(1)

Direktivom (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća (3) utvrđuju se među ostalim pravila o objavljivanju podataka i povezivanju središnjih registara, trgovačkih registara te registara trgovačkih društava država članica.

(2)

Upotreba digitalnih alata i postupaka s ciljem jednostavnijeg, bržeg te vremenski i troškovno učinkovitijeg započinjanja gospodarske djelatnosti osnivanjem trgovačkih društva ili otvaranjem podružnice tog društva u drugoj državi članici te radi pružanja sveobuhvatnih i dostupnih informacija o trgovačkim društvima jedan je od preduvjeta za učinkovito funkcioniranje, modernizaciju i administrativno pojednostavljenje konkurentnog unutarnjeg tržišta i osiguravanje konkurentnosti i vjerodostojnosti trgovačkih društava.

(3)

Osiguravanje postojanja pravnog i administrativnog okružja koje je doraslo novim društvenim i gospodarskim izazovima globalizacije i digitalizacije ključno je kako bi se, s jedne strane, pružili potrebni mehanizmi zaštite od zloupotrebe i prijevare te, s druge strane, kako bi se ostvarili ciljevi kao što su promicanje gospodarskog rasta, otvaranje novih radnih mjesta i privlačenje ulaganja u Uniju, a svi ti faktori mogli bi donijeti ekonomske i socijalne koristi za društvo u cjelini.

(4)

Trenutačno postoje znatne razlike među državama članicama kad je riječ o dostupnosti internetskih alata koji poduzetnicima i trgovačkim društvima omogućuju komuniciranje s nadležnim tijelima u vezi s pitanjima koja se odnose na pravo društava. Usluge e-uprave razlikuju se među državama članicama. Neke države članice sveobuhvatne usluge prilagođene korisnicima u potpunosti pružaju na internetu, dok druge ne mogu pružiti internetska rješenja u određenim glavnim fazama životnog ciklusa trgovačkog društva. Neke države članice, primjerice, osnivanje trgovačkog društva ili podnošenje izmjena dokumenata i informacija u registar dopuštaju samo osobno, neke dopuštaju te radnje osobno ili putem interneta, dok se u nekim državama članicama to može učiniti samo putem interneta.

(5)

Nadalje, u pogledu pristupa informacijama o trgovačkom društvu, u pravu Unije se navodi da se minimalni skup podataka uvijek mora pružiti besplatno. Međutim, opseg takvih informacija i dalje je ograničen. Pristup takvim informacijama različit je, pri čemu je u nekim državama članicama više informacija besplatno dostupno nego u drugima, što prouzročuje neujednačenost u Uniji.

(6)

Komisija je u svojoj Komunikaciji pod nazivom „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu” te u Komunikaciji pod nazivom „Akcijski plan EU-a za e-upravu 2016. – 2020.: Ubrzavanje digitalne transformacije uprave” naglasila ulogu javnih uprava u pomaganju poduzećima da jednostavno pokrenu svoje aktivnosti, posluju putem interneta i šire se preko granica. U Akcijskom planu EU-a za e-upravu posebno je prepoznata važnost poboljšane upotrebe digitalnih alata pri ispunjavanju zahtjeva povezanih s pravom društava. Nadalje, u Izjavi iz Tallinna o e-upravi od 6. listopada 2017. države članice zatražile su da se što prije omogući pružanje učinkovitih i korisnicima prilagođenih elektroničkih postupaka u Uniji.

(7)

Povezivanje središnjih registara, trgovačkih registara i registara trgovačkih društava država članica započelo je u lipnju 2017. što znatno olakšava prekogranični pristup informacijama o trgovačkom društvu u Uniji i omogućuje registrima u državama članicama međusobnu elektroničku komunikaciju u vezi s određenim prekograničnim aktivnostima koje se odnose na trgovačka društva.

