(1)

Člancima od 38. do 48. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 639/2014 (2) utvrđena su pravila o dopuni odredbi o standardnim zelenim praksama utvrđenima Uredbom (EU) br. 1307/2013.

(2)

Uredba (EU) 2017/2393 Europskog parlamenta i Vijeća (3) o izmjeni nekoliko odredbi o zelenim praksama utvrđenima Uredbom (EU) br. 1307/2013 stupila je na snagu 30. prosinca 2017. Izmjene koje se odnose na zelene prakse primjenjuju se od 1. siječnja 2018. Kako bi se razjasnilo i osiguralo dosljednost relevantnih obveza subjekata, te izmjene zahtijevaju prilagodbu određenih odredbi Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014.

(3)

Ako države članice odluče da se zemljište prekriveno travom koje nije preorano tijekom pet ili više godina smatra trajnim travnjakom u skladu s člankom 4. stavkom 2. trećim podstavkom točkom (a) Uredbe (EU) br. 1307/2013, kako je izmijenjeno Uredbom (EU) 2017/2393, ili odluče da površina trajnog travnjaka može uključivati druge vrste kao što je određeno grmlje ili stabla u skladu s točkom (b) ovog podstavka, ili odluče da se određena zemljišta koja se mogu napasivati smatraju trajnim travnjakom u skladu s točkom (c) ovog podstavka, trebale bi, prema potrebi, prilagoditi svoj referentni omjer kako bi uzele u obzir moguće znatne učinke primjene tih odluka na taj omjer.

(4)

Nakon uvođenja mogućnosti da države članice odluče da se zemljište prekriveno travom koje nije preorano tijekom pet ili više godina smatra trajnim travnjakom u skladu s člankom 4. stavkom 2. trećim podstavkom točkom (a) Uredbe (EU) br. 1307/2013, kako je izmijenjeno Uredbom (EU) 2017/2393, površina trajnog travnjaka može izgubiti tu kvalifikaciju ne samo zbog prenamjene u ratarske kulture, već i zbog preoravanja. Članak 44. stavak 1. Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 trebalo bi prilagoditi kako bi se odrazila ta nova mogućnost.

(5)

Člankom 3. stavkom 9. točkom (b) podtočkom i. Uredbe (EU) 2017/2393 uvode se tri nove vrste ekološki značajne površine čime je postojeći popis proširen površinama s vrstom Miscanthus, površinama s vrstom Silphium perfoliatum i zemljištem na ugaru za medonosno bilje (vrste bogate peludi i nektarom). U uvodnoj izjavi (45) Uredbe (EU) br. 1307/2013 naglašava se važnost dosljednog utvrđivanja ekološki značajnih površina. Stoga je potrebno razjasniti odnos između novih i postojećih vrsta ekološki značajnih površina.

(6)

Prvo, u pogledu površina pod „zemljište na ugaru za medonosno bilje”, s obzirom na to da su te površine činile dio ekološki značajne površine vrste „zemljište na ugaru”, za potonje bi se i dalje trebali primjenjivati postojeći zahtjevi upravljanja. Konkretno, zabranu poljoprivredne proizvodnje, minimalno trajanje koje trebaju odrediti države članice i zabranu uporabe sredstava za zaštitu bilja kako je utvrđeno u pogledu „zemljišta na ugaru” trebalo bi primjenjivati i u pogledu „zemljišta na ugaru za medonosno bilje” čak i ako je sjetva medonosnog bilja dopuštena na površinama pod tom novom ekološki značajnom površinom.

(7)

Osim toga, kako bi se uklonile dvojbe koje bi se mogle pojaviti uvođenjem nove vrste ekološki značajne površine i uzeo u obzir rizik da se na njoj siju usjevi koji se obično upotrebljavaju za proizvodnju, s obzirom na cilj bioraznolikosti ekološki značajne površine, trebalo bi razjasniti da, u skladu sa zahtjevom da se ne proizvodi, takve površine ne bi trebale uključivati površine pod kulturama koje se obično uzgajaju u svrhu žetve.

(8)

Međutim, budući da se u Prilogu X. Uredbi (EU) br. 1307/2013, kako je izmijenjen Uredbom (EU) 2017/2393, dodjeljuje veći ponderacijski faktor za novu ekološki značajnu površinu „zemljište na ugaru za medonosno bilje” iz članka 46. stavka 2. točke (m) Uredbe (EU) br. 1307/2013 nego na „zemljište na ugaru” iz članka 46. stavka 2. točke (a) te uredbe, trebalo bi razjasniti razliku između tih dviju vrsta ekološki značajne površine. Konkretno, kako bi se osigurala pravna sigurnost za poljoprivrednike u pogledu vrsta koje se smatraju bogatima peludi i nektarom, a time i „medonosnim biljem”, za potrebe članka 46. stavka 2. prvog podstavka točke (m) Uredbe (EU) br. 1307/2013 trebalo bi uspostaviti popis takvih vrsta. S obzirom na raznolikost poljoprivrednih uvjeta i vrsta diljem Unije odabir prikladnih vrsta trebalo bi prepustiti državama članicama. Međutim, invazivne strane vrste u smislu Uredbe (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (4) na tim se površinama ne bi trebale koristiti jer predstavljaju rizik za autohtonu bioraznolikost, među ostalim, tako što ometaju autohtonu interakciju biljaka i oprašivača.

(9)

Nadalje, kako bi se maksimalno povećala korist bioraznolikosti na takvim površinama, državama članicama trebalo bi omogućiti da odluče o mogućim relevantnim dodatnim zahtjevima upravljanja kao što su mješavine vrsta. I na kraju, s obzirom na to da prisutnost travnih vrsta koje ne prevladavaju i korištenje košnica ne utječu na učinak bioraznolikosti zemljišta na ugaru za medonosno bilje, trebalo bi dopustiti prisutnost košnica.

(10)

Kako bi se očuvala i poboljšala bioraznolikost u skladu s ciljevima „ozelenjivanja” trebalo bi utvrditi zahtjeve upravljanja u pogledu uporabe kemijskih tvari (mineralna gnojiva i sredstva za zaštitu bilja) za nove ekološki značajne površine s vrstama Miscanthus i Silphium perfoliatum. Konkretno, s obzirom na relativno štetan utjecaj sredstava za zaštitu bilja na bioraznolikost, njihovu bi uporabu na tim površinama trebalo zabraniti i dopustiti je samo u prvoj godini kao pomoć u uspostavljanju površina. Delegiranu uredbu (EU) br. 639/2014 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(11)

Ova bi se Uredba trebala primjenjivati na zahtjeve za potporu koji se odnose na kalendarske godine od 1. siječnja 2018. Međutim, s obzirom na vrijeme koje je nacionalnim tijelima i poljoprivrednicima potrebno za prilagodbu zahtjevima utvrđenima ovom Uredbom koji se odnose na ekološki značajne površine, odgovarajuće izmjene trebale bi se primjenjivati samo na zahtjeve za potporu koji se odnose na kalendarske godine od 1. siječnja 2019.,