(1)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 2603/2000 (3) uvelo konačnu kompenzacijsku pristojbu na uvoz polietilen tereftalata („PET”) podrijetlom, među ostalim, iz Indije („početni ispitni postupak”).

(2)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1645/2005 (4) izmijenilo razinu kompenzacijskih mjera na snazi u pogledu uvoza PET-a iz Indije, nakon ubrzane revizije u skladu s člankom 20. osnovne uredbe.

(3)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 193/2007 (5) uvelo konačnu kompenzacijsku pristojbu na daljnje razdoblje od pet godina, nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjere u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

(4)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1286/2008 (6) i Provedbenom uredbom (EU) br. 906/2011 (7) naknadno izmijenilo kompenzacijske mjere nakon djelomičnih privremenih revizija u skladu s člankom 19. osnovne uredbe.

(5)

Još jedna djelomična privremena revizija završena je 2012. bez izmjene mjera na snazi Provedbenom uredbom Vijeća (EU) br. 559/2012 (8).

(6)

Vijeće je Provedbenom uredbom (EU) br. 461/2013 (9) uvelo konačnu kompenzacijsku pristojbu na daljnje razdoblje od pet godina, nakon druge revizije zbog predstojećeg isteka mjere u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

(7)

Vijeće je Provedbenom uredbom (EU) 2015/1350 (10) izmijenilo kompenzacijske mjere nakon dviju parcijalnih izvanrednih revizija u skladu s člankom 19. osnovne uredbe.

(8)

Komisija je Odlukom 2000/745/EZ (11) prihvatila najnižu uvoznu cijenu koju su ponudila tri proizvođača izvoznika u Indiji. Komisija je Provedbenom odlukom 2014/109/EU (12) povukla prihvaćanje preuzimanja obveza zbog promjena okolnosti u kojima je preuzimanje obveza prihvaćeno.

(9)

Mjere koje su trenutačno na snazi konačne su kompenzacijske pristojbe uvedene Uredbom (EU) br. 461/2013 kako je izmijenjena Provedbenom uredbom (EU) 2015/1350 („mjere na snazi”). Sastoje se od posebne kompenzacijske pristojbe u rasponu od 0 do 74,6 EUR po toni za pojedinačno navedene indijske proizvođače, uz preostalu stopu od 69,4 EUR po toni uvedenu na uvoz od svih drugih proizvođača.

(10)

Indijski proizvođač izvoznik Dhunseri Petrochem Limited („DPL”) u rujnu 2016. zatražio je od Komisije da na temelju promjene naziva društva izmijeni Uredbu kojom se uvode mjere na snazi. Međutim, uvidom u zahtjev utvrđeno je da je društvo DPL osnovalo zajednički pothvat s društvom Indorama Ventures Public Company Limited („IVL”), što je dovelo do sljedećeg:

(11)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija smatra da postoje dostatni dokazi da su se uvjeti u pogledu subvencioniranja društva DPL i njegovih povezanih društava znatno promijenili i da su trajni te da bi stoga mjere trebalo revidirati.

(12)

Na temelju toga Komisija je putem obavijesti od 6. srpnja 2017. (13) objavila odluku da će na vlastitu inicijativu pokrenuti ispitni postupak djelomične privremene revizije u skladu s člankom 19. osnovne uredbe ograničen na ispitivanje subvencioniranja društva DPL i njegovih povezanih društava u Indiji. Revizijom se želi utvrditi stopa subvencioniranja za novi ustroj društva.

(13)

Još jedan indijski proizvođač izvoznik, Reliance Industries Limited („Reliance”), podnio je zahtjev za djelomičnu privremenu reviziju u skladu s člankom 19. osnovne uredbe. Zahtjev je bio ograničen na ispitivanje subvencioniranja društva Reliance.

(14)

Društvo Reliance dostavilo je dostatne dokaze da više nije potrebno primjenjivati mjere na postojećoj razini kako bi se nadoknadilo subvencioniranje protiv kojeg se mogu uvesti mjere. Društvo je posebno tvrdilo da je do smanjenja ukupne razine subvencije došlo zbog prestanka primjene Programa ciljnog proizvoda i Programa ciljnog tržišta te zbog smanjenja subvencija koje je podnositelj zahtjeva primio u okviru drugih programa, kao što su Program po prethodnom odobrenju i Program povrata carine.

(15)

Nakon što je utvrdila da zahtjev sadržava dostatne dokaze, Komisija je 6. srpnja 2017. (14) najavila pokretanje djelomične privremene revizije u skladu s člankom 19. osnovne uredbe ograničene na ispitivanje subvencioniranja društva Reliance.

(16)

U objema obavijestima o pokretanju postupka Komisija je najavila da će se tijekom ispitnih postupaka ispitati i primjerenost izmjene stope pristojbe uvedene na uvoz određenog polietilen tereftalata (PET) podrijetlom iz Indije koji obavljaju „sva ostala društva” u Indiji.

(17)

Budući da su objema privremenim revizijama obuhvaćeni isti proizvod iz postupka revizije, ista zemlja podrijetla i isto razdoblje ispitnog postupka te da obje mjere podliježu istom postupku, smatra se primjerenim zaključiti obje revizije u istom pravnom aktu.

(18)

Komisija je o pokretanju djelomičnih privremenih revizija službeno obavijestila društvo Dhunseri, njegova povezana društva i društvo Reliance („predmetni proizvođači izvoznici”), udruženje proizvođača iz Unije, uvoznike i korisnike iz Unije za koje se zna da se postupak na njih odnosi te predstavnike zemlje izvoznice. Zainteresirane strane dobile su priliku iznijeti svoja stajališta u pisanom obliku i zatražiti saslušanje u roku određenom u obavijestima o pokretanju postupka.

(19)

Kako bi dobila podatke koje smatra potrebnima za svoj ispitni postupak, Komisija je predmetnim proizvođačima izvoznicima i Vladi Indije poslala upitnike te primila odgovore u rokovima utvrđenima u tu svrhu.

(20)

Komisija je tražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje subvencioniranja. Komisija je obavila posjete radi provjere u prostorima društva IVDPIL u Kolkati, sjedištu društva MPPL u Delhiju, tvornici društva MPPL u Karnalu, prostorima društva Reliance u Mumbaiju te prostorima Vlade Indije u New Delhiju (Glavna uprava za vanjsku trgovinu i Ministarstvo trgovine).

(21)

Ispitnim postupkom o subvencioniranju obuhvaćeno je razdoblje od 1. travnja 2016. do 31. ožujka 2017. („razdoblje ispitnog postupka revizije”).

(22)

Vlada Indije i druge zainteresirane strane obaviještene su 25. srpnja 2018. o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih je Komisija namjeravala predložiti izmjenu stopa pristojbi primjenjivih na društva Dhunseri i Reliance. Isto tako dobile su razuman rok za očitovanje. Svi podnesci i očitovanja propisno su uzeti u razmatranje kako je određeno u nastavku teksta.

(23)

Društvo Reliance navelo je da je objava dostavljena više od 12 mjeseci nakon pokretanja ispitnog postupka i uputilo je na članak 11. stavak 11. Sporazuma WTO-a o subvencijama i kompenzacijskim mjerama, u kojem je predviđeno da „se” ispitni postupci završavaju u roku od jedne godine „osim u posebnim okolnostima” i na članak 22. stavak 1. osnovne uredbe u kojem je propisano da se revizije obavljaju „žurno” i „uobičajeno” završavaju u roku od 12 mjeseci od datuma pokretanja. Na temelju navedenog društvo Reliance tvrdilo je da bi se, ako ne postoje posebne okolnosti ili opravdanje Komisije, ispitni postupak trebao „završiti bez zaštitnih mjera”.