(8)

S ciljem olakšavanja osnivanja trgovačkih društava i upisa podružnica u registar te smanjenja troškova, vremenskog i administrativnog opterećenja povezanog s tim postupcima, posebno mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća („MSP-ovi”) kako su definirana u Preporuci Komisije 2003/361/EZ (4), trebalo bi uspostaviti postupke kojima bi se osnivanje trgovačkih društava i upis podružnica u registar mogli u potpunosti obaviti putem interneta. Ovom Direktivom društva se ne bi trebala obvezivati na korištenje takvih postupaka. Međutim, države članice trebale bi moći odlučiti o tome hoće li neke ili sve internetske postupke učiniti obveznima. Trenutačni troškovi i tereti povezani s postupcima osnivanja i upisa u registar ne proizlaze samo iz upravnih pristojbi koje se naplaćuju za osnivanje društva ili upis podružnice u registar, nego i drugih zahtjeva koji produljuju cjelokupni postupak, osobito kada se zahtijeva fizička prisutnost podnositelja zahtjeva. Nadalje, informacije o takvim postupcima trebale bi biti besplatno dostupne na internetu.

(9)

Uredbom (EU) 2018/1724 Europskog parlamenta i Vijeća (5) o uspostavi jedinstvenog digitalnog pristupnika predviđaju se opća pravila koja su važna za funkcioniranje unutarnjeg tržišta, a koja se odnose na internetsko pružanje informacija, postupke i usluge potpore. Ovom se Direktivom utvrđuju specifična pravila povezana s internetskim osnivanjem društava kapitala, upisom podružnica u registar te podnošenjem dokumenata i informacija od strane društava i podružnica („internetski postupci”) koja nisu obuhvaćena tom uredbom. Države članice osobito bi trebale pružiti konkretne informacije o internetskim postupcima predviđenima ovom Direktivom i predloške akata o osnivanju („obrasci”) na internetskim stranicama dostupnima putem jedinstvenog digitalnog pristupnika.

(10)

Osnivanje trgovačkih društava, upis podružnica u registar te podnošenje dokumenata i informacija u potpunosti putem interneta društvima bi omogućilo upotrebu digitalnih alata u komunikaciji s nadležnim tijelima država članica. S ciljem jačanja povjerenja države članice trebale bi osigurati mogućnost sigurne elektroničke identifikacije i korištenja uslugama povjerenja i za nacionalne i za prekogranične korisnike u skladu s Uredbom (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (6). Nadalje, kako bi omogućile prekograničnu elektroničku identifikaciju, države članice trebale bi uspostaviti sustave elektroničke identifikacije kojima se osiguravaju ovlaštena sredstva elektroničke identifikacije. Ti nacionalni sustavi upotrebljavali bi se kao temelj za prepoznavanje sredstava elektroničke komunikacije izdanih u drugoj državi članici. Kako bi se osiguralo postojanje visoke razine povjerenja u prekograničnim situacijama, trebalo bi priznavati samo sredstva elektroničke identifikacije koja su u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) br. 910/2014. U svakom slučaju, ovom Direktivom države članice trebale bi samo biti obvezne omogućiti osnivanje trgovačkih društava putem interneta, upis podružnica u registar te podnošenje dokumenata i informacija putem interneta podnositeljima zahtjeva koji su građani Unije, priznavanjem njihovih sredstava elektroničke identifikacije. Države članice trebale bi odlučiti o načinu na koji se sredstva identifikacije koja priznaju čine javno dostupnima, uključujući ona koja nisu obuhvaćena Uredbom (EU) br. 910/2014.

(11)

Države članice trebale bi i dalje moći slobodno odlučiti koja će se osoba ili koje će se osobe u okviru nacionalnog prava smatrati podnositeljima zahtjeva u pogledu internetskih postupaka, pod uvjetom da se time ne ograničavaju područje primjene i cilj ove Direktive.

(12)

Kako bi se trgovačkim društvima olakšali internetski postupci, registri država članica trebali bi osigurati da su pravila o naknadama primjenjiva na internetske postupke koji su predviđeni ovom Direktivom transparentna i da se primjenjuju na nediskriminirajući način. Međutim, zahtjev za transparentnošću pravila o naknadama ne bi trebao dovoditi u pitanje ugovornu slobodu, ako je primjenjivo, između podnositeljâ zahtjeva i osoba koje im pomažu u bilo kojem dijelu internetskih postupka, uključujući slobodu pregovaranja o odgovarajućoj cijeni za takve usluge.

