DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/968

оd 30. travnja 2018.

o dopuni Uredbe (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu procjena rizika u odnosu na invazivne strane vrste

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta (1), a posebno njezin članak 5. stavak 3.,

budući da:

(1)

Komisija je, u skladu s člankom 4. Uredbe (EU) br. 1143/2014, donijela popis invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji („Unijin popis”), koji je potrebno redovito ažurirati. Preduvjet za uvrštenje novih vrsta na Unijin popis jest da je izvršena procjena rizika kako je navedeno u članku 5. te uredbe („procjena rizika”). Člankom 5. stavkom 1. točkama (a) do (h) Uredbe (EU) br. 1143/2014 utvrđuju se zajednički elementi koje treba razmotriti u procjeni rizika („zajednički elementi”).

(2)

Države članice mogu, u skladu s člankom 4. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1143/2014, podnijeti zahtjeve za uvrštenje invazivnih stranih vrsta na Unijin popis. Tim je zahtjevima potrebno priložiti procjenu rizika. Već postoji nekoliko metoda i protokola za izvršavanje procjene rizika te se upotrebljavaju i poštuje ih se unutar znanstvene zajednice u području bioloških invazija. Vrijednost i znanstvenu pouzdanost takvih metoda i protokola trebalo bi uvažiti. U interesu učinkovite upotrebe postojećih spoznaja, svaku metodu ili protokol koji uključuju zajedničke elemente trebalo bi prihvatiti pri izradi procjene rizika. Međutim, kako bi se zajamčilo da se sve odluke o uvrštavanju vrsta temelje na procjenama rizika slične visoke kvalitete i pouzdanosti te pružilo smjernice za procjenitelje rizika o tome kako osigurati da se zajednički elementi razmotre na primjeren način, potrebno je utvrditi detaljan opis zajedničkih elemenata kao i metodologiju koja će se primjenjivati u procjeni rizika kojih bi se u postojećim metodama i protokolima trebalo pridržavati.

(3)	Kako bi se procjenom rizika pomoglo pri utemeljenju donošenja odluka na razini Unije, ona bi trebala biti od važnosti za Uniju u cjelini, isključujući najudaljenije regije („područje procjene rizika”).

(4)

Kako bi se procjenom rizika pružila pouzdana znanstvena osnova i čvrsti dokazi za utemeljenje donošenja odluka, sve informacije koje ona sadržava, uključujući u odnosu na sposobnost vrste da se nastani i širi u okolišu kako je navedeno u članku 4. stavku 3. točki (b) Uredbe (EU) br. 1143/2014, trebalo bi poduprijeti najboljim dostupnim znanstvenim dokazima. Taj bi aspekt trebalo razmotriti u metodologiji koja se primjenjuje u procjeni rizika.

(5)

Invazivne strane vrste ozbiljna su prijetnja za okoliš, ali nisu sve vrste jednako dobro proučene. U slučajevima u kojima vrsta nije prisutna u području procjene rizika ili je prisutna samo u malom broju, možda nema spoznaja o toj vrsti ili su one nepotpune. Do trenutka do kojega se te spoznaje steknu, vrstu se već moglo unijeti u područje procjene rizika ili se ona unutar njega mogla proširiti. Stoga bi se procjenom rizika trebalo moći uzeti u obzir takav nedostatak spoznaja i informacija te razmotriti visok stupanj nesigurnosti u pogledu posljedica unošenja ili širenja predmetne vrste.

(6)	Kako bi se procjenom rizika pružila zdrava osnova za utemeljenje donošenja odluka, ona bi trebala podlijegati strogoj kontroli kvalitete,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Primjena zajedničkih elemenata

Deataljan opis primjene zajedničkih elemenata naveden u članku 5. stavku 1. točkama (a) do (h) Uredbe (EU) br. 1143/2014 („zajednički elementi”) utvrđuje se u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Metodologija koju je potrebno primjenjivati u procjeni rizika

1. Procjena rizika uključuje zajedničke elemente, kako je navedeno u Prilogu ovoj Uredbi, te je u skladu s metodologijom utvrđenom u ovom članku. Procjena rizika može se temeljiti na bilo kojem protokolu ili metodi, pod uvjetom da su ispunjeni svi zahtjevi utvrđeni u ovoj Uredbi i u Uredbi (EU) br. 1143/2014.

2. Procjenom rizika obuhvaća se područje Unije, isključujući najudaljenije regije („područje procjene rizika”).

3. Procjena rizika temelji se na najpouzdanijim dostupnim znanstvenim informacijama, uključujući najnovije rezultate međunarodnih istraživanja, koje se podupire upućivanjem na znanstvene publikacije koje su prošle istorazinsku ocjenu. Ako ne postoje znanstvene publikacije koje su prošle istorazinsku ocjenu ili ako su informacije pružene u takvim publikacijama nepotpune, ili radi dopune prikupljenih informacija, znanstveni dokazi mogu uključivati i druge publikacije, mišljenja stručnjaka, informacije koje su prikupila tijela država članica, službene obavijesti i informacije iz baza podataka, uključujući informacije prikupljene putem građanskih inicijativa u području znanosti. Sve se izvore potvrđuje i navodi.

4. Upotrijebljenom metodom ili protokolom omogućuje se dovršavanje procjene rizika čak i ako nema informacija o određenoj vrsti ili ako su informacije o vrsti nedostatne. Ako postoji takav nedostatak informacija, ta se činjenica u procjeni rizika izričito navodi kako nijedno pitanje u procjeni rizika ne bi ostalo neodgovoreno.

5. Svaki odgovor dan u procjeni rizika uključuje procjenu razine nesigurnosti ili povjerenja povezane s tim odgovorom, čime se odražava mogućnost da informacije potrebne za odgovor nisu dostupne ili su nedostatne ili činjenicu da su dostupni dokazi proturječni. Procjena razine nesigurnosti ili povjerenja povezane s odgovorom temelji se na dokumentiranoj metodi ili protokolu. Procjena rizika uključuje upućivanje na tu dokumentiranu metodu ili protokol.

6. Procjena rizika uključuje sažetak njezinih različitih sastavnih dijelova, kao i opći zaključak, u jasnom i dosljednom obliku.

7. Postupak kontrole kvalitete sastavni je dio procjene rizika i uključuje barem preispitivanje procjene rizika koje izvršavaju dva istorazinska ocjenjivača. Procjena rizika uključuje opis postupka kontrole kvalitete.

8. Autor(i) procjene rizika i istorazinski ocjenjivači neovisni su i raspolažu relevantnom znanstvenom stručnošću.

9. Autor(i) procjene rizika i istorazinski ocjenjivači ne pripadaju istoj ustanovi.

Članak 3.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 30. travnja 2018.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1) SL L 317, 4.11.2014., str. 35.

PRILOG

Detaljan opis zajedničkih elemenata

Zajednički elementi

Detaljan opis

Članak 5. stavak 1. točka (a) – opis vrste i njezina taksonomska pripadnost, njezina povijest te njezino prirodno i potencijalno područje rasprostranjenosti

1.	U opisu vrste pružaju se dostatne informacije kako bi se osiguralo da se pripadnost vrste može razumjeti bez upućivanja na dodatnu dokumentaciju.

Opseg procjene rizika jasno je označen. Iako bi se, kao opće pravilo, za svaku pojedinu vrstu trebala izraditi jedna procjena rizika, mogu se javiti slučajevi u kojima može biti opravdano izraditi jednu procjenu rizika koja obuhvaća više od jedne vrste (npr. vrste koje pripadaju istom rodu s usporedivim ili istovjetnim obilježjima i učinkom). Jasno se navodi obuhvaća li procjena rizika više od jedne vrste, ili ako ona isključuje ili uključuje samo određene podvrste, niže taksone, hibride, sorte ili pasmine (te, ako je to slučaj, koje podvrste, niže taksone, hibride, sorte ili pasmine). Svaki se takav izbor mora na odgovarajući način opravdati.

Opis taksonomske pripadnosti vrste uključuje sve sljedeće elemente:

—	taksonomsku porodicu, red i razred kojima vrsta pripada,

—	trenutačni znanstveni naziv vrste i autora tog naziva,

—	popis najčešćih sinonima trenutačnog znanstvenog naziva,

—	nazive koji se upotrebljavaju u trgovini,

—	popis najčešćih podvrsta, nižih taksona, hibrida, sorta ili pasmina,

—

informacije o postojanju drugih vrsta koje su joj vrlo slične:

—	drugih stranih vrsta sa sličnim invazivnim značajkama, koje se izbjegava kao nadomjesne vrste (u tom se slučaju može razmotriti izrada procjene rizika za više od jedne vrste zajedno, usp. točku 2.),

—	drugih stranih vrsta koje nemaju slične invazivne značajke, koje bi se moglo upotrijebiti kao potencijalne nadomjesne vrste,

—	zavičajnih vrsta, kako bi se izbjegli moguća pogrešna identifikacija i pogrešno usmjeravanje.

4.	Opis povijesti vrste uključuje povijest invazije vrste, uključujući informacije o zemljama u kojima je došlo do invazije (u području procjene rizika i drugdje, ako je to relevantno) te navođenje vremenskog okvira prvih opažanja, naseljavanja i širenja.

5.	Opis prirodnog i potencijalnog područja rasprostranjenosti vrste uključuje navođenje kontinenta ili dijela kontinenta, klimatske zone i staništa u kojima se u prirodi vrsta javlja. Ako je to primjenjivo, trebalo bi navesti bi li se vrsta mogla na prirodan način proširiti u područje procjene rizika.

Članak 5. stavak 1. točka (b) – opis obrazaca razmnožavanja i širenja te njihove dinamike, uključujući procjenu postoje li uvjeti okoliša potrebni za njihovo razmnožavanje i širenje

Opisi obrazaca razmnožavanja i širenja uključuju elemente životnog ciklusa vrste i značajki ponašanja, čime se može objasniti njezina sposobnost naseljavanja i širenja, kao što su strategije razmnožavanja i rasta, kapacitet širenja, životni vijek, zahtjevi u pogledu okoliša i klime, značajke u pogledu specijaliziranosti ili fleksibilnosti te druge raspoložive relevantne informacije.

Opis obrazaca i dinamike razmnožavanja uključuje sve sljedeće elemente:

—	popis i opis mehanizama razmnožavanja vrste,

—	procjenu o tome postoje li u području procjene rizika povoljni uvjeti okoliša za razmnožavanje vrste,

—	navođenje pritiska propagula vrste (npr. broj gameta, sjemenki, jajašaca ili propagula, broj reproduktivnih ciklusa po godini) za svaki od tih mehanizama razmnožavanja u odnosu na uvjete okoliša u području procjene rizika.

Opis obrazaca i dinamike širenja uključuje sve sljedeće elemente:

—	popis i opis mehanizama širenja vrste,

—	procjenu o tome postoje li u području procjene rizika povoljni uvjeti okoliša za širenje vrste,

—	navođenje stope svakog od tih mehanizama širenja u odnosu na uvjete okoliša u području procjene rizika.

Članak 5. stavak 1. točka (c) – opis mogućih putova unošenja i širenja vrsta, kako namjernog tako i nenamjernog, uključujući prema potrebi proizvode s kojima je vrsta obično povezana

1.	Razmatraju se svi relevantni putovi unošenja i širenja. Kao osnova se upotrebljava klasifikacija putova izrađena u okviru Konvencije o biološkoj raznolikosti (1).

Opis namjernih putova unošenja uključuje sve sljedeće elemente:

—

popis i opis putova uz navođenje njihove važnosti i povezanih rizika (npr. vjerojatnost unošenja na područje procjene rizika, na temelju tih putova; vjerojatnost preživljavanja, razmnožavanja ili povećanja brojnosti tijekom prijevoza i skladištenja; sposobnost i vjerojatnost prenošenja s tih putova na odgovarajuće stanište ili domaćina), uključujući, ako je to moguće, pojedinosti o određenim početnim i krajnjim točkama putova,

—	navođenje pritiska propagula (npr. procjena količine ili broja primjeraka, ili učestalost prolaska tim putovima), uključujući vjerojatnost ponovne invazije nakon iskorjenjivanja.

Opis nenamjernih putova unošenja uključuje sve sljedeće elemente:

—

popis i opis putova uz navođenje njihove važnosti i povezanih rizika (npr. vjerojatnost unošenja na područje procjene rizika, na temelju tih putova; vjerojatnost preživljavanja, razmnožavanja ili povećanja brojnosti tijekom prijevoza i skladištenja; vjerojatnost neotkrivanja na ulaznoj točki; sposobnost i vjerojatnost prenošenja s tih putova na odgovarajuće stanište ili domaćina), uključujući, ako je to moguće, pojedinosti o određenim početnim i krajnjim točkama putova,

—	navođenje pritiska propagula (npr. procjena količine ili broja primjeraka, ili učestalost prolaska tim putovima), uključujući vjerojatnost ponovne invazije nakon iskorjenjivanja.

4.	Opis proizvoda s kojima je unošenje vrste obično povezano uključuje popis i opis proizvoda uz navođenje povezanih rizika (npr. obim trgovinskih tokova; vjerojatnost da proizvod bude kontaminiran ili da služi kao vektor).

Opis namjernih putova širenja uključuje sve sljedeće elemente:

—

popis i opis putova uz navođenje njihove važnosti i povezanih rizika (npr. vjerojatnost širenja na područje procjene rizika, na temelju tih putova; vjerojatnost preživljavanja, razmnožavanja ili povećanja brojnosti tijekom prijevoza i skladištenja; sposobnost i vjerojatnost prenošenja s tih putova na odgovarajuće stanište ili domaćina), uključujući, ako je to moguće, pojedinosti o određenim početnim i krajnjim točkama putova,

—	navođenje pritiska propagula (npr. procjena količine ili broja primjeraka, ili učestalost prolaska tim putovima), uključujući vjerojatnost ponovne invazije nakon iskorjenjivanja.

Opis nenamjernih putova širenja uključuje sve sljedeće elemente:

—

popis i opis putova uz navođenje njihove važnosti i povezanih rizika (npr. vjerojatnost širenja na područje procjene rizika, na temelju tih putova; vjerojatnost preživljavanja, razmnožavanja ili povećanja brojnosti tijekom prijevoza i skladištenja; jednostavnost otkrivanja; sposobnost i vjerojatnost prenošenja s tih putova na odgovarajuće stanište ili domaćina), uključujući, ako je to moguće, pojedinosti o određenim početnim i krajnjim točkama putova,

—	navođenje pritiska propagula (npr. procjena količine ili broja primjeraka, ili učestalost prolaska tim putovima), uključujući vjerojatnost ponovne invazije nakon iskorjenjivanja.

7.	Opis proizvoda s kojima je širenje vrste obično povezano uključuje popis i opis proizvoda uz navođenje povezanih rizika (npr. obim trgovine; vjerojatnost da proizvod bude kontaminiran ili da služi kao vektor).

Članak 5. stavak 1. točka (d) – detaljna procjena rizika od unošenja, naseljavanja i širenja u relevantnim biogeografskim regijama u trenutačnim uvjetima i u predvidivim uvjetima klimatskih promjena

1.	Detaljnom procjenom pruža se uvid u rizike unošenja vrsta u relevantne biogeografske regije u području procjene rizika, njihova naseljavanja u njima i njihova širenja unutar njih te se objašnjava kako će predvidivi uvjeti klimatskih promjena utjecati na te rizike.

Detaljna procjena tih rizika ne mora uključivati puni opseg simulacija na temelju različitih scenarija klimatskih promjena sve dok se pruža procjena vjerojatnog unošenja, naseljavanja i širenja u okviru scenarija srednjeg vremenskog okvira (npr. od 30 do 50 godina) uz jasno objašnjenje pretpostavki.

3.	Rizici navedeni u točki 1. mogu se, primjerice, opisati u obliku „vjerojatnosti” ili „stope”.

Članak 5. stavak 1. točka (e) – opis trenutačne rasprostranjenosti vrste, kao i to je li ta vrsta već prisutna u Uniji ili u susjednim zemljama te prognoza njezine vjerojatne buduće rasprostranjenosti

Opis trenutačne rasprostranjenosti u području procjene rizika ili u susjednim zemljama uključuje sve sljedeće elemente:

—	popis biogeografskih regija ili morskih podregija u području procjene rizika, u kojima je vrsta prisutna te se naselila,

—	trenutačno stanje naseljavanja vrste u svakoj državi članici i, ako je to relevantno, u susjednim zemljama.

Prognoza vjerojatne buduće rasprostranjenosti u području procjene rizika ili u susjednim zemljama uključuje sve sljedeće elemente:

—	popis biogeografskih regija ili morskih podregija u području procjene rizika, u kojima bi se vrsta mogla naseliti, posebno pod predvidivim uvjetima klimatskih promjena,

—	popis država članica i, ako je to relevantno, susjednih zemalja, u kojima bi se vrsta mogla naseliti, posebno pod predvidivim uvjetima klimatskih promjena.

Članak 5. stavak 1. točka (f) – opis štetnih učinaka na bioraznolikost i povezane usluge ekosustava, na zavičajne vrste, zaštićena područja, ugrožena staništa, kao i na zdravlje ljudi, sigurnost te gospodarstvo, uključujući procjenu mogućeg budućeg utjecaja uzimajući u obzir dostupne znanstvene podatke

U opisu se pravi razlika između poznatog učinka i mogućeg budućeg učinka na bioraznolikost i povezane usluge ekosustava. Poznati učinak se opisuje za područje procjene rizika i za treće zemlje, ako je to relevantno (npr. sa sličnim ekoklimatskim uvjetima). Mogući budući učinak procjenjuje se samo za područje procjene rizika.

Opis poznatog učinka i procjena mogućeg budućeg učinka temelje se na najboljim dostupnim kvantitativnim ili kvalitativnim dokazima. Razmjer učinka se ocjenjuje ili se na drugi način klasificira. Sustav ocjenjivanja ili klasifikacije učinka koji se primjenjuje uključuje upućivanje na publikaciju na kojoj se temelji.

U opisu poznatog učinka i procjene mogućeg budućeg učinka na bioraznolikost upućuje se na sve sljedeće elemente:

—	različite biogeografske regije ili morske podregije u kojima bi se vrsta mogla naseliti,

—	zahvaćene zavičajne vrste, uključujući vrste s crvenog popisa te vrste navedene u prilozima Direktivi Vijeća 92/43/EEZ (2) i vrste obuhvaćene Direktivom 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3),

—	zahvaćena staništa, uključujući staništa s crvenog popisa te staništa navedena u prilozima Direktivi 92/43/EEZ,

—	zahvaćena zaštićena područja,

—	zahvaćene kemijske, fizičke ili strukturne značajke te funkcioniranje ekosustava,

—	zahvaćeno ekološko stanje vodnih ekosustava ili zahvaćeno stanje okoliša morskih voda.

U opisu poznatog učinka i procjene mogućeg budućeg učinka na povezane usluge ekosustava upućuje se na sve sljedeće elemente:

—	usluge opskrbe,

—	usluge regulacije,

—	kulturne usluge.

Opis poznatog učinka i procjena mogućeg budućeg učinka na zdravlje ljudi, sigurnost te gospodarstvo uključuju, ako je to relevantno, informacije o:

—	bolestima, alergijama ili drugim poremećajima kod ljudi koje vrsta može izravno ili neizravno izazvati,

—	štetama koje vrsta izravno ili neizravno izaziva s posljedicama za sigurnost ljudi, vlasništva ili infrastrukture,

—	izravnom i neizravnom ometanju gospodarske ili društvene aktivnosti, ili drugim posljedicama za njih, uslijed prisutnosti vrste.

Članak 5. stavak 1. točka (g) – procjena mogućih troškova štete

U procjeni, u monetarnom ili drugim oblicima, mogućih troškova štete za bioraznolikost i usluge ekosustava ti se troškovi opisuju kvantitativno i/ili kvalitativno, ovisno o tome koje su informacije dostupne. Ako dostupne informacije nisu dostatne za procjenu troškova za cjelokupno područje procjene rizika, upotrebljavaju se kvalitativni podaci ili različite studije slučaja iz cijele Unije ili trećih zemalja, ako su oni dostupni.

U procjeni mogućih troškova štete za zdravlje ljudi, sigurnost i gospodarstvo ti se troškovi opisuju kvantitativno i/ili kvalitativno, ovisno o tome koje su informacije dostupne. Ako dostupne informacije nisu dostatne za procjenu troškova za cjelokupno područje procjene rizika, upotrebljavaju se kvalitativni podaci ili različite studije slučaja iz cijele Unije ili trećih zemalja, ako su oni dostupni.

Članak 5. stavak 1. točka (h) – opis poznatih uporaba vrste te društvenih i gospodarskih koristi koje proizlaze iz tih uporaba

1.	Opis poznatih uporaba vrste uključuje popis i opis poznatih uporaba vrste u Uniji i drugdje, ako je to relevantno.

Opis društvenih i gospodarskih koristi koje proizlaze iz poznatih uporaba vrste uključuju opis značenja za okoliš te društvenog i gospodarskog značenja svake od tih uporaba te navođenje povezanih korisnika, kvantitativno i/ili kvalitativno, ovisno o tome koje su informacije dostupne. Ako dostupne informacije nisu dostatne za pružanje opisa tih koristi za cjelokupno područje procjene rizika, upotrebljavaju se kvalitativni podaci ili različite studije slučaja iz cijele Unije ili trećih zemalja, ako su oni dostupni.

(1) UNEP/CBD/SBSTTA/18/9/Add.1. – upućivanja na klasifikaciju putova izrađena u okviru Konvencije o biološkoj raznolikosti smatraju se upućivanjima na najnoviju izmijenjenu verziju te klasifikacije.

(2) Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.).

(3) Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (SL L 20, 26.1.2010., str. 7.).