

(60)

Ostale zainteresirane strane navele su da je utjecaj mjera SAD-a iz odjeljka 232. potrebno zanemariti ili ne precijeniti jer djeluju uz izuzeće mnogih proizvoda. U istom se kontekstu tvrdilo da korejski izvoz nije problem jer je Koreja osigurala dovoljan obujam izvoznih kvota od administracije SAD-a.

(61)

U tom pogledu treba napomenuti da je samo Australija bila bezuvjetno izuzeta od mjera SAD-a iz odjeljka 232. i da je njezin uvoz predmetnih proizvoda činio oko 1 % ukupnog uvoza SAD-a 2017 (21). Drugim zemljama, poput Južne Koreje, Argentine i Brazila, odobrene su bescarinske kvote, no one nisu izuzete od mjera. U pogledu tih zemalja, treba napomenuti da je veći broj kvota postavljen na nulu i da su brojne kvote bile iscrpljene već prilikom raspodjele (22). Na temelju toga, smatra se da nije zajamčeno da će odobrena kvota biti dovoljna za sprečavanje preusmjeravanja trgovine. Na temelju dostupnih statističkih podataka, čini se da su uvozi te tri zemlje činili manje od 20 % ukupnog uvoza 2017. Stoga su navedene tvrdnje o kvotama odbijene.

(62)

Imajući u vidu navedeno, potvrđuje se da je nepredviđeni razvoj događaja opisan u uvodnoj izjavi 49. doveo te i će i dalje voditi do očitog porasta uvoza čelika u Uniju.

5.   PRIJETNJA OZBILJNE ŠTETE

(63)

U skladu s globalnim pristupom opsega proizvoda koji je definiran u ovom ispitnom postupku, analiza štete u privremenoj fazi je isto tako provedena globalno. Privremena uredba povremeno je ilustrirala da su zaključci o šteti u okviru globalne analize potkrijepljeni s pomoću primjera i na razini kategorija proizvoda.

(64)

Isto tako, procjena štete u konačnoj fazi provedena je na globalnoj razini, točnije za predmetni proizvod koji se ocjenjuje, čime je obuhvaćeno 26 kategorija proizvoda u kojima je Komisija utvrdila povećanje uvoza. Međutim, kao i u razvoju uvoza, Komisija je svoju analizu dopunila ocjenom za svaku od tri obitelji proizvoda navedenih u uvodnoj izjavi 21.

(65)

Analiza štete, u nastavku, temelji se na odgovorima na upitnik koje je dostavila industrija Unije. Nakon primitka ažuriranih informacija i provjere podataka, pokazatelji štete opisani u privremenoj fazi ažurirani su prema potrebi kako bi se uključili najnoviji podaci iz 2018.

5.1   Globalni razvoj stanja industrije čelika u Uniji

5.1.1   Potrošnja, domaća prodaja i tržišni udjeli

(66)

Komisija je utvrdila potrošnju Unije zbrajajući prodaju domaćih proizvođača u Uniji i uvoz iz svih zemalja, te isključujući uvoz iz članica EGP-a i iz određenih zemalja s kojima je Unija potpisala Sporazum o gospodarskom partnerstvu koji je trenutno na snazi (vidjeti prethodnu uvodnu izjavu 30.).

(67)

Na temelju toga, potrošnja Unije, prodaja proizvođača iz Unije i odgovarajući tržišni udio razvili su se na sljedeći način:

Tablica 4.

Potrošnja Unije, domaća prodaja i tržišni udio

(u tisućama tona)

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

Potrošnja (svi)

148 455

155 730

160 742

166 375

169 350

Indeks 2013 = 100

100

105

108

112

114

Domaća prodaja (svi)

129 592

133 285

133 575

136 586

138 636

Indeks 2013 = 100

100

103

103

105

107

Tržišni udio (svi)

87,3 %

85,6 %

83,1 %

82,1 %

81,9 %

Izvor: Podaci Eurostata i industrije.

(68)

Ukupna potrošnja relevantnih 26 kategorija proizvoda dosljedno se povećavala tijekom razdoblja od 2013. do 2017., uz ukupan porast od 14 %. Obujam prodaje industrijskih proizvođača iz Unije povećao se u tom razdoblju, ali u znatno manjoj mjeri od potrošnje u Uniji, tj. samo za 7 %. Ukupni tržišni udio industrije Unije se, prema tome, smanjio dosljedno tijekom razmatranog razdoblja za 5,4 postotnih bodova.

5.1.2   Proizvodnja, proizvodni kapacitet, stopa iskorištenosti kapaciteta i zalihe

(69)

Proizvodnja, proizvodni kapacitet, stopa iskorištenosti kapaciteta i zalihe razvili su se kako slijedi:

Tablica 5.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta, zalihe

(u tisućama tona)

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

Proizvodnja (sve)

243 945

249 855

248 763

249 204

254 925

Indeks 2013 = 100

100

102

102

102

105

Proizvodni kapacitet (svi)

337 010

334 545

332 427

333 179

335 358

Indeks 2013 = 100

100

99

99

99

100

Iskorištenost kapaciteta (svi)

72 %

75 %

75 %

75 %

76 %

Zalihe (svi)

11 883

12 734

13 159

12 974

14 140

Indeks 2013 = 100

100

107

111

109

119

Izvor: Podaci o industriji i odgovori na upitnike.

(70)

Opseg proizvodnje predmetnog proizvoda u postupku ocjenjivanja ukupno se povećao za 5 % tijekom razmatranog razdoblja. Proizvodni kapacitet je ostao stabilan, pa se stoga iskorištenost kapaciteta povećala za 4 postotna boda u razdoblju od 2013. do 2017. Zalihe proizvođača koji su surađivali s proizvođačima industrije Unije povećale su se za ukupno 19 % u razdoblju od 2013. do 2017.

5.1.3   Jedinične prodajne cijene, profitabilnost i novčani tok

(71)

Jedinične prodajne cijene, profitabilnost i novčani tok razvijali su se na sljedeći način:

Tablica 6.

Jedinična prodajna cijena, profitabilnost, novčani tok

 

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

Jedinična prodajna cijena (EUR/tona)

693,6

673,4

636,6

591,0

697,7

Indeks 2013 = 100

100

97

92

85

101

Profitabilnost (% prometa)

– 0,9 %

0,8 %

0,6 %

2,1 %

5,6 %

Novčani tok (u milijunima EUR-a)

3 721

4 975

6 461

5 508

6 201

Indeks 2013 = 100

100

134

174

148

167

Izvor: Odgovori na upitnik.

(72)

Potvrđeni i ažurirani podaci potvrđuju trend utvrđen Privremenom uredbom. Do 2016. došlo je do znatnog pada cijena svih proizvoda na tržištu Unije. Nakon toga, cijene su se vratile na razinu iz 2013. Ukupno gledajući, unatoč znatnom padu cijena, industrija Unije mogla je smanjiti svoje troškove proizvodnje kako bi ostvarila graničnu razinu dobiti 2016. te je povećala na održivu razinu 2017. (5,6 %). Ukupna pozicija novčanog toka industrije Unije zabilježila je povećanje od 67 % u razdoblju od 2013. do 2017.

5.1.4   Zaposlenost

(73)

U pogledu zapošljavanja, industrija Unije izgubila je 9 208 radnih mjesta u razdoblju od 2013. do 2017., kako je prikazano u tablici u nastavku.

Tablica 7.

Zaposlenost

(EPRV)

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

Zaposlenost (svi)

225 607

220 429

218 010

217 460

216 399

Indeks 2013 = 100

100

98

97

96

96

Izvor: Podaci o industriji i odgovori na upitnike.

5.2   Analiza stanja industrije čelika u Uniji za tri obitelji proizvoda

5.2.1   Potrošnja, domaća prodaja i tržišni udjeli

(74)

Za svaku od tri obitelji proizvoda, potrošnja, domaća prodaja i tržišni udjeli, razvijali su se na sljedeći način:

Tablica 8.

Potrošnja, domaća prodaja, tržišni udio po obitelji proizvoda

(u tisućama tona)

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

Potrošnja (ravni)

87 679

90 729

95 598

98 749

98 124

Indeks 2013 = 100

100

103

109

113

112

Potrošnja (dugi)

50 829

53 333

54 160

55 890

57 921

Indeks 2013 = 100

100

105

107

110

114

Potrošnja (cijevi)

9 947

11 667

10 985

11 735

13 305

Indeks 2013 = 100

100

117

110

118

134

 

 

 

 

 

 

Domaća prodaja (ravni)

75 212

76 365

77 020

78 274

77 601

Indeks 2013 = 100

100

102

102

104

103

Domaća prodaja (dugi)

46 461

47 679

47 757

48 935

51 095

Indeks 2013 = 100

100

103

103

105

110

Domaća prodaja (cijevi)

7 920

9 241

8 799

9 377

9 940

Indeks 2013 = 100

100

117

111

118

126

 

 

 

 

 

 

Tržišni udio (ravni)

86 %

84 %

81 %

79 %

79 %

Tržišni udio (dugi)

91 %

89 %

88 %

88 %

88 %

Tržišni udio (cijevi)

80 %

79 %

80 %

80 %

75 %

Izvor: Podaci Eurostata i industrije.

(75)

Potrošnja za ravne proizvode dosegla je vrhunac 2016., a zatim se neznatno smanjila 2017., pokazujući ukupno povećanje od 12 %. Potrošnja dugih proizvoda i cijevi sustavno se povećavala do kraja 2017., što je rezultiralo ukupnim povećanjem od 14 % odnosno 34 %.

(76)

Prodaja za sve proizvode od čelika ukupno se povećala za 7 % u razdoblju od 2013. do 2017. Tijekom istog razdoblja zabilježeno je slično povećanje, no manje izraženo od porasta potrošnje, u svim trima obiteljima proizvoda: Prodaja proizvođača ravnih proizvoda industrije Unije porasla je za 3 %, prodaja dugih proizvoda za 10 %, a prodaja cijevi za 26 %.

(77)

Trend ukupnog tržišta industrije Unije (umanjen za 5 postotnih bodova) potvrđen je prilikom zasebnih analiza ravnih proizvoda (umanjen za 7 postotnih bodova), dugih proizvoda (umanjen za 3 postotna boda) te cijevi (umanjen za 5 postotnih bodova).

5.2.2   Proizvodnja, proizvodni kapacitet, stopa iskorištenosti kapaciteta i zalihe

(78)

Za svaku od tri obitelji proizvoda, proizvodnja, proizvodni kapacitet i stupanj iskorištenosti kapaciteta i zalihe razvili su se na sljedeći način:

Tablica 9.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta, zalihe po obitelji proizvoda

(u tisućama tona)

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

Proizvodnja (ravni)

172 873

177 224

176 567

177 247

180 986

Indeks 2013 = 100

100

103

102

103

105

Proizvodnja (dugi)

59 082

59 535

60 079

59 706

60 572

Indeks 2013 = 100

100

101

102

101

103

Proizvodnja (cijevi)

11 991

13 096

12 116

12 251

13 366

Indeks 2013 = 100

100

109

101

102

111

 

 

 

 

 

 

Proizvodni kapacitet (ravni)

234 615

233 689

230 216

230 921

232 220

Indeks 2013 = 100

100

100

98

98

99

Proizvodni kapacitet (dugi)

80 833

78 244

79 455

79 736

81 806

Indeks 2013 = 100

100

97

98

99

101

Proizvodni kapacitet (cijevi)

24 053

25 482

27 721

27 255

24 224

Indeks 2013 = 100

100

106

115

113

101

 

 

 

 

 

 

Iskorištenost kapaciteta (ravni)

74 %

76 %

77 %

77 %

78 %

Iskorištenost kapaciteta (dugi)

73 %

76 %

76 %

75 %

74 %

Iskorištenost kapaciteta (cijevi)

50 %

51 %

44 %

45 %

55 %

Zalihe (ravni)

7 573

8 171

8 386

8 098

8 623

Indeks 2013 = 100

100

108

111

107

114

Zalihe (dugi)

3 449

3 430

3 722

3 740

3 877

Indeks 2013 = 100

100

99

108

108

112

Zalihe (cijevi)

861

1 132

1 050

1 137

1 639

Indeks 2013 = 100

100

132

122

132

190

Izvor: Podaci o industriji i odgovori na upitnike.

(79)

Za tri obitelji proizvoda razvoj proizvodnje bio je različit. Proizvodnja ravnih proizvoda porasla je za 5 %, a 3 % za duge proizvode, dok se za cijevi smanjila za 11 % tijekom cijelog razmatranog razdoblja. U svakom slučaju, variranja proizvodnje mogu se smatrati prilično stabilnima.

(80)

Sveukupan kapacitet proizvodnje ostao je stabilan. Taj se trend konstantno potvrđivao kod analize svake obitelji proizvoda: za ravne proizvode (smanjenje za 1 %), za duge proizvode (povećanje za 1 %) i cijevi (povećanje za 1 %) u razmatranom razdoblju. Iskorištenost kapaciteta ukupno se povećala za svaku obitelj proizvoda (ravni povećanje za 4 postotna boda, dugi povećanje za 1 postotni bod i cijevi povećanje za 5 postotnih bodova).

(81)

Zalihe za ravne i duge proizvode povećale su se na sličnu razinu u razdoblju od 2013. do 2017., dok su se za cijevi gotovo udvostručile. Provjereni i ažurirani podaci stoga potvrđuju trend utvrđen Privremenom uredbom.

5.2.3   Jedinična prodajna cijena, profitabilnost i novčani tok

(82)

Za svaku od tri obitelji proizvoda, jedinična prodajna cijena, profitabilnost i novčani tok razvijaju se na sljedeći način:

Tablica 10.

Jedinična prodajna cijena, profitabilnost, novčani tok po obitelji proizvoda

(EUR/tona)

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

Jedinična prodajna cijena (EUR/tona, ravni)

711,3

689,3

659,8

612,8

744,3

Indeks 2013 = 100

100

97

93

86

105

Jedinična prodajna cijena (EUR/tona, dugi)

607,0

591,3

546,4

509,1

584,4

Indeks 2013 = 100

100

97

90

84

96

Jedinična prodajna cijena (EUR/tona, cijevi)

1 093,9

1 063,5

1 013,9

913,2

949,3

Indeks 2013 = 100

100

97

93

83

87

Profitabilnost (u postotku prometa, ravni)

– 1,9 %

0,2 %

0,5 %

2,5 %

7,7 %

Profitabilnost (u postotku prometa, dugi)

0,7 %

2,1 %

1,7 %

2,1 %

3,1 %

Profitabilnost (u postotku prometa, cijevi)

1,3 %

0,4 %

– 3,4 %

– 1,2 %

– 1,7 %

Novčani tok (u milijunima EUR, ravni)

2 309

3 997

5 209

4 235

5 177

Indeks 2013 = 100

100

173

226

183

224

Novčani tok (u milijunima EUR, dugi)

820

1 156

1 534

1 473

1 159

Indeks 2013 = 100

100

141

187

180

141

Novčani tok (u milijunima EUR, cijevi)

592

– 178

– 283

– 200

– 135

Indeks 2013 = 100

100

– 30

– 48

– 34

– 23

Izvor: Odgovori na upitnik.

(83)

Do 2016. prodajne cijene ravnih proizvoda smanjile za 14 %, a zatim su se 2017. povećale dostigavši razinu veću nego 2013. (+ 5 %). Jedinična prodajna cijena dugih proizvoda i cijevi isto se tako znatno smanjivala do 2016. (za 16 % i 17 %), a zatim je je 2017. ponovno počela blago rasti. Općenito, cijene tih proizvoda smanjile su se za 4 % i 13 %.

(84)

Kada je riječ o profitabilnosti, i. industrija Unije uspjela je 2016. ostvariti graničnu razinu dobiti za ravne proizvode (nakon što je u prethodnim godinama bilježila gubitke i poslovala na pragu rentabilnosti), a 2017. povećala je profitabilnost na 7,7 %; ii. profitabilnost dugih proizvoda dosegnula je 2014. 2,1 %, i ostala na približno istoj razini do 2017. kada je uslijedilo povećanje od 3,1 %. iii. profitabilnost cijevi znatno je pala 2015. na – 3,4 % u odnosu na 2013. (1,3 %), i ostala je negativna 2016. i 2017. (– 1,2 %, odnosno – 1,7 %).

(85)

Poboljšao se položaj novčanog toka ravnih i dugih proizvoda (za ravne proizvode povećao se za 124 %, a znatno manje za duge proizvode, tj. samo za 41 %), dok se novčani tok cijevi znatno smanjio u 2014., za 130 %, te ostao negativan sve do kraja 2017.

5.2.4   Zaposlenost

(86)

Kada je riječ o zaposlenosti, proizvođači ravnih proizvoda bili su posebno pogođeni te je tijekom tog razdoblja izgubljeno gotovo 8 600 radnih mjesta. U postocima, najteže je pogođena industrija proizvodnje cijevi gdje je gubitak radnih mjesta iznosio 12 % tijekom razmatranog razdoblja.

Tablica 11.

Zaposlenost po obitelji proizvoda

(EPRV)

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

Zaposlenost (ravni)

134 720

129 256

127 743

126 300

126 124

Indeks 2013 = 100

100

96

95

94

94

Zaposlenost (dugi)

49 545

49 662

51 288

53 946

53 943

Indeks 2013 = 100

100

100

104

109

109

Zaposlenost (cijevi)

41 342

41 511

38 978

37 214

36 333

Indeks 2013 = 100

100

100

94

90

88

Izvor: Podaci o industriji i odgovori na upitnike.

5.3   Zaključak o stanju industrije Unije i najnoviji razvoj događaja

(87)

Prethodno navedena analiza pokazuje da se industrija Unije, i globalno i za svaku od tri obitelji proizvoda, nalazila u teškoj ekonomskoj situaciji do 2016. i da se tek 2017. djelomično oporavila. Stoga se industrija i dalje nalazi u osjetljivom i ranjivom položaju.

(88)

Komisija je u rujnu 2018. od udruženja industrije Unije zatražila da dostave ekonomske podatke za prvo polugodište 2018. kako bi ispitala razvoj situacije nakon razdoblja ispitnog postupka, koje je obuhvaćalo razdoblje od 2013. do 2017.