(13)

Naknade koje registri naplaćuju za internetske postupke trebalo bi izračunati na temelju troškova predmetnih usluga. Takve naknade također bi mogle, među ostalim, pokrivati troškove manjih usluga koje se obavljaju bez naknade. Pri izračunu njihova iznosa države članice trebale bi imati pravo uzeti u obzir sve troškove povezane s provedbom internetskih postupaka, uključujući udio općih troškova koji im se mogu pripisati. Nadalje, države članice trebale bi moći nametnuti paušalne naknade i odrediti visinu takvih naknada za neodređeno razdoblje, pod uvjetom da u redovitim razmacima provjeravaju da takve naknade i dalje ne premašuju prosječne troškove predmetnih usluga. Naknade za internetske postupke koje zaračunava registar u državama članicama ne bi smjele premašivati troškove pružanja takvih usluga. Nadalje, ako je za dovršetak postupka potrebno izvršiti plaćanje, trebalo bi biti moguće izvršiti plaćanje putem široko dostupnih prekograničnih platnih usluga, kao što su kreditne kartice i bankovni prijenosi.

(14)

Države članice trebale bi pomagati osobama koje žele osnovati trgovačko društvo ili upisati podružnicu u registar pružanjem određenih informacija preko jedinstvenog digitalnog pristupnika i, ako je primjenjivo, na portalu e-pravosuđe, na jezgrovit i korisnicima prilagođen način, o postupcima i zahtjevima za osnivanje društava kapitala, upis podružnica u registar te podnošenje dokumenata i informacija, pravilima o diskvalifikaciji direktora i pregledu ovlasti i odgovornosti upravnog, upravljačkog i nadzornog tijela trgovačkih društava.

(15)

Osnivanje trgovačkog društva trebalo bi se moći u potpunosti obaviti putem interneta. Međutim, državama članicama trebalo bi dopustiti ograničavanje osnivanja putem interneta samo na određene vrste društava kapitala, kako je navedeno u ovoj Direktivi, zbog složenosti osnivanja drugih vrsta društava u nacionalnom pravu. U svakom slučaju, države članice trebale bi utvrditi detaljna pravila o osnivanju trgovačkih društava putem interneta. Osnivanje trgovačkog društva putem interneta trebalo bi biti moguće podnošenjem dokumenata ili informacija u elektroničkom obliku, ne dovodeći u pitanje materijalnopravne i postupovne zahtjeve država članica, uključujući one koji se odnose na pravne postupke za sastavljanje akata o osnivanju, te na autentičnost, točnost, pouzdanost, vjerodostojnost i odgovarajući pravni oblik podnesenih dokumenata ili informacija. Međutim, ti materijalnopravni i postupovni zahtjevi ne bi smjeli onemogućiti internetske postupke, osobito one za osnivanje trgovačkog društva putem interneta i upis podružnica u registar putem interneta. Kada dobivanje elektroničkih preslika dokumenata koji zadovoljavaju zahtjeve država članica tehnički nije moguće, iznimno bi se mogli zahtijevati dokumenti u papirnatom obliku.

(16)

Kada su ispunjene sve formalnosti koje se zahtijevaju za osnivanje trgovačkog društva na internetu, uključujući zahtjev da je trgovačko društvo na pravilan način dostavilo sve dokumente i informacije, osnivanje putem interneta pred nadležnim tijelima ili osobama ili tijelima ovlaštenima u okviru nacionalnog prava za rješavanje bilo kojeg aspekta internetskih postupaka trebalo bi biti brzo. Međutim, u slučajevima u kojima postoje dvojbe u vezi s ispunjavanjem potrebnih formalnosti, uključujući u vezi s identitetom podnositelja zahtjeva, zakonitošću tvrtke, diskvalifikacijom direktora ili usklađenošću bilo koje druge informacije ili dokumenta s pravnim zahtjevima, ili u slučajevima sumnje na prijevaru ili zloupotrebu, osnivanje putem interneta može trajati dulje, a rok za nadležna tijela ne bi smio započeti dok se takve formalnosti ne zadovolje. U svakom slučaju, ako postupak nije moguće dovršiti unutar rokova, države članice trebale bi osigurati da podnositelj zahtjeva bude obaviješten o razlozima za svako kašnjenje.