(24)

Međutim, kad je riječ o rokovima, Komisija napominje da ovaj ispitni postupak revizije podliježe članku 21. stavku 4. Sporazuma o subvencijama i kompenzacijskim mjerama kojim je propisano da revizije kompenzacijskih pristojbi „uobičajeno završavaju u roku od 12 mjeseci od datuma pokretanja revizije” i u njemu se ne upućuje na posebne okolnosti potrebne da se opravda činjenica da ispitni postupak traje dulje od 12 mjeseci. Isto tako, u članku 22. stavku 1. osnovne uredbe ne upućuje se na posebne okolnosti potrebne da se opravda činjenica da ispitni postupak traje dulje od 12 mjeseci. Trenutačne revizije provode se u roku od 15 mjeseci navedenom u članku 22. stavku 1. osnovne uredbe. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(25)

Proizvod koji je predmet ove revizije jest polietilen tereftalat (PET) s viskoznim brojem 78 ml/g ili većim, prema normi ISO 1628-5, trenutačno razvrstan pod oznaku KN 3907 61 00 i podrijetlom iz Indije („proizvod iz postupka revizije”).

(26)

Ispitnim postupkom otkrilo se da je proizvod iz postupka revizije u pogledu fizičkih i kemijskih svojstava i uporaba identičan proizvodu koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu u Indiji. Stoga je zaključeno da su proizvodi koji se prodaju na domaćim i izvoznim tržištima istovjetni proizvodi u smislu članka 2. točke (c) osnovne uredbe.

(27)

U ispitnom postupku potvrđeno je da je društvo DPL osnovalo zajednički pothvat s društvom IVL. U okviru tog partnerstva društvo DPL prenijelo je cijelo svoje postrojenje za proizvodnju PET-a 1. travnja 2016. na novo društvo, IVDPIL, i steklo udio od 50 % u tom društvu, dok je društvo Indorama Ventures Global Services Limited, društvo kći društva IVL, steklo preostali udio od 50 %. Time je društvo DPL s učinkom od navedenog datuma prestalo biti proizvođač izvoznik proizvoda iz postupka revizije.

(28)

U ispitnom postupku potvrđeno je i da je društvo DPL steklo udio od 50 % u društvu MPPL, indijskom proizvođaču PET-a koji prethodno nije izvozio proizvod iz postupka revizije u Uniju i stoga mu u prethodnim ispitnim postupcima koji su se odnosili na PET podrijetlom iz Indije nije dodijeljena pojedinačna kompenzacijska pristojba. Udio od preostalih 50 % u društvu MPPL pripada društvu Indorama Ventures Global Services Limited.

(29)

Društvo IVDPIL naknadno je 12. svibnja 2017. promijenilo naziv u IVL Dhunseri Petrochem Industries Private Limited („IDIPL”) te je društvo MPPL svu svoju imovinu, dugovanja, obveze i osoblje prenijelo na društvo IDIPL. Visoki sud u Kolkati 4. prosinca 2017. izrekao je sankcije protiv navedenog prijenosa.

(30)

Društva DPL, IDIPL (nekadašnji IVDPIL) i MPPL u daljnjem se tekstu nazivaju „grupa Dhunseri”. Stoga je svrha djelomične privremene revizije bila utvrditi stopu subvencioniranja primjenjivu na grupu Dhunseri. U tu su svrhu podaci koji se odnose na društva IDIPL i MPPL (koje je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije još djelovalo kao zaseban proizvođač izvoznik proizvoda iz postupka revizije) objedinjeni kako bi se izračunala stopa subvencioniranja za grupu Dhunseri u cjelini jer je ta stopa primjenjiva na konačnu strukturu grupe u kojoj je postrojenje društva MPPL uključeno u društvo IDIPL.

(31)

Na temelju subvencija ispitanih u prethodnim revizijama, informacija koje su dostavili Vlada Indije i predmetni proizvođači izvoznici te odgovora na upitnik Komisije, ispitnim postupkom bile su obuhvaćene sljedeće mjere:

(32)

Poticaji iz prethodno navedene uvodne izjave temelje se na dokumentima o politikama i zakonodavstvu navedenima u nastavku.

(33)

Programi AAS, DEPBS, DFIA, EOU/SEZ, EPCGS, FMS, FPS, IEIS, MEIS i SHIS temelje se na Zakonu o vanjskoj trgovini (razvoj i regulativa) iz 1992. (br. 22 iz 1992.) koji je stupio na snagu 7. kolovoza 1992. („Zakon o vanjskoj trgovini”). Na temelju Zakona o vanjskoj trgovini Vlada Indije nadležna je za izdavanje obavijesti u pogledu izvozne i uvozne politike. Te su obavijesti sažete u dokumentima o vanjskotrgovinskoj politici koje Ministarstvo trgovine izdaje svakih pet godina i redovito ažurira.

(34)

Programi AAS, DFIA, EOU/SEZ, EPCGS i MEIS temelje se na vanjskotrgovinskoj politici za razdoblje 2015.–2020. („FTP 2015.–2020.”) koja je relevantna za razdoblje ispitnog postupka revizije. Osim toga, Vlada Indije utvrđuje i postupke kojima se uređuje FTP 2015.–2020. u „Priručniku o postupcima, svezak I.” („HOP I 2015.–2020.”). Priručnik o postupcima redovito se ažurira.

(35)

Programi DEPBS, FMS, FPS, IEIS i SHIS, koji su se temeljili na prethodnom dokumentu o vanjskotrgovinskoj politici relevantnom za razdoblje 2009.–2014. („FTP 2009.–2014.”) nisu obnovljeni u okviru FTP-a 2015.–2020. navedenog u uvodnoj izjavi 34.

(36)

Program DDS temelji se na odjeljku 75. Zakona o carini iz 1962., odjeljku 37. Središnjeg zakona o trošarinama iz 1944., odjeljcima 93.A i 94. Zakona o financijama iz 1994. te Pravilima za povrat carina, središnjih trošarina i poreza na usluge iz 1995. Stope povrata redovito se objavljuju.

(37)

Program ECS temelji se na odjeljcima 21. i 35.A Zakona o regulativi banaka iz 1949., kojima se Indijskoj središnjoj banci („RBI”) omogućuje da usmjerava komercijalne banke u području kreditiranja izvoza.

(38)

Program ITIRAD temelji se na Zakonu o porezu na dohodak iz 1961. („ITA”) koji se svake godine mijenja Zakonom o financijama.

(39)

Program IES temelji se na Glavnoj okružnici DBR.Dir.BC. br. 62/04.02.001/2015-16 od 4. prosinca 2015. o „Programu izjednačavanja kamata za kreditiranje izvoza u rupijama prije i poslije otpremanja”.

(40)

Programom CIIS upravlja Vlada Gudžarata i on se temelji na industrijskoj politici Gudžarata iz 2015.

(41)

Programom EPP/GOH upravlja Vlada Haryane i on je utvrđen u Politici za promicanje poduzetništva za 2015. koju je objavilo Ministarstvo industrije i trgovine Vlade Haryane.

(42)

Program GEDES temelji se na odjeljku 3. pododjeljku 2. točkama vii. i viii. Zakona o davanju za električnu energiju Gudžarata iz 1958. („Zakon o električnoj energiji”), kako je povremeno izmijenjen u Službenom listu Vlade Gudžarata.

(43)

Program PSI/GOM temelji se na Odluci br. PSI-2013/(CR-54)/IND-8 Vlade Maharaštre.

(44)

Programom WBIS upravlja Vlada Zapadnog Bengala, a utvrđen je u obavijesti br. 309 – CI/O/ADN/GEN-INC/512 od 12. rujna 2014. Ministarstva trgovine i industrije Vlade Zapadnog Bengala.

(45)

Ispitnim postupkom utvrđeno je da su sljedeći programi ukinuti ili ih dva predmetna proizvođača izvoznika nisu iskoristila: DEPBS, DFIA, ECS, EOU/SEZ, FMS, FPS, ITIRAD, IEIS, IES, SHIS, CIIS, EPP/GOH, PSI/GOM i WBIS.