(89)

Podatke koje je prikupila Komisija nije bilo moguće provjeriti. Nadalje, budući da Komisija nije imala podatke za prvo polugodište 2017. (podaci su dani na temelju cijele 2017.), Komisija nije mogla donijeti pouzdane zaključke na temelju situacije industrije tijekom prvog polugodišta 2018. Međutim, na temelju podataka iz 2018., te trenda iz 2017., moguće je potvrditi djelomičan oporavak industrije. No, potrebno je naglasiti da – kako je ispod navedeno u tablici 12 – mjesečni uvoz u Uniju najviše se počeo povećavati od lipnja 2018. Nadalje, cijene čelika u Uniji počele su pratiti tendenciju pada od trećeg tromjesečja 2018. Stoga, nije moguće pratiti učinak uvoza i razvoja cijene na situaciju industrije Unije tijekom prvog polugodišta 2018. Činjenica je da su nedavni podaci potvrdili osjetljivu situaciju industrije Unije i prijetnju koju predstavlja posljednje povećanje uvoza.

5.4   Prijetnja ozbiljne štete

(90)

Komisija je u Privremenoj uredbi zaključila da se stanje industrije Unije znatno pogoršalo u razdoblju od 2013. do 2016. i djelomično oporavilo 2017. Međutim, Komisija smatra da je industrija Unije, unatoč privremenom poboljšanju, još uvijek u osjetljivoj situaciji te da joj prijete ozbiljne štete ako se nastavi trend rasta uvoza iz kojeg proizlazi pad cijena i pad profitabilnosti ispod održivih razina.

(91)

Taj privremeni nalaz može se potvrditi i u konačnoj fazi, u svjetlu prethodno navedene ažurirane analize razvoja pokazateljâ štete i na globalnoj razini i na razini triju obitelji proizvodâ (ravni proizvodi, dugi proizvodi i cijevi).

(92)

Ažurirani pokazatelji štete uključuju podatke triju kategorija proizvoda koje su prethodno bile isključene iz opsega u privremenoj fazi. Analizirani su najnoviji podaci, ovisno o dostupnosti, a ova opsežna analiza potvrdila je ključna saznanja dobivena u privremenoj fazi.

(93)

U privremenoj fazi, ključni element utvrđivanja opasnosti od štete bila je činjenica da se u nedostatku korektivnih mjera znatan porast uvoza zabilježen od 2013. ne bi zaustavio, već bi se dodatno povećao i dosegnuo razine ozbiljne štetne. Takav očekivani trend već je u tijeku kako pokazuje najnoviji skup podataka (vidjeti odjeljak 5.6. u nastavku).

5.5   Primjedbe zaprimljene nakon privremenih mjera

(94)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da industrija Unije nije u ranjivom ili osjetljivom položaju, budući da se većina pokazatelja poboljšala tijekom razmatranog razdoblja, na primjer 2017. zapravo je ostvarena profitabilnost od 6,2 % (kako je navedeno u Privremenoj uredbi), a od 2016. do 2017. prodajne cijene porasle su za gotovo 20 %. Također je navedeno da je sam Eurofer najavio da su izgledi za industriju Unije pozitivni. Isto tako, te strane tvrdile su i da je norma za utvrđivanje ozbiljne štete vrlo visoka i mnogo veća od norme za materijalne štete u Sporazumu o antidampingu i Sporazumu o subvencijama i kompenzacijskim mjerama, jer ozbiljne štete moraju biti jasno vidljive i na samom rubu pojavljivanja.

(95)

U Privremenoj uredbi Komisija je zaključila da je industrija Unije bila u osjetljivoj situaciji, oporavljajući se od razdoblja u kojem se njezino stanje znatno pogoršalo. Taj je oporavak, inter alia, pripisan učinkovitosti različitih donesenih mjera trgovinske zaštite, posebno od 2016. Budući da Komisija nije mogla utvrditi postojanje ozbiljne štete, ocijenila je da postoji prijetnja štete. U tom kontekstu Komisija je potvrdila da bi se trenutni privremeni oporavak mogao brzo promijeniti u slučaju da dođe do daljnjeg povećanja uvoza. Kako je prethodno navedeno, takvo daljnje povećanje uvoza vjerojatno će se dodatno pogoršavati kao posljedica mjera SAD-a iz odjeljka 232. Komisija je stoga zaključila da, bez obzira na to što se 2017. situacija za industriju Unije poboljšala u odnosu na prethodne godine, prijetnja ozbiljne štete ipak postoji. Ti zaključci potvrđeni su u prethodno navedenim analizama te je stoga tvrdnja odbijena.

(96)

Kada je riječ o razini profitabilnosti industrije Unije, nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da je Komisija u nekoliko slučajeva trgovinske zaštite u sektoru čelika uzela u obzir da se dobit od 3 do 7 % može smatrati odgovarajućom. Stoga bi ukupna profitabilnost od 6,2 %, kako je privremeno utvrđeno, trebala biti dovoljna da industrija Unije ostane rentabilna i visoko konkurentna.

(97)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 90. do 93., unatoč činjenici da su se razine profitabilnosti u 2017. znatno poboljšale u odnosu na prethodne godine (kada je industrija Unije bilježila gubitke i poslovanje je bilo na pragu rentabilnosti), ova situacija mogla bi se brzo promijeniti ako će se uvoz nastaviti povećavati (ili naglo rasti, kao posljedica, između ostalog, mjera SAD-a iz odjeljka 232.). Zapravo, u situaciji prijetnje ozbiljne štete, analiza mora nužno sadržavati elemente koji su usmjereni prema budućnosti. U tom kontekstu, utvrđeni rizik od preusmjeravanja trgovine bio bi ključni element koji bi negativno utjecao na trenutačnu gospodarsku situaciju industrije Unije ako se mjere ne donesu. Slijedom toga, razine profitabilnosti koje je industrija ostvarila 2017. ne mogu se razmatrati zasebno i ne poništavaju zaključke prijetnje ozbiljne štete. Ta se tvrdnja stoga odbija.

5.6   Analiza podataka nakon 2017.

(98)

U kontekstu analize prijetnje ozbiljne štete, potrebno je provesti aktivnosti predviđanja s obzirom na to da se, za analizirano razdoblje, situacija nije smatrala ozbiljnom štetom. Konkretno, u skladu s člankom 9. stavkom 2. Uredbe (EU) 2015/478 i člankom 6. stavkom 3. Uredbe (EU) 2015/755 u slučajevima prijetnje štete potrebno je ispitati stopu povećanja izvoza u Uniju i vjerojatnost da će se raspoloživi kapacitet upotrijebiti za izvoz u Uniju.

(99)

Iako je stopa rasta izvoza već analizirana prethodno u tekstu, Komisija je provela precizniju analizu vjerojatnosti daljnjeg povećanja izvoza na temelju analize najnovijih dostupnih podataka, za razdoblje od siječnja do rujna 2018. Ovaj ažurirani skup podataka omogućio je Komisiji da potvrdi zaključke donesene u privremenoj fazi, osobito u pogledu uvoznih trendova i rizika od preusmjeravanja trgovine.

(100)

Prema statističkim podacima u tablicama u nastavku, nastavio se trend rasta uvoza, a prvi znakovi preusmjeravanja trgovine uočeni su već u mjesecima koji su slijedili nakon stupanja na snagu mjera SAD-a iz odjeljka 232., pri čemu se uvoz u SAD postupno smanjuje, a uvoz u Uniju povećava (23). Prema mišljenju Komisije, iz dolje navedenih razloga, taj trend povećanja u budućnosti će postati još izraženiji ako se ne donesu konačne mjere.

5.6.1   Razvoj uvoza u Uniju

(101)

Razdoblje analiziranja razvoja uvoza prošireno je dodavanjem prvog polugodišta 2018. Ažurirana analiza pokazuje da se uvoz proizvoda koji se ocjenjuje na godišnjoj razini općenito dodatno povećao. Porast uvoza u razdoblju od srpnja 2017. do lipnja 2018., u odnosu na razdoblje od siječnja 2017. do prosinca 2017., objašnjen je relativno visokom razinom uvoza u prvom polugodištu 2018., kada je ukupan obujam uvoza predmetnih proizvoda iznosio 17,4 milijuna u metričkim tonama, u usporedbi s 15,4 milijuna u metričkim tonama tijekom prvog polugodišta 2017., i 14,5 milijuna u metričkim tonama tijekom drugog polugodišta 2017. Stoga noviji podaci potvrđuju ocjenu Komisije u privremenoj fazi da će uvoz vjerojatno dodatno rasti nakon 2017.

(102)

Mjere SAD-a iz odjeljka 232. stupile su na snagu 8. ožujka 2018. Stoga je bitno mjesečno ocjenjivati obujam uvoza 2018., uspoređujući ga s istim razdobljem u prethodnoj godini (2017.). Usporedba pokazuje da je za svaki mjesec 2018. obujam uvoza u Uniju bio veći od obujma uvoza 2017. Razlike su bile znatnije u lipnju i srpnju 2018., nekoliko mjeseci nakon stupanja na snagu mjera SAD-a iz odjeljka 232. U kolovozu i rujnu 2018. povećanje je još uvijek bilo znatno, ali manje izraženo nego u prethodna dva mjeseca, što je vjerojatno povezano s privremenim zaštitnim mjerama koje su uvedene 18. srpnja 2018.

(103)

Obje analize pokazuju jasan trend kontinuiranog rasta uvoza u Uniju, čime se potvrđuje ocjena Komisije u privremenoj fazi.

Tablica 12.

Mjesečni uvoz u Uniju

EU (u tisućama tona)

siječanj

veljača

ožujak

travanj

svibanj

lipanj

srpanj

kolovoz

rujan

Uvoz 2017. (svi)

2 737

2 464

2 914

2 648

2 984

2 512

2 315

2 308

2 339

Uvoz 2018. (svi)

3 080

2 490

2 934

3 033

2 999

2 940

2 828

2 414

2 587

Povećanje 2018. u odnosu na 2017.

+ 13 %

+ 1 %

+ 1 %

+ 15 %

+ 1 %

+ 17 %

+ 22 %

+ 5 %

+ 11 %

Izvor: Eurostat.

5.6.2   Razvoj uvoza u SAD

(104)

Tijekom saslušanja navedenih u uvodnoj izjavi 10., nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da su se cijene uvoza u SAD-u naglo povećale od uvođenja mjera SAD-a iz odjeljka 232., do razine koja bi, unatoč carini od 25 %, omogućila tim poduzećima da ostvare dobit. Stoga, s obzirom na navedenu situaciju, ne bi bilo nikakvog poticaja za preusmjeravanje bilo koje prodaje u SAD na bilo koja druga tržišta kao što je Unija. isto tako se tvrdilo da su zbog toga mjere imale slabi utjecaj na razinu uvoza u SAD.

(105)

Komisija je prikupila statističke podatke o uvozu proizvoda u postupku ocjenjivanja u SAD-u u 2018. na mjesečnoj osnovi:

Tablica 13.

Mjesečni uvoz u SAD u 2018.

 

siječanj

veljača

ožujak

travanj

svibanj

lipanj

srpanj

kolovoz

rujan

Obujam uvoza (svi)

(u tisućama tona)

2 087

1 800

2 218

2 585

2 192

1 666

1 969

1 848

1 689

indeks siječanj 2018 = 100

100

86

106

124

105

80

94

89

81

Izvor: Nacionalni statistički podaci SAD-a.

(106)

Podaci pokazuju da se uvoz u SAD 26 proizvoda koji se ocjenjuju naglo smanjio, osobito nakon uvođenja mjera SAD-a iz odjeljka 232. U rujnu 2018. razina uvoza bila je za 35 % niža od razine uvoza u travnju 2018. Općenito pad uvoza od siječnja do rujna 2018. iznosio je 19 %.

(107)

Treba napomenuti i da su 2018. brojni američki proizvođači proizvoda obuhvaćenih mjerama SAD-a iz odjeljka 232. objavili važne planove o proširenju proizvodnje (24). Iako kratkoročno možda neće biti, ili će biti malo drugih izvora osim uvezenih proizvoda, čini se jasnim da se američka industrija priprema za opskrbu američkog tržišta u mnogo većem opsegu u srednjoročnom razdoblju, što će smanjiti uvoz. Posljedično, tržište SAD-a više neće moći apsorbirati povećanu domaću proizvodnju i istu razinu uvoza kao prije. Stoga će proizvođači izvoznici morati tražiti alternativna tržišta, a tržište Unije je, zbog svoje veličine, idealno zamjensko tržište. Trend povećanja uvoza u Uniju, koji djelomično pokreće utjecaj mjera SAD-a iz odjeljka 232., već je započeo kako je opisano u poglavlju 5.6.1. Stoga će taj trend biti još izraženiji u bližoj budućnosti ako se ne poduzmu nikakve mjere.

(108)

Komisija je analizirala i obujam uvoza u SAD 2018. na mjesečnoj osnovi u usporedbi s istim razdobljem 2017.

(109)

Tablica 14. potvrđuje trend prikazan u tablici u prethodnoj uvodnoj izjavi 105.

Tablica 14.

Mjesečni uvoz u SAD

SAD (u tisućama tona)

siječanj

veljača

ožujak

travanj

svibanj

lipanj

srpanj

kolovoz

rujan

Uvoz 2017. (svi)

2 088

1 893

2 284

2 259

2 345

2 684

2 614

2 220

2 259

Uvoz 2018. (svi)

2 087

1 800

2 218

2 585

2 192

1 666

1 969

1 848

1 689

Smanjenje 2018. u odnosu na 2017.

0 %

– 5 %

– 3 %

14 %

– 7 %

– 38 %

– 25 %

– 17 %

– 25 %

Izvor: Nacionalni statistički podaci SAD-a.

Stoga uvoz u SAD, bez obzira na vrstu provedene usporedbe, sustavno pokazuje da je došlo do jasnog i stalnog trenda smanjenja uvoza u SAD. Takvo progresivno smanjenje već uzrokuje i dalje će poticati preusmjeravanje trgovine koje bi moglo ubrzati trend rasta uvoza u Uniju.

5.7   Zaključak

(110)

U skladu s tim, na osnovi ažurirane analize stanja industrije Unije, temeljite analize primjedbi zaprimljenih nakon objavljivanja privremenih mjera i tijekom saslušanja, kao i detaljne analize najnovijih statističkih podataka, Komisija je zaključila da je industrija čelika Unije u opasnosti od ozbiljne štete za predmetni proizvod, uključujući 26 kategorija proizvoda koji se ocjenjuju. Stoga se potvrđuju uvodne izjave od 58. do 69. Privremene uredbe.

6.   UZROČNOST

(111)

U Privremenoj uredbi, u uvodnim izjavama od 70. do 77., Komisija je zaključila da postoji uzročno-posljedična veza između povećanog uvoza proizvoda koji se ocjenjuje i osjetljive situacije te prijetnje ozbiljnom štetom industriji Unije jer su proizvodi od čelika koje su proizveli proizvođači iz Unije općenito istovjetni ili izravno konkurentni predmetnim proizvodima od čelika.

6.1   Primjedbe zaprimljene nakon privremenih mjera

(112)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da ne postoji uzročno-posljedična veza između povećanja uvoza i stanja industrije Unije, budući da je povećanje uvoza tijekom razmatranog razdoblja išlo ruku pod ruku s povećanjem profitabilnosti, te proizvodnje i obujma prodaje.

(113)

Preliminarno, Komisija želi pojasniti da je utvrdila prijetnju ozbiljne štete ako se uvoz nastavi povećavati. Nije utvrdila štetu tijekom ispitnog postupka zbog povećanja uvoza tijekom razmatranog razdoblja.

(114)

U suštini, u pogledu te tvrdnje važno je naglasiti da je industrija Unije doista ostvarila profitabilne razine proizvodnje tijekom 2017. koje su evidentno bile više od onih ostvarenih u svim ostalim godinama razmatranog razdoblja, u kojima je poslovanje bilo samo oko praga rentabilnosti. Međutim, sveukupno, najveći porast uvoza u tom razdoblju bio je između 2014. i 2015. (vidjeti tablicu 2.) i istodobni pad profitabilnosti u istom razdoblju (pad s 0,8 % na 0,6 %, vidjeti tablicu 6.) pokazuje da postoji nesumnjiva povezanost između povećanja uvoza i stanja industrije Unije. Uz to, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 45. Privremene uredbe, profitabilnost ostvarenu 2017. treba smatrati privremenom u sadašnjim okolnostima stalno rastućeg trenda uvoza i iznimno povoljnih prodajnih cijena na tržištu u tom razdoblju. Ipak, čak i razina dobiti od 5,6 % je niska u ovoj kapitalno intenzivnoj industriji. Zapravo, ta je razina ispod propisane minimalne ciljane razine dobiti, za sve industrijske sektore, u ispitnim postupcima trgovinske zaštite koje je provela Komisija (25). Stoga Komisija smatra da će se industrija Unije naći u ranjivoj i kritičnoj situaciji ako se uvoz nastavi povećavati. Ta se tvrdnja stoga odbacuje.

(115)

Različite zainteresirane strane navele su i da je Komisija u prethodnim antidampinškim i antisubvencijskim ispitnim postupcima u vezi s istim proizvodima tvrdila da su navodni damping ili subvencioniranje, a ne samo povećanje uvoza, uzrokovali pad cijena i nanijeli štetu. Prema navodima tih zainteresiranih strana, dampinški ili subvencionirani uvoz već je uspješno riješen uvođenjem antidampinških i antisubvencijskih mjera kojima su završeni ti ispitni postupci, zbog čega Komisija sada ne bi smjela tvrditi da je ista šteta uzrokovana nečim drugim, tj. povećanjem uvoza.