(17)

Kako bi se osiguralo pravodobno osnivanje trgovačkog društva putem interneta ili upis podružnice u registar putem interneta, države članice ne bi trebale takvo osnivanje ili upis u registar uvjetovati dobivanjem bilo kakve dozvole ili odobrenja prije dovršetka tog osnivanja ili upisa u registar, osim ako je to predviđeno nacionalnim pravom radi osiguranja pravilnog nadzora određenih djelatnosti. Nakon osnivanja ili upisa u registar nacionalnim pravom trebali bi se uređivati slučajevi u kojima trgovačka društva ili podružnice ne smiju obavljati određene djelatnosti bez dobivanja dozvole ili odobrenja.

(18)

Kako bi se pomoglo poduzećima, osobito MSP-ovima, u pokretanju poslovanja, trebalo bi omogućiti osnivanje trgovačkog društva s ograničenom odgovornošću upotrebom obrazaca koji bi trebali biti dostupni na internetu. Države članice trebale bi osigurati da se ti obrasci mogu koristiti za osnivanje trgovačkog društva putem interneta te bi trebale i dalje moći slobodno utvrditi njihovu pravnu snagu. Takvi obrasci mogli bi sadržavati prethodno definirani skup mogućnosti u skladu s nacionalnim pravom. Podnositelji zahtjeva trebali bi imati mogućnost odabira između upotrebe obrazaca i osnivanja trgovačkog društva s prilagođenim aktima o osnivanju, a države članice trebale bi imati mogućnost pružanja obrazaca i za druge vrste trgovačkih društava.

(19)

S ciljem poštovanja postojećih tradicija država članica u području prava društava važno je dopustiti fleksibilnost u pogledu načina na koji države članice osiguravaju provedbu sustava osnivanja trgovačkih društava, upisa podružnica u registar te podnošenja dokumenata i informacija u potpunosti putem interneta, uključujući ulogu javnih bilježnika ili odvjetnika u bilo kojem dijelu takvih internetskih postupaka. Pitanja povezana s internetskim postupcima koja nisu uređena ovom Direktivom trebala bi se i dalje uređivati nacionalnim pravom.

(20)

Nadalje, s ciljem suzbijanja prijevara i otimanja trgovačkog društva te pružanja zaštitnih mehanizama za pouzdanost i vjerodostojnost dokumenata i informacija koje sadržavaju nacionalni registri, odredbe o internetskim postupcima iz ove Direktive trebale bi također uključivati kontrolu identiteta i pravne sposobnosti osoba koje žele osnovati trgovačko društvo ili upisati podružnicu u registar ili podnijeti dokumente ili informacije. Te kontrole mogle bi biti dio provjere zakonitosti koju zahtijevaju neke države članice. Sredstva i načine za provedbu takvih kontrola trebale bi razviti i donijeti države članice. U tu svrhu države članice trebale bi moći zahtijevati uključivanje javnih bilježnika ili odvjetnika u bilo koji dio internetskih postupaka. Međutim, njihovo uključivanje u postupak ne bi smjelo onemogućiti provedbu cjelokupnog postupka putem interneta.

(21)

Ako je to opravdano razlozima javnog interesa radi sprečavanja zloupotrebe ili izmjene identiteta, ili osiguranja usklađenosti s pravilima o pravnoj sposobnosti i ovlasti podnositeljâ zahtjeva za zastupanje trgovačkog društva, države članice trebale bi moći poduzeti mjere u skladu s nacionalnim pravom koje bi mogle zahtijevati fizičku prisutnost podnositelja zahtjeva pred bilo kojim nadležnim tijelom ili osobom ili tijelom ovlaštenim u okviru nacionalnog prava za rješavanje bilo kojeg aspekta internetskih postupaka države članice u kojoj se trgovačko društvo treba osnovati ili podružnica upisati u registar. Međutim, takva fizička prisutnost ne bi se trebala zahtijevati sustavno već samo u pojedinačnim slučajevima ako postoje razlozi za sumnju na krivotvorenje identiteta ili neusklađenost s pravilima o pravnoj sposobnosti i ovlasti podnositeljâ zahtjeva za zastupanje trgovačkog društva. Takva sumnja trebala bi se temeljiti na informacijama dostupnima nadležnim tijelima ili osobama ili tijelima ovlaštenima u okviru nacionalnog prava za obavljanje takvih vrsta kontrole. Ako se zahtijeva fizička prisutnost, države članice trebale bi osigurati da se svi ostali koraci postupka mogu dovršiti na internetu. Trebalo bi podrazumijevati da pojam pravne sposobnosti uključuje i sposobnost djelovanja.