(46)

Komisija je utvrdila da je samo jedan od proizvođača izvoznika koji podliježu trenutačnim revizijama iskoristio predmetnu mjeru tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije za vrlo mali broj izvoznih transakcija. Isto je društvo za veliku većinu svojih izvoznih transakcija iskoristilo „Program povrata carine” („DDS”), objašnjen u odjeljku 3.4. u nastavku. Budući da se programi AAS i DDS ne mogu istodobno upotrebljavati za iste izvozne transakcije, Komisija je utvrdila da program AAS gotovo uopće nije iskorišten tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije i odlučila da u predmetnim revizijama neće odrediti iznos koristi stečene u okviru programa AAS.

(47)

Komisija je utvrdila da su predmetni proizvođači izvoznici upotrebljavali program DDS tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(48)

Pravna osnova koja se primjenjivala tijekom RIPR-a bila su Pravila za povrat carina i središnjih trošarina iz 1995. („Pravila o DDS-u iz 1995.”), kako su zadnje izmijenjena 2006. (15) Ta je pravna osnova nakon RIPR-a zamijenjena Pravilima za povrat carina i središnjih trošarina iz 2017. (16) („Pravila iz 2017.”) koja su stupila na snagu 1. listopada 2017. Pravilom 3. stavkom 2. Pravila o DDS-u iz 1995. uređena je metoda izračuna navedenog programa povrata carine. Pravilom 12. stavkom 1. točkom (a) podtočkom ii. navedenih pravila uređuje se izjava koju izvoznici trebaju ispuniti kako bi ostvarili korist od programa. Navedena pravila ostala su ista u Pravilima o DDS-u iz 2017. i odgovaraju pravilu 3. stavku 2. odnosno pravilu 13. stavku 1. točki (a) podtočki ii.

(49)

Osim toga, Okružnica br. 24/2001 (17) sadržava posebne upute o načinu na koji se primjenjuje pravilo 3. stavak 2. i izjavu koju izvoznici trebaju dostaviti u skladu s pravilom 12. stavkom 1. točkom (a) podtočkom ii.

(50)

U pravilu 4. Pravila o DDS-u iz 1995. propisano je da središnja vlada može revidirati iznos ili stope utvrđene u skladu s pravilom 3. Vlada je uvela niz izmjena, a posljednje obavijesti u kojima su stope revidirane bile su Obavijest br. 110/2015 – CUSTOMS (N.T.) od 16. studenoga 2015. (18) i Obavijest br. 131/2016 – CUSTOMS (N.T.) od 31. listopada 2016. (19) Zbog toga je stopa za proizvod iz postupka revizije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bila 1,9 % vrijednosti FOB do 14. studenoga 2016. i 1,5 % nakon toga.

(51)

Svaki proizvođač izvoznik ili trgovac izvoznik ispunjuje uvjete za taj program.

(52)

U okviru programa svako društvo koje izvozi proizvode koji ispunjuju uvjete ostvaruje pravo na novčani iznos koji odgovara postotku prijavljene vrijednosti FOB izvezenih materijala. U pravilu 3. stavku 2. Pravila za povrat carina i središnjih trošarina navodi se način na koji se izračunava iznos subvencije:

(53)

Drugim riječima, Vlada Indije temeljila je iznos koji podliježe povratu na prosječnim vrijednostima relevantnih carina plaćenih za uvoz sirovina na razini industrije i prosječnim omjerom potrošnje u industriji prikupljenima od svih proizvođača koje Vlada Indije smatra reprezentativnim proizvođačima izvoznih proizvoda koji ispunjuju uvjete. Vlada Indije zatim je utvrdila iznos koji će se vratiti kao postotak prosječne izvozne vrijednosti izvoznih proizvoda koji ispunjuju uvjete.

(54)

Vlada Indije taj postotak upotrebljava za izračun iznosa novca na koji svi izvoznici koji ispunjuju uvjete imaju pravo. Stopu za predmetni program određuje Vlada Indije za svaki proizvod posebno. Za proizvod iz postupka revizije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije stopa je iznosila 1,9 % vrijednosti FOB do 14. studenoga 2016. i 1,5 % nakon toga, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 50.

(55)

Da bi ispunjavalo uvjete za koristi prema predmetnom programu, društvo mora izvoziti. U trenutku kada su podaci o isporuci uneseni u carinski poslužitelj, navodi se da se izvoz odvija u skladu s programom DDS te se neopozivo određuje iznos DDS-a. Nakon što društvo za otpremu dostavi opći izvozni manifest, a carinski ured uspješno usporedi taj dokument s podacima iz otpremnice, ispunjeni su svi uvjeti za odobrenje plaćanja iznosa povrata izravnim plaćanjem na bankovni račun izvoznika ili mjenicom.

(56)

Izvoznik je dužan dostaviti i dokaz realizacije izvoznih prihoda potvrdom banke o realizaciji („BRC”). Taj se dokument može dostaviti nakon što je iznos povrata plaćen, ali Vlada Indije osigurat će povrat plaćenog iznosa ako izvoznik ne dostavi potvrdu banke o realizaciji u zadanom roku.

(57)

Iznos povrata može se iskoristiti u bilo koju svrhu, a u skladu s indijskim računovodstvenim standardima iznos je moguće uknjižiti na obračunskoj osnovi kao prihod u komercijalnim računima nakon ispunjenja izvozne obveze.

(58)

Relevantno zakonodavstvo i administrativne upute nalažu da indijska carinska uprava ne bi trebala tražiti dokaze da je izvoznik koji je zatražio povrat carine obvezno postao ili će postati obveznik plaćanja carine za uvoz sirovina potrebnih za proizvodnju izvezenog proizvoda (20). Osim toga, tijekom posjeta radi provjere njezinim prostorijama Vlada Indije potvrdila je da će društva koja na domaćem tržištu nabavljaju sve sirovine uključene u izvezeni PET i dalje ostvarivati korist od pune stope izračunane u skladu s prethodno navedenim pravilom 3. stavkom 2. Tim ispitnim postupkom pokazalo se i da je u praksi to vrijedilo za jednog proizvođača izvoznika koji je iskoristio koristi u okviru programa DDS, iako nije uvezao nijednu jedinicu glavne sirovine (PTA i MEG) upotrijebljene za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije.

(59)

Programom DDS predviđena je subvencija u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe. Takozvani iznos povrata carine financijski je doprinos Vlade Indije jer je riječ o odustajanju od naplate (tj. navodne uvozne carine koje je naplatila Vlada Indije i za koje je izvršen povrat ili otpis). Nema ograničenja za upotrebu tih sredstava. Osim toga, iznosom povrata carine dodjeljuje se korist izvozniku jer se tako poboljšava njegova likvidnost prekomjernim iznosima uvoznih carina za koje je Vlada Indije izvršila povrat ili otpis.

(60)

Stopu povrata carine za izvoz određuje Vlada Indije za svaki proizvod posebno. Međutim, iako se na subvenciju upućuje kao na povrat carine, program nema sve značajke dozvoljenog sustava povrata carine ili sustava zamjenskog povrata u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. osnovne uredbe niti je program usklađen s pravilima utvrđenima u Prilogu I. točki I., Prilogu II. (definicija i pravila za povrat) i Prilogu III. (definicija i pravila za zamjenski povrat) osnovnoj uredbi. Gotovinsko plaćanje izvozniku nije nužno povezano sa stvarnim plaćanjima uvoznih carina na sirovine i nije kredit za carinu koji se upotrebljava za nadoknađivanje uvoznih carina za prošli ili budući uvoz sirovina. Osim toga, nema sustava ni postupka na snazi kojima bi se potvrdilo koji se ulazni faktori upotrebljavaju u proizvodnji izvoznih proizvoda i u kojim količinama.

(61)

Plaćanje Vlade Indije nakon što izvoznici obave izvoz ovisi o realizaciji izvoza te se stoga smatra specifičnim plaćanjem protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere na temelju članka 4. stavka 4. točke (a) osnovne uredbe.

(62)

S obzirom na navedeno zaključuje se da se protiv programa DDS mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(63)

U skladu s člankom 3. stavkom 2. i člankom 5. osnovne uredbe Komisija je izračunala iznos subvencioniranja u pogledu koristi koju ostvaruje primatelj, za koju je utvrđeno da postoji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. U tom je smislu Komisija utvrdila da primatelj ostvaruje korist u vrijeme izvršavanja izvozne transakcije u okviru navedenog programa. U tom trenutku Vlada Indije obvezna je platiti gotovinski iznos, što čini financijski doprinos u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) osnovne uredbe. Nakon što carinska tijela izdaju izvoznu otpremnicu u kojoj je, među ostalim, naveden iznos koji se treba dodijeliti za tu izvoznu transakciju, Vlada Indije više ne može odlučivati o dodjeljivanju subvencije. S obzirom na prethodno navedeno, Komisija smatra primjerenim ocijeniti korist u okviru programa DDS s obzirom na zbroj iznosa zarađenih u izvoznim transakcijama obavljenima u okviru tog programa tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(64)

Grupa Dhunseri navela je da je korist u okviru programa DDS tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije s 1,9 % smanjena na 1,5 % i tvrdila da je to smanjenje trajno upućivanjem na silazno kretanje stope programa DDS, koja je s 5,5 %, koliko je iznosila 2011., smanjena na 1,5 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Zbog toga je društvo tvrdilo da bi, ako se na program DDS budu primjenjivale kompenzacijske mjere, to trebalo učiniti samo na temelju stope od 1,5 %.

(65)

Međutim, Komisija je napomenula da se u skladu s člankom 5. osnovne uredbe „iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere izračunava […] u smislu koristi za primatelja čije je postojanje utvrđeno tijekom razdoblja subvencioniranja iz ispitnog postupka”. Kako je prethodno navedeno, stopa je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bila 1,9 % vrijednosti FOB do 14. studenoga 2016. i 1,5 % nakon toga. Komisija stoga smatra da bi tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije trebalo upotrijebiti stvarne stope. Stoga je taj argument odbijen.

(66)

Društvo Reliance tvrdilo je i da bi korist izračunana na temelju programa DDS trebala biti ograničena na prekomjerne koristi jer bi se program DDS trebao smatrati programom povrata carine dopuštenim na temelju članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. osnovne uredbe, ali nije navelo dodatne elemente kojima bi potkrijepilo tu tvrdnju. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 60., Komisija je zaključila da program DDS ne ispunjava uvjete za dozvoljen sustav povrata carine. Nadalje, kad je riječ o društvu Reliance, Komisija je tijekom posjeta radi provjere na licu mjesta zaključila da je to društvo ostvarilo koristi u okviru programa DDS čak i ako u razdoblju ispitnog postupka revizije nije uvozilo nijednu od dviju relevantnih sirovina (MEG i PTA). Stoga je ta tvrdnja odbijena jer je na temelju dostupnih podataka utvrđeno da ukupan iznos odobren društvu Reliance čini prekomjerne koristi.

(67)

Društvo MPPL objasnilo je da je upotrijebilo pročišćenu tereftalnu kiselinu (PTA) i monoetilenglikol (MEG) za proizvodnju PET-a i da su obje sirovine nabavljene od jednog domaćeg dobavljača koji je na temelju kupoprodajnog ugovora društvu MPPL naplaćivao takozvani „procijenjeni udio elementa carine”. Društvo MPPL na temelju toga tvrdilo je da plaća uvozne carine za sirovinu uključenu u izvozni proizvod i da bi izračun za program DDS stoga trebao biti ograničen na prekomjerne koristi. Komisija je u tom pogledu utvrdila da društvo MPPL nije dostavilo nijedan dokaz da „procijenjeni udio elementa carine” odgovara stvarnom plaćanju uvoznih carina. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(68)

Društvo IDIPL navelo je da je sav MEG, jedna od dviju sirovina koje je društvo upotrijebilo za proizvodnju PET-a, uvezen i da su uvozne carine za taj uvoz plaćene. Na temelju iznosa uvoznih carina plaćenih za MEG uključen u PET izvezen tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije društvo IDIPL dodatno je dostavilo izračun navodnog pretjeranog otpusta i tvrdilo da bi razinu subvencioniranja trebalo utvrditi samo na temelju tog pretjeranog otpusta. Unatoč izostanku sustava ili postupka kojim bi se potvrdilo koji su ulazni faktori potrošeni u proizvodnji izvezenog proizvoda i u kojim količinama, Komisija je obavila provjeru tvrdnje u skladu s Prilogom II. točkom 5. osnovnoj uredbi. Provjerom je potvrđeno da je sav MEG potrošen u proizvodnji PET-a uvezen i da je iznos uvoznih carina naveden u tvrdnji stvarno plaćen za MEG uključen u PET izvezen tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Komisija je na temelju toga prihvatila tvrdnju i razinu subvencioniranja izračunala samo na temelju pretjeranog otpusta.

(69)

U skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je dodijelila te iznose subvencija prema ukupnom izvoznom prometu proizvoda iz postupka revizije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kao primjereni nazivnik jer subvencija ovisi o realizaciji izvoza i nije dodijeljena upućivanjem na proizvedene, prerađene, izvezene ili transportirane količine.

(70)

Komisija je stoga utvrdila da su stope subvencija u pogledu tog programa tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosile 0,38 % za grupu Dhunseri i 1,67 % za društvo Reliance.

(71)

Društvo Reliance navelo je da je Komisija pogriješila jer je utvrdila da je program DDS program subvencioniranja obuhvaćen člankom 3. stavkom 1. točkom (a) podtočkom i. te da je osim toga postupila u suprotnosti s navedenim jer je provjerila razinu pretjeranog otpusta drugog izvoznika. Društvo Reliance tvrdilo je da je Komisija različito izračunavala razinu otpusta različitih stranaka te da je konkretno u slučaju društva Reliance kompenzacijskim mjerama bila obuhvaćena puna korist iz programa DDS umjesto ograničavanja kompenzacije samo na pretjerani otpust.

(72)

Ta je tvrdnja neutemeljena. Kako je prethodno navedeno, iako se na subvenciju upućuje kao na povrat carine, program nema sve značajke dopuštenog sustava povrata carine ili sustava zamjenskog povrata u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. osnovne uredbe niti je program usklađen s pravilima utvrđenima u Prilogu I. točki (i), Prilogu II. i Prilogu III. osnovne uredbe jer gotovinsko plaćanje izvozniku nije povezano sa stvarnim plaćanjima uvoznih carina na sirovine i nije kredit za carine koji se upotrebljava za nadoknađivanje uvoznih carina za prošli ili budući uvoz sirovina. Osim toga, isti pristup i pravila primijenjeni su na sva društva (društvo Reliance i grupa Dhunseri) jer je Komisija htjela saznati jesu li ta društva stvarno uvezla ijednu od relevantnih sirovina tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije i jesu li platila uvozne carine na taj uvoz. Zatim je Komisija na temelju dostupnih informacija izračunala pretjerani otpust tih dvaju društava. Situacija za svako od dvaju društava opisana je u nastavku. Društvo IDIPL (dio grupe Dhunseri) tvrdilo je i dostavilo dokaze da je jedna od dviju glavnih sirovina upotrijebljenih za proizvodnju PET-a u potpunosti uvezena i da su uvozne carine plaćene. Komisija je obavila provjeru kojom se dokazalo da je ta tvrdnja točna. Komisija je na temelju tih činjenica izračunala razinu subvencioniranja za pretjerani otpust. Društvo Reliance pozvano je da dostavi iste dokaze kao društvo IDIPL, no to nije učinilo. Stoga se pretjerani otpust za društvo Reliance sastojao od punog iznosa koje je društvo primilo od Vlade Indije. Budući da je razlika između tih dvaju proizvođača izvoznika stoga opravdana na temelju razlike u dostupnim činjenicama, ta je tvrdnja odbijena.

(73)

Društvo Reliance dalje je tvrdilo da je teret dokaza pogrešno primijenjen jer je njime navodno na proizvođača izvoznika pogrešno stavljen teret određivanja količine pretjeranog otpusta.

(74)

Komisija se s tim ne slaže. Podsjeća se da se ispitni postupak temelji na odgovorima na upitnik i posjetima radi provjere. Informacije povezane s razinom uvozne carine koju je predmetno društvo stvarno platilo (ili nije) činjenica je koju prijavljuje društvo. Društvo Reliance nije dostavilo te informacije u svojem odgovoru na upitnik iz uvodne izjave 19. u kojoj se zainteresirane strane pozivaju da dostave sve relevantne informacije u pogledu izračuna stope subvencioniranja. Komisija je zbog nedostatka informacija proaktivno prikupljala informacije na temelju kojih bi mogla utvrditi moguću razinu otpusta tijekom posjeta radi provjere na licu mjesta obavljenih u prosincu 2017. u društvu Reliance. Prvo je utvrđeno da društvo Reliance nije platilo uvozne carine za dvije glavne sirovine uključene u izvezeni PET, odnosno PTA i MEG. Komisija je zatim ispitala jesu li plaćene uvozne carine za sirovine upotrijebljene za proizvodnju PTA-a, MEG-a ili bilo koje sirovine na početku proizvodnog lanca za proizvodnju PTA-a ili MEG-a. Međutim, činilo se da društvo Reliance, koje je integrirano petrokemijsko društvo, uvozilo sirovu naftu i unutar društva proizvodilo sve međuproizvode koji su doveli do proizvodnje PET-a. Komisija je zatim utvrdila stopu uvozne carine primjenjivu na sirovu naftu i na temelju dokaznog materijala koje je društvo Reliance pružilo tijekom posjeta radi provjere ispostavilo se da je ona iznosila 0 %. Na temelju tih informacija izgledalo je da je cijeli iznos programa DDS činio pretjeran otpust. Društvo Reliance tijekom ostatka ispitnog postupka nije dostavilo brojčani podnesak koji se može provjeriti, a koji bi upućivao na suprotno. Društvo Reliance uopće nije dostavilo informacije na temelju kojih bi se mogao izračunati pretjerani otpust, iako je u više navrata pozvano da to učini. Ukratko, Komisija je proaktivno prikupljala informacije potrebne za izračun razine subvencioniranja programa DDS, a društvo Reliance unatoč brojnim pozivima nije dostavilo činjenične informacije da posjeduje i da bi moglo opravdati izračun razine pretjeranog otpusta nižeg od ukupnog iznosa programa DDS. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(75)

Društvo Reliance tvrdilo je da jedini poziv da dostavi informacije na temelju kojih bi se mogla utvrditi razina subvencioniranja za pretjerani otpust od Komisije dobilo u vrijeme objave. Međutim, Komisija primjećuje da je društvo Reliance tijekom posjeta radi provjere bilo pozvano da odgovori na upitnik i dostavi informacije o pretjeranom otpustu, kako je opisano u uvodnoj izjavi 74. Stoga je i ta tvrdnja odbijena.

(76)

Društvo Reliance navelo je da Komisija nije dostavila izvješće o provjeri i tvrdilo je da zbog toga nije moglo na odgovarajući način braniti svoje interese u pogledu programa DDS s obzirom na to da je Komisija preokrenula teret dokaza pri kvantificiranju iznosa koristi iz programa DDS.

(77)

Kako je prethodno objašnjeno, Komisija smatra da je teret dokazivanja da su plaćene uvozne carine za sirovine uključene u izvezene proizvode za koje je Vlada Indije izvršila povrat tih navodno plaćenih uvoznih carina na proizvođaču izvozniku. Teret je izračuna iznosa subvencioniranja na temelju dostupnih informacija na Komisiji. Komisija u tom pogledu navodi da su relevantni elementi upotrijebljeni za utvrđivanje stope subvencioniranja programa DDS na temelju metode objašnjene u uvodnoj izjavi 69. provjereni na temelju odgovora na upitnik društva Reliance. Provjera programa DDS provedena je istodobno kad i provjera programa MEIS jer su ta dva programa vrlo slična. Provjereno je nekoliko izvoznih računa i dokumenata povezanih s njima. Ti su podaci isto tako dostupni društvu Reliance u obliku dokaznih materijala o misiji. Komisija je tijekom posjeta radi provjere utvrdila da postoji nepodudarnost između vrijednosti izvoznih proizvoda koje je dostavilo društvo Reliance u okviru programa DDS i vrijednost izvoznih proizvoda u okviru programa MEIS. Društvo Reliance tu je nepodudarnost objasnilo u jednom od dokaznih materijala o misiji. Ipak, ta nepodudarnost nije utjecala na izračun iznosa subvencioniranja. Tijekom provjere nije utvrđena nijedna druga nepodudarnost povezana s dokumentima koje je društvo Reliance dostavilo u pogledu programa DDS. U skladu s tim sve informacije potrebne za ostvarivanje prava zainteresiranih strana na obranu u početnoj su fazi ispitnog postupka priopćene zainteresiranim stranama, uključujući društvo Reliance. Komisija stoga smatra da su se prava na obranu društva Reliance poštovala tijekom osnovnog ispitnog postupka. U uvodnoj izjavi 74. pokazuje se i da Komisija nije preokrenula teret dokaza te da je, upravo suprotno, proaktivno prikupljala informacije potrebne za izračun iznosa koristi iz programa DDS. Stoga se ta tvrdnja odbija.

(78)

Kako je prethodno objašnjeno, na sve uključene gospodarske subjekte primjenjivala su se ista pravila nakon što je provedena pažljiva ocjena njihova konkretnog činjeničnog stanja. Društvo IDIPL ponovno je tvrdilo da je tijekom RIPR-a društvu MPPL zaračunan „procijenjeni iznos carine”, koje je društvo MPPL i platilo svojem domaćem dobavljaču PTA-a i MEG-a u skladu s njihovim ugovornim obvezama. Društvo IDIPL tvrdilo je da bi „procijenjeni iznos carine” trebalo oduzeti od ukupnog iznosa koristi iz programa DDS. Društvo IDIPL navelo je i da se mehanizmom „procijenjenog iznosa carine”„donose odluke politike kako bi se prema kraju proizvodnog lanca uvele uvozne carine koje se naplaćuju dobavljaču sirovina”.

(79)

Komisija u pogledu te tvrdnje može potvrditi da se u komercijalnom ugovoru između društva MPPL i njegova dobavljača u formuli koja se upotrebljava za izračun cijene sirovina navodi element „procijenjenog iznosa carine”. Međutim, to samo po sebi nije dokaz da je domaći dobavljač stvarno platio carinu jer je ta formula rezultat komercijalnih pregovora u kojima se ne uzima nužno u obzir to jesu li carine stvarno plaćene. Društvo IDIPL u tom pogledu nije dostavilo dokaze da je sirovine koje je kupilo uvezao njihov dobavljač te, ako te sirovine jesu uvezene, da je plaćena carina. Zbog toga je ta tvrdnja odbijena.

(80)

Vlada Indije navela je da se programom DDS kako je predviđen Sporazumom o subvencijama i kompenzacijskim mjerama ne mora nužno omogućiti otpust/oslobođenje/odgoda uvoznih naknada plaćenih za uvoz ulaznih faktora, no može se omogućiti otpust neizravnih poreza. Vlada Indije na temelju toga tvrdila je da je Komisija napravila temeljnu pogrešku jer je program DDS ocijenila nedozvoljenim sustavom povrata carina na temelju činjenice da ga se može iskoristiti čak i ako uvozne carine nisu plaćene.

(81)

Komisija je u tom pogledu navela da Vlada Indije, iako navodi pravne argumente u pogledu otpusta neizravnih poreza, ne pruža dokaze da je neka od zainteresiranih strana te neizravne poreze stvarno platila ili trebala platiti za sirovine upotrijebljene u proizvodnji izvezenog PET-a te da za njih, ako su plaćeni, nije odobren povrat u okviru drugog poreznog mehanizma koji nije povezan s programom DDS. Nijedna zainteresirana strana tijekom ispitnog postupka nije dostavila informacije o neizravnim porezima povezanima s programom DDS koji bi utjecali na razinu pretjeranog otpusta, iako su u više navrata pozvane da to učine kako bi se omogućio izračun pretjeranog otpusta u okviru programa DDS. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(82)

Vlada Indije tvrdi i da se programom DDS predviđa da se mehanizmom provjere prati potrošnja ulaznih faktora u proizvodnji izvezenog proizvoda.

(83)

Vlada Indije u potvrdu te tvrdnje uputila je na određene odredbe Pravila za povrat carina i Priručnika za carine na temelju kojih se provode revizije i provjere, ali nije dokazala da se programom DDS uvodi sustav ili postupak kojim bi se potvrdilo koji se ulazni faktori upotrebljavaju u proizvodnji izvezenog proizvoda te u kojim iznosima, u smislu Priloga II. točke 4. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(84)

Potrebno je dodati i da nedostatak sustava ili postupka provjere u smislu Priloga II. točke 4. nije utjecao na utvrđivanje iznosa subvencije iz uvodne izjave 70. jer je Komisija pretjerani otpust izračunala na temelju informacija koje su joj dostavila društva iz ispitnog postupka. Vlada Indije tvrdila je da je Komisija obvezna biti proaktivna u pogledu izračuna pretjeranog otpusta.

(85)

U uvodnoj izjavi 74. vidljivo je da je Komisija proaktivno tražila informacije na temelju kojih bi se moglo odrediti je li dio iznosa programa DDS činio pretjerani otpust. Osim toga, iako je Vlada Indije pozvana da to učini, nije provela daljnje ispitivanje na temelju stvarnih transakcija predmetnih izvoznih proizvođača. Stoga ta tvrdnja nije relevantna.

(86)

Komisija je utvrdila da su predmetni proizvođači izvoznici dobili koncesije na temelju programa EPCGS, koje bi mogle biti dodijeljene proizvodu iz postupka revizije u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(87)

Detaljni opis programa EPCGS nalazi se u poglavlju 5. dokumenta FTP 2015.–2020. i u poglavlju 5. dokumenta HOP I 2015.–2020.

(88)

Proizvođači izvoznici te trgovci izvoznici „povezani s” pomoćnim proizvođačima i pružateljima usluga ispunjavaju uvjete za tu mjeru.

(89)

Pod uvjetom da ima izvoznu obvezu društvo smije uvoziti osnovna sredstva (nova i rabljena osnovna sredstva do 10 godina starosti) po sniženoj stopi carine. Vlada Indije u tu svrhu izdaje dozvolu programa EPCGS nakon podnošenja zahtjeva i plaćanja pristojbe. Programom se predviđa snižena stopa uvozne carine koja se primjenjuje na sva osnovna sredstva koja se uvoze u okviru tog programa. Kako bi se ispunila izvozna obveza, uvezena osnovna sredstva moraju se iskoristiti za proizvodnju određene količine proizvoda predviđenih za izvoz tijekom određenog razdoblja. Prema dokumentu FTP 2015.–2020. osnovna sredstva u skladu su s programom EPCGS mogu izvoziti uz stopu carine od 0 %. Obveza izvoza koja odgovara šesterostrukom iznosu ušteđene pristojbe mora se ispuniti u roku od najviše šest godina.

(90)

Nositelj dozvole programa EPCGS može nabavljati osnovna sredstva i na domaćem tržištu. U tom slučaju domaći proizvođač osnovnih sredstava može iskoristiti mogućnost bescarinskog uvoza komponenata potrebnih za proizvodnju takvih osnovnih sredstava. Domaći proizvođač alternativno može zahtijevati olakšicu u obliku procijenjenog izvoza u pogledu opskrbe osnovnim sredstvima isporučenima nositelju dozvole u okviru programa EPCGS.

(91)

Programom EPCGS osiguravaju se subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe. Smanjenje carine financijski je doprinos Vlade Indije jer se tom povlasticom snižava njezin prihod od carina koji bi inače dospio na naplatu. Osim toga, izvoznik od nje ostvaruje korist jednaku iznosu smanjenja carine.

(92)

Nadalje, program EPCGS de iure ovisi o realizaciji izvoza s obzirom na to da se takve dozvole ne mogu dobiti bez preuzimanja obveze izvoza. Stoga se smatra specifičnom subvencijom i subvencijom protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere na temelju članka 4. stavka 4. prvog podstavka točke (a) osnovne uredbe.

(93)

Program EPCGS ne može se smatrati dopuštenim sustavom povrata carina ili sustavom zamjenskog povrata u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. osnovne uredbe. Osnovna sredstva nisu uključena u područje primjene tih dopuštenih sustava, kako se navodi u Prilogu I. točki (i) osnovne uredbe, jer se ne upotrebljavaju u proizvodnji izvoznih proizvoda.

(94)

Komisija je izračunala iznos subvencije u skladu s člankom 7. stavkom 3. osnovne uredbe na temelju neplaćenih carina na uvezena osnovna sredstva tijekom razdoblja koje odražava uobičajeno amortizacijsko razdoblje takvih osnovnih sredstava u predmetnoj industriji. Iznos subvencije za razdoblje ispitnog postupka revizije tada je izračunan dijeljenjem ukupnog iznosa neplaćenih carina vremenom amortizacije. Tako izračunani iznos, koji vrijedi za razdoblje ispitnog postupka revizije, prilagođen je dodavanjem kamata za to razdoblje kako bi se odrazila puna vrijednost koristi kroz vrijeme. Komercijalna kamatna stopa tijekom razdoblja ispitnog postupka u Indiji smatrala se prikladnom za tu svrhu.

(95)

Nijedan indijski proizvođač izvoznik nije zahtijevao da se naknade nastale za dobivanje subvencije oduzmu od ukupnog iznosa subvencije, na što imaju pravo u skladu s člankom 7. stavkom 1. točkom (a).

(96)

U skladu s člankom 7. stavcima 2. i 3. osnovne uredbe Komisija je navedeni iznos subvencije dodijelila prema izvoznom prometu proizvoda iz postupka revizije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kao nazivnik jer subvencija ovisi o realizaciji izvoza i nije dodijeljena upućivanjem na proizvedene, prerađene, izvezene ili transportirane količine.

(97)

Na osnovi prethodno navedenog Komisija je utvrdila da su stope subvencije u pogledu tog programa tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosile 0,11 % za grupu Dhunseri i 0,45 % za društvo Reliance.

(98)

Društvo IDIPL tvrdilo je da su postrojenje i strojevi uvezeni u okviru programa EPCGS upotrijebljeni za proizvodnju PET-a za domaću i izvoznu prodaju te je stoga tvrdilo da bi nazivnik u uvodnoj izjavi 96. trebala biti ukupna prodaja društva, a ne izvozni promet PET-a.

(99)

Komisija u tom pogledu napominje da, čak i da je ta nepotkrijepljena tvrdnja točna, budući da program EPCGS ovisi o realizaciji izvoza i nije dodijeljen upućivanjem na proizvedene, prerađene, izvezene ili transportirane količine, članak 7. stavak 2. je primjenjiv, a nazivnik odabran u uvodnoj izjavi 96. je opravdan. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(100)

Utvrđeno je da su oba predmetna proizvođača izvoznika tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije ostvarila koristi na temelju programa MEIS.

(101)

Detaljni opis programa MEIS nalazi se u poglavlju 3. dokumenta FTP 2015.–2020. i poglavlju 3. dokumenta HOP I 2015.–2020.

(102)

Program MEIS stupio je na snagu 1. travnja 2015.

(103)

Svaki proizvođač izvoznik ili trgovac izvoznik ispunjuje uvjete za taj program.

(104)

Društva koja ispunjavaju uvjete mogu ostvariti koristi iz programa MEIS tako da određene proizvode izvoze u određene zemlje razvrstane u skupinu A („tradicionalna tržišta” koja uključuju sve države članice EU-a), skupinu B („tržišta u nastajanju i ciljna tržišta”) i skupinu C („ostala tržišta”). Zemlje razvrstane u pojedine skupine i popis proizvoda s odgovarajućim stopama naknade navedeni su u tablici 1. odnosno tablici 2. Dodatka 3.B dokumentu FTP 2015.–2020.

(105)

Korist se ostvaruje u obliku kredita za carine koji je jednak postotku vrijednosti FOB izvoza.

(106)

Kad se program MEIS počeo provoditi u travnju 2015. proizvod iz postupka revizije nije bio uključen u Dodatak 3.B i stoga nije ispunjavao uvjete za koristi iz programa MEIS. Međutim, Službenim priopćenjem br. 44/2015-2020 od 29. listopada 2015. izvoz PET-a u zemlje skupina A i B počeo je ispunjavati uvjete za koristi iz programa MEIS koje iznose 2 % vrijednosti FOB izvoza. Službenim priopćenjem br. 06/2015-2020 izvoz u zemlje skupine C 4. svibnja 2016. počeo je ispunjavati uvjete za istu korist od 2 %.

(107)

Određene vrste izvoza isključene su iz programa, na primjer izvoz uvezene ili pretovarene robe, procijenjeni izvoz, izvoz usluga i izvozni promet jedinica koje posluju u posebnim gospodarskim zonama/jedinicama koje posluju za izvoz.

(108)

Krediti za carine u okviru programa MEIS mogu se slobodno prenositi i vrijede u razdoblju od 18 mjeseci od dana izdavanja. Mogu se upotrijebiti za: i. plaćanje carina na uvoz ulaznih faktora ili robe, uključujući osnovna sredstva; ii. plaćanje trošarina na nabavu ulaznih faktora ili robe na domaćem tržištu, uključujući osnovna sredstva i njihovo plaćanje; iii. plaćanje poreza na usluge na nabavu usluga.

(109)

Zahtjev za ostvarivanje koristi u okviru programa MEIS mora se podnijeti na internetu na internetskim stranicama Glavne uprave za vanjsku trgovinu. Uz zahtjev na internetu moraju se priložiti i odgovarajući dokumenti (otpremnice, potvrde banke o realizaciji i dokaz o istovaru). Mjerodavno regionalno tijelo Vlade Indije nakon temeljite provjere dokumenata izdaje kredit za carine. Sve dok izvoznik dostavlja odgovarajuće dokumente regionalno tijelo ne može odlučivati o dodjeljivanju kredita za carine.

(110)

Programom MEIS predviđene su subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe. Kredit za carine u okviru programa MEIS financijski je doprinos Vlade Indije jer će se kredit na kraju upotrijebiti za nadoknađivanje uvoznih carina plaćenih za osnovna sredstva, smanjujući na taj način prihod Vlade Indije od pristojbi koje bi u suprotnom trebalo platiti. Osim toga, izvoznik koji ne podliježe plaćanju tih uvoznih carina ostvaruje korist od kredita za carine u okviru programa MEIS.

(111)

Nadalje, program MEIS de iure ovisi o realizaciji izvoza te se stoga smatra specifičnim i programom protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere na temelju članka 4. stavka 4. prvog podstavka točke (a) osnovne uredbe.

(112)

U skladu s člankom 3. stavkom 2. i člankom 5. osnovne uredbe Komisija je izračunala iznos subvencija protiv kojih se može uvesti kompenzacijska mjera u pogledu koristi koju ostvaruje primatelj, za koju je utvrđeno da postoji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. U tom je smislu Komisija utvrdila da primatelj ostvaruje korist u vrijeme izvršavanja izvozne transakcije u okviru navedenog programa. Vlada Indije trenutačno izdaje kredit za carine koji proizvođač izvoznik knjiži kao potraživanje koje proizvođač izvoznik može nadoknaditi u svakom trenutku. Navedeno čini financijski doprinos u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. osnovne uredbe. Nakon što carinska tijela izdaju izvoznu otpremnicu, Vlada Indije više ne može odlučivati o dodjeljivanju subvencije. S obzirom na prethodno navedeno, Komisija smatra primjerenim ocijeniti korist u okviru programa MEIS kao zbroj iznosa zarađenih u izvoznim transakcijama obavljenima u okviru tog programa tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(113)

U skladu s člankom 7. stavcima 2. i 3. osnovne uredbe Komisija je taj iznos subvencije (brojnik) dodijelila prema izvoznom prometu predmetnog proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kao primjereni nazivnik jer subvencija ovisi o realizaciji izvoza i nije dodijeljena upućivanjem na proizvedene, prerađene, izvezene ili transportirane količine.

(114)

Na osnovi prethodno navedenog Komisija je utvrdila da su stope subvencije u pogledu tog programa tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosile 1,90 % za grupu Dhunseri odnosno 1,93 % za društvo Reliance.

(115)

Vlada Indije tvrdila je da se za program MEIS ne mogu uvesti kompenzacijske mjere zbog sljedeća dva razloga: 1. program je u skladu s odredbama točaka (g) i (h) Priloga I. koje se čitaju zajedno s odredbama Priloga II. Sporazumu o subvencijama i kompenzacijskim mjerama i 2. otpisi pristojbi jesu „knjižna odobrenja” kojima se nositelju pruža korist samo u razdoblju u kojem se otpis upotrebljava za prebijanje uvoznih carina.

(116)

Vlada Indije nije dostavila nikakve dokaze u pogledu prvog razloga. Sama tvrdnja da je osnovni cilj programa MEIS pružiti pomoć izvoznicima da nadoknade infrastrukturne neučinkovitosti i povezane troškove/poreze te uspostaviti ravnopravne uvjete na tržištu nije dovoljna da bi se pokazalo da je program MEIS u skladu s odredbama točaka (g) i (h) Priloga I. koje se čitaju zajedno s odredbama Priloga II. Sporazumu o subvencijama i kompenzacijskim mjerama. Kad je riječ o drugom razlogu, podsjećamo da se, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 108., od trenutka kada Vlada Indije dostavi otpis pristojbi korisniku programa MEIS taj otpis može u bilo kojem trenutku upotrijebiti za prebijanje određenih pristojbi ili poreza ili preprodati drugom subjektu jer se otpisi pristojbi mogu slobodno prenositi. Stoga se smatra da Vlada Indije dodjeljuje korist korisniku programa MEIS u trenutku dostave otpisa pristojbi. Čini se da je takvo tumačenje uvedeno i u indijske računovodstvene standarde jer se, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 112., financijska vrijednost otpisa knjiži kao potraživanje čim Vlada Indije dostavi otpise, a ne u trenutku kada se stvarno upotrijebi za prebijanje pristojbe ili poreza. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(117)

Komisija je utvrdila da je jedno društvo iskoristilo predmetnu mjeru tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Međutim, ispitnim je postupkom utvrđeno da je ostvarena korist zanemariva i ta se mjera nije dodatno analizirala.

(118)

Komisija podsjeća na to da je Provedbenom uredbom (EU) 2015/1350 utvrđen iznos subvencioniranja od 3,2 % za društvo DPL i 6,2 % za društvo Reliance, što znači kompenzacijske pristojbe od 35,69 EUR po toni odnosno 69,39 EUR po toni.

(119)

Tijekom trenutačnih djelomičnih privremenih revizija Komisija je utvrdila da je iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere, izraženih ad valorem, 2,3 % za grupu Dhunseri i 4 % za društvo Reliance. Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 27. do 30., stope subvencije za grupu Dhunseri navedene u tablici u nastavku utvrđene su objedinjenjem podataka društava IDIPL i MPPL, dvaju proizvođača izvoznika PET-a u grupi tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

Tablica

Stope za pojedinačne subvencije protiv kojih su uvedene kompenzacijske mjere

(120)

Kompenzacijske mjere koje su trenutačno na snazi u obliku su specifičnih pristojbi. Stoga je Komisija na temelju stopa subvencije iz prethodne tablice utvrdila sljedeće specifične kompenzacijske pristojbe: 18,73 EUR po toni za grupu Dhunseri i 29,21 EUR po toni za društvo Reliance.

(121)

U skladu s prethodnom uvodnom izjavom 16. Komisija je ocijenila potrebu da izmijeni stopu pristojbe primjenjivu na „sva ostala društva” u Indiji, koja iznosi 69,40 EUR po toni. U tom se pogledu podsjeća na to da je najviša pristojba na snazi protiv indijskih proizvođača izvoznika od 74,60 EUR po toni uvedena za društvo Pearl Engineering Polymers Ltd, proizvođača koji nije predmet ovih revizija. Budući da se najviša pristojba ne mijenja ovim revizijama, nije opravdana izmjena stope pristojbe primjenjive na „sva ostala društva” u Indiji.

(122)

U skladu s člankom 19. stavkom 4. osnovne uredbe ispitano je jesu li se znatno promijenile okolnosti u pogledu subvencioniranja tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije i jesu li te promijenjene okolnosti trajne.

(123)

Komisija je utvrdila da su tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije predmetni proizvođači izvoznici nastavili ostvarivati koristi od subvencija Vlade Indije protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere, iako su stope tih koristi bile različite.

(124)

Kad je riječ o društvu Reliance, najvažnije subvencije u pogledu stopa subvencioniranja tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bile su one u okviru programa DDS i MEIS. Nema naznaka da će te subvencije u doglednoj budućnosti prestati postojati. Obje subvencije pružaju korist koja se izračunava kao točno utvrđen postotak vrijednosti izvoza FOB i nema naznaka ni da će se odgovarajuće stope subvencije u doglednoj budućnosti izmijeniti.

(125)

Kad je riječ o programu DDS, Vlada Indije stopu subvencioniranja izmijenila je nekoliko puta u proteklih sedam godina: s 5,5 % vrijednosti FOB 2011. smanjila se na 3,9 % 2012., 3,0 % 2013., 2,4 % 2014., 1,9 % 2015. i konačno 1,5 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Prema podacima internetskih stranica Središnjeg odbora za carine i trošarine (21) stopa se nakon toga nije mijenjala.

(126)

Kad je riječ o programu MEIS, stopa od 2 % vrijednosti FOB koja se u listopadu 2015. počela primjenjivati na PET, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 106., prema podacima internetskih stranica Glavne uprave za vanjsku trgovinu (22) otad se nije promijenila.

(127)

Kad je riječ o programu EPCGS, nakon razdoblja ispitnog postupka revizije ne očekuje se znatna promjena stope subvencioniranja jer (a) nije bilo naznaka važnog planiranog uvoza osnovnih sredstava i (b) svaka korist dodijeljena u okviru te subvencije raspoređena je tijekom velikog broja godina koji odgovara razdoblju amortizacije osnovnih sredstava (od 18 do 25 godina u Indiji).

(128)

Program AAS najviše je pridonio subvencioniranju društva Reliance tijekom posljednje privremene revizije navedene u uvodnoj izjavi 7, kako je zaključeno u Provedbenoj uredbi (EU) 2015/1350. Kako je opisano u prethodnoj uvodnoj izjavi 46., program AAS gotovo uopće nije iskorišten tijekom razdoblja ispitnog postupka trenutačne revizije jer je većina izvoza ostvarila koristi iz programa DDS, koji je međusobno isključiv s programom AAS. Program AAS i dalje je dostupan i ne može se isključiti mogućnost da će ga društvo Reliance ponovno početi upotrebljavati u budućnosti, ali time bi se automatski smanjile koristi ostvarene u okviru programa DDS jer svaka izvozna transakcija može ostvariti korist samo od jedne od dviju subvencija.

(129)

Kako je utvrđeno u uvodnim izjavama od 125. do 128., nisu pronađeni dokazi da će se programi protiv kojih su uvedene kompenzacijske mjere ukinuti niti da će se u budućnosti smanjiti ili povećati njihova razina subvencioniranja. Komisija je na temelju toga zaključila da su okolnosti koje su dovele do nove stope subvencioniranja društva Reliance trajne.

(130)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka trenutačne privremene revizije društvo Reliance ostvarilo je koristi od niže razine subvencioniranja nego tijekom posljednje izvanredne revizije iz uvodne izjave 7., kako je zaključeno u Provedbenoj uredbi (EU) 2015/1350, jer su se utvrđene stope subvencioniranja smanjile sa 6,2 % na 4 %. Na temelju uvodne izjave 129. vjerojatno je i da će društvo Reliance nastaviti primati subvencije u iznosu manjem od onoga koji je utvrđen u Provedbenoj uredbi (EU) 2015/1350. Komisija je stoga zaključila da bi nastavak postojećih mjera doveo do razine pristojbi više od subvencije protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere i koja nanosi štetu. Stoga bi se razina mjera na snazi trebala izmijeniti kako bi se u njoj odražavalo novo stanje.

(131)

Kad je riječ o grupi Dhunseri, ispitnim je postupkom u uvodnim izjavama od 27. do 30. utvrđeno da se struktura grupe znatno promijenila. Najvažnija je promjena činjenica da je grupa tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bila vlasnica dviju tvornica PET-a, za razliku od prethodne privremene revizije kada je bila vlasnica jedne. Reorganizacija provedena u kontekstu povezivanja s partnerskim društvom IVL uključivala je nekoliko pravnih koraka u razdoblju od gotovo dvije godine i najvjerojatnije je završena kad je Visoki sud u Kolkati u prosincu 2017. izrekao sankcije protiv te reorganizacije. Komisija zbog toga smatra da je promjena strukture trajna. Na temelju navedenog i prethodnih zaključaka o trenutačnoj (i nižoj) razini subvencioniranja utvrđenoj u ovim revizijama zaključeno je da bi mjere na snazi trebalo izmijeniti kako bi se u njima odražavalo novo stanje.

(132)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 120., izmijenjene mjere u obliku su specifičnih pristojbi. Stope specifičnih pristojbi izračunavaju se na temelju podataka povezanih s razdobljem ispitnog postupka revizije i stoga ostaju na istoj razini bez obzira na kretanje izvozne cijene.

(133)

Međutim, za razliku od subvencija kojima su se tijekom početnog ispitnog postupka ostvarili najveći iznosi subvencioniranja, na temelju dvaju glavnih programa subvencija (DDS i MEIS) tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije ostvaruju se financijske koristi koje su izravno proporcionalne izvoznoj cijeni. Te su dvije subvencije činile 97 % odnosno 89 % ukupnog iznosa subvencioniranja grupe Dhunseri i društva Reliance tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. To znači da se iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere automatski povećava u skladu s povećanjem izvozne cijene. Stoga se čini da se specifičnim pristojbama ne nadoknađuje na primjeren način stvarna stopa subvencioniranja od koje su dva proizvođača izvoznika ostvarila korist.

(134)

Na temelju toga Komisija zbog navedenih okolnosti smatra da, za razliku od početnog ispitnog postupka, specifične pristojbe možda više nisu najprimjereniji oblik mjera. Međutim, promjena oblika mjera ne može se predvidjeti u kontekstu trenutačnih privremenih revizija jer bi se takva promjena morala primijeniti na sve indijske proizvođače izvoznike, dok su trenutačne privremene revizije ograničene na utvrđivanje razine subvencioniranja samo dvaju proizvođača izvoznika. Komisija je stoga odlučila zadržati trenutačni oblik mjera.

(135)

Društvo IDIPL nakon objave je dostavilo ponudu za preuzimanje obveze u pogledu cijene. Ponuda je odbijena jer prirodom subvencioniranja nastaje situacija u kojoj bi se primjenom obveze minimalne uvozne cijene dovelo do povećanog subvencioniranja. Razlog je taj što razina subvencioniranja prema programima DDS i MEIS, koja zajedno čini 95 % subvencioniranja, ovisi o vrijednosti FOB proizvoda izvezenih prema tim programima. Nadalje, struktura grupe kojoj pripada IDIPL učinila bi učinkovito praćenje obveze nepraktičnim.

(136)

Ova je Uredba u skladu s mišljenjem Odbora uspostavljenog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,