PRILOG II.
DETALJNA PRAVILA PROIZVODNJE IZ POGLAVLJA III.
Dio I.: Pravila za biljnu proizvodnju
Uz pravila proizvodnje koja su utvrđena u člancima od 9. do 12., na ekološku biljnu proizvodnju primjenjuju se i pravila navedena u ovom dijelu.
1. Opći zahtjevi
1.1 Ekološki usjevi, osim onih koji prirodno rastu u vodi, proizvode se u živom tlu ili u živom tlu pomiješanom ili gnojenom s materijalima i proizvodima dopuštenima u ekološkoj proizvodnji, u vezi s podzemnim slojem i temeljnom stijenom.
1.2 Zabranjena je hidroponska proizvodnja, to jest metoda uzgoja bilja koje prirodno ne raste u vodi, kod koje se korijenje nalazi samo u hranjivoj otopini ili u inertnom mediju kojem je dodana hranjiva otopina.
1.3 Odstupajući od točke 1.1., dopušta se proizvodnja klica vlaženjem sjemena i uzgoj glavica cikorije, među ostalim i uranjanjem u čistu vodu.
1.4 Odstupajući od točke 1.1., dopuštaju se sljedeći postupci:
|
(a)
|
uzgoj bilja za proizvodnju ukrasnog i začinskog bilja u posudama koje se krajnjem potrošaču prodaje zajedno s posudom;
|
|
(b)
|
uzgoj sadnica ili presadnica u posudama za daljnje presađivanje.
|
1.5 Odstupajući od točke 1.1., uzgoj usjeva u odijeljenim gredicama dopušta se samo za površine koje su u Finskoj, Švedskoj i Danskoj prije 28. lipnja 2017. certificirane za tu praksu kao ekološke. Ne dopušta se proširivanje tih površina.
To odstupanje istječe 31. prosinca 2030.
Komisija do 31. prosinca 2025. podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o upotrebi odijeljenih gredica u ekološkoj poljoprivredi. Tom se izvješću prema potrebi može priložiti zakonodavni prijedlog u vezi s upotrebom odijeljenih gredica u ekološkoj poljoprivredi.
1.6 Svim upotrijebljenim tehnikama biljne proizvodnje mora se sprečavati ili smanjivati na najmanju moguću mjeru doprinos onečišćenju okoliša.
1.7 Prijelaz
|
1.7.1
|
Da bi se bilje i biljni proizvodi smatrali ekološkim proizvodima, pravila proizvodnje utvrđena u ovoj Uredbi moraju se primjenjivati u odnosu na parcele tijekom prijelaznog razdoblja od najmanje dvije godine prije sjetve ili, kod travnjaka ili trajnog krmnog bilja, tijekom razdoblja od najmanje dvije godine prije njihove upotrebe kao ekološke hrane za životinje ili, kod trajnih usjeva koji nisu krmno bilje, tijekom razdoblja od najmanje tri godine prije prve žetve ekoloških proizvoda.
|
|
1.7.2
|
Ako su zemljište ili jedna ili više njegovih parcela onečišćeni proizvodima ili tvarima koji nisu odobreni za upotrebu u ekološkoj proizvodnji, nadležno tijelo može odlučiti produljiti prijelazno razdoblje za dotično zemljište ili dotične parcele i nakon razdoblja iz točke 1.7.1.
|
|
1.7.3
|
U slučaju tretiranja sredstvom ili tvari koji nisu odobreni za upotrebu u ekološkoj proizvodnji nadležno tijelo zahtijeva novo prijelazno razdoblje u skladu s točkom 1.7.1.
To se razdoblje može skratiti u sljedeća dva slučaja:
|
(a)
|
tretiranje sredstvom ili tvari koji nisu odobreni za upotrebu u ekološkoj proizvodnji provelo se kao dio obvezne mjere suzbijanja štetnih organizama ili korova, uključujući karantenske organizme ili invazivne vrste, koju je naredilo nadležno tijelo dotične države članice;
|
|
(b)
|
tretiranje sredstvom ili tvari koji nisu odobreni za upotrebu u ekološkoj proizvodnji provelo se kao dio znanstvenih ispitivanja koje je odobrilo nadležno tijelo dotične države članice.
|
|
|
1.7.4
|
U slučajevima iz točaka 1.7.2. i 1.7.3., trajanje prijelaznog razdoblja utvrđuje se uzimajući u obzir sljedeće zahtjeve:
|
(a)
|
proces razgradnje dotičnog proizvoda ili tvari mora jamčiti, na kraju prijelaznog razdoblja, neznatnu razinu ostataka u tlu, a kod trajnih usjeva u biljci;
|
|
(b)
|
urod nakon tretiranja ne smije se stavljati na tržište kao ekološki proizvod ili proizvod iz prijelaznog razdoblja.
|
|
|
1.7.4.1
|
Države članice obavješćuju Komisiju i druge države članice o svim odlukama koje su donijele i kojima se utvrđuju obvezne mjere povezane s tretiranjem proizvodom ili tvari koji nisu odobreni za upotrebu u ekološkoj proizvodnji;
|
|
1.7.4.2
|
U slučaju tretiranja proizvodom ili tvari koji nisu odobreni za upotrebu u ekološkoj proizvodnji ne primjenjuje se točka 1.7.5. podtočka (b).
|
|
1.7.5
|
U slučaju zemljišta povezanog s ekološkom stočarskom proizvodnjom:
|
(a)
|
pravila o prijelazu primjenjuju se na cijelu površinu proizvodne jedinice na kojoj se proizvodi hrana za životinje;
|
|
(b)
|
neovisno o podtočki (a), trajanje prijelaznog razdoblja može se skratiti na godinu dana za pašnjake i površine na otvorenom kojima se služe životinje koje nisu biljojedi.
|
|
1.8 Podrijetlo bilja, uključujući biljni reprodukcijski materijal
|
1.8.1
|
Za proizvodnju bilja i biljnih proizvoda koji nisu biljni reprodukcijski materijal upotrebljava se samo ekološki biljni reprodukcijski materijal.
|
|
1.8.2
|
Kako bi se nabavio ekološki biljni reprodukcijski materijal za upotrebu u proizvodnji proizvoda koji nisu biljni reprodukcijski materijal, matična biljka i, ako je relevantno, drugo bilje namijenjeno proizvodnji biljnog reprodukcijskog materijala moraju biti proizvedeni u skladu s ovom Uredbom barem u jednoj generaciji ili, u slučaju trajnih usjeva, barem u jednoj generaciji tijekom dviju sezona rasta.
|
|
1.8.3
|
Pri izboru ekološkog biljnog reprodukcijskog materijala subjekti daju prednost ekološkom biljnom reprodukcijskom materijalu prikladnom za ekološku poljoprivredu.
|
|
1.8.4
|
Za proizvodnju ekoloških sorti prikladnih za ekološku proizvodnju, ekološke uzgojne aktivnosti provode se u okviru ekoloških uvjeta te se njima usredotočuje na poboljšanje genetske raznolikosti, oslanjanje na prirodnu sposobnost reprodukcije, kao i na agronomske performanse, otpornost na bolesti te prilagodbu različitim lokalnim zemljišnim i klimatskim uvjetima.
Sve metode umnažanja, osim kulture meristema, provode se u okviru certificiranog sustava ekološkog upravljanja.
|
|
1.8.5
|
Upotreba biljnog reprodukcijskog materijala iz prijelaznog razdoblja i neekološkog biljnog reprodukcijskog materijala
|
|
1.8.5.1
|
Odstupajući od točke 1.8.1., ako podaci prikupljeni u bazi podataka iz članka 26. stavka 1. ili sustavu iz članka 26. stavka 2. točke (a) pokazuju da, uz izuzetak sadnica, nisu ispunjene kvalitativne ili kvantitativne potrebe subjekta u vezi s relevantnim ekološkim biljnim reprodukcijskim materijalom, nadležna tijela mogu odobriti upotrebu biljnog reprodukcijskog materijala iz prijelaznog razdoblja ili neekološkog biljnog reprodukcijskog materijala pod uvjetima utvrđenima u točkama 1.8.5.3., 1.8.5.4. i 1.8.5.5.
Prije nego što zatraži takvo odstupanje subjekt pretražuje bazu podataka iz članka 26. stavka 1. ili sustav iz članka 26. stavka 2. točke (a) kako bi provjerio je li njegov zahtjev opravdan.
|
|
1.8.5.2
|
Kontrolna tijela ili kontrolne ustanove priznati u skladu s člankom 46. stavkom 1. mogu subjektima iz trećih zemalja odobriti upotrebu biljnog reprodukcijskog materijala iz prijelaznog razdoblja ili neekološkog biljnog reprodukcijskog materijala u ekološkoj proizvodnoj jedinici ako ekološki biljni reprodukcijski materijal nije dovoljno kvalitetan ili nije dostupan u dovoljnim količinama na državnom području treće zemlje u kojoj se nalazi subjekt, pod uvjetima utvrđenima u točkama 1.8.5.3., 1.8.5.4. i 1.8.5.5.
|
|
1.8.5.3
|
Neekološki biljni reprodukcijski materijal ne tretira se sredstvima za zaštitu bilja, osim onima koja su odobrena za tretiranje sjemena u skladu s člankom 24. stavkom 1. ove Uredbe, osim ako je nadležno tijelo dotične države članice propisalo kemijski tretman u fitosanitarne svrhe u skladu s Uredbom (EU) 2016/2031 za sve sorte određene vrste na području na kojem se biljni reprodukcijski materijal namjerava upotrebljavati.
|
|
1.8.5.4
|
Odobrenje za upotrebu biljnog reprodukcijskog materijala iz prijelaznog razdoblja ili neekološkog biljnog reprodukcijskog materijala dobiva se prije sjetve usjeva.
|
|
1.8.5.5
|
Odobrenje za upotrebu biljnog reprodukcijskog materijala iz prijelaznog razdoblja ili neekološkog biljnog reprodukcijskog materijala izdaje se samo pojedinačnim korisnicima svaki put za jednu sezonu, a nadležno tijelo odgovorno za izdavanje odobrenja popisuje količine odobrenog biljnog reprodukcijskog materijala.
|
1.9 Gospodarenje tlom i gnojidba
|
1.9.1
|
U ekološkoj biljnoj proizvodnji primjenjuju se postupci obrade tla i uzgojne prakse kojima se održava ili povećava razina organskih tvari u tlu, povećava stabilnost i bioraznolikost tla i sprečava zbijanje i erozija tla.
|
|
1.9.2
|
Plodnost i biološka aktivnost tla održavaju se i povećavaju:
|
(a)
|
osim u slučaju travnjaka ili trajnog krmnog bilja, upotrebom višegodišnjeg plodoreda usjeva, uključujući obvezne usjeve mahunarki kao glavnog ili pokrovnog usjeva za plodoredne usjeve i drugih usjeva za zelenu gnojidbu;
|
|
(b)
|
u slučaju staklenika ili trajnih usjeva koji nisu krmno bilje, upotrebom kratkotrajnih usjeva za zelenu gnojidbu i mahunarki kao i upotrebom biljne raznolikosti; i
|
|
(c)
|
u svim slučajevima, primjenom stajskoga gnoja ili ekoloških tvari iz ekološke proizvodnje, i jednih i drugih po mogućnosti kompostiranih.
|
|
|
1.9.3
|
Ako hranidbene potrebe bilja nije moguće zadovoljiti mjerama predviđenima u točkama 1.9.1. i 1.9.2., upotrebljavaju se jedino gnojiva i poboljšivači tla koji su odobreni u skladu s člankom 24. za upotrebu u ekološkoj proizvodnji, i to u samo u mjeri u kojoj je to potrebno. Subjekti vode evidenciju o upotrebi tih proizvoda.
|
|
1.9.4
|
Ukupna količina stajskoga gnoja, kako je definirano u Direktivi Vijeća 91/676/EEZ, koja se upotrebljava u proizvodnim jedinicama u prijelaznom razdoblju i ekološkim proizvodnim jedinicama, ne smije premašiti 170 kg dušika godišnje po hektaru upotrijebljene poljoprivredne površine. To se ograničenje primjenjuje samo na upotrebu stajskoga gnoja, osušenog stajskoga gnoja i dehidriranoga gnoja peradi, kompostiranog životinjskog izmeta, uključujući gnoj peradi, kompostiranog stajskoga gnoja i tekućeg životinjskog izmeta.
|
|
1.9.5
|
Kako bi raspodijelili suvišan gnoj iz ekoloških proizvodnih jedinica, subjekti poljoprivrednih gospodarstava mogu sklopiti sporazume o suradnji u pisanom obliku isključivo sa subjektima drugih poljoprivrednih gospodarstava i poduzećima koja poštuju pravila ekološke proizvodnje. Najviša dopