(1)

Komisija je 16. veljače 2018. zaprimila zahtjev Italije u skladu s člankom 22. Uredbe (EU) br. 978/2012 (dalje u tekstu Uredba o OSP-u). U zahtjevu je zatraženo donošenje zaštitnih mjera za indijsku rižu podrijetlom iz Kambodže i Mjanmara/Burme. Druge države članice Unije koje proizvode rižu, tj. Španjolska, Francuska, Portugal, Grčka, Rumunjska, Bugarska i Mađarska, podržale su zahtjev Italije.

(2)

Budući da je utvrdila da je zahtjev sadržavao dostatne dokaze koji pokazuju da je indijska riža podrijetlom iz Mjanmara/Burme i Kambodže uvezena u količinama i po cijenama koje su uzrokovale ozbiljne poteškoće industriji Unije, Komisija je 16. ožujka 2018., nakon obavješćivanja država članica, objavila Obavijest o pokretanju ispitnog postupka o zaštitnim mjerama (2).

(3)

Kako bi prikupila informacije potrebne za provedbu dubinske procjene, Komisija je obavijestila poznate proizvođače („proizvođači”) istovjetnih ili izravno konkurentnih proizvoda u Uniji i njihovo udruženje te poznate proizvođače izvoznike i njihove saveze, uključujući njihove vlade, i pozvala ih na sudjelovanje u ispitnom postupku.

(4)

S obzirom na velik broj proizvođača iz Unije, proizvođača koji izvoze i uvoznika koji su uključeni u taj postupak te radi završetka ispitnog postupka u propisanom roku Komisija je odlučila ograničiti ispitni postupak na razuman broj pojedinačnih proizvođača iz Unije. U skladu s člankom 11. stavkom 6. Delegirane uredbe (EU) br. 1083/2013 (3) Komisija je ograničila svoju istragu odabirom reprezentativnog uzorka.

(5)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije na temelju najvećeg reprezentativnog obujma proizvodnje istovjetnog proizvoda, pri čemu je osigurala geografsku pokrivenost. Iako se riža uzgaja u osam država članica, proizvodnja je uglavnom koncentrirana u Italiji i Španjolskoj: te dvije zemlje čine 80 % ukupne proizvodnje riže u Uniji (otprilike 50 % u Italiji i 30 % u Španjolskoj) te su stoga reprezentativne za industriju Unije. Na temelju toga Komisija je zaključila da je opravdano poslati upitnike trima talijanskim proizvođačima i jednom španjolskom.

(6)

Jedna je strana osporavala reprezentativnost uzorka. Od Komisije je zatražila da potvrdi kolika je proizvodnja proizvođača iz uzorka u usporedbi s ukupnom proizvodnjom u Uniji i kako se njihova situacija razvijala u usporedbi s industrijom Unije. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 5., odabir uzorka temeljio se na najvećem reprezentativnom obujmu proizvodnje koji bi se mogao razumno ispitati u raspoloživom vremenu. Tri talijanska proizvođača u uzorku tijekom tržišne godine 2016./2017. činila su 50 % talijanske proizvodnje, a španjolski proizvođač u uzorku iste je godine činio 17 % španjolske proizvodnje. Proizvođači iz uzorka zajedno su činili 26 % ukupne proizvodnje u Uniji. Nadalje, tijekom razdoblja ispitnog postupka, tj. od 1. rujna 2012. do 31. kolovoza 2017., proizvodnja društava u uzorku kretala se na sličan način kao i proizvodnja cijele industrije. Proizvodnja se smanjila za 36 % za proizvođače u uzorku i za 38 % za cijelu industriju Unije. Time se potvrđuje zaključak da je uzorak doista reprezentativan.

(7)

Upitnici su poslani i nekim uzgajivačima („poljoprivrednici”), ali s obzirom na veliku rascjepkanost sektora (oko 4 000), to pruža tek vrlo ograničenu sliku stanja (4).

(8)

Kad je riječ o odabiru izvoznika, Komisija je u postupku odabira uzorka zaprimila ukupno 13 odgovora od proizvođača izvoznika iz Kambodže i 15 odgovora od proizvođača izvoznika iz Mjanmara/Burme. Stoga je odabir uzorka bio potreban i sve su strane o tome obaviještene. Na temelju podataka dobivenih od proizvođača izvoznika Komisija je prvotno odabrala uzorak od triju izvoznika iz Kambodže i triju izvoznika iz Mjanmara/Burme. Odabrani su na temelju najvećeg obujma izvoza u Uniju. Međutim, nakon daljnje ocjene i primjedbi koje je zaprimilo kambodžansko državno tijelo za rižu dva izvoznika iz Kambodže nisu mogla surađivati i stoga su zamijenjena. Na upitnik je u konačnici odgovorilo samo jedno društvo. Kad je riječ o Mjanmaru/Burmi, sva tri odabrana društva u konačnici su odgovorila na upitnik.

(9)

Kao odgovor na Obavijest o pokretanju postupka javila su se četiri nepovezana uvoznika. S obzirom na ograničen broj uvoznika koji surađuju, smatralo se da odabir uzorka nije potreban. Komisija je poslala upitnik svim četirima društvima, od kojih nisu svi dostavili potpuni odgovor.

(10)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za svoje ispitne postupke. Posjeti radi provjere obavljeni su u skladu s člankom 12. Delegirane uredbe (EU) br. 1083/2013 u prostorima sljedećih društava:

(11)

Ispitnim postupkom obuhvaćeno je pet posljednjih tržišnih godina, odnosno razdoblje od 1. rujna 2012. do 31. kolovoza 2017. („razdoblje ispitnog postupka”).

(12)

Nakon objave Komisija je zaprimila osam podnesaka, uključujući podneske Italije i Španjolske. Komisija je zaprimila i podneske triju društava i jednog udruženja koji nisu zainteresirane strane. Iako te stranke nisu bile registrirane kao zainteresirane strane, njihove su primjedbe u velikoj mjeri uzete u obzir i razmotrene u zaključcima Komisije jer su uglavnom odgovarale primjedbama koje su podnijele registrirane zainteresirane strane.

(13)

„Predmetni proizvod” je polubijela ili bijela indijska riža podrijetlom iz Kambodže i Mjanmara/Burme, koja s obzirom na Uredbu o OSP-u uživa nultu stopu carine te je trenutačno razvrstana u oznake KN 1006 30 27, 1006 30 48, 1006 30 67 i 1006 30 98.

(14)

Predmetni proizvod uvozi se u Uniju u rasutom stanju za daljnju preradu (mljevenje, čišćenje i pakiranje) ili u malim vrećama do 5 kg ili od 5 kg do 20 kg koje trgovci na malo mogu izravno prodati bez daljnje prerade.

(15)

Dvije su glavne vrste riže indijska i japanska. Prva je vrsta riža dugog zrna koja ostaje odvojena nakon kuhanja. Druga, japanska, riža je okruglog zrna. Zrna riže lijepe se jedna za druge i upotrebljavaju se za jela kao što su paelja ili rižoto.

(16)

Nakon žetve riža ima ljusku i naziva se „neoljuštena riža”. Riža tada prolazi kroz niz procesa mljevenja. „Oljuštena riža” je riža s koje je odstranjena ljuska. Za dobivanje „polubijele” ili „bijele riže” potrebna je dodatna prerada.

(17)

U toj ocjeni Komisija je utvrdila da je bijela ili polubijela indijska riža koja se proizvodi u Uniji istovjetna ili izravno konkurentna predmetnom proizvodu.

(18)

Bijela ili polubijela indijska riža proizvedena u Uniji i uvezena bijela ili polubijela indijska riža doista imaju ista osnovna fizička, tehnička i kemijska svojstva. Imaju iste namjene i prodaju se istoj vrsti kupaca putem sličnih ili istih prodajnih kanala. Ti su kupci trgovci na malo ili prerađivači u Uniji.

(19)

Nekoliko zainteresiranih strana (5) nakon objave je tvrdilo da bi aromatičnu indijsku rižu trebalo isključiti iz opsega ispitnog postupka jer ima drukčije značajke od ostalih vrsta indijske riže i s obzirom na to da se ne natječe s rižom proizvedenom u Uniji. Tvrdile su i da je aromatična riža od 2017. razvrstana pod posebnu oznaku KN, što ide u prilog zaključcima da je ta vrsta riže različita od drugih.

(20)

Kao prvo, i kako su potvrdile razne zainteresirane strane, indijska riža obuhvaća velik broj određenih vrsta i sorti riže, uključujući mirisnu i aromatičnu rižu. Čak i ako postoje male razlike među svim tim vrstama, npr. u okusu i strukturi, one ipak imaju jednaka osnovna fizička, tehnička i kemijska svojstva.

(21)

Nadalje, sve te različite vrste služe istoj krajnjoj uporabi, prerađuju ih isti prerađivači, prodaju se istim komercijalnim kanalima i natječu se jedne s drugima. Činjenica da od 2017. postoji posebna oznaka KN za aromatičnu rižu nije relevantna jer su, kako je navedeno u Obavijesti o pokretanju postupka, oznake KN navedene samo u informativne svrhe i nisu odlučujući čimbenik za definiciju proizvoda u okviru ispitnog postupka trgovinske zaštite. Te su tvrdnje stoga odbijene.