(22)

Države članice trebale bi moći svojim nadležnim tijelima, osobama ili tijelima omogućiti i da putem dodatnih elektroničkih kontrola identiteta, pravne sposobnosti i zakonitosti provjere jesu li ispunjeni svi uvjeti potrebni za osnivanje trgovačkih društava. Takve kontrole mogle bi uključivati, među ostalim, videokonferencije ili druga internetska sredstva koja omogućuju audiovizualnu vezu u stvarnom vremenu.

(23)

Kako bi se osigurala zaštita svih osoba koje komuniciraju s trgovačkim društvima, države članice trebale bi moći spriječiti prijevarno ponašanje ili druge vrste zloupotrebe odbijanjem imenovanja osobe na funkciju direktora trgovačkog društva, uzimajući u obzir ne samo prijašnje ponašanje te osobe na njezinu državnom području, nego i, kada je tako predviđeno u okviru nacionalnog prava, informacije koje pružaju druge države članice. Stoga bi države članice trebale moći zatražiti informacije od drugih država članica. Odgovori bi se mogli sastojati od informacija o diskvalifikaciji na snazi ili drugih informacija koje su relevantne za diskvalifikaciju u državi članici koja je primila zahtjev. Takvi zahtjevi za informacijama trebali bi biti dostupni putem sustava povezivanja registara. U tom bi pogledu države članice trebale moći slobodno odabrati kako najbolje prikupiti te informacije, primjerice prikupljanjem relevantnih informacija iz svih registara ili drugih mjesta na kojima su pohranjeni u skladu sa svojim nacionalnim pravom ili stvaranjem posebnih registara ili posebnih odjeljaka u poslovnim registrima. Ako su potrebne dodatne informacije, primjerice o razdoblju i razlozima diskvalifikacije, države članice trebale bi ih moći dostaviti preko svih dostupnih sustava razmjene informacija u skladu s nacionalnim pravom. Međutim, ovom Direktivom ne bi se trebala uspostaviti obveza da se takve informacije traže u svim slučajevima. Nadalje, mogućnost uzimanja u obzir informacija o diskvalifikaciji u drugoj državi članici ne bi trebala obvezivati države članice da priznaju diskvalifikacije na snazi u drugim državama članicama.

(24)

Kako bi se osigurala zaštita svih osoba koje komuniciraju s trgovačkim društvima ili podružnicama te kako bi se spriječilo prijevarno ponašanje ili druge vrste zloupotrebe, važno je da nadležna tijela u državama članicama mogu provjeriti je li osobi koja se imenuje direktorom zabranjeno obavljanje dužnosti direktora. U tu bi svrhu nadležna tijela također trebala znati je li dotična osoba upisana u bilo koji od registara relevantnih za diskvalifikaciju direktora u drugim državama članicama putem sustava povezivanja poslovnih registara. Registri, nadležna tijela ili osobe ili tijela ovlašteni u okviru nacionalnog prava za rješavanje bilo kojeg aspekta internetskih postupaka ne bi trebali pohranjivati takve osobne podatke dulje nego što je to potrebno za ocjenjivanje prihvatljivosti osobe koja se imenuje direktorom. Međutim, takvi bi subjekti mogli trebati pohraniti te informacije dulje vrijeme radi mogućeg preispitivanja neke negativne odluke. U svakom slučaju, razdoblje zadržavanja ne bi smjelo biti dulje od razdoblja utvrđenog nacionalnim pravilima za zadržavanje bilo kojih osobnih podataka povezanih s osnivanjem trgovačkog društva ili upisom podružnice ili povezanim podnošenjem dokumenata i informacija.

(25)

Obveze predviđene u ovoj Direktivi povezane s osnivanjem trgovačkih društava i upisom podružnica u registar putem interneta ne bi smjele dovoditi u pitanje bilo koje druge formalnosti koje nisu povezane s pravom društava, a koje trgovačko društvo mora ispuniti kako bi započelo aktivnosti u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom.

(26)

Kao kod osnivanja trgovačkih društava i upisa podružnica u registar putem interneta, radi smanjenja troškova i opterećenja za trgovačka društva trebalo bi omogućiti i podnošenje dokumenata i informacija u nacionalne registre u potpunosti putem interneta tijekom cijelog životnog ciklusa trgovačkog društva. Istodobno, države članice trebale bi moći slobodno dopustiti podnošenje dokumenata i informacija drugim sredstvima, uključujući u papirnatom obliku. Nadalje, objavljivanje informacija o trgovačkom društvu trebalo bi se izvršavati kada su te informacije javno dostupne u tim nacionalnim registrima jer su oni sada međusobno povezani i služe korisnicima kao sveobuhvatna referentna točka. Kako bi se izbjeglo narušavanje postojećih načina objavljivanja informacija, države članice trebale bi imati mogućnost odabrati objavljivanje svih ili samo nekih informacija o trgovačkom društvu u nacionalnom službenom listu, osiguravajući pritom da se informacije elektroničkim putem šalju iz registra u taj nacionalni službeni list. Ova Direktiva ne bi trebala utjecati na nacionalna pravila koja se odnose na pravnu snagu registra i na ulogu nacionalnog službenog lista.

(27)

S ciljem olakšavanja načina na koji se informacije pohranjene u nacionalnim registrima mogu pretraživati i razmjenjivati s drugim sustavima, države članice trebale bi osigurati da se, nakon isteka relevantnog roka prenošenja, svi dokumenti i informacije podneseni nadležnom tijelu ili osobi ili tijelu ovlaštenom u okviru nacionalnog prava za rješavanje bilo kojeg aspekta internetskih postupaka, u okviru internetskih postupaka predviđenih ovom Direktivom, mogu pohraniti u registrima u strojno čitljivom formatu koji se može pretraživati ili kao strukturirani podaci. To znači da bi format datoteka trebao biti strukturiran tako da se u softverskim aplikacijama mogu jednostavno utvrditi, prepoznati i ekstrahirati određeni podaci i njihova unutarnja struktura. Zahtjev za osiguravanjem formata dokumenata i informacija koji se može pretraživati ne bi trebao uključivati skenirane potpise ili druge informacije koji nisu prikladni za strojnu čitljivost. Budući da bi to moglo zahtijevati izmjene postojećih informacijskih sustava država članica, za ovaj zahtjev trebalo bi odrediti dulje razdoblje prenošenja.

(28)

S ciljem smanjenja troškova te administrativnog opterećenja i duljine postupaka za trgovačka društva, države članice trebale bi primjenjivati načelo „samo jednom” u području prava društava, koje je utemeljeno u Uniji, što je među ostalim potvrđeno Uredbom (EU) 2018/1724, Akcijskim planom Europske komisije za e-upravu ili Izjavom iz Tallinna o e-upravi. Primjena načela „samo jednom” podrazumijeva da se od trgovačkih društava ne traži da iste informacije podnose javnim tijelima više od jedanput. Na primjer, trgovačka društva ne bi trebala biti dužna podnositi istu informaciju i u nacionalni registar i nacionalnom službenom listu. Umjesto toga, registar bi već podnesene informacije trebao izravno dostaviti nacionalnom službenom listu. Slično tome, u slučaju kada je trgovačko društvo osnovano u jednoj državi članici i želi upisati podružnicu u registar u drugoj državi članici, trgovačkom društvu bi trebalo omogućiti da upotrebljava dokumente ili informacije koji su već ranije podneseni u registar. Nadalje, u slučaju kada je trgovačko društvo osnovano u jednoj državi članici, ali ima podružnicu u drugoj državi članici, trgovačkom društvu bi trebalo omogućiti podnošenje određenih izmjena informacija o trgovačkom društvu samo u registar u kojem je trgovačko društvo upisano, bez potrebe za podnošenjem iste informacije u registar u koji je upisana podružnica. Umjesto toga, informacije poput izmjene tvrtke ili sjedišta trgovačkog društva trebali bi se elektronički razmjenjivati između registra u kojem je upisano trgovačko društvo i registra u kojem je upisana podružnica putem sustava povezivanja registara.