(116)

S obzirom na tu tvrdnju, važno je naglasiti da antidampinške i antisubvencijske mjere ne slijede istu logiku kao i zaštitne mjere. One zapravo imaju različite ciljeve. Da navedemo neke od najupečatljivijih i najrelevantnijih razlika, i antidampinške i antisubvencijske mjere specifične su za ograničeni opseg proizvoda i njima se rješava pitanje nepoštenog tržišnog natjecanja putem dampinga ili subvencioniranja u pogledu uvoza određenog podrijetla (iz određene zemlje) i u pravilu se primjenjuju tijekom pet godina, s mogućnošću produljenja tog razdoblja ako su ispunjeni određeni uvjeti. Nasuprot tome, zaštitne mjere odnose se na ukupno povećanje uvoza, bez razlikovanja naravi tržišnog natjecanja ili podrijetla (tj. ne primjenjuju se „sui generis” na određenu vrstu uvoza) i obično su kraćeg trajanja. Uz to, konkretnije, antidampinške i antisubvencijske mjere na koje se upućuje u toj tvrdnji odnose se samo na nekoliko kategorija proizvoda koje obuhvaća tekući ispitni postupak i to samo određenog podrijetla. Unatoč tim mjerama, Komisija je ipak utvrdila znatno, naglo i oštro ukupno povećanje uvoza i utvrdila povezanu prijetnju štete. Sukladno tome, ta se tvrdnja je odbačena.

(117)

Nekoliko je zainteresiranih strana utvrdilo da Komisija nije provela analizu bez pripisivanja radi razmatranja drugih čimbenika koji su mogli uzrokovati štetu, posebno u pogledu kretanja troška sirovina, smanjenja izvoza i uvoza od strane proizvođača iz Unije. Komisija želi pojasniti da u privremenoj fazi doista nije procijenila sve čimbenike koji bi mogli pridonijeti ozbiljnoj šteti koju bi pretrpjela industrija Unije ako se ne poduzmu nikakve mjere, budući da je zbog kritičnih okolnosti bilo potrebno, bez odgađanja, donijeti i uvesti privremene mjere. Nakon uvođenja privremenih mjera, Komisija je procijenila utjecaj tih triju čimbenika na stanje industrije Unije i time njihov mogući doprinos prijetnji ozbiljne štete.

(118)

U pogledu kretanja troškova sirovina, nekoliko strana općenito je primijetilo da bi Komisija trebala razmotriti taj element, dok je jedna zainteresirana strana utvrdila da je poteškoće na koje se „pozivala” Komisija uzrokovala pretpostavljena tržišna situacija, povezana s jeftinijim sirovinama širom svijeta.

(119)

Podaci koje je dostavila industrija Unije pokazuju da su se troškovi proizvodnje za predmetni proizvod kretali na sljedeći način:

Tablica 15.

Trošak proizvodnje

 

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

Trošak proizvodnje (EUR/tona)

700

668

633

579

661

Indeks 2013 = 100

100

95

90

83

94

Izvor: Odgovori na upitnik.

(120)

Prethodno navedeni trend sličan je trendu prodajnih cijena, kako je opisano u uvodnoj izjavi 5.1.3, s iznimkom 2017. kada su, kako je objašnjeno, prodajne cijene bile iznimno povoljne u odnosu na troškove, što je rezultiralo relativno visokom dobiti (iako još uvijek ispod ciljane razine dobiti). Taj trend ne otkriva nikakvu posebnu vezu između troškova sirovina i kretanja profitabilnosti, već samo eventualno da se u godini kada je dobit industrije Unije pala najjače u usporedbi s prethodnom godinom, tj. u 2015. (smanjenje za 25 %), njezin trošak proizvodnje znatno smanjio. Stoga nema osnove za zaključak da kretanje cijena sirovina, bilo naviše ili naniže, predstavlja prijetnju štete. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(121)

Zainteresirane strane iznijele su i tvrdnju da se izvozna aktivnost industrije Unije smanjuje. Svoje tvrdnje temeljile su na izjavama Eurofera i na pretpostavci ili vjerojatnosti da će se izvoz u SAD i Tursku smanjiti s obzirom na mjere SAD-a iz odjeljka 232. i turski ispitni postupak o zaštitnim mjerama.

(122)

Analiza uspješnosti izvoza industrije Unije s obzirom na predmetni proizvod provedena je na temelju podataka Eurostata:

Tablica 16.

Izvoz industrije Unije

 

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

Obujam izvoza (u tisućama tona)

31 181

31 599

29 449

27 578

27 603

Indeks 2013 = 100

100

101

94

88

89

Izvozna cijena (EUR/tona)

962

931

934

850

953

Indeks 2013 = 100

100

97

97

88

99

Izvor: Eurostat.

(123)

Prethodno navedeno dokazuje dvije stvari. Prvo, količine izvezene od strane industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja razmjerno su male u usporedbi s količinama prodanima na tržištu Unije, one su ovisno o godini iznosile 17 % – 19 % obujma prodaje samo industrije Unije. Drugo, kretanje izvoznih cijena bilo je prilično ravnomjerno tijekom razmatranog razdoblja, uz iznimku 2016. kada su izvozne cijene bile uglavnom znatno niže nego u ostalim godinama (i troškovi proizvodnje bili su niski 2016.). Na temelju obujma izvozne prodaje, kretanja tog obujma tijekom razmatranog razdoblja i izvoznih prodajnih cijena, Komisija nije našla razloga za pretpostavku da je aktivnost izvozne prodaje industrije Unije glavna prijetnja ozbiljne štete industriji Unije.

(124)

Kada je riječ o ulozi uvoza koji su obavili proizvođači ili povezani trgovci/distributeri iz Unije, kako je opisano u uvodnoj izjavi 44., taj je uvoz bio marginalan i relativno stabilan tijekom razmatranog razdoblja i sudjelovao je s 0,3 % do 0,7 % u ukupnom uvozu, ovisno o godini. Taj uvoz nije utjecao na trendove uvoza i stoga je tvrdnja odbačena.

(125)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da Komisija nije procijenila uvjete tržišnog natjecanja između uvezenih proizvoda i domaćih proizvoda jer je navodno zanemarila širinu i heterogenost različitih kategorija proizvoda obuhvaćenih ispitnim postupkom o zaštitnim mjerama i samo donijela zaključke za sve kategorije proizvoda zajedno. Slično tome, nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da je za svaku kategoriju proizvoda Komisija trebala provesti zasebnu analizu uzročno-posljedične veze.

(126)

Kako je objašnjeno u odjeljku 2.1, Komisija smatra da su, s obzirom na visoku razinu međusobne povezanosti kategorija proizvoda koje čine predmetni proizvod, uvezeni proizvod i proizvod Unije „istovjetni ili izravno konkurentni”. Priznanje da je globalna analiza opravdana s obzirom na snažnu povezanost između svih kategorija proizvoda koje su predmet ispitnog postupka podrazumijeva i da je najprikladniji način provedbe analize uzročno-posljedične veze objedinjavanje triju obitelji proizvoda koje su se razlikovale u određenim dijelovima cjelokupne analize. Na temelju toga tvrdnja je odbačena.

6.2   Zaključak

(127)

Kumulativna analiza pripisivanja ostalih čimbenika u uvodnim izjavama 79. i 80. u Privremenoj uredbi i u odjeljku 6.1, pokazala je da drugi čimbenici, svaki zasebno i kada se uzimaju zajedno, ne umanjuju uzročno-posljedičnu vezu između povećanja uvoza i prijetnje ozbiljne štete industriji Unije. Budući da nije bilo drugih primjedbi, potvrđuju se uvodne izjave 70. do 81. Privremene uredbe.

7.   INTERES UNIJE

(128)

Svrha zaštitnih mjera jest otklanjanje ili sprečavanje ozbiljne štete koja je nastala kao rezultat povećanog uvoza. U skladu s člankom 16. Uredbe 2015/478, Komisija je ispitala i postoje li uvjerljivi ekonomski razlozi koji bi mogli dovesti do zaključka da uvođenje mjera nije u interesu Unije.

(129)

U tu svrhu, na temelju raspoloživih dokaza razmotren je utjecaj mogućih mjera na sve proizvođače, uvoznike i korisnike dotičnog proizvoda iz EU-a te moguće posljedice poduzimanja ili nepoduzimanja mjera. Tamo gdje je bilo potrebno, Komisija je osmislila mehanizam koji bi spriječio nastanak ozbiljne štete dok bi dopustio tradicionalne trgovinske tokove na način kompatibilan s kontinuiranim konkurentnim funkcioniranjem tržišta čelika.

7.1   Interes proizvođača iz Unije

(130)

Privremeno je zaključeno da bi uvođenje zaštitnih mjera bilo u interesu proizvođača iz Unije jer bi se spriječila svaka ozbiljna šteta uzrokovana daljnjim i znatnim povećanjem uvoza. Nakon uvođenja privremenih mjera, Komisija nije primila nikakve primjedbe proizvođača iz Unije koje bi bile u suprotnosti s tim stajalištem. Stoga su potvrđeni privremeni zaključci.

7.2   Interes uvoznika i korisnika iz Unije

(131)

Komisija je poslala upitnike poznatim uvoznicima i korisnicima kako bi procijenila njihov interes.

(132)

Komisija je primila 61 odgovor od uvoznika i 70 odgovora od korisnika koji nisu povezani s uvoznicima. Uvoznici i korisnici isto su tako usmeno i pismeno iznijeli svoja stajališta.

(133)

Nekoliko uvoznika i korisnika iz Unije tvrdilo je da uvođenje zaštitnih mjera ne bi bilo u interesu Unije jer bi povećalo uvozne cijene i ograničilo tržišno natjecanje na tržištu Unije. Tvrdili su i da bi uvođenje mjera izazvalo manjak ponude jer, navodno, proizvođači iz Unije ne proizvode sve vrste proizvoda od čelika ili ih proizvode u količinama koje su nedostatne kako bi se zadovoljila potražnja u Uniji. To je, navodno, dodatno pogoršano činjenicom da je raspoloživost nekih proizvoda u Uniji ograničena jer podliježu antidampinškim ili antisubvencijskim mjerama.

(134)

Nakon uvođenja privremenih mjera, nekoliko korisnika i uvoznika iz Unije tvrdilo je da bi, ako se poduzmu konačne mjere, trebalo razmotriti sljedeće elemente:

razinu kvota utvrđenu na temelju prosjeka zadnje tri godine trebalo bi povećati za 10 %, kako je to učinjeno u pogledu zaštitnih mjera Unije za čelik 2002., kako bi se ostavilo prostora za vjerojatno povećanje potražnje u silaznim sektorima,

svaku kvotu trebalo bi dodijeliti svakoj pojedinoj zemlji dobavljaču umjesto dodjele prema datumu zaprimanja zahtjeva, kako bi se održali tradicionalni trgovinski tokovi i izbjeglo da određene zemlje dobavljači iskoriste svoj zemljopisni položaj ili izvozne kapacitete i brzo ispune kvote i istisnu druge tradicionalne zemlje dobavljače,

ekonomsku sigurnost trebalo bi osigurati uspostavom sustava kvota na temelju dozvola. Time bi se osigurao kontinuitet ponude i zajamčilo da se na pošiljke primjenjuju bescarinske kvote u trenutku napuštanja zemlje izvoznice. Alternativno, tvrdilo se da bi se godišnja kvota trebala utvrđivatina tromjesečnoj osnovi kako bi se izbjegao masovni uvoz na početku godine, što bi bilo štetno za korisnike koji ne mogu stvarati zalihe i koji se trebaju opskrbu na stabilnoj osnovi tijekom cijele godine,

Neke vrste proizvoda trebale bi biti predmet posebnih kvota zbog njihovih specifičnosti u usporedbi s drugim vrstama proizvoda koje spadaju u istu kategoriju. Za te proizvode kvote bi se dalje trebale redovito povećavati kako bi se odrazio očekivani znatan porast potražnje na tržištu Unije u sljedećim godinama.

(135)

Komisija je detaljno ispitala te tvrdnje i došla do sljedećih zaključaka.

(136)

Prvo, kako je već utvrđeno u Privremenoj uredbi, Komisija se slaže s činjenicom da je potrebno u najvećoj mogućoj mjeri održati tradicionalne trgovinske tokove. Na temelju prethodno navedenih zaključaka o postojanju opasnosti od ozbiljne štete, samo bi uvoz veći od tih tradicionalnih trgovinskih tokova izazvao ozbiljnu štetu industriji Unije. Sa zaštitnim mjerama uspostavljenima u obliku carinske kvote, Komisija smatra da će se održati učinkovito tržišno natjecanje između uvoza i industrije Unije te da je mala vjerojatnost od pojave rizika općeg povećanja cijena i bilo kakve nestašice. Doista, uz takav oblik mjera, očekuje se da će se uvoz nastaviti na tradicionalnim razinama koje nisu štetne, a da će se zaštitne mjere primjenjivati samo ako i kada se dostigne razina kvote, a prijetnja ostvari.

(137)

Nadalje, industrija Unije utvrdila je da može proizvoditi sve vrste proizvoda od čelika. U svakom slučaju uvoz će se održavati bez mjera na svojim tradicionalnim razinama, a i dalje je moguće iznad kvote, iako podložno zaštitnim mjerama.

(138)

Kada je riječ o postojanju antidampinških ili antisubvencijskih mjera, njihov je cilj otkloniti nepoštene trgovačke prakse. Iako te mjere doista mogu utjecati na razinu izvoza iz nekih zemalja dobavljača, to ne utječe na razinu uvoza po poštenoj cijeni koji bi ušao na tržište Unije u uvjetima nepostojanja štetne prakse dampinga ili subvencioniranja. To pitanje, a posebno kumuliranje zaštitnih mjera s antidampinškim ili antisubvencijskim mjerama, razmatra se u uvodnoj izjavi 186.

(139)

Iz prethodno navedenih razloga tvrdnje strana navedene u uvodnoj izjavi 133. ovime se odbijaju.

(140)

Kada je riječ o tvrdnjama u pogledu oblika i razine mjera, Komisija je razmotrila sljedeće elemente.

Razina carinskih kvota

(141)

Dok korisnici i uvoznici smatraju da bi svaka carinska kvota trebala biti utvrđena na razini od 10 % iznad prosječnog uvoza u zadnje tri godine jer će potrošnja čelika u Uniji u određenim kategorijama proizvoda vjerojatno zabilježiti dvoznamenkaste stope rasta, proizvođači iz Unije utvrdili su da će potrošnja čelika u Uniji ostati relativno nepromijenjena u nadolazećim godinama.

(142)

U skladu s člankom 15. stavkom 3. Uredbe 2015/478 svaka se kvota u načelu treba odrediti na prosječnoj razini uvoza tijekom zadnje tri reprezentativne godine. Međutim, ta se odredba primjenjuje u slučaju kada su mjere u obliku kvote. Kako je potvrđeno relevantnom sudskom praksom (26), carinska kvota nije količinsko ograničenje prema Sporazumu WTO-a o zaštitnim mjerama, te stoga Komisija kao takva u tom konkretnom slučaju nije dužna utvrditi razinu carinske kvote na razini koja strogo odgovara prosječnom uvozu u zadnje tri godine.

(143)

S obzirom na tvrdnje iznesene u uvodnoj izjavi 141. te u skladu s velikom ekonomskom, političkom i pravnom ovlasti koju Komisija ima u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) 2015/478 i člankom 13. Uredbe (EU) 2015/755, Komisija je smatrala potrebnim utvrditi razinu carinskih kvota iznad prosječne razine uvoza za zadnje tri godine kako bi se uzeli u obzir međusobno oprečni interesi korisnika i uvoznika s jedne strane i industrije Unije s druge strane. U tom pogledu, kako je vidljivo iz uvodne izjave 32., Komisija napominje da se uvoz predmetnih kategorija proizvoda u razdoblju 2017. – zadnje razdoblje povećao za 4 % bez nanošenja ozbiljne štete. Izgledi za budućnost, unatoč ravnomjernijoj stopi rasta uvoza pod normalnim tržišnim uvjetima, zajedno s ekonomskim i političkim interesima industrije Unije u cjelini, zahtijevaju uvođenje količinske razine carinske kvote neznatno iznad prosječne razine uvoza u razdoblju 2017. – zadnje razdoblje.

(144)

Na toj osnovi te kako bi se povećanje uvoza ograničilo na razinu koja vjerojatno neće uzrokovati ozbiljnu štetu industriji Unije uz istodobno osiguranje održavanja tradicionalnih trgovinskih tokova i dostatne potpore postojećoj korisničkoj i uvoznoj industriji, Komisija smatra da bi se količinska razina carinskih kvota trebala temeljiti na prosječnom uvozu u razdoblju od 2015. do 2017. uz povećanje od 5 %.

Dodjela carinskih kvota

(145)

Gotovo sve zainteresirane strane, uključujući industriju Unije, zastupale su dodjelu carinskih kvota određenim zemljama dobavljačima umjesto globalnog sustava kvota utvrđenog u privremenoj fazi.

(146)

Komisija se slaže da je sustav carinskih kvota za pojedine zemlje zaista najprikladniji sustav za osiguranje tradicionalnih trgovinskih tokova. Međutim, postoje neka ograničenja. Prvo, broj zemalja dobavljača za svaku kategoriju proizvoda je velik. Objektivno, nije izvedivo svakoj od njih dodijeliti carinsku kvotu. Drugo, Komisija smatra da je za odgovarajuću carinsku kvotu potrebno uzeti u obzir posebne čimbenike koji će utjecati na trgovinu predmetnim proizvodima. Doista, za brojne proizvode koji su obuhvaćeni ovim ispitnim postupkom Unija je nedavno uvela antidampinške/kompenzacijske pristojbe za određene zemlje izvoznice. To je često rezultiralo znatnim smanjenjem uvoza iz tih zemalja u zadnjoj godini i to će se nastaviti dok su te mjere na snazi. Prema tome, više je nego vjerojatno da će se carinske kvote, specifične za pojedine zemlje, primjenjivati tek u neznatnoj mjeri jer se razina carinske kvote temelji na prosječnoj razini uvoza u razdoblju od 2015. do 2017., tj. uključuje razdoblje u kojem antidampinške/kompenzacijske pristojbe još nisu bile na snazi, a razina uvoza bila je znatna zbog nepoštene trgovačke prakse. Stoga ne bi bilo u interesu Unije da u tim okolnostima dodijeli carinsku kvotu za pojedine zemlje jer bi razina budućeg uvoza neizbježno bila ispod njegovih tradicionalnih trgovinskih razina.