(22)

U skladu s Uredbom o OSP-u relevantna industrija trebala bi se sastojati od proizvođača istovjetnih ili izravno konkurentnih proizvoda. U ovom slučaju Komisija smatra da se industrija Unije sastoji od proizvođača riže. Proizvođači riže prerađuju rižu koja se uzgaja/proizvodi u Uniji i koja se izravno natječe s indijskom bijelom ili polubijelom rižom koja se izvozi iz Mjanmara/Burme ili Kambodže.

(23)

Italija je u svojem zahtjevu navela da bi, s obzirom na bliski odnos poljoprivrednika i proizvođača, u svrhu procjene štete trebalo ispitati i proizvođače i poljoprivrednike. Iako uvoz riže iz Kambodže i Mjanmara/Burme može snažno utjecati na položaj poljoprivrednika, oni bi se više trebali smatrati dobavljačem sirovine nego proizvođačem istovjetnih ili izravno konkurentnih proizvoda.

(24)

Potrošnja indijske riže u Uniji utvrđena je na temelju podataka koje je Komisija prikupila od država članica i statističkih podataka o uvozu dostupnih preko Eurostata (6).

(25)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

(26)

Potrošnja indijske riže u Uniji smanjila se tijekom razdoblja ispitnog postupka za 6 %. Najveća potrošnja postignuta je 2013./2014. (+ 8 %), što se podudara sa znatnim porastom uvoza indijske riže iz Kambodže i Mjanmara/Burme koje je dovelo do zasićenja tržišta. Tijekom sljedećih tržišnih godina zabilježeno je silazno kretanje potrošnje.

(27)

Uvoz predmetnog proizvoda iz Kambodže i Mjanmara/Burme u Uniju kretao se kako slijedi:

(28)

Obujam uvoza iz Kambodže povećao se sa 163 000 tona na 249 000 tona. Znatno se povećao do 2015./2016., a zatim se blago smanjio, što se podudaralo sa smanjenjem potrošnje u 2016./2017. Usprkos tom smanjenju uvoz je i dalje bio 50 % veći nego u 2012./2013. Uvoz iz Kambodže na kraju razdoblja ispitnog postupka činio je 25 % ukupnog uvoza.

(29)

Kad je riječ o uvozu iz Mjanmara/Burme, i on se znatno povećao tijekom razdoblja ispitnog postupka, i to s 2 000 tona na 62 000 tona. Međutim, u usporedbi s uvozom iz Kambodže ostao je na nižoj razini. Uvoz iz Mjanmara/Burme činio je 6,3 % ukupnog uvoza riže u Uniju na kraju razdoblja ispitnog postupka (vidjeti tablicu o tržišnom udjelu dalje u tekstu).

(30)

Kad je riječ o tržišnim udjelima, uvoz se kretao na sljedeći način:

(31)

Kambodža je znatno povećala svoj tržišni udio s 15,4 % na 25,1 %, dok se tržišni udio Mjanmara/Burme povećao s 0,2 % na 6,3 %.

(32)

Kretanje cijena pratilo je sljedeće trendove:

(33)

Cijene uvoza iz Kambodže ukupno su se smanjile za 6 %, dok se uvozna cijena Mjanmara/Burme smanjila za 3 %. Unatoč ograničenom smanjenju cijena uvoza iz Kambodže i Mjanmara/Burme, na temelju usporedbe prosječne uvozne cijene i jedinične prodajne cijene industrije Unije (vidjeti uvodnu izjavu (64)), utvrđeno je da su cijene uvoza iz Kambodže i Mjanmara/Burme (na temelju podataka Eurostata) znatno snizile cijene Unije, tj. za 22 % odnosno 43 %.

(34)

Nakon objave Ministarstvo trgovine Kambodže (dalje u tekstu „Kambodža”) dovelo je u pitanje metodologiju koju je Komisija primijenila za izračun marži sniženja cijena. Tvrdili su da troškovi nastali nakon uvoza nisu dodani pri izračunu kambodžanske izvozne cijene i da se sniženje cijena temeljilo na usporedbi prosječnih cijena, ne uzimajući u obzir različitu razinu trgovine. Kambodža je izrazila sumnje i u pogledu toga jesu li podaci koje su dostavili izvoznici koji su surađivali upotrijebljeni za utvrđivanje štete.

(35)

S obzirom na argumente zaprimljene nakon objave, Komisija je odlučila preispitati svoje izračune sniženja cijena kako bi uključila relevantne troškove nakon uvoza ili troškove prijevoza, kako bi se uzele u obzir razlike u razini trgovine koje utječu na usporedivost cijena i kako bi u mjeri u kojoj je to moguće upotrijebila podatke koje su dostavili izvoznici koji surađuju.

(36)

Kako bi se osigurala primjerena usporedba, Komisija je odlučila prilagoditi uvozne cijene u skladu sa zahtjevom Kambodže, tj. uzimajući u obzir troškove nakon uvoza. S druge strane, Komisija je smatrala da bi se trebale prilagoditi i cijene Unije kako bi se uzeli u obzir troškovi prijevoza riže iz južne Europe (Italija i Španjolska u ovom slučaju) u sjevernu Europu jer se tržišno natjecanje za polubijelu i bijelu indijsku rižu pretežno odvija u sjevernoj Europi. Na temelju raspoloživih podataka (podaci dobiveni u okviru prethodnog ispitnog postupka koji se odnosio na drugi prehrambeni proizvod, tj. satsume), Komisija je procijenila da će troškovi nakon uvoza iznositi oko 2 % uvozne cijene, a troškovi prijevoza u Uniju 49 EUR/tona, na temelju informacija sadržanih u pritužbi i provjerenih na licu mjesta.

(37)

Nadalje, kako bi se u obzir uzele razlike u razinama trgovine, Komisija je provela usporedbu cijena za prodaju bijele riže u rasutom stanju i prodaju u malim pakiranjima. Potrebno je napomenuti da, na temelju statističkih podataka dobivenih iz oznaka KN, Kambodža rižu izvozi u rasutom stanju i u malim pakiranjima, a Mjanmar/Burma gotovo isključivo u rasutom stanju.

(38)

Konačno, odlučeno je da će se izvozna cijena odrediti na temelju odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači izvoznici. U slučaju Kambodže, budući da je samo jedan kambodžanski izvoznik odgovorio na upitnik, uzorkovanje nije uspjelo. S obzirom na to da izvoznik koji je surađivao predstavlja samo mali dio uvoza iz Kambodže, Komisija je morala upotrijebiti najbolje raspoložive činjenice u skladu s člankom 13. Delegirane uredbe (EU) br. 1083/2013. Stoga su u slučaju Kambodže upotrijebljene cijene Eurostata. Za Mjanmar/Burmu su upotrijebljene cijene iz odgovora na upitnik.

(39)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da sniženje cijena za prodaju u rasutom stanju iznosi 13 % za Kambodžu i 43 % za Mjanmar/Burmu. Kad je riječ o usporedbi cijena pakirane riže, utvrđeno je da je sniženje cijena za Kambodžu iznosilo 14 %.

(40)

Stoga je ta razlika u cijeni uvezene riže i riže proizvedene u Uniji znatna, posebno ako se uzme u obzir da je riža općenito cjenovno osjetljiv proizvod. Potrošači uglavnom ne prave razliku kad je riječ o podrijetlu.

(41)

Kambodža je tvrdila i da se utvrđivanje ozbiljnih poteškoća od strane Komisije temeljilo na kumulativnoj procjeni utjecaja obujma i cijena uvoza riže iz Kambodže i Mjanmara/Burme. Međutim, ta je tvrdnja odbačena jer se u prethodno navedenoj analizi slučaj Kambodže jasno razlikuje od slučaja Mjanmara/Burme.

(42)

Zaključno, tijekom razdoblja ispitnog postupka uvoz iz Kambodže i Mjanmara/Burme znatno se povećao u apsolutnom smislu i u smislu tržišnog udjela. Premda se kombinirani obujam uvoza blago smanjio u 2016./2017., i dalje je ukupno bio mnogo veći nego na početku razdoblja ispitnog postupka. Osim toga, kombinirana ponderirana prosječna uvozna cijena dviju država smanjila se tijekom razdoblja ispitnog postupka i znatno je snizila cijene Unije.

(43)

Na temelju članka 23. Uredbe o OSP-u trebalo bi smatrati da postoje ozbiljne poteškoće ako se proizvođačima iz Unije pogoršava gospodarsko i/ili financijsko stanje. Pri provjeri postoji li takvo pogoršanje Komisija bi u obzir trebala uzeti čimbenike navedene u članku 23. koji se odnose na proizvođače iz Unije, ako su takve informacije dostupne.

(44)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi (5), Komisija je ozbiljnost poteškoća koje je pretrpjela industrija Unije utvrdila na temelju uzorka. Za potrebe utvrđivanja štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete.

(45)

Komisija je makroekonomske pokazatelje (tržišni udio, proizvodnja i zalihe – uvoz je analiziran u prethodnom dijelu teksta) ocijenila na temelju općih podataka o tržištu prikupljenih na mjesečnoj osnovi na temelju proizvedene riže pretvorene u ekvivalent bijele riže. Pouzdani podaci o stečajevima i zapošljavanju u industriji Unije nisu dostupni te ih stoga nije bilo moguće uključiti u analizu.

(46)

Komisija je mikroekonomske pokazatelje (cijene i profitabilnost) ocijenila na temelju provjerenih podataka na razini uzorka. U nedostatku podataka na makrorazini, proizvodni kapacitet analiziran je i na razini uzorka.

(47)

Tržišni udio industrije Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka kretao se kako slijedi:

(48)

Tržišni udjeli također su se znatno smanjili sa 61 % na 39 %, što je smanjenje za od više od 20 %.

(49)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka trend znatnog smanjenja pratila je i proizvodnja indijske riže u industriji Unije:

(50)

Proizvodnja se smanjila za gotovo 40 %, sa 685 000 tona na 424 000 tona.

(51)

Zalihe bijele riže u Uniji povećale su se tijekom razdoblja ispitnog postupka za 4 %, sa 255 000 tona na 265 000 tona. Najprije su se znatno povećale za 11 %, a zatim su se blago smanjile.

(52)

Kambodža je nakon objave ustvrdila da su podaci o proizvodnji u Uniji netočni jer se podaci o proizvodnji u Uniji umanjeni za podatke o prodaji ne podudaraju sa završnim zalihama kako je navedeno u nastavku. Komisija je doista dostavila samo djelomičan izračun jer se u podacima ne odražavaju početne zalihe, uporaba riže kao sjemena itd. Međutim, izračun je u skladu s izračunom bilance koji upotrebljava Komisija (vidjeti uvodnu izjavu (24)).

(53)

U nedostatku podataka na makrorazini, proizvodni kapacitet analiziran je na razini uzorka. No, površina namijenjena za uzgoj indijske riže u Uniji prilično je dobar pokazatelj količine riže koja je na raspolaganju proizvođačima te stoga i moguće iskorištenosti njihovih kapaciteta. To se područje općenito smanjilo za 37 % tijekom razdoblja ispitnog postupka, a njegova se veličina kretala kako slijedi:

(54)

Na temelju odgovora na upitnik primljenih od proizvođača iz Unije, cijene i profitabilnost kretali su se kako slijedi:

(55)

Jedinične cijene proizvođačâ u uzorku povećale su se za 7 % tijekom razdoblja ispitnog postupka. Na temelju provjera koje je provela Komisija čini se da su, s obzirom na povećani pritisak uvoza po niskim cijenama, proizvođači iz Unije u uzorku odlučili svoju prodaju, kad je to moguće, koncentrirati na manje količine polubijele i bijele indijske riže te se usredotočiti na proizvode robnih marki, umjesto prodaje pod trgovačkom markom distributerima.

(56)

Promjenom svoje izvorne ponude proizvoda proizvođači iz Unije uspjeli su održati stabilnu razinu profitabilnosti na račun svojeg tržišnog udjela, koji se drastično smanjio. Ta je promjena ponude proizvoda možda i pomogla osobito u razdoblju 2015./2016. (kad se profitabilnost čak i povećala), ali je razina dobiti u razdoblju 2016./2017. ipak ponovno pala. U situaciji u kojoj je utvrđeno da su cijene uvoza 2016. i 2017. znatno snizile cijene u Uniji (za 22 %, odnosno 43 %) ta strategija može biti samo kratkoročno rješenje. Proizvođači će se u bliskoj budućnosti suočiti s još većim pritiskom niskih uvoznih cijena. Naime, Kambodža se već djelomično prebacila s prodaje u rasutom stanju na maloprodaju malih pakiranih proizvoda. Taj je prodajni kanal profitabilniji od prodaje u rasutom stanju i vjerojatno je da će Kambodža prodavati sve više proizvoda na toj razini i konkurirati industriji Unije, među ostalim na specijaliziranim tržištima.

(57)

Kad je riječ o profitabilnosti, ona je ostala razmjerno stabilna, ali niska, jer se povećanjem cijene uspijeva nadoknaditi gubitak obujma. Razina profitabilnosti od 1 %–2 % daleko je ispod 6 %, što se smatra odgovarajućom razinom profitabilnosti koja je potrebna za pokrivanje svih troškova i ulaganja, istraživanja i razvoja te inovacija.

(58)

Jedna je strana nakon objave zatražila dodatne informacije o razini od 6 % iz prethodnog odlomka. Nakon osuvremenjivanja instrumenata trgovinske zaštite EU-a 2018. u odgovarajućem je zakonodavstvu utvrđeno da pri izračunu marže štete razina dobiti koja se očekuje u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja ne smije biti niža od 6 % (7). Ta referentna vrijednost koja se koristi u ispitnim postupcima trgovinske zaštite relevantna je i u zaštitnom ispitnom postupku. Zato je Komisija i u ovom predmetu upotrijebila istu referentnu vrijednost.

(59)

Proizvodni kapacitet industrije Unije za istovjetne proizvode, tj. indijsku rižu, teško je procijeniti jer prerađivačka industrija može iskoristiti svoj kapacitet za proizvodnju indijske riže i japanske riže, bez obzira na to je li uvezena ili uzgojena u Uniji. Osim toga, nema dostupnih makropodataka (vidjeti prethodno navedeno). Na temelju uzorka, iskorištenost kapaciteta, kako je prikazano u nastavku, smanjila se sa 22 % na 14 %. Ti se postoci mogu činiti razmjerno niski jer se temelje na usporedbi proizvedene količine istovjetnog proizvoda (indijske riže) s proizvodnim kapacitetom uspostavljenim za sve vrste riže.

(60)

Zaključno, stanje industrije Unije pogoršalo se u gospodarskom smislu. Uvoz iz Kambodže i Mjanmara/Burme znatno se povećao u apsolutnom smislu, a industrija Unije izgubila je oko 6 % tržišnog udjela u korist Mjanmara/Burme i 10 % u korist Kambodže. Industrija Unije pretrpjela je i znatno sniženje cijena od 22 % i 43 %. Proizvodnja Unije usto se smanjila za 38 %. Stoga su se gospodarske poteškoće tijekom razdoblja ispitnog postupka uglavnom očitovale u smislu obujma. Proizvođači iz Unije odlučili su da unatoč konkurenciji niskih cijena uvoza neće smanjiti svoju razinu cijena i održali su određenu razinu dobiti. Naime, proizvođači iz Unije odlučili su, kada je to moguće, promijeniti svoju ponudu proizvoda i usredotočiti se na specijalizirane segmente i proizvode robnih marki kako bi održali razinu dobiti unatoč smanjenju prodaje i obujma proizvodnje. To je, međutim, samo privremeno rješenje jer je uvoz iz Kambodže i Mjanmara/Burme, iako u ograničenoj mjeri, već preusmjeren s prodaje u rasutom stanju na prodaju malih pakiranih proizvoda, koji konkuriraju industriji Unije i na maloprodajnoj razini. Očekuje se da će obje zemlje povećati izvoz proizvoda po niskim cijenama u taj profitabilniji prodajni kanal i da će konkurirati na specijaliziranim tržištima i u području robnih marki, što će imati negativne posljedice i na financijsko stanje industrije Unije.

(61)

Komisija je utvrdila da postoji uzročno-posljedična veza između obujma uvoza predmetnog proizvoda i ozbiljnih poteškoća proizvođača iz Unije na osnovi elemenata koji se navode u nastavku. Komisija je analizirala i to nisu li ozbiljne poteškoće pripisive drugim čimbenicima osim uvoza i cijena.

(62)

U grafikonu u nastavku jasno je utvrđeno vremensko poklapanje između uvoza iz Kambodže i Mjanmara/Burme i stanja industrije Unije, što je potvrđeno znatnim gubitkom tržišnog udjela i ozbiljnim poteškoćama proizvođača u Uniji.

Kambodža / Mjanmar/Burma

EU

2015./2016.

2014./2015.

2013./2014.

2012./2013.

2016./2017.

Tržišni udjeli

70,0 %

60,0 %

50,0 %

40,0 %

30,0 %

20,0 %

10,0 %

0,0 %

(63)

Komisija smatra da je uvoz iz Kambodže i Mjanmara/Burme i pojedinačno uzrokovao ozbiljne poteškoće. Naime, uvoz iz Kambodže i Mjanmara/Burme pojedinačno se povećao u apsolutnom smislu (za 53 % odnosno više od 2 000 %) i u smislu tržišnog udjela (za 9,7 postotnih bodova odnosno za 6,1 postotni bod). Osim toga, i uvoz iz Kambodže i uvoz iz Mjanmara/Burme pojedinačno je snizio cijenu Unije (za oko 22 % odnosno 43 %). Stoga se može zaključiti da su uvoz iz Kambodže i uvoz iz Mjanmara/Burme i pojedinačno prouzročili ozbiljne poteškoće industriji Unije.

(64)

Brzo širenje uvoza iz Kambodže i Mjanmara/Burme objašnjava se niskim cijenama, koje su znatno snizile cijene industrije Unije. Indijska riža cjenovno je osjetljiv proizvod, posebno zato što za potrošače nema razlike između Unijinih i uvezenih proizvoda. Potrošači koji rižu kupuju kod trgovaca na malo uglavnom ne znaju njezino podrijetlo. To se posebno odnosi na rižu koja se prodaje pod trgovačkom, tj. maloprodajnom markom. Isporukom riže po vrlo niskoj cijeni, kao što se vidjeti iz razina sniženih cijena u uvodnoj izjavi(33), Kambodža i Mjanmar/Burma uspjeli su značajno i brzo proširiti izvoz svoje riže na tržište Unije. Osim toga, Kambodža – koja je prije uglavnom izvozila rižu u rasutom stanju namijenjenu daljnjoj preradi u Uniji – sve više prodaje pakiranu rižu izravno trgovcima na malo u Uniji, što uzrokuje dodatni pritisak na cijene i stvara konkurenciju proizvođačima u Uniji.

(65)

Napravljena je i procjena drugih čimbenika koji su možda pridonijeli ozbiljnim poteškoćama koje je pretrpjela industrija Unije.

(66)

Kad je u pitanju tržišni udio, tijekom razdoblja ispitnog postupka uvoz iz ostalih trećih zemalja također se povećao sa 23 % na 29,3 % (+ 6,3 %).

(67)

Čak i ako se uvozom iz ostalih trećih zemalja može djelomično objasniti smanjenje tržišnog udjela Unije, povećanje tržišnog udjela tih zemalja, pa i ako se uzima skupno, puno je manje nego povećanje tržišnog udjela Kambodže i Mjanmara/Burme (+ 15 %).

(68)

A najvažnije je, što se vidjeti iz tablice u nastavku, da su ponderirane prosječne cijene ostalog uvoza tijekom razdoblja ispitnog postupka bile mnogo više od cijena uvoza iz Kambodže i Mjanmara/Burme i cijena u Uniji (8). Iz usporedbe cijena uvoza iz Tajlanda i iz Mjanmara/Burme vidjeti se razlika u cijeni od 85 %. Kada se uspoređuju cijene uvoza iz Indije i iz Kambodže, razlika u cijeni iznosi 72 %. Time se potvrđuje i prethodno navedeni zaključak da su niže cijene omogućile Mjanmaru/Burmi i Kambodži da tijekom razdoblja ispitnog postupka brzo prošire svoj izvoz u Uniju.

(69)

U svojem podnesku nakon pokretanja postupka kambodžansko državno tijelo za rižu iznijelo je tvrdnju da su poteškoće talijanskog sektora riže općenito veće nego u ostatku Unije i da se stoga ne mogu pripisati povećanju uvoza.

(70)

Odgovori na upitnik i provjera doista su pokazali da je stanje u industriji Unije lošije u Italiji nego u Španjolskoj. Razlog tome je djelomično u činjenici da je španjolsko tržište riže drukčije organizirano i stoga otpornije u smislu ponude i potražnje te u smislu određivanja cijena. Komisija je ipak provela ispitni postupak na razini Unije na temelju stanja ukupne industrije Unije i na temelju reprezentativnog uzorka. Kako je prethodno objašnjeno, ispitni postupak pokazao je da u cijeloj industriji Unije postoje poteškoće.

(71)

Zainteresirane strane iznijele su i tvrdnju da je ozbiljnim poteškoćama pridonio povećani uvoz riže iz Gvajane. Riža uvezena iz Gvajane nije bijela (riječ je o tzv. „neoljuštenoj riži”) i stoga nije obuhvaćena ispitnim postupkom, nije uključena u prethodno navedene statističke podatke o uvozu i u ovom slučaju nije relevantna.

(72)

Kambodžanska vlada iznijela je tvrdnju da je jedan od aspekata koji nisu uzeti u obzir u kontekstu uzročnosti izvozna orijentacija industrije Unije. Međutim, ta tvrdnja nije potkrijepljena dokazima i izvoz, iako je tijekom razdoblja ispitnog postupka doista porastao s 3 % ukupne proizvodnje na 7 % ukupne proizvodnje, i dalje čini vrlo mali udio u proizvodnji Unije. Osim toga, povećanje izvoza (+ 11 000 tona) znatno je manje od povećanja uvoza iz Kambodže i Mjanmara/Burme (+ 147 000 tona).

(73)

Vlada Kambodže iznijela je i tvrdnju da na proizvodnju indijske riže u Uniji nije utjecao uvoz, već je u pitanju tek ciklička promjena između japanske i indijske riže o kojoj odlučuju uzgajivači u Uniji.

(74)

Točno je da uzgajivači mogu mijenjati proizvodnju između indijske i japanske riže. No ta se promjena temelji na razmatranju gospodarskih čimbenika, uključujući potražnju i tržišnu cijenu. U tom je kontekstu u ispitnom postupku potvrđeno da, kad su se suočili s povećanom konkurencijom niskih cijena uvezene indijske riže, neki uzgajivači doista nisu imali drugu mogućnost nego prijeći na proizvodnju japanske riže. Stoga nije riječ o cikličkoj promjeni ni o svjesnom odabiru, nego o samoobrani. Međutim, srednjoročno ni to nije održiva opcija jer je preusmjeravanje proizvodnje s indijske na japansku rižu prouzročilo prezasićenost tržišta japanskom rižom i cjenovni pritisak na tu vrstu riže. Ukupno gledajući, poljoprivrednici su stoga u teškoj situaciji.

(75)

No taj je argument od ograničene važnosti jer industriju Unije čine proizvođači riže, a ne uzgajivači, koji dobavljaju sirovinu.

(76)

Komisija je utvrdila uzročno-posljedičnu vezu između ozbiljnih poteškoća koje je pretrpjela industrija Unije i uvoza iz Kambodže i Mjanmara/Burme. Komisija je utvrdila i čimbenike koji su također pridonijeli tim poteškoćama. Riječ je prije svega o uvozu iz trećih zemalja i uvozu neoljuštene riže iz Gvajane. Međutim, nije utvrđeno da ti čimbenici umanjuju uzročno-posljedičnu vezu, čak i ako se razmatra njihov mogući kombinirani učinak. Stoga se čini da učinak navedenih čimbenika na stanje industrije Unije ne umanjuje povezanost obujma uvoza i cijena iz Kambodže i Mjanmara/Burme s ozbiljnim poteškoćama koje je pretrpjela industrija Unije.

(77)

Zaključeno je da je indijska riža iz Kambodže i Mjanmara/Burme uvezena u količinama i po cijenama koje uzrokuju ozbiljne poteškoće industriji Unije te su stoga zaštitne mjere opravdane.

(78)

Stoga bi u skladu s člankom 22. stavkom 1. Uredbe o OSP-u trebalo ponovno uvesti carine iz Zajedničke carinske tarife u iznosu od 175 EUR po toni.

(79)

Zaštitne mjere na temelju članka 28. Uredbe o OSP-u trebalo bi ponovno uvesti na razdoblje koje je potrebno da bi se odgovorilo na pogoršanje gospodarskog i financijskog stanja proizvođača iz Unije. Razdoblje ponovnog uvođenja ipak ne bi trebalo biti dulje od tri godine, osim ako se produljuje u valjano opravdanim okolnostima.

(80)

Komisija smatra da bi u ovom slučaju trebalo uvesti mjere na razdoblje od tri godine kako bi se industriji Unije omogućio potpun oporavak od negativnih učinaka uvoza iz Kambodže i Mjanmara/Burme.

(81)

Komisija ipak smatra da bi zaštitne mjere trebalo postupno liberalizirati u tom razdoblju zbog razloga koji se navode u nastavku.

(82)

Glavni cilj Uredbe o OSP-u jest pomoći zemljama u razvoju u nastojanjima da smanje siromaštvo te promiču dobro upravljanje i održivi razvoj, posebno u otvaranju radnih mjesta, poticanju industrijalizacije i stvaranju dodatnih prihoda u okviru međunarodne trgovine. Posebnim programom „Sve osim oružja” (Everything But Arms, EBA), kako je utvrđen Uredbom o OSP-u, pomaže se najsiromašnijim i najnerazvijenijim zemljama svijeta da iskoriste trgovinske mogućnosti. Te zemlje u velikoj mjeri imaju sličan ekonomski profil. Ranjive su zbog niske i nedovoljno raznolike izvozne osnovice te stoga uživaju određenu zaštitu u okviru Uredbe o OSP-u, kao što je, primjerice, izuzeće od stupnjevanja proizvoda ili primjene automatskih zaštitnih mjera.

(83)

Stoga je Komisija ocijenila da je, u načelu, za korisnike programa EBA opravdano postupno smanjivati stopu pristojbe tijekom razdoblja od tri godine, kako je navedeno u nastavku.

(84)

Postupno smanjenje bilo bi dostatan odgovor na pogoršanje gospodarskog i/ili financijskog stanja proizvođača iz Unije. Istodobno, Kambodža i Mjanmar/Burma pune tri godine ne bi bili suočeni s punim pristojbama, što bi otežalo izvoz, ali bi s vremenom mogli izvoziti više indijske riže u Uniju.

(85)

U skladu s time predviđeno je ponovno uvođenje carinske pristojbe u razdoblju od tri godine kako slijedi:

(86)

Pristojba u okviru Zajedničke carinske tarife u iznosu od 175 EUR po toni koja se trenutačno primjenjuje mogla bi se prilagoditi naniže na temelju članka 180. Uredbe (EU) 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (9). Stoga, ako bi zbog tih prilagodbi primijenjene pristojbe u okviru Zajedničke carinske tarife postale niže od pristojbi navedenih u uvodnoj izjavi (85), pristojbe iz uvodne izjave trebalo bi uskladiti tako da ni u jednom trenutku tijekom razdoblja primjene mjera ne premašuju primijenjenu pristojbu u okviru Zajedničke carinske tarife. Zaštitne mjere koje se primjenjuju stoga su niže od prilagođenih carinskih pristojbi i primjenjive pristojbe iz uvodne izjave (85).

(87)

Konačno, kako bi se uvoznicima predmetnih proizvoda pružila pravna sigurnost, razne zainteresirane strane zatražile su da se prethodno navedene mjere ne primjenjuju na proizvode koji su već na putu prema Uniji. U skladu sa svojom aktualnom praksom u pogledu zaštitnih mjera Komisija smatra da je u ovom predmetu takva „klauzula o otpremi” opravdana te su zahtjevi stoga prihvaćeni.

(88)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za opće povlastice iz članka 39. stavka 3. Uredbe (EU) br. 978/2012,