(29)

Kako bi se osigurala dostupnost usklađenih i ažuriranih informacija o trgovačkim društvima unutar Unije te dodatno povećala transparentnost, trebalo bi omogućiti upotrebu povezivanja registara za razmjenu informacija o bilo kojoj vrsti trgovačkog društva upisanog u registre država članica u skladu s nacionalnim pravom. Države članice trebale bi imati mogućnost učiniti dostupnim elektroničke preslike dokumenata i informacija tih drugih vrsta trgovačkih društava također putem tog sustava povezivanja registara.

(30)

Radi postizanja transparentnosti te zaštite interesa radnika, vjerovnika i manjinskih dioničara te promicanja povjerenja u poslovne transakcije, uključujući prekogranične transakcije na unutarnjem tržištu, važno je da ulagači, dionici, poslovni partneri i nadležna tijela mogu jednostavno pristupiti informacijama o trgovačkom društvu. Kako bi se poboljšao pristup takvim informacijama, više informacija trebalo bi biti besplatno dostupno u svim državama članicama. Takve informacije trebale bi obuhvaćati status trgovačkog društva i informacije o njegovim podružnicama u drugim državama članicama, kao i informaciju o osobama koje su, kao tijelo ili kao članovi takvog tijela, ovlaštene zastupati društvo. Nadalje, cijena dobivanja preslike svih dokumenata i informacija ili dijelova dokumenata i informacija koje je trgovačko društvo objavilo, bilo u papirnatom obliku ili elektroničkim putem, ne bi trebala premašivati administrativne troškove njihova dobivanja, uključujući troškove uspostave i održavanja registara, pod uvjetom da cijena nije nerazmjerna s obzirom na tražene informacije.

(31)

Države članice trenutačno mogu uspostaviti neobavezne pristupne točke sustavu povezivanja registara. Međutim, Komisija ne može povezati druge dionike sa sustavom povezivanja registara. Kako bi drugi dionici mogli iskoristiti povezanost registara te kako bi se osigurala točnost, ažuriranost i pouzdanost informacija o trgovačkim društvima u njihovim sustavima, Komisija bi trebala biti ovlaštena uspostaviti dodatne pristupne točke. Te pristupne točke trebale bi se odnositi na sustave koje je razvila i kojima upravlja Komisija ili druge institucije, tijela, uredi ili agencije Unije s ciljem obavljanja svojih administrativnih funkcija ili poštovanja odredbi prava Unije.

(32)

Kako bi se trgovačkim društvima osnovanima na unutarnjem tržištu pomoglo jednostavnije proširiti njihovo prekogranično poslovanje, trebalo bi im omogućiti otvaranje podružnica i njihov upis u registar u drugim državama članicama putem interneta. Stoga bi države članice trebale omogućiti, kao i za trgovačka društva, upis podružnica u registar putem interneta te podnošenje dokumenata i informacija putem interneta, time pomažući smanjivanju troškova i administrativnog opterećenja te skraćivanju razdoblja potrebnog za formalnosti u vezi s prekograničnim širenjem.

(33)

Kod upisa u registar podružnice trgovačkog društva koje je upisano u registar u drugoj državi članici, države članice također bi trebale moći provjeriti određene informacije o trgovačkom društvu putem sustava povezivanja registara. Nadalje, kada se zatvara podružnica u nekoj državi članici, registar te države članice trebao bi putem sustava povezivanja registara o takvom zatvaranju obavijestiti državu članicu u čiji je registar upisano trgovačko društvo te bi oba registra trebala zabilježiti te informacije.

(34)

Kako bi se osigurala dosljednost s pravom Unije i nacionalnim pravom, potrebno je izbrisati odredbu o Odboru za kontakt koji je prestao postojati te ažurirati vrste trgovačkih društava navedene u prilozima I. i II. Direktivi (EU) 2017/1132.

(35)

Kako bi se moglo uzeti u obzir buduće promjene u zakonima država članica i zakonodavstvu Unije koji se odnose na vrste trgovačkih društava, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije radi ažuriranja popisa vrsta trgovačkih društava sadržanih u prilozima I., II. i II.A Direktivi (EU) 2017/1132. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (7). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(36)

Odredbe ove Direktive, uključujući odredbe o obvezama upisa trgovačkih društava u registar, ne utječu na nacionalno pravo u vezi s poreznim mjerama država članica ili njihovih teritorijalnih i upravnih jedinica.

(37)

Ova Direktiva ne bi trebala utjecati na ovlast država članica da odbiju zahtjeve za osnivanje trgovačkih društava i upis podružnica u registar u slučaju prijevare ili zloupotrebe te na istražne i provedbene mjere država članica, uključujući one koje provode policija ili druga nadležna tijela. Ona ne bi trebala utjecati ni na druge obveze iz prava Unije ili nacionalnog prava, uključujući one koje proizlaze iz pravila o sprečavanju pranja novca, suzbijanju financiranja terorizma i pravila o stvarnom vlasništvu. Ova Direktiva ne utječe na odredbe Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća (8) koje se bave rizicima od pranja novca i financiranja terorizma, osobito na obveze povezane s provedbom odgovarajućih mjera dubinske analize stranke na temelju procjene rizika te identifikacijom i upisom stvarnog vlasnika novoosnovanog poslovnog subjekta u državi članici njegova osnivanja.

(38)

Ova Direktiva trebala bi se primjenjivati u skladu s pravom Unije o zaštiti podataka i zaštiti privatnosti i osobnih podataka, kako je utvrđeno člancima 7. i 8. Povelje Europske unije o temeljnim pravima. Svaka obrada osobnih podataka pojedinaca na temelju ove Direktive treba se provesti u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (9).

(39)

Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (10) te je on dao mišljenje 26. srpnja 2018.

(40)

S obzirom na to da cilj ove Direktive, odnosno pružanje većeg broja digitalnih rješenja trgovačkim društvima na unutarnjem tržištu, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njihova opsega i učinaka on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(41)

U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom država članica i Komisije od 28. rujna 2011. o dokumentima s objašnjenjima (11), države članice obvezale su se da će u opravdanim slučajevima uz obavijest o svojim mjerama za prenošenje priložiti jedan ili više dokumenata u kojima se objašnjava veza između sastavnih dijelova direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje. U pogledu ove Direktive zakonodavac smatra opravdanim dostavljanje takvih dokumenata.

(42)

S obzirom na složenost promjena u nacionalnim sustavima koje su potrebne radi usklađivanja s odredbama ove Direktive i bitne razlike koje trenutačno postoje među državama članicama u pogledu uporabe digitalnih alata i postupaka u području prava društava, primjereno je predvidjeti da države članice koje se suočavaju s posebnim poteškoćama u prenošenju određenih odredbi ove Direktive mogu obavijestiti Komisiju o svojoj potrebi da iskoriste mogućnost produljenja relevantnog provedbenog razdoblja za najviše godinu dana. Države članice trebale bi navesti objektivne razloge za podnošenje zahtjeva za takvo produljenje.

(43)

Komisija bi trebala provesti evaluaciju ove Direktive. U skladu sa stavkom 22. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016., ta bi se evaluacija trebala temeljiti na pet kriterija učinkovitosti, djelotvornosti, važnosti, usklađenosti i dodane vrijednosti te bi trebala biti temelj za procjene učinka mogućih daljnjih djelovanja. Države članice trebale bi pomoći u provedbi te evaluacije dostavljanjem Komisiji podataka koji su im dostupni o tome kako osnivanje trgovačkog društva putem interneta funkcionira u praksi, na primjer podataka o broju trgovačkih društava osnovanih putem interneta, broju slučajeva u kojima su korišteni obrasci ili u kojima je bila potrebna fizička prisutnost te prosječnom trajanju i troškovima osnivanja trgovačkih društva putem interneta.

(44)

Trebalo bi prikupljati informacije kako bi se procijenila uspješnost ove Direktive u odnosu na ciljeve koji se njome nastoje postići te kako bi se provela evaluacija u skladu sa stavkom 22. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

(45)

Direktivu (EU) 2017/1132 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,