(147)

Komisija je zaključila da bi, s obzirom na prethodno navedene okolnosti, najprikladniji bio mješoviti pristup. Prvo, carinska kvota za pojedine zemlje trebala bi biti dodijeljena zemljama koje imaju znatan interes za opskrbu, na temelju njihova uvoza u zadnje tri godine. Za potrebe ove Uredbe smatra se da zemlje s udjelom uvoza većim od 5 % za predmetnu kategoriju proizvoda imaju znatan interes za opskrbu. Globalna carinska kvota („preostala kvota”) koja se temelji na prosjeku preostalog uvoza u zadnje tri godine trebala bi se dodijeliti svim drugim zemljama dobavljačima.

(148)

Međutim, carinska kvota za pojedine zemlje ne bi trebala biti dodijeljena onim zemljama čija je razina izvoza – za svaku predmetnu kategoriju proizvoda – nedavno znatno smanjena zbog mjera antidampinga/kompenzacijske pristojbe, koje su uvedene iz prethodno navedenih razloga. Te bi zemlje trebale biti u okviru preostalih carinskih kvota.

(149)

U posebnom slučaju kategorije proizvoda 1 (toplovaljani koluti), budući da je oko 60 % uvoza trenutno obuhvaćeno antidampinškim mjerama, Komisija smatra da je najprikladnija globalna kvota bez dodjela specifičnih za pojedinu zemlju.

(150)

Konačno, Komisija smatra da je u interesu Unije da je zemlji dobavljaču kada iscrpi svoju specifičnu carinsku kvotu potrebno dopustiti pristup preostaloj carinskoj kvoti. Međutim, ta mogućnost trebala bi se primjenjivati samo u zadnjem tromjesečju, kako bi se postigla ravnoteža između interesa zemalja koje imaju carinsku kvotu za pojedine zemlje i zemalja koje koriste globalnu carinsku kvotu. Tako bi se osiguralo i održavanje tradicionalnih trgovinskih tokova, a izbjeglo da, ovisno o slučaju, dijelovi preostale carinske kvote ostanu neiskorišteni.

Predvidljivost carinskih kvota tijekom vremena

(151)

Komisija smatra da uvođenje sustava licenciranja nije potrebno kako bi se osigurala predvidljivost.

(152)

Prvo, podaci koji se odnose na razvoj uvoza u okviru carinskih kvota i kvota bez carine javno su dostupni i ažuriraju se svakodnevno. Podaci o upotrebi carinskih kvota nalaze se na sljedećem web-mjestu:

http://ec.europa.eu/taxation_customs/dds2/taric/quota_consultation.jsp

(153)

Nadalje, dodjelom specifičnom za pojedine zemlje trebalo bi se osigurati i dodatna razina predvidljivosti za tradicionalne dobavljače i korisnike. Osim toga, kada se iscrpi carinska kvota za pojedine zemlje, predmetna zemlja moći će izvoziti putem raspoložive preostale kvote, iako samo u zadnjem tromjesečju, što je i najkritičnije razdoblje u smislu dostupnosti kvota.

(154)

Konačno, Komisija smatra da bi preostala carinska kvota trebala biti kvartalno podijeljena kako bi se osiguralo da je uvoz ravnomjerno raspoređen tijekom godine i spriječilo da se znatan uvoz standardnih proizvoda uskladišti na početku razdoblja kako bi se izbjegle moguće carine. Neiskorištene dodjele tromjesečnih carinskih kvota isto bi se automatski trebale prenijele u sljedeće razdoblje.

Klasifikacija proizvoda

(155)

Komisija je ispitala zahtjeve korisnika i uvoznika za uspostavu posebnih potkategorija za njihove proizvode. Komisija je posebno utvrdila da dvije kategorije proizvoda, odnosno kategorije 3 i 4, imaju različite karakteristike za koje su zahtjevi prihvatljivi.

(156)

Kategorija 4. – listovi otporni na koroziju – uključuje i proizvode proizvedene posebno za automobilsku industriju, temeljene na preciznim specifikacijama proizvoda i podložne dugoročnim ugovorima, te ostale standardne proizvode. Za prethodno navedene proizvode dobavljači moraju najprije dobiti dozvolu potrebnu za opskrbu industrije tijekom dugog razdoblja i to na temelju sustava pravovremenosti. Komisija za ovu kategoriju proizvoda priznaje da postoji rizik da se neke specifične vrste proizvoda istisnu iz bescarinske kvote za standardne proizvode koji se mogu masovno opskrbljivati i skladištiti početkom godine.

(157)

Nadalje, na temelju prethodno navedenog, standardne vrste proizvoda iz ove kategorije proizvoda trenutno podliježu antidampinškim pristojbama, koje utječu i na buduće kretanje uvoza i na dodjelu kvota. Činjenica da ti više specijalizirani proizvodi nisu obuhvaćeni zahtjevom industrije za antidampinškim mjerama isto tako je pokazatelj da se ti proizvodi trebaju razmatrati odvojeno od standardnih vrsta proizvoda.

(158)

Kada je riječ o kategoriji 3 – elektrolimovi – relevantna industrija korisnika tvrdi i da bi se određeni specijalizirani proizvodi, tj. elektrolimovi s orijentiranim kristalima (27), trebali odvojiti od drugih proizvoda u toj kategoriji. Ta se tvrdnja temelji na činjenici da su ti tipovi proizvoda strateški za gospodarstvo Unije jer se upotrebljavaju u novim sektorima energije/mobilnosti (npr. vozila koja koriste nove izvore energije, vjetroturbine). Korisnici i uvoznici tvrde da su ti proizvodi visokovrijedni specijalni proizvodi te da za njih postoji rizik da će ih standardni proizvodi uključeni u istu kategoriju proizvoda istisnuti. Osim toga, korisnici su tvrdili i da će se potražnja Unije u bliskoj budućnosti vjerojatno znatno povećati te da bi se u budućnosti trebala povećati i specifična kvota. Iako se potonja tvrdnja ne može na odgovarajući način potkrijepiti dokazima, zasebna kvota za te proizvode omogućila bi u budućnosti ispitivanje dodatnih valjano utemeljenih zahtjeva.

(159)

Komisija nadalje smatra da je, bez ugrožavanja bilo kakvog korektivnog učinka mjere, moguće odrediti potkategorije proizvoda unutar te dvije postojeće kategorije proizvoda, kojima bi se, u skladu s time, dodijelila vlastita kvota.

(160)

Na temelju prethodno navedenog, Komisija je prihvatila zahtjeve za podjelu kategorije proizvoda 4. (limovi s metalnom prevlakom) i kategorije proizvoda 3. (elektro limovi, osim GOES-a) u dvije potkategorije.

Klauzula o preispitivanju

(161)

Konačno, Komisija smatra da će, na temelju interesa Unije, možda morati prilagoditi razinu ili raspodjelu carinske kvote kako je navedeno u prilozima IV.1. i IV.2. u slučaju promjene okolnosti tijekom razdoblja primjene mjera. Takvo bi se preispitivanje moglo odnositi na bilo koju kategoriju proizvoda na koju se primjenjuju mjere, uključujući (ali ne ograničavajući se) na kategorije proizvoda 3, 4, 6 i 16 koje su tijekom ispitnog postupka i u okviru bilateralnih savjetovanja koje je organizirala Komisija bile predmet detaljnih i obrazloženih podnesaka. Do promijenjenih okolnosti moglo bi, primjerice, doći u slučaju općeg povećanja ili smanjenja potražnje Unije za određenim kategorijama proizvoda što bi zahtijevalo ponovnu procjenu razine carinskih kvota, uvođenja antidampinških ili antisubvencijskih mjera koje mogu znatno utjecati na buduće kretanje uvoza ili čak bilo kakav razvoj događaja povezan sa mjerama SAD-a iz odjeljka 232. koji može izravno utjecati na zaključke ovog ispitnog postupka, konkretno u smislu preusmjeravanja trgovine. Komisija isto tako može preispitati može li primjena mjera imati štetne učinke u pogledu postizanja ciljeva integracije koji se nastoje ostvariti zajedno s povlaštenim trgovinskim partnerima, kao što je stvaranje znatnog rizika za stabilizaciju ili gospodarski razvoj tih partnera. Komisija će redovito ocjenjivati situaciju i razmotriti preispitivanje barem na kraju svake godine primjene mjera. Komisija najkasnije 1. srpnja 2019. pokreće prvi ispitni postupak revizije.

7.3   Zaključak o interesu Unije

(162)

Na temelju prethodno navedenih razmatranja i pažljivog razmatranja različitih interesa, Komisija zaključuje da interes Unije zahtijeva donošenje konačnih zaštitnih mjera u obliku carinske kvote, kako bi se spriječilo daljnje pogoršanje situacije proizvođača iz Unije.

8.   ZAVRŠNA RAZMATRANJA

(163)

Donesen je zaključak da Unijinoj industriji čelika prijeti ozbiljna šteta u pogledu 26 kategorija predmetnih proizvodâ, te da će navedena situacija, u nedostatku zaštitnih mjera, u skoroj budućnosti vjerojatno dovesti do stvarne ozbiljne štete. Zaključeno je i da bi donošenje odgovarajućih mjera kako bi se izbjeglo daljnje povećanje uvoza bilo u interesu Unije.

8.1   Oblik i razina mjera

(164)

Komisija je u privremenoj fazi utvrdila da je mjera u obliku carinske kvote najbolji način za usklađivanje interesa proizvođača čelika i korisnika iz Unije. Takav bi oblik, ako se na odgovarajući način prilagodi, privremeno omogućio da se povećanje uvoza dovede na razinu koja nije štetna za Unijinu industriju čelika, uz zadržavanje odgovarajućeg izbora izvora opskrbe za svoje klijente na način koji je kompatibilan s kontinuiranim konkurentnim funkcioniranjem tržišta čelika.

(165)

Na temelju navedene analize interesa Unije, Komisija smatra da je carinska kvota uistinu najbolji oblik mjere za uravnoteženje različitih interesa o kojima je riječ, prvenstveno za sprečavanje ozbiljne štete i osiguravanje održanja tradicionalnih trgovinskih tokova.

(166)

Primjedbe koje je Komisija primila nakon privremenih mjera, iako je većina korisnika čelika osporavala njihovo donošenje, sadržavale su i korisne prijedloge za formuliranje mjera i minimiziranje njihovih negativnih učinaka na tržište.

(167)

Među zaprimljenim primjedbama, vrlo se malo njih odnosilo na mikrosimulacije i makromodel koji je Komisija predstavila kako bi provjerila proporcionalnost razine carinske stope izvan kvote.

(168)

U pogledu makro modela, jedno udruženje izvoznika iz treće zemlje uputilo je kritiku u smislu da se elastičnosti koje se upotrebljavaju u Armingtonovom modelu za ukupni skup kategorija proizvoda razlikuju od onih koje se upotrebljavaju u nekim raščlanjenijim studijama određenih kategorija proizvoda od čelika; međutim, te strane nisu predložile nikakve alternativne razine za ukupni izračun. Isto je udruženje tvrdilo i da je Komisija ignorirala znatno povećanje razine cijena na tržištu SAD-a, koje i dalje privlači uvoz unatoč mjerama iz odjeljka 232. Kada je riječ o mikrosimulacijama, jedno udruženje korisnika iz Unije i nekoliko izvoznika tvrdili su da je utvrđivanje referentnih vrijednosti mikrosimulacija provedeno samo za ograničen broj kategorija proizvoda, dok mjere obuhvaćaju veći skup tih kategorija; kritizirali su i način na koji su izračuni navodno utemeljeni na troškovima kineskih proizvođača koji se ne mogu smatrati reprezentativnima za sve izvore uvoza. Nekoliko izvoznika tvrdilo je da Komisija nije dovoljno objasnila uporabu prethodno navedenih modela te da je utvrđivanje carinske stope izvan kvote od 25 % na temelju tih modela proizvoljno.

(169)

Komisija smatra da su i mikrosimulacije i makromodel stilizacije stvarnosti, ali da su oni, suprotno nekim primjedbama, sredstva koja omogućuju tehničku raspravu o alternativnim scenarijima kako bi se politička odluka temeljila na činjenicama, a ne na proizvoljnim prosudbama.

(170)

Komisija želi naglasiti da je svrha carinske stope izvan kvote od 25 % koju je Komisija odredila u fazi privremenih mjera rješavanje znatnog porasta uvoza čelika u Uniju, koji se u najnovije vrijeme ubrzao kao rezultat globalne carinske stope od 25 % koju je SAD uveo na uvoz čelika (s malim brojem iznimaka u pogledu podrijetla na koje se primjenjuju vrlo restriktivne kvote) i carinske stope od 50 % na turski uvoz. Izričiti cilj mjera koje je uveo SAD jest ostvarenje cilja industrijske politike da se umjetno smanji razina uvoza čelika za 13,3 milijuna metričkih tona, što bi industriji čelika SAD-a omogućilo da posluje sa stopom iskorištenosti kapaciteta od 80 %.

(171)

Suprotno mišljenju nekoliko zainteresiranih strana, upravo u tom kontekstu, carinska stopa Unije izvan kvote od 25 % nije proizvoljna nego se čini potpuno proporcionalnom mjerom koja je potpuno u skladu s ciljem zaštite Unijinog tržišta čelika od porasta uvoza, koji je u zadnje vrijeme u velikoj mjeri posljedica trgovinskog odstupanja uzrokovanog protekcionističkim mjerama SAD-a. Zapravo, svjetski izvoznici čelika suočeni s carinom od 25 % ili 50 % ili s restriktivnim kvotama u SAD-u mogli bi preusmjeriti svoj izvoz u Uniju iznad razine svoje tradicionalne prodaje i prouzročiti štetu Unijinoj industriji čelika ako u Uniji ne bude postojala dostatno odvraćajuća prepreka u trenutku kada uvoz počne premašivati tradicionalne razine.

(172)

Važno je ovdje još jednom naglasiti da, dok se carine iz odjeljka 232. ubiru od prvog uvoza i stoga ozbiljno smanjuju trgovinske priljeve uvoza, carinska kvota Unije omogućuje kontinuirani ulaz uvoza iz svih izvora bez dodatnih prepreka i proizvodi učinke samo ako se prekorače relevantne kvote koje predstavljaju tradicionalni tok uvoza svakog podrijetla, osobito zbog preusmjeravanja trgovine koje je posljedica mjera SAD-a.

(173)

U takvim okolnostima, osim ako Unija ne uvede višu carinsku kvotu za relevantni uvoz čelika u iznosu koji bi bio barem jednak carini koju primjenjuje SAD, izvoznik u SAD ostvarit će dodatnu maržu ili minimizirati njezin gubitak time što će preusmjeriti prodaju na EU. Ta analiza upućuje na to da bi donja granica razine carinske stope izvan kvote, kojom bi se mogla osigurati minimalna zaštita Unije od preusmjeravanja trgovine, trebala iznositi najmanje 25 %. Međutim, ta razina neće zaustaviti preusmjeravanje trgovine. Kako se uvozne cijene u SAD-u dižu protekcionističkim mjerama, znatan dio proizvodnje čelika u SAD-u koji je prije bio neekonomičan postaje profitabilan, istiskujući uvoz i preusmjeravajući trgovinu prema drugim tržištima, pri čemu je Unija najatraktivnije alternativno odredište.

(174)

U tom kontekstu, mikroekonomske simulacije marže doprinosa istovarenog uvoza u Uniju koje je predložila industrija Unije i koje je Komisija predstavila u privremenoj fazi, ključne su za raspravu o komercijalnom ponašanju izvoznika suočenog s prethodno navedenim odabirom između prodaje na tržištu SAD-a nakon plaćanja carina iz odjeljka 232. ili, u drugom slučaju, postupnog povećanja izvoza u Uniju iznad svoje tradicionalne prodaje kako bi izbjegao takvo plaćanje.

(175)

Suprotno primjedbama nekih strana, pretpostavke u simulacijama su realne i konzervativne. Nisu većinom utemeljene na kineskim troškovima. Najvažnija komponenta troškova upotrebljenih u simulaciji jest košarica sirovina koja se vrednuje po međunarodnim cijenama. Kineske referentne vrijednosti upotrebljavaju se samo za razmjerno manji udio dodatnih varijabilnih troškova povrh sirovina, zato što je Kina jedan od najvažnijih izvoznika za sve kategorije proizvoda. Naposljetku, odabir troškova prijevoza iz Kine u Uniju za izračun troška po istovaru vrlo je konzervativna pretpostavka u izračunu jer ako kad bi se upotrijebili manji troškovi prijevoza iz drugih mogućih izvora, marža doprinosa bila bi veća.

(176)

Te simulacije omogućuju izračun stvarne razine carine izvan kvote koja može odvratiti preusmjeravanje trgovine. Kako je objašnjeno u Uredbi o privremenim mjerama, te simulacije pokazuju da je doprinos marži prodaje za izvoznika čelika Uniji u velikom broju najreprezentativnijih kategorija proizvoda čelika koje se ispituju veći od 30 %, s medijanom od 34 %. Samo bi carinske stope iznad kvote na tim razinama mogle u potpunosti nadoknaditi doprinos marži relevantnog uvoza čelika na tržište Unije i tako ukloniti poticaj izvozniku u SAD da preusmjeri prodaju na tržište Unije jer bi ona uz tu carinu postala neekonomična.

(177)

U takvim okolnostima, Unija je odlučila utvrditi stopu od 25 %, kao najmanje ometajuću razinu carine iznad kvote, koja je niža srednja od opcija o kojima se prethodno raspravljalo. Kako je objašnjeno, ta carinska stopa izvan kvote ne pruža potpunu zaštitu Uniji od preusmjeravanja trgovine. Naprotiv, ona ne samo što će omogućiti slobodan protok tradicionalnog uvoza, nego će, povrh toga, navedene razine carinskih kvota omogućiti i da, unatoč plaćanju carine, manji udio preusmjerene trgovine i dalje ostaje moguć na tržištu Unije, čak i kada se prekorače tradicionalne razine trgovine, kako bi se zadovoljila očekivana povećana potražnja.

(178)

S obzirom na primjedbe zainteresiranih strana o primjeni jednog makroekonomskog modela za sve kategorije proizvoda zajedno umjesto raščlanjenije analize s modelom, Komisija, kako je objašnjeno u privremenoj fazi i u prethodnom odjeljku 2., smatra da je s obzirom na visoku razinu međusobne povezanosti kategorija proizvoda s gledišta ponude i potražnje, takva sveobuhvatna ocjena u potpunosti primjerena, posebno ako se uzimaju konzervativne vrijednosti elastičnosti.

(179)

Komisija je u Privremenoj uredbi navela da će pažljivo pratiti kretanje uvoza prije donošenja konačnog stajališta. Statistički podaci SAD-a i Unije o uvozu kategorija proizvoda čelika u ispitnom postupku pokazuju da, unatoč znatnom povećanju cijena zbog mjera iz odjeljka 232. na tržištu SAD-a, postoji znatan trajni pad uvoza u SAD-u u zadnjih šest mjeseci, od svibnja 2018., što odgovara stalnom porastu uvoza istih kategorija čelika u Uniju, u istom razdoblju. Od svibnja do rujna 2018. uvoz SAD-a kategorija proizvoda u ispitnom postupku smanjio se za 2,6 milijuna tona u odnosu na isto razdoblje 2017., dok je uvoz istih proizvoda u EU znatno porastao s povećanjem od 2 milijuna tona (77 % smanjenja u SAD-u) u istom razdoblju. To predstavlja jasan trend rasta. Ti podaci jasno pokazuju da se namjeravani učinci protekcionističkih mjera SAD-a iz odjeljka 232., odnosno smanjenje uvoza čelika od 13,3 milijuna metričkih tona u usporedbi s 2017. ostvaruju. Stoga se čini da najnoviji uočeni trendovi uvoza nisu u suprotnosti s pretpostavkama primijenjenima u modelu o mogućem stupnju preusmjeravanja trgovine od oko 70 % koji bi mjere SAD-a na kraju mogle postići nakon što tijekom vremena postanu vidljivi puni protekcionistički učinci. To ne bi bilo ni u suprotnosti s potrebom za carinskom stopu izvan kvote po stopi većoj od 30 % kako bi se tržište Unije u potpunosti zaštitilo od njihovih izazvanih učinaka. Ta se razina podudara i s prethodno opisanim rezultatom mikroekonomskih simulacija.

(180)

U skladu s time, Komisija je odlučila potvrditi carinsku stopu izvan kvote od 25 %, što predstavlja nižu i najmanje ometajuću korektivnu opciju protiv preusmjeravanja trgovine koje proizvode mjere SAD-a iz odjeljka 232.

8.2   Upravljanje carinskim kvotama

(181)

Kako je prethodno objašnjeno, na temelju interesa Unije i kako bi se što je moguće više zadržali tradicionalni trgovinski tokovi, najbolji način da se osigura optimalna uporaba carinskih kvota jest da se one raspodjele među zemljama koje imaju znatan interes za opskrbu predmetnog proizvoda, a za ostale zemlje prema kronološkom redoslijedu datuma prihvaćanja deklaracija o puštanju u slobodni promet, kako je predviđeno Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2015/2447 (28). Ta metoda upravljanja zahtijeva blisku suradnju između država članica i Komisije.

(182)

Prihvatljivost robe uvezene iz zemalja u razvoju za izuzimanje iz carinskih kvota ovisi o podrijetlu robe. Stoga bi se trebali primjenjivati kriteriji za utvrđivanje nepovlaštenog podrijetla koji su trenutačno na snazi u Uniji.

(183)

U svrhu donošenja konačnih mjera, kako bi se omogućio nastavak tradicionalnih trgovinskih tokova, utvrdit će se konkretna kvota za svaku od kategorija proizvoda za koju se ovom Uredbom uvode konačne mjere.

8.3   Primjenjive antidampinške i antisubvencijske mjere

(184)

Nakon uvođenja privremenih mjera, nekoliko korisnika i uvoznika ponovilo je svoje tvrdnje da proizvođači iz Unije ne trebaju dodatnu zaštitu zbog postojećih antidampinških i antisubvencijskih mjera te da se u svakom slučaju zaštitne i antidampinške/antisubvencijske mjere ne smiju kumulirati.

(185)

Komisija podsjeća da antidampinške i kompenzacijske mjere u vezi s carinama ne teže zatvaranju tržišta Unije, već samo uklanjanju nepoštenih trgovačkih praksi. Kao takve, te mjere koje služe rješavanju situacije dampinga i subvencioniranja specifične za određenu zemlju, imaju drugačiji opseg primjene i svrhu od zaštitne mjere uvedene ovom Uredbom i međusobno se ne isključuju.

(186)

Međutim, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 117. Privremene uredbe, Komisija priznaje da kumuliranje antidampinških/antisubvencijskih mjera s mjerama zaštite može imati veći učinak od poželjnog. Budući da bi se to pitanje kumuliranja moglo pojaviti samo nakon što se dosegne gornja granica carinskih kvota, Komisija će istražiti potrebu da se to pitanje pravodobno riješi u kasnijoj fazi. Kako bi se izbjeglo uvođenje „dvostrukih instrumenata trgovinske zaštite” kad god je carinska kvota prekoračena, Komisija može smatrati nužnim suspendirati ili smanjiti razinu postojećih antidampinških i kompenzacijskih pristojbi kako bi se osiguralo da kombinirani učinak tih mjera ne prelazi najvišu razinu postojećih zaštitnih ili antidampinških/kompenzacijskih pristojbi.

8.4   Trajanje

(187)

Komisija smatra da bi mjere trebale biti na snazi tijekom razdoblja od tri godine (uključujući razdoblje uvođenja privremenih mjera), koje istječe 30. lipnja 2021. Carinska kvota trebala bi biti otvorena za razdoblje od 2. veljače 2019. do 30. lipnja 2019., nakon toga za razdoblje od 1. srpnja 2019. do 30. lipnja 2020., a nakon toga za razdoblje od 1. srpnja 2020. do 30. lipnja 2021., kako je navedeno u Prilogu IV., za svaku kategoriju predmetnih proizvoda.

(188)

Budući da je trajanje mjera dulje od godinu dana, mjere se moraju postupno liberalizirati u redovitim razmacima tijekom razdoblja primjene. Komisija smatra da je najprikladniji način liberalizacije mjera povećanje razine kvota za oslobođenje od carine za 5 % nakon svake godine. To bi trebalo uključivati i razdoblje primjene privremenih mjera, što znači da će prva liberalizacija biti 1. srpnja 2019., a druga liberalizacija 1. srpnja 2020. Naknadne liberalizacije slijedit će isti obrazac.

8.5   Nadzor nad proizvodima od čelika

(189)

Nadzorne mjere za proizvode od čelika koji podliježu ovom ispitnom postupku uvedene su u travnju 2016. budući da se činilo da trendovi uvoza prijete uzrokovanjem ozbiljne štete. S obzirom na rezultate ovog ispitnog postupka i uvođenje konačnih zaštitnih mjera, Komisija smatra da bi sustav nadzora nad proizvodima od čelika koji podliježu zaštitnim mjerama trebalo suspendirati tijekom primjene zaštitnih mjera.

9.   ISKLJUČIVANJE ODREĐENIH ZEMALJA IZ OPSEGA KONAČNIH MJERA

(190)

U skladu s člankom 18. Uredbe (EU) 2015/478 i međunarodnim obvezama Unije, privremene mjere se ne bi trebale primjenjivati ni na jedan proizvod podrijetlom iz neke zemlje u razvoju članice WTO-a sve dok njezin udio u uvozu tog proizvoda u Uniju ne premaši 3 %, uz uvjet da zemlje u razvoju članice WTO-a s manje od 3 % udjela u uvozu zajedno ne čine više od 9 % Unijinog ukupnog uvoza predmetnog proizvoda.

(191)

Konačna odluka Komisije pokazuje da predmetne kategorije proizvodâ podrijetlom iz određenih zemalja u razvoju ispunjavaju zahtjeve za ostvarivanje koristi na temelju navedenog odstupanja. U Prilogu III.2. (Popis kategorija proizvoda podrijetlom iz zemalja u razvoju na koje se primjenjuju konačne mjere) navedene su zemlje u razvoju za potrebe ove Uredbe. Osim toga, za svaku od 26 kategorija proizvodâ navedene su zemlje u razvoju na koje se primjenjuju privremene mjere. Komisija smatra primjerenim izračunavanje obujma uvoza iz zemalja u razvoju na temelju statističkih podataka za svaku kategoriju proizvodâ tijekom zadnjeg razdoblja, jer je i carinska kvota utvrđena uzimajući u obzir tradicionalne trgovinske tokove za svaku kategoriju pojedinačno.

(192)

Budući da bi se isključivanje zemalja u razvoju članica WTO-a trebalo primjenjivati sve dok njihov udio u uvozu Unije ne premaši 3 %, Komisija će redovito, a najmanje na kraju svake godine uvođenja mjera, provoditi ocjenu situacije kako bi se ispitalo je li određena zemlja premašila gornji prag te bi je stoga trebalo uključiti u opseg zaštitnih mjera.

(193)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 80. Privremene uredbe, na temelju bliske integracije tržištâ s članicama EGP-a, podataka o ukupnom izvozu iz tih zemalja te niskog rizika od preusmjeravanja trgovine, Komisija smatra da bi proizvode u postupku ocjenjivanja podrijetlom iz Norveške, Islanda i Lihtenštajna trebalo izuzeti iz primjene ove Uredbe. Nadalje, kako bi se ispunile bilateralne obveze, i neke zemlje s kojima je Unija potpisala Sporazum o gospodarskom partnerstvu koji je trenutno na snazi (29) trebale bi biti isključene iz primjene ove Uredbe. Nakon uvođenja privremenih mjera Komisija nije zaprimila nikakve primjedbe koje bi dovele do izmjene tih zaključaka, koji se stoga potvrđuju.

10.   OBVEZE KOJE PROIZLAZE IZ BILATERALNIH SPORAZUMA IZMEĐU UNIJE I TREĆIH ZEMALJA.

(194)

Komisija je osigurala da su zaštitne mjere poduzete u skladu s ovom Uredbom isto tako u skladu s obvezama koje proizlaze iz bilateralnih sporazuma potpisanih s određenim trećim zemljama.

(195)

U tom se pogledu napominje da je utvrđeno da se uvoz iz bivše jugoslavenske republike Makedonije u Uniju znatno povećao u razdoblju obuhvaćenom ispitnim postupkom te da je pridonio prijetnji ozbiljne štete za Unijinu industriju čelika. Taj uvoz stoga ispunjava uvjete potrebne za poduzimanje zaštitnih mjera u skladu s člankom 37. stavkom 1. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica i bivše jugoslavenske republike Makedonije (30).

(196)

K tome, uzimajući u obzir opseg i zaključke ispitnog postupka smatra se da su prisutni ozbiljni poremećaji u sektoru čelika te da su stoga zaštitne mjere opravdane i na temelju članka 26. Sporazuma između Europske ekonomske zajednice i Švicarske Konfederacije sklopljenog 1972 (31).

(197)

Konačno, uvoz podrijetlom iz Turske isto tako ispunjava uvjete propisane člankom 12. Sporazuma sklopljenog između Europske zajednice za ugljen i čelik i Republike Turske o trgovini proizvodima obuhvaćenima Ugovorom o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik (32) te člankom 60. Dodatnog protokola potpisanog 23. studenoga 1970. priloženog Sporazumu o pridruživanju između Europske ekonomske zajednice i Turske (33).

11.   ZAVRŠNA RAZMATRANJA

(198)

Uzimajući u obzir sudsku praksu Suda (34), primjereno je predvidjeti stopu zatezne kamate koja će se platiti u slučaju mogućih povrata konačnih pristojbi jer se u relevantnim odredbama na snazi u pogledu carinskih pristojbi ne predviđa ta kamatna stopa i jer bi primjena nacionalnih pravila dovela do neopravdanih narušavanja odnosa među gospodarskim subjektima, ovisno o tome koja je država članica odabrana za carinjenje.

(199)

Mjere iz ove Uredbe u skladu su s mišljenjem Odbora za zaštitne mjere uspostavljenog u skladu s člankom 3. stavkom 3. Uredbe (EU) 2015/478 odnosno člankom 22. stavkom 3. Uredbe (EU) 2015/755,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   U skladu s člancima 6. i 7., otvara se carinska kvota za uvoz u Uniju svake od 26 predmetnih kategorija proizvoda (definirane prema povezanim relevantnim oznakama KN u Prilogu I.) i za svako od razdoblja navedenih u Prilogu IV.1. i IV.2.

2.   Za svaku od predmetnih kategorija proizvoda, uz iznimku kategorije proizvoda 1, dio svake carinske kvote dodjeljuje se zemljama navedenima u Prilogu IV.

3.   Preostali dio svake carinske kvote, kao i carinska kvota za kategoriju proizvoda 1, dodjeljuje se prema načelu „prvi po redoslijedu”, na temelju carinske kvote koja je utvrđena jednako za svako tromjesečje razdoblja primjene.

4.   Povlačenja svake tromjesečne kvote obustavljaju se dvadesetog radnog dana Komisije, nakon završetka tromjesečnog razdoblja. Na kraju svakog tromjesečja neiskorišteni saldo carinske kvote automatski se prenosi u sljedeće tromjesečje. Neiskorišteni saldo na kraju zadnjeg tromjesečja svake godine primjene konačne carinske kvote ne prenosi se.

5.   Ako je relevantna kvota iz stavka 2. iscrpljena za određenu zemlju, uvoz iz te zemlje može se izvršiti u okviru preostalog dijela carinske kvote za istu kategoriju proizvoda. Ta se odredba primjenjuje samo tijekom zadnjeg tromjesečja svake godine primjene konačne carinske kvote.

6.   Ako je relevantna carinska kvota iscrpljena ili ako za uvoz kategorija proizvoda nema relevantne carinske kvote, na kategorije proizvoda iz Priloga IV.1. primijenit će se dodatna pristojba po stopi od 25 %, koja se primjenjuje na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno.

Članak 2.

1.   Podrijetlo bilo kojeg proizvoda na koji se primjenjuje ova Uredba utvrđuje se u skladu s odredbama koje su na snazi u Uniji u pogledu nepovlaštenog podrijetla.

2.   Ako nije drukčije navedeno, primjenjuju se one odredbe povezane s carinskim pristojbama koje su na snazi. Zatezne kamate koje se plaćaju u slučaju povrata kojim se ostvaruje pravo na zateznu kamatu jest stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, objavljena u seriji C Službenog lista Europske Unije, koja je na snazi prvog kalendarskog dana u mjesecu dospijeća plaćanja, uvećana za jedan postotni bod.

Članak 3.

Carinskim kvotama iz članka 1. upravljaju Komisija i države članice u skladu sa sustavom upravljanja carinskim kvotama iz članaka od 49. do 54. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447.

Članak 4.

Države članice i Komisija dužne su tijesno surađivati kako bi se osigurala usklađenost s ovom Uredbom.

Članak 5.

1.   Podložno stavku 2., uvoz 26 kategorija proizvoda navedenih u Prilogu IV. podrijetlom iz jedne od zemalja navedenih u Prilogu III. ne podliježe mjerama iz članka 1.

2.   U Prilogu III.2., za svaku od 26 kategorije proizvodâ iz Priloga IV., navedene su zemlje podrijetla na koje se primjenjuju mjere iz članka 1.

Članak 6.

1.   Proizvodi podrijetlom iz Norveške, Islanda i Lihtenštajna ne podliježu mjerama iz članka 1.

2.   Sljedeće zemlje isto tako ne podliježu mjerama iz članka 1.: Bocvana, Kamerun, Fidži, Gana, Obala Bjelokosti, Lesoto, Mozambik, Namibija, Južna Afrika, Esvatini.

Članak 7.

Mjere prethodnog nadzora koje su na snazi temeljem Provedbene uredbe Komisije (EU) 2016/670 (35) suspendiraju se za proizvode navedene u Prilogu IV. tijekom primjene zaštitnih mjera iz članka 1.

Članak 8.

Tijekom razdoblja navedenog u prilozima IV.1. i IV.2., Komisija može preispitati mjere u slučaju promjene okolnosti.

Članak 9.

Svi iznosi plaćeni za dodatne pristojbe uvedene u skladu s Provedbenom uredbom (EU) 2018/1013, u vezi s proizvodima navedenima u Prilogu IV. ove Uredbe, konačno se prikupljaju na razini iz članka 1. stavka 3. Provedbene uredbe (EU) 2018/1013.

Članak 10.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 31. siječnja 2019.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 83, 27.3.2015., str. 16.

(2)  SL L 123, 19.5.2015., str. 33.

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1013 od 17. srpnja 2018. o uvođenju privremenih zaštitnih mjera u vezi s uvozom određenih proizvoda od čelika (SL L 181, 18.7.2018., str. 39.).

(4)  Obavijest o pokretanju ispitnog postupka o zaštitnim mjerama u vezi s uvozom proizvodâ od čelika, (SL C 111, 26.3.2018., str. 29.).

(5)  Obavijest o izmjeni Obavijesti o pokretanju ispitnog postupka o zaštitnim mjerama u vezi s uvozom proizvodâ od čelika (SL C 225, 28.6.2018., str. 54.).

(6)  Izvješće žalbenog vijeća WTO-a, US – Definitive Safeguard Measures on Imports of Certain Steel Products (SAD – Konačne zaštitne mjere koje se primjenjuju uvoz određenih proizvoda od čelika), WT/DS259/AB/R, točka 319.

(7)  Uredba Komisije (EZ) br. 1694/2002 (SL L 261, 28.9.2002., str. 1.).

(8)  Izvješće Vijeća WTO-a, Dominican Republic – Safeguard Measures on Imports of Polypropylene Bags and Tubular Fabric (Dominikanska Republika – Zaštitne mjere u vezi s uvozom vrećica od polipropilena i cjevaste tkanine), WT/DS415/R, WT/DS416/R, WT/DS417/R, WT/DS418/R, točke 7.177. i 7.236.)

(9)  Bocvana, Kamerun, Fidži, Gana, Obala Bjelokosti, Lesoto, Mozambik, Namibija, Južna Afrika, Esvatini.

(10)  To su bile kategorije proizvoda 10, 11, 19, 24 i 27.

(11)  Bivša jugoslavenska republika Makedonija, Indija, Narodna Republika Kina, Rusija, Južna Koreja i Turska.

(12)  Izvješće vijeća WTO-a, Argentina – Safeguard Measures on Imports of Footwear (Zaštitne mjere u vezi s uvozom obuće), WT/DS121/9, točka 131.

(13)  Izvješće vijeća WTO-a, US – Definitive Safeguard Measures on Imports of Wheat Gluten from the European Communities (SAD – Konačne zaštitne mjere u vezi s uvozom pšeničnog glutena iz Europske zajednice), WT/DS166/R, točka 8.31.

(14)  Izvješće vijeća WTO-a, Ukraine – Definitive Safeguard Measures on Passenger Cars (Ukrajina – Konačne zaštitne mjere u vezi s uvozom osobnih vozila), WT/DS468/R, Izvješće Vijeća od 26. lipnja 2015., točka 7.146.

(15)  Izvješće vijeća WTO-a, US – Definitive Safeguard Measures on Imports of Certain Steel Products (SAD – Konačne zaštitne mjere u vezi s uvozom određenih proizvoda od čelika), WT/DS259/R, točka 10.168.

(16)  Izvješće žalbenog vijeća WTO-a, Argentina – Safeguard Measures on Imports of Footwear (Argentina – Zaštitne mjere u vezi s uvozom obuće), WT/DS121/AB/R, doneseno 12. siječnja 2000., točka 130.

(17)  Izvješće vijeća WTO-a, US – Definitive Safeguard Measures on Imports of Certain Steel Products (SAD – Konačne zaštitne mjere u vezi s uvozom određenih proizvoda od čelika), WT/DS259/R, bilješka 17., točka 374.

(18)  Izvješće vijeća WTO-a, US – Definitive Safeguard Measures on Imports of Certain Steel Products (SAD – Konačne zaštitne mjere u vezi s uvozom određenih proizvoda od čelika), WT/DS259/R, točka 10.168., bilješka 16., točka 7.132.

(19)  https://www.globaltradealert.org/reports/download/44, str. 11.

(20)  COM(2016) 155 final od 16. ožujka 2016.

(21)  Izvor: Global Trade Atlas

(22)  https://www.cbp.gov/trade/quota/bulletins/qb-18-126-absolute-quota-aluminum-products-argentina-brazil-south-korea

(23)  Mjere SAD-a iz odjeljka 232 stupile su na snagu 8. ožujka 2018., a Komisija je analizirala podatke do rujna 2018.

(24)  Tvrtka i datum(i) objave(a), milijuni tona kratkih proizvoda: Big River, 25.4.2018. i 29.6.2018., 3,2; US Steel, 5.3.2018., 2,8; JSW Steel, 26.3.2018. i 21.6.2018., 2,5; Nucor, 10.1.2018., 2.3.2018., 11.5.2018. i 7.9.2018., 2,25; North Star Bluescope, 13.8.2018., 0,7 – 1,0; Liberty Steel Group, 26.6.2018., 0,75; Republic Steel Group, 12.3.2018. i 19.7.2018., 0,66; Steel Dynamics, 26.6.2018., 0,4. Ukupno planirano proširenje kapaciteta koje je najavljeno ovim nepotpunim popisom objava za medije iz 2018. (uglavnom priopćenja za medije poduzeća) iznosi 13,5 milijuna američkih tona, što je oko 12 milijuna metričkih tona.

(25)  Članak 7. stavak 2.c Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća, kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2018/825 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. (SL L 143, 7.6.2018., str. 6.).

(26)  Izvješće žalbenog vijeća WTO-a, US- Line Pipe (SAD – Cjevovod), WT/DS202, točka 235.

(27)  Oznake KN 7225 19 90, 7226 19 80.

(28)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2447 оd 24. studenoga 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju Carinskog zakonika Unije (SL L 343, 29.12.2015., str. 558.).

(29)  Bocvana, Kamerun, Fidži, Gana, Obala Bjelokosti, Lesoto, Mozambik, Namibija, Južna Afrika, Esvatini.

(30)  SL L 84, 20.3.2004., str. 13.

(31)  SL L 300, 31.12.1972., str. 189.

(32)  SL L 227, 7.9.1996., str. 3.

(33)  SL L 293, 29.12.1972., str. 3.

(34)  Presuda Suda (treće vijeće) od 18. siječnja 2017., C-365/15, Wortmann protiv Hauptzollamt Bielefeld, EU:C:2017:19, točke od 35. do 39.

(35)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/670 оd 28. travnja 2016. o uvođenju prethodnog nadzora Unije uvoza određenih proizvoda od željeza ili čelika podrijetlom iz određenih trećih zemalja (SL L 115, 29.4.2016., str. 37.).


PRILOG I.

Predmetni proizvod

Broj proizvoda

Kategorija proizvoda

Oznake KN

1

Nelegirani i ostali legirani toplovaljani limovi i trake

7208 10 00 , 7208 25 00 , 7208 26 00 , 7208 27 00 , 7208 36 00 , 7208 37 00 , 7208 38 00 , 7208 39 00 , 7208 40 00 , 7208 52 10 , 7208 52 99 , 7208 53 10 , 7208 53 90 , 7208 54 00 , 7211 13 00 , 7211 14 00 , 7211 19 00 , 7212 60 00 , 7225 19 10 , 7225 30 10 , 7225 30 30 , 7225 30 90 , 7225 40 15 , 7225 40 90 , 7226 19 10 , 7226 91 20 , 7226 91 91 , 7226 91 99

2

Nelegirani i ostali legirani hladnovaljani limovi

7209 15 00 , 7209 16 90 , 7209 17 90 , 7209 18 91 , 7209 25 00 , 7209 26 90 , 7209 27 90 , 7209 28 90 , 7209 90 20 , 7209 90 80 , 7211 23 20 , 7211 23 30 , 7211 23 80 , 7211 29 00 , 7211 90 20 , 7211 90 80 , 7225 50 20 , 7225 50 80 , 7226 20 00 , 7226 92 00

3

Elektrolimovi (osim GOES-a)

7209 16 10 , 7209 17 10 , 7209 18 10 , 7209 26 10 , 7209 27 10 , 7209 28 10 , 7225 19 90 , 7226 19 80

4

Limovi s metalnom prevlakom

7210 20 00 , 7210 30 00 , 7210 41 00 , 7210 49 00 , 7210 61 00 , 7210 69 00 , 7210 90 80 , 7212 20 00 , 7212 30 00 , 7212 50 20 , 7212 50 30 , 7212 50 40 , 7212 50 61 , 7212 50 69 , 7212 50 90 , 7225 91 00 , 7225 92 00 , 7225 99 00 , 7226 99 10 , 7226 99 30 , 7226 99 70

5

Limovi s organskom prevlakom

7210 70 80 , 7212 40 80

6

Proizvodi od bijelog lima

7209 18 99 , 7210 11 00 , 7210 12 20 , 7210 12 80 , 7210 50 00 , 7210 70 10 , 7210 90 40 , 7212 10 10 , 7212 10 90 , 7212 40 20

7

Nelegirani i ostali legirani kvarto-lim

7208 51 20 , 7208 51 91 , 7208 51 98 , 7208 52 91 , 7208 90 20 , 7208 90 80 , 7210 90 30 , 7225 40 12 , 7225 40 40 , 7225 40 60

8

Nehrđajući toplovaljani limovi i trake

7219 11 00 , 7219 12 10 , 7219 12 90 , 7219 13 10 , 7219 13 90 , 7219 14 10 , 7219 14 90 , 7219 22 10 , 7219 22 90 , 7219 23 00 , 7219 24 00 , 7220 11 00 , 7220 12 00

9

Nehrđajući hladnovaljani limovi i trake

7219 31 00 , 7219 32 10 , 7219 32 90 , 7219 33 10 , 7219 33 90 , 7219 34 10 , 7219 34 90 , 7219 35 10 , 7219 35 90 , 7219 90 20 , 7219 90 80 , 7220 20 21 , 7220 20 29 , 7220 20 41 , 7220 20 49 , 7220 20 81 , 7220 20 89 , 7220 90 20 , 7220 90 80

10

Nehrđajući toplovaljani kvarto-lim

7219 21 10 , 7219 21 90

11

Elektrolimovi s orijentiranim kristalima

7225 11 00 , 7226 11 00

12

Nelegirane i ostale legirane šipke i laki profili

7214 30 00 , 7214 91 10 , 7214 91 90 , 7214 99 31 , 7214 99 39 , 7214 99 50 , 7214 99 71 , 7214 99 79 , 7214 99 95 , 7215 90 00 , 7216 10 00 , 7216 21 00 , 7216 22 00 , 7216 40 10 , 7216 40 90 , 7216 50 10 , 7216 50 91 , 7216 50 99 , 7216 99 00 , 7228 10 20 , 7228 20 10 , 7228 20 91 , 7228 30 20 , 7228 30 41 , 7228 30 49 , 7228 30 61 , 7228 30 69 , 7228 30 70 , 7228 30 89 , 7228 60 20 , 7228 60 80 , 7228 70 10 , 7228 70 90 , 7228 80 00

13

Čelične šipke za armiranje betona

7214 20 00 , 7214 99 10

14

Nehrđajuće šipke i laki profili

7222 11 11 , 7222 11 19 , 7222 11 81 , 7222 11 89 , 7222 19 10 , 7222 19 90 , 7222 20 11 , 7222 20 19 , 7222 20 21 , 7222 20 29 , 7222 20 31 , 7222 20 39 , 7222 20 81 , 7222 20 89 , 7222 30 51 , 7222 30 91 , 7222 30 97 , 7222 40 10 , 7222 40 50 , 7222 40 90

15

Nehrđajuće žičane šipke

7221 00 10 , 7221 00 90

16

Nelegirane i ostale legirane žičane šipke

7213 10 00 , 7213 20 00 , 7213 91 10 , 7213 91 20 , 7213 91 41 , 7213 91 49 , 7213 91 70 , 7213 91 90 , 7213 99 10 , 7213 99 90 , 7227 10 00 , 7227 20 00 , 7227 90 10 , 7227 90 50 , 7227 90 95

17

Profili od željeza ili nelegiranog čelika

7216 31 10 , 7216 31 90 , 7216 32 11 , 7216 32 19 , 7216 32 91 , 7216 32 99 , 7216 33 10 , 7216 33 90

18

Žmurje (talpe)

7301 10 00

19

Materijal za željezničke pruge

7302 10 22 , 7302 10 28 , 7302 10 40 , 7302 10 50 , 7302 40 00

20

Cijevi za plinovode

7306 30 41 , 7306 30 49 , 7306 30 72 , 7306 30 77

21

Šuplji profili

7306 61 10 , 7306 61 92 , 7306 61 99

22

Bešavne nehrđajuće cijevi

7304 11 00 , 7304 22 00 , 7304 24 00 , 7304 41 00 , 7304 49 10 , 7304 49 93 , 7304 49 95 , 7304 49 99

23

Cijevi za ležajeve

7304 51 12 , 7304 51 18 , 7304 59 32 , 7304 59 38

24

Ostale bešavne cijevi

7304 19 10 , 7304 19 30 , 7304 19 90 , 7304 23 00 , 7304 29 10 , 7304 29 30 , 7304 29 90 , 7304 31 20 , 7304 31 80 , 7304 39 10 , 7304 39 52 , 7304 39 58 , 7304 39 92 , 7304 39 93 , 7304 39 98 , 7304 51 81 , 7304 51 89 , 7304 59 10 , 7304 59 92 , 7304 59 93 , 7304 59 99 , 7304 90 00

25

Velike varene cijevi

7305 11 00 , 7305 12 00 , 7305 19 00 , 7305 20 00 , 7305 31 00 , 7305 39 00 , 7305 90 00

26

Ostale varene cijevi

7306 11 10 , 7306 11 90 , 7306 19 10 , 7306 19 90 , 7306 21 00 , 7306 29 00 , 7306 30 11 , 7306 30 19 , 7306 30 80 , 7306 40 20 , 7306 40 80 , 7306 50 20 , 7306 50 80 , 7306 69 10 , 7306 69 90 , 7306 90 00

27

Nelegirane i ostale legirane hladnodovršene šipke

7215 10 00 , 7215 50 11 , 7215 50 19 , 7215 50 80 , 7228 10 90 , 7228 20 99 , 7228 50 20 , 7228 50 40 , 7228 50 61 , 7228 50 69 , 7228 50 80

28

Nelegirana žica

7217 10 10 , 7217 10 31 , 7217 10 39 , 7217 10 50 , 7217 10 90 , 7217 20 10 , 7217 20 30 , 7217 20 50 , 7217 20 90 , 7217 30 41 , 7217 30 49 , 7217 30 50 , 7217 30 90 , 7217 90 20 , 7217 90 50 , 7217 90 90


PRILOG II.

II.1 – Rast uvoza za 26 kategorija proizvoda (u tonama)

Broj proizvoda

Kategorija proizvoda

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

MRP

rast MRP-a u usporedbi s 2013.

1

Nelegirani i ostali legirani toplovaljani limovi i trake

4 867 242

5 263 815

7 854 395

8 610 847

7 048 217

7 209 718

48 %

2

Nelegirani i ostali legirani hladnovaljani limovi

1 837 875

1 906 067

2 761 337

2 007 299

2 463 937

2 463 941

34 %

3

Elektrolimovi (osim GOES-a)

266 355

284 376

279 777

312 647

377 744

433 526

63 %

4

Limovi s metalnom prevlakom

1 855 325

2 203 135

2 688 830

3 924 906

5 019 132

4 637 052

150 %

5

Limovi s organskom prevlakom

681 646

725 004

622 482

730 619

919 000

937 693

38 %

6

Proizvodi od bijelog lima

549 941

660 743

634 722

754 638

616 810

735 928

34 %

7

Nelegirani i ostali legirani kvarto-lim

1 439 430

1 968 634

2 573 220

2 834 744

2 549 694

2 374 170

65 %

8

Nehrđajući toplovaljani limovi i trake

157 197

213 885

247 090

326 631

407 886

408 468

160 %

9

Nehrđajući hladnovaljani limovi i trake

645 004

954 179

697 199

753 058

869 091

972 415

51 %

10

Nehrđajući toplovaljani kvarto-lim

26 799

34 700

31 586

25 995

27 704

28 677

7 %

12

Nelegirane i ostale legirane šipke i laki profili

942 999

1 265 397

1 233 328

1 429 511

1 419 973

1 792 392

90 %

13

Čelične šipke za armiranje betona

528 702

972 572

1 430 000

1 292 936

1 191 379

1 755 338

232 %

14

Nehrđajuće šipke i laki profili

114 638

149 670

144 875

149 499

161 973

184 811

61 %

15

Nehrđajuće žičane šipke

52 068

71 209

57 542

58 659

63 022

69 786

34 %

16

Nelegirane i ostale legirane žičane šipke

1 107 169

1 267 308

1 694 707

2 001 322

2 093 877

2 354 164

113 %

17

Profili od željeza ili nelegiranog čelika

222 797

274 863

267 851

387 353

262 759

373 732

68 %

18

Žmurje (talpe)

15 871

16 497

14 051

36 683

84 549

83 502

426 %

19

Materijal za željezničke pruge

14 587

25 532

23 202

12 494

18 232

23 013

58 %

20

Cijevi za plinovode

275 378

349 078

314 471

354 261

401 410

445 569

62 %

21

Šuplji profili

485 038

578 426

602 190

757 274

862 889

956 360

97 %

22

Bešavne nehrđajuće cijevi

42 417

55 590

54 948

51 614

49 593

49 781

17 %

24

Ostale bešavne cijevi

440 696

509 052

448 761

448 333

410 822

480 600

9 %

25

Velike varene cijevi

295 502

418 808

218 549

171 512

1 053 049

720 886

144 %

26

Ostale varene cijevi

462 137

484 915

494 914

526 634

551 764

558 457

21 %

27

Nelegirane i ostale legirane hladnodovršene šipke

446 086

514 066

479 271

454 924

454 921

501 232

12 %

28

Nelegirana žica

555 798

700 560

683 041

726 158

714 480

762 600

37 %

II.2 – Rast uvoza za dvije kategorije proizvoda (u tonama)

Broj proizvoda

Kategorija proizvoda

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

MRP

rast MRP-a u usporedbi s 2013.

11

Elektrolimovi s orijentiranim kristalima

114 388

112 258

101 737

109 518

99 917

106 570

– 7 %

23

Cijevi za ležajeve

7 475

8 998

8 337

7 035

6 137

6 265

– 16 %


PRILOG III.

III.1 – Popis zemalja u razvoju članica WTO-a

Afganistan, Albanija, Angola, Antigva i Barbuda, Argentina, Armenija, Bahrein, Bangladeš, Barbados, Belize, Benin, Bocvana, Bolivija, Brazil, Brunej Darussalam, Burkina Faso, Burundi, Côte d'Ivoire, Crna Gora, Čad, Čile, Demokratska Republika Kongo, Dominika, Dominikanska Republika, Džibuti, Egipat, Ekvador, El Salvador, Eswatini, Fidži, Filipini, Gabon, Gambija, Gana, Grenada, Gruzija, Gvajana, Gvatemala, Gvineja, Gvineja-Bisau, Haiti, Honduras, Posebno upravno područje Hong Kong, Indija, Indonezija, Jamajka, Jemen, Jordan, Južna Afrika, Kabo Verde, Kambodža, Kamerun, Katar, Kazahstan, Kenija, Kina, Kirgistan, Kolumbija, Kongo, Kostarika, Kuba, Kuvajt, Laos, Lesoto, Liberija, Madagaskar, bivša jugoslavenska republika Makedonija, Posebno upravno područje Makao, Malavi, Maldivi, Malezija, Mali, Maroko, Mauricijus, Mauritanija, Meksiko, Mjanmar, Moldova, Mongolija, Mozambik, Namibija, Nepal, Niger, Nigerija, Nikaragva, Oman, Pakistan, Panama, Papua Nova Gvineja, Paragvaj, Peru, Ruanda, Salomonovi Otoci, Samoa, Saudijska Arabija, Sejšeli, Senegal, Sijera Leone, Srednjoafrička Republika, Surinam, Sveta Lucija, Sveti Kristofor i Nevis, Sveti Vincent i Grenadini, Šri Lanka, Tadžikistan, Tajland, Tanzanija, Togo, Tonga, Trinidad i Tobago, Tunis, Turska, Uganda, Ujedinjeni Arapski Emirati, Ukrajina, Urugvaj, Vanuatu, Venezuela, Vijetnam, Zambija, Zimbabve

III.2 – Popis kategorija proizvoda koji potječu iz zemalja u razvoju na koje se primjenjuju konačne mjere

Zemlja/Skupina proizvoda

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

24

25

26

27

28

Brazil

x

x

 

 

 

x

x

x

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

Kina

 

 

x

x

 

x

 

x

 

x

x

 

 

x

 

 

x

x

 

x

x

x

x

x

x

x

Egipat

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

bivša jugoslavenska republika Makedonija

 

 

 

 

x

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

x

 

 

 

 

 

 

Indija

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

 

 

x

x

 

 

 

 

x

 

x

 

 

x

 

 

Indonezija

 

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Malezija

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Meksiko

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

Moldova

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Tajland

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Turska

x

x

 

x

x

 

 

 

x

x

x

x

 

 

x

x

 

x

x

x

 

 

x

x

x

x

Ukrajina

x

x

 

 

 

 

x

 

 

 

 

x

x

 

x

x

 

x

x

x

x

x

 

 

x

x

Ujedinjeni Arapski Emirati

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

x

 

x

 

 

 

 

x

 

 

Vijetnam

 

x

 

x

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


PRILOG IV.

IV.1 – Opseg carinskih kvota

Broj proizvoda

Kategorija proizvoda

Oznake KN

Dodjela po zemlji (ako je primjenjivo)

od 2.2.2019. do 30.6.2019.

od 1.7.2019. do 30.6.2020.

od 1.7.2020. do 30.6.2021.

Stopa dodatne pristojbe

Redni broj

Opseg carinske kvote (u neto tonama)

Opseg carinske kvote (u neto tonama)

Opseg carinske kvote (u neto tonama)

1

Nelegirani i ostali legirani toplovaljani limovi i trake

7208 10 00 , 7208 25 00 , 7208 26 00 , 7208 27 00 , 7208 36 00 , 7208 37 00 , 7208 38 00 , 7208 39 00 , 7208 40 00 , 7208 52 10 , 7208 52 99 , 7208 53 10 , 7208 53 90 , 7208 54 00 , 7211 13 00 , 7211 14 00 , 7211 19 00 , 7212 60 00 , 7225 19 10 , 7225 30 10 , 7225 30 30 , 7225 30 90 , 7225 40 15 , 7225 40 90 , 7226 19 10 , 7226 91 20 , 7226 91 91 , 7226 91 99

Sve treće zemlje

3 359 532,08

8 641 212,54

9 073 273,16

25 %

 (1)

2

Nelegirani i ostali legirani hladnovaljani limovi

7209 15 00 , 7209 16 90 , 7209 17 90 , 7209 18 91 , 7209 25 00 , 7209 26 90 , 7209 27 90 , 7209 28 90 , 7209 90 20 , 7209 90 80 , 7211 23 20 , 7211 23 30 , 7211 23 80 , 7211 29 00 , 7211 90 20 , 7211 90 80 , 7225 50 20 , 7225 50 80 , 7226 20 00 , 7226 92 00

Indija

234 714,39

603 720,07

633 906,07

25 %

09.8801

Koreja (Republika)

144 402,99

371 425,82

389 997,11

25 %

09.8802

Ukrajina

102 325,83

263 197,14

276 357,00

25 %

09.8803

Brazil

65 398,61

168 214,89

176 625,64

25 %

09.8804

Srbija

56 480,21

145 275,43

152 539,20

25 %

09.8805

Ostale zemlje

430 048,96

1 106 149,42

1 161 456,89

25 %

 (2)

3.A

Elektrolimovi (osim GOES-a)

7209 16 10 , 7209 17 10 , 7209 18 10 , 7209 26 10 , 7209 27 10 , 7209 28 10

Koreja (Republika)

1 923,96

4 948,72

5 196,15

25 %

09.8806

Kina

822,98

2 116,84

2 222,68

25 %

09.8807

Rusija

519,69

1 336,71

1 403,54

25 %

09.8808

Iran (Islamska Republika)

227,52

585,21

614,47

25 %

09.8809

Ostale zemlje

306,34

787,96

827,35

25 %

 (3)

3.B

7225 19 90 , 7226 19 80

Rusija

51 426,29

132 276,00

138 889,80

25 %

09.8811

Koreja (Republika)

31 380,40

80 715,02

84 750,77

25 %

09.8812

Kina

24 187,01

62 212,57

65 323,20

25 %

09.8813

Tajvan

18 144,97

46 671,54

49 005,12

25 %

09.8814

Ostale zemlje

8 395,39

21 594,19

22 673,90

25 %

 (4)

4.A (5)

Limovi s metalnom prevlakom

Oznake TARIC: 7210410020 , 7210490020 , 7210610020 , 7210690020 , 7212300020 , 7212506120 , 7212506920 , 7225920020 , 7225990011 , 7225990022 , 7225990040 , 7225990091 , 7225990092 , 7226993010 , 7226997011 , 7226997091 , 7226997094

Koreja (Republika)

69 571,10

178 947,15

187 894,51

25 %

09.8816

Indija

83 060,42

213 643,66

224 325,84

25 %

09.8817

Ostale zemlje

761 518,93

1 958 739,13

2 056 676,09

25 %

 (6)

4.B (7)

Oznake KN: 7210 20 00 , 7210 30 00 , 7210 90 80 , 7212 20 00 , 7212 50 20 , 7212 50 30 , 7212 50 40 , 7212 50 90 , 7225 91 00 , 7226 99 10

Oznake TARIC: 7210410080 , 7210490080 , 7210610080 , 7210690080 , 7212300080 , 7212506180 , 7212506980 , 7225920080 , 7225990025 , 7225990095 , 7226993090 , 7226997019 , 7226997096

Kina

204 951,07

527 164,42

553 522,64

25 %

09.8821

Koreja (Republika)

249 533,26

641 836,39

673 928,21

25 %

09.8822

Indija

118 594,25

305 041,91

320 294,00

25 %

09.8823

Tajvan

49 248,78

126 675,12

133 008,88

25 %

09.8824

Ostale zemlje

125 598,05

323 056,72

339 209,55

25 %

 (8)

5

Limovi s organskom prevlakom

7210 70 80 , 7212 40 80

Indija

108 042,36

277 900,89

291 795,94

25 %

09.8826

Koreja (Republika)

103 354,11

265 842,04

279 134,14

25 %

09.8827

Tajvan

31 975,79

82 246,46

86 358,79

25 %

09.8828

Turska

21 834,45

56 161,42

58 969,49

25 %

09.8829

bivša jugoslavenska republika Makedonija

16 331,15

42 006,13

44 106,44

25 %

09.8830

Ostale zemlje

43 114,71

110 897,39

116 442,26

25 %

 (9)

6

Proizvodi od bijelog lima

7209 18 99 , 7210 11 00 , 7210 12 20 , 7210 12 80 , 7210 50 00 , 7210 70 10 , 7210 90 40 , 7212 10 10 , 7212 10 90 , 7212 40 20

Kina

158 139,17

406 757,31

427 095,17

25 %

09.8831

Srbija

30 545,88

78 568,52

82 496,95

25 %

09.8832

Koreja (Republika)

23 885,70

61 437,55

64 509,42

25 %

09.8833

Tajvan

21 167,00

54 444,65

57 166,88

25 %

09.8834

Brazil

19 730,03

50 748,55

53 285,98

25 %

09.8835

Ostale zemlje

33 167,30

85 311,19

89 576,75

25 %

 (10)

7

Nelegirani i ostali legirani kvarto-lim

7208 51 20 , 7208 51 91 , 7208 51 98 , 7208 52 91 , 7208 90 20 , 7208 90 80 , 7210 90 30 , 7225 40 12 , 7225 40 40 , 7225 40 60

Ukrajina

339 678,24

873 702,59

917 387,71

25 %

09.8836

Koreja (Republika)

140 011,38

360 129,93

378 136,43

25 %

09.8837

Rusija

115 485,12

297 044,77

311 897,01

25 %

09.8838

Indija

74 811,09

192 425,17

202 046,43

25 %

09.8839

Ostale zemlje

466 980,80

1 201 143,58

1 261 200,76

25 %

 (11)

8

Nehrđajući toplovaljani limovi i trake

7219 11 00 , 7219 12 10 , 7219 12 90 , 7219 13 10 , 7219 13 90 , 7219 14 10 , 7219 14 90 , 7219 22 10 , 7219 22 90 , 7219 23 00 , 7219 24 00 , 7220 11 00 , 7220 12 00

Kina

87 328,82

224 622,62

235 853,75

25 %

09.8841

Koreja (Republika)

18 082,33

46 510,43

48 835,95

25 %

09.8842

Tajvan

12 831,07

33 003,41

34 653,58

25 %

09.8843

Sjedinjene Američke Države

11 810,30

30 377,84

31 896,74

25 %

09.8844

Ostale zemlje

10 196,61

26 227,19

27 538,55

25 %

 (12)

9

Nehrđajući hladnovaljani limovi i trake

7219 31 00 , 7219 32 10 , 7219 32 90 , 7219 33 10 , 7219 33 90 , 7219 34 10 , 7219 34 90 , 7219 35 10 , 7219 35 90 , 7219 90 20 , 7219 90 80 , 7220 20 21 , 7220 20 29 , 7220 20 41 , 7220 20 49 , 7220 20 81 , 7220 20 89 , 7220 90 20 , 7220 90 80

Koreja (Republika)

70 813,18

182 141,97

191 249,07

25 %

09.8846

Tajvan

65 579,14

168 679,23

177 113,19

25 %

09.8847

Indija

42 720,54

109 883,53

115 377,71

25 %

09.8848

Sjedinjene Američke Države

35 609,52

91 592,94

96 172,59

25 %

09.8849

Turska

29 310,69

75 391,41

79 160,98

25 %

09.8850

Malezija

19 799,24

50 926,57

53 472,90

25 %

09.8851

Vijetnam

16 832,28

43 295,10

45 459,86

25 %

09.8852

Ostale zemlje

50 746,86

130 528,43

137 054,85

25 %

 (13)

10

Nehrđajući toplovaljani kvarto-lim

7219 21 10 , 7219 21 90

Kina

6 765,50

17 401,86

18 271,95

25 %

09.8856

Indija

2 860,33

7 357,20

7 725,06

25 %

09.8857

Tajvan

1 119,34

2 879,11

3 023,06

25 %

09.8858

Ostale zemlje

1 440,07

3 704,07

3 889,27

25 %

 (14)

12

Nelegirane i ostale legirane šipke i laki profili

7214 30 00 , 7214 91 10 , 7214 91 90 , 7214 99 31 , 7214 99 39 , 7214 99 50 , 7214 99 71 , 7214 99 79 , 7214 99 95 , 7215 90 00 , 7216 10 00 , 7216 21 00 , 7216 22 00 , 7216 40 10 , 7216 40 90 , 7216 50 10 , 7216 50 91 , 7216 50 99 , 7216 99 00 , 7228 10 20 , 7228 20 10 , 7228 20 91 , 7228 30 20 , 7228 30 41 , 7228 30 49 , 7228 30 61 , 7228 30 69 , 7228 30 70 , 7228 30 89 , 7228 60 20 , 7228 60 80 , 7228 70 10 , 7228 70 90 , 7228 80 00

Kina

166 217,87

427 536,89

448 913,74

25 %

09.8861

Turska

114 807,87

295 302,79

310 067,93

25 %

09.8862

Rusija

94 792,44

243 820,15

256 011,16

25 %

09.8863

Švicarska

73 380,52

188 745,54

198 182,81

25 %

09.8864

Bjelarus

57 907,73

148 947,24

156 394,60

25 %

09.8865

Ostale zemlje

76 245,19

196 113,88

205 919,57

25 %

 (15)

13

Čelične šipke za armiranje betona

7214 20 00 , 7214 99 10

Turska

117 231,80

301 537,50

316 614,37

25 %

09.8866

Rusija

94 084,20

241 998,46

254 098,38

25 %

09.8867

Ukrajina

62 534,65

160 848,36

168 890,77

25 %

09.8868

Bosna i Hercegovina

39 356,10

101 229,71

106 291,20

25 %

09.8869

Moldova

28 284,59

72 752,14

76 389,74

25 %

09.8870

Ostale zemlje

217 775,50

560 150,74

588 158,28

 

 (16)

14

Nehrđajuće šipke i laki profili

7222 11 11 , 7222 11 19 , 7222 11 81 , 7222 11 89 , 7222 19 10 , 7222 19 90 , 7222 20 11 , 7222 20 19 , 7222 20 21 , 7222 20 29 , 7222 20 31 , 7222 20 39 , 7222 20 81 , 7222 20 89 , 7222 30 51 , 7222 30 91 , 7222 30 97 , 7222 40 10 , 7222 40 50 , 7222 40 90

Indija

44 433,00

114 288,24

120 002,65

25 %

09.8871

Švicarska

6 502,75

16 726,03

17 562,33

25 %

09.8872

Ukrajina

5 733,50

14 747,41

15 484,78

25 %

09.8873

Ostale zemlje

8 533,24

21 948,75

23 046,19

25 %

 (17)

15

Nehrđajuće žičane šipke

7221 00 10 , 7221 00 90

Indija

10 135,23

26 069,31

27 372,78

25 %

09.8876

Tajvan

6 619,68

17 026,79

17 878,13

25 %

09.8877

Koreja (Republika)

3 300,07

8 488,26

8 912,67

25 %

09.8878

Kina

2 216,86

5 702,09

5 987,20

25 %

09.8879

Japan

2 190,40

5 634,03

5 915,73

25 %

09.8880

Ostale zemlje

1 144,43

2 943,64

3 090,82

25 %

 (18)

16

Nelegirane i ostale legirane žičane šipke

7213 10 00 , 7213 20 00 , 7213 91 10 , 7213 91 20 , 7213 91 41 , 7213 91 49 , 7213 91 70 , 7213 91 90 , 7213 99 10 , 7213 99 90 , 7227 10 00 , 7227 20 00 , 7227 90 10 , 7227 90 50 , 7227 90 95

Ukrajina

149 009,10

383 273,39

402 437,06

25 %

09.8881

Švicarska

141 995,22

365 232,67

383 494,31

25 %

09.8882

Rusija

122 883,63

316 074,84

331 878,59

25 %

09.8883

Turska

121 331,08

312 081,44

327 685,51

25 %

09.8884

Bjelarus

97 436,46

250 620,96

263 152,01

25 %

09.8885

Moldova

73 031,65

187 848,18

197 240,59

25 %

09.8886

Ostale zemlje

122 013,20

313 835,96

329 527,76

25 %

 (19)

17

Profili od željeza ili nelegiranog čelika

7216 31 10 , 7216 31 90 , 7216 32 11 , 7216 32 19 , 7216 32 91 , 7216 32 99 , 7216 33 10 , 7216 33 90

Ukrajina

42 915,19

110 384,21

115 903,42

25 %

09.8891

Turska

38 465,03

98 937,73

103 884,61

25 %

09.8892

Koreja (Republika)

10 366,76

26 664,84

27 998,09

25 %

09.8893

Rusija

9 424,08

24 240,12

25 452,12

25 %

09.8894

Brazil

8 577,95

22 063,74

23 166,93

25 %

09.8895

Švicarska

6 648,01

17 099,66

17 954,65

25 %

09.8896

Ostale zemlje

14 759,92

37 964,70

39 862,93

25 %

 (20)

18

Žmurje (talpe)

7301 10 00

Kina

12 198,24

31 375,68

32 944,46

25 %

09.8901

Ujedinjeni Arapski Emirati

6 650,41

17 105,84

17 961,13

25 %

09.8902

Ostale zemlje

480,04

1 234,73

1 296,46

25 %

 (21)

19

Materijal za željezničke pruge

7302 10 22 , 7302 10 28 , 7302 10 40 , 7302 10 50 , 7302 40 00

Rusija

2 147,19

5 522,90

5 799,05

25 %

09.8906

Kina

2 145,07

5 517,42

5 793,30

25 %

09.8907

Turska

1 744,68

4 487,58

4 711,96

25 %

09.8908

Ukrajina

657,60

1 691,46

1 776,03

25 %

09.8909

Ostale zemlje

1 010,85

2 600,06

2 730,07

25 %

 (22)

20

Cijevi za plinovode

7306 30 41 , 7306 30 49 , 7306 30 72 , 7306 30 77

Turska

88 914,68

228 701,68

240 136,77

25 %

09.8911

Indija

32 317,40

83 125,12

87 281,37

25 %

09.8912

bivša jugoslavenska republika Makedonija

9 637,48

24 789,01

26 028,46

25 %

09.8913

Ostale zemlje

22 028,87

56 661,52

59 494,59

25 %

 (23)

21

Šuplji profili

7306 61 10 , 7306 61 92 , 7306 61 99

Turska

154 436,15

397 232,59

417 094,22

25 %

09.8916

Rusija

35 406,28

91 070,18

95 623,68

25 %

09.8917

bivša jugoslavenska republika Makedonija

34 028,95

87 527,48

91 903,85

25 %

09.8918

Ukrajina

25 240,74

64 922,92

68 169,06

25 %

09.8919

Švicarska

25 265,29

57 369,40

60 237,87

25 %

09.8920

Bjelarus

20 898,79

53 754,78

56 442,52

25 %

09.8921

Ostale zemlje

25 265,29

64 986,05

68 235,36

25 %

 (24)

22

Bešavne nehrđajuće cijevi

7304 11 00 , 7304 22 00 , 7304 24 00 , 7304 41 00 , 7304 49 10 , 7304 49 93 , 7304 49 95 , 7304 49 99

Indija

8 315,90

21 389,71

22 459,20

25 %

09.8926

Ukrajina

5 224,94

13 439,33

14 111,29

25 %

09.8927

Koreja (Republika)

1 649,31

4 242,27

4 454,39

25 %

09.8928

Japan

1 590,45

4 090,86

4 295,41

25 %

09.8929

Sjedinjene Američke Države

1 393,26

3 583,68

3 762,86

25 %

09.8930

Kina

1 299,98

3 343,74

3 510,92

25 %

09.8931

Ostale zemlje

2 838,17

7 300,20

7 665,21

25 %

 (25)

24

Ostale bešavne cijevi

7304 19 10 , 7304 19 30 , 7304 19 90 , 7304 23 00 , 7304 29 10 , 7304 29 30 , 7304 29 90 , 7304 31 20 , 7304 31 80 , 7304 39 10 , 7304 39 52 , 7304 39 58 , 7304 39 92 , 7304 39 93 , 7304 39 98 , 7304 51 81 , 7304 51 89 , 7304 59 10 , 7304 59 92 , 7304 59 93 , 7304 59 99 , 7304 90 00

Kina

49 483,75

127 279,51

133 643,48

25 %

09.8936

Ukrajina

36 779,89

94 603,32

99 333,49

25 %

09.8937

Bjelarus

19 655,31

50 556,35

53 084,17

25 %

09.8938

Japan

13 766,04

35 408,29

37 178,71

25 %

09.8939

Sjedinjene Američke Države

12 109,53

31 147,50

32 704,87

25 %

09.8940

Ostale zemlje

55 345,57

142 356,97

149 474,82

25 %

 (26)

25

Velike varene cijevi

7305 11 00 , 7305 12 00 , 7305 19 00 , 7305 20 00 , 7305 31 00 , 7305 39 00 , 7305 90 00

Rusija

140 602,32

361 649,91

379 732,41

25 %

09.8941

Turska

17 543,40

45 124,22

47 380,43

25 %

09.8942

Kina

14 213,63

36 559,56

38 387,54

25 %

09.8943

Ostale zemlje

34 011,86

87 483,52

91 857,70

25 %

 (27)

26

Ostale varene cijevi

7306 11 10 , 7306 11 90 , 7306 19 10 , 7306 19 90 , 7306 21 00 , 7306 29 00 , 7306 30 11 , 7306 30 19 , 7306 30 80 , 7306 40 20 , 7306 40 80 , 7306 50 20 , 7306 50 80 , 7306 69 10 , 7306 69 90 , 7306 90 00

Švicarska

64 797,98

166 669,96

175 003,46

25 %

09.8946

Turska

60 693,64

156 113,01

163 918,66

25 %

09.8947

Ujedinjeni Arapski Emirati

18 676,40

48 038,46

50 440,38

25 %

09.8948

Kina

18 010,22

46 324,96

48 641,20

25 %

09.8949

Tajvan

14 374,20

36 972,56

38 821,19

25 %

09.8950

Indija

11 358,87

29 216,69

30 677,53

25 %

09.8951

Ostale zemlje

36 898,57

94 908,57

99 653,99

25 %

 (28)

27

Nelegirane i ostale legirane hladnodovršene šipke

7215 10 00 , 7215 50 11 , 7215 50 19 , 7215 50 80 , 7228 10 90 , 7228 20 99 , 7228 50 20 , 7228 50 40 , 7228 50 61 , 7228 50 69 , 7228 50 80

Rusija

117 519,41

302 277,28

317 391,14

25 %

09.8956

Švicarska

27 173,22

69 893,54

73 388,22

25 %

09.8957

Kina

20 273,26

52 145,82

54 753,12

25 %

09.8958

Ukrajina

15 969,02

41 074,67

43 128,40

25 %

09.8959

Ostale zemlje

17 540,47

45 116,69

47 372,52

25 %

 (29)

28

Nelegirana žica

7217 10 10 , 7217 10 31 , 7217 10 39 , 7217 10 50 , 7217 10 90 , 7217 20 10 , 7217 20 30 , 7217 20 50 , 7217 20 90 , 7217 30 41 , 7217 30 49 , 7217 30 50 , 7217 30 90 , 7217 90 20 , 7217 90 50 , 7217 90 90

Bjelarus

88 294,51

227 106,51

238 461,84

25 %

09.8961

Kina

66 719,82

171 613,24

180 193,90

25 %

09.8962

Rusija

41 609,21

107 025,04

112 376,29

25 %

09.8963

Turska

40 302,46

103 663,89

108 847,08

25 %

09.8964

Ukrajina

26 755,09

68 818,05

72 258,95

25 %

09.8965

Ostale zemlje

39 770,29

102 295,06

107 409,81

25 %

 (30)

IV.2 – Opseg globalnih carinskih kvota po tromjesečju

 

GODINA 1.

GODINA 2.

GODINA 3.

Broj proizvoda

 

od 2.2.2019. do 31.3.2019.

od 1.4.2019. do 30.6.2019.

od 1.7.2019. do 30.9.2019.

od 1.10.2019. do 31.12.2019.

od 1.1.2020. do 31.3.2020.

od 1.4.2020. do 30.6.2020.

od 1.7.2020. do 30.9.2020.

od 1.10.2020. do 31.12.2020.

od 1.1.2021. do 31.3.2021.

od 1.4.2021. do 30.6.2021.

1

Ostale zemlje

1 307 737,32

2 051 794,76

2 172 108,07

2 172 108,07

2 148 498,20

2 148 498,20

2 286 962,00

2 286 962,00

2 237 245,44

2 262 103,72

2

Ostale zemlje

167 401,61

262 647,35

278 048,49

278 048,49

275 026,22

275 026,22

292 750,78

292 750,78

286 386,63

289 568,70

3 A

Ostale zemlje

119,25

187,09

198,07

198,07

195,91

195,91

208,54

208,54

204,01

206,27

3 B

Ostale zemlje

3 268,01

5 127,39

5 428,05

5 428,05

5 369,05

5 369,05

5 715,07

5 715,07

5 590,82

5 652,94

4 A

Ostale zemlje

296 430,19

465 088,74

492 360,66

492 360,66

487 008,91

487 008,91

518 395,07

518 395,07

507 125,61

512 760,34

4 B

Ostale zemlje

48 890,51

76 707,53

81 205,51

81 205,51

80 322,84

80 322,84

85 499,39

85 499,39

83 640,71

84 570,05

5

Ostale zemlje

16 782,91

26 331,80

27 875,85

27 875,85

27 572,85

27 572,85

29 349,83

29 349,83

28 711,79

29 030,81

6

Ostale zemlje

12 910,76

20 256,54

21 444,34

21 444,34

21 211,25

21 211,25

22 578,25

22 578,25

22 087,42

22 332,83

7

Ostale zemlje

181 777,76

285 203,04

301 926,80

301 926,80

298 644,99

298 644,99

317 891,70

317 891,70

310 981,01

314 436,35

8

Ostale zemlje

3 969,15

6 227,46

6 592,63

6 592,63

6 520,97

6 520,97

6 941,22

6 941,22

6 790,33

6 865,78

9

Ostale zemlje

19 753,81

30 993,05

32 810,42

32 810,42

32 453,79

32 453,79

34 545,33

34 545,33

33 794,35

34 169,84

10

Ostale zemlje

560,56

879,51

931,08

931,08

920,96

920,96

980,31

980,31

959,00

969,65

12

Ostale zemlje

29 679,33

46 565,85

49 296,38

49 296,38

48 760,55

48 760,55

51 903,01

51 903,01

50 774,69

51 338,85

13

Ostale zemlje

84 771,67

133 003,83

140 802,92

140 802,92

139 272,45

139 272,45

148 248,11

148 248,11

145 025,33

146 636,72

14

Ostale zemlje

3 321,66

5 211,58

5 517,17

5 517,17

5 457,20

5 457,20

5 808,90

5 808,90

5 682,62

5 745,76

15

Ostale zemlje

445,48

698,95

739,93

739,93

731,89

731,89

779,06

779,06

762,12

770,59

16

Ostale zemlje

47 495,07

74 518,13

78 887,73

78 887,73

78 030,25

78 030,25

83 059,05

83 059,05

81 253,42

82 156,24

17

Ostale zemlje

5 745,47

9 014,45

9 543,04

9 543,04

9 439,31

9 439,31

10 047,64

10 047,64

9 829,22

9 938,43

18

Ostale zemlje

186,86

293,18

310,37

310,37

306,99

306,99

326,78

326,78

319,68

323,23

19

Ostale zemlje

393,49

617,37

653,57

653,57

646,46

646,46

688,13

688,13

673,17

680,65

20

Ostale zemlje

8 575,00

13 453,88

14 242,79

14 242,79

14 087,97

14 087,97

14 995,90

14 995,90

14 669,90

14 832,90

21

Ostale zemlje

9 834,81

15 430,48

16 335,29

16 335,29

16 157,73

16 157,73

17 199,05

17 199,05

16 825,16

17 012,10

22

Ostale zemlje

1 104,79

1 733,38

1 835,02

1 835,02

1 815,08

1 815,08

1 932,05

1 932,05

1 890,05

1 911,05

24

Ostale zemlje

21 543,91

33 801,65

35 783,72

35 783,72

35 394,77

35 394,77

37 675,84

37 675,84

36 856,80

37 266,32

25

Ostale zemlje

13 239,52

20 772,34

21 990,39

21 990,39

21 751,37

21 751,37

23 153,17

23 153,17

22 649,84

22 901,51

26

Ostale zemlje

14 363,20

22 535,37

23 856,80

23 856,80

23 597,48

23 597,48

25 118,27

25 118,27

24 572,22

24 845,24

27

Ostale zemlje

6 827,84

10 712,64

11 340,81

11 340,81

11 217,54

11 217,54

11 940,47

11 940,47

11 680,90

11 810,68

28

Ostale zemlje

15 481,05

24 289,24

25 713,51

25 713,51

25 434,02

25 434,02

27 073,16

27 073,16

26 484,61

26 778,88


(1)  Od 2.2.2019. do 31.3.2019., od 1.7.2019. do 31.3.2020. i od 1.7.2020. do 31.3.2021.: 09.8601

Od 1.4.2019. do 30.6.2019., od 1.4.2020. do 30.6.2020. i od 1.4.2021. do 30.6.2021.: 09.8602

(2)  Od 2.2.2019. do 31.3.2019., od 1.7.2019. do 31.3.2020. i od 1.7.2020. do 31.3.2021.: 09.8603

Od 1.4.2019. do 30.6.2019., od 1.4.2020. do 30.6.2020. i od 1.4.2021. do 30.6.2021.: 09.8604

(3)  Od 2.2.2019. do 31.3.2019., od 1.7.2019. do 31.3.2020. i od 1.7.2020. do 31.3.2021.: 09.8605

Od 1.4.2019. do 30.6.2019., od 1.4.2020. do 30.6.2020. i od 1.4.2021. do 30.6.2021.: 09.8606

(4)  Od 2.2.2019. do 31.3.2019., od 1.7.2019. do 31.3.2020. i od 1.7.2020. do 31.3.2021.: 09.8607

Od 1.4.2019. do 30.6.2019., od 1.4.2020. do 30.6.2020. i od 1.4.2021. do 30.6.2021.: 09.8608

(5)  Proizvodi koji podliježu antidampinškim pristojbama

(6)  Od 2.2.2019. do 31.3.2019., od 1.7.2019. do 31.3.2020. i od 1.7.2020. do 31.3.2021.: 09.8609

Od 1.4.2019. do 30.6.2019., od 1.4.2020. do 30.6.2020. i od 1.4.2021. do 30.6.2021.: 09.8610

(7)  Proizvodi koji ne podliježu antidampinškim pristojbama (uključujući automobilsku industriju)

(8)  Od 2.2.2019. do 31.3.2019., od 1.7.2019. do 31.3.2020. i od 1.7.2020. do 31.3.2021.: 09.8611

Od 1.4.2019. do 30.6.2019., od 1.4.2020. do 30.6.2020. i od 1.4.2021. do 30.6.2021.: 09.8612

(9)  Od 2.2.2019. do 31.3.2019., od 1.7.2019. do 31.3.2020. i od 1.7.2020. do 31.3.2021.: 09.8613

Od 1.4.2019. do 30.6.2019., od 1.4.2020. do 30.6.2020. i od 1.4.2021. do 30.6.2021.: 09.8614

(10)  Od 2.2.2019. do 31.3.2019., od 1.7.2019. do 31.3.2020. i od 1.7.2020. do 31.3.2021.: 09.8615

Od 1.4.2019. do 30.6.2019., od 1.4.2020. do 30.6.2020. i od 1.4.2021. do 30.6.2021.: 09.8616

(11)  Od 2.2.2019. do 31.3.2019., od 1.7.2019. do 31.3.2020. i od 1.7.2020. do 31.3.2021.: 09.8617

Od 1.4.2019. do 30.6.2019., od 1.4.2020. do 30.6.2020. i od 1.4.2021. do 30.6.2021.: 09.8618

(12)  Od 2.2.2019. do 31.3.2019., od 1.7.2019. do 31.3.2020. i od 1.7.2020. do 31.3.2021.: 09.8619

Od 1.4.2019. do 30.6.2019., od 1.4.2020. do 30.6.2020. i od 1.4.2021. do 30.6.2021.: 09.8620

(13)  Od 2.2.2019. do 31.3.2019., od 1.7.2019. do 31.3.2020. i od 1.7.2020. do 31.3.2021.: 09.8621

Od 1.4.2019. do 30.6.2019., od 1.4.2020. do 30.6.2020. i od 1.4.2021. do 30.6.2021.: 09.8622

(14)  Od 2.2.2019. do 31.3.2019., od 1.7.2019. do 31.3.2020. i od 1.7.2020. do 31.3.2021.: 09.8623

Od 1.4.2019. do 30.6.2019., od 1.4.2020. do 30.6.2020. i od 1.4.2021. do 30.6.2021.: 09.8624

(15)  Od 2.2.2019. do 31.3.2019., od 1.7.2019. do 31.3.2020. i od 1.7.2020. do 31.3.2021.: 09.8625

Od 1.4.2019. do 30.6.2019., od 1.4.2020. do 30.6.2020. i od 1.4.2021. do 30.6.2021.: 09.8626

(16)  Od 2.2.2019. do 31.3.2019., od 1.7.2019. do 31.3.2020. i od 1.7.2020. do 31.3.2021.: 09.8627

Od 1.4.2019. do 30.6.2019., od 1.4.2020. do 30.6.2020. i od 1.4.2021. do 30.6.2021.: 09.8628

(17)  Od 2.2.2019. do 31.3.2019., od 1.7.2019. do 31.3.2020. i od 1.7.2020. do 31.3.2021.: 09.8629

Od 1.4.2019. do 30.6.2019., od 1.4.2020. do 30.6.2020. i od 1.4.2021. do 30.6.2021.: 09.8630

(18)  Od 2.2.2019. do 31.3.2019., od 1.7.2019. do 31.3.2020. i od 1.7.2020. do 31.3.2021.: 09.8631

Od 1.4.2019. do 30.6.2019., od 1.4.2020. do 30.6.2020. i od 1.4.2021. do 30.6.2021.: 09.8632

(19)  Od 2.2.2019. do 31.3.2019., od 1.7.2019. do 31.3.2020. i od 1.7.2020. do 31.3.2021.: 09.8633

Od 1.4.2019. do 30.6.2019., od 1.4.2020. do 30.6.2020. i od 1.4.2021. do 30.6.2021.: 09.8634

(20)  Od 2.2.2019. do 31.3.2019., od 1.7.2019. do 31.3.2020. i od 1.7.2020. do 31.3.2021.: 09.8635

Od 1.4.2019. do 30.6.2019., od 1.4.2020. do 30.6.2020. i od 1.4.2021. do 30.6.2021.: 09.8636

(21)  Od 2.2.2019. do 31.3.2019., od 1.7.2019. do 31.3.2020. i od 1.7.2020. do 31.3.2021.: 09.8637

Od 1.4.2019. do 30.6.2019., od 1.4.2020. do 30.6.2020. i od 1.4.2021. do 30.6.2021.: 09.8638

(22)  Od 2.2.2019. do 31.3.2019., od 1.7.2019. do 31.3.2020. i od 1.7.2020. do 31.3.2021.: 09.8639

Od 1.4.2019. do 30.6.2019., od 1.4.2020. do 30.6.2020. i od 1.4.2021. do 30.6.2021.: 09.8640

(23)  Od 2.2.2019. do 31.3.2019., od 1.7.2019. do 31.3.2020. i od 1.7.2020. do 31.3.2021.: 09.8641

Od 1.4.2019. do 30.6.2019., od 1.4.2020. do 30.6.2020. i od 1.4.2021. do 30.6.2021.: 09.8642

(24)  Od 2.2.2019. do 31.3.2019., od 1.7.2019. do 31.3.2020. i od 1.7.2020. do 31.3.2021.: 09.8643

Od 1.4.2019. do 30.6.2019., od 1.4.2020. do 30.6.2020. i od 1.4.2021. do 30.6.2021.: 09.8644

(25)  Od 2.2.2019. do 31.3.2019., od 1.7.2019. do 31.3.2020. i od 1.7.2020. do 31.3.2021.: 09.8645

Od 1.4.2019. do 30.6.2019., od 1.4.2020. do 30.6.2020. i od 1.4.2021. do 30.6.2021.: 09.8646

(26)  Od 2.2.2019. do 31.3.2019., od 1.7.2019. do 31.3.2020. i od 1.7.2020. do 31.3.2021.: 09.8647

Od 1.4.2019. do 30.6.2019., od 1.4.2020. do 30.6.2020. i od 1.4.2021. do 30.6.2021.: 09.8648

(27)  Od 2.2.2019. do 31.3.2019., od 1.7.2019. do 31.3.2020. i od 1.7.2020. do 31.3.2021.: 09.8649

Od 1.4.2019. do 30.6.2019., od 1.4.2020. do 30.6.2020. i od 1.4.2021. do 30.6.2021.: 09.8650

(28)  Od 2.2.2019. do 31.3.2019., od 1.7.2019. do 31.3.2020. i od 1.7.2020. do 31.3.2021.: 09.8651

Od 1.4.2019. do 30.6.2019., od 1.4.2020. do 30.6.2020. i od 1.4.2021. do 30.6.2021.: 09.8652

(29)  Od 2.2.2019. do 31.3.2019., od 1.7.2019. do 31.3.2020. i od 1.7.2020. do 31.3.2021.: 09.8653

Od 1.4.2019. do 30.6.2019., od 1.4.2020. do 30.6.2020. i od 1.4.2021. do 30.6.2021.: 09.8654

(30)  Od 2.2.2019. do 31.3.2019., od 1.7.2019. do 31.3.2020. i od 1.7.2020. do 31.3.2021.: 09.8655

Od 1.4.2019. do 30.6.2019., od 1.4.2020. do 30.6.2020. i od 1.4.2021. do 30.6.2021.: 09.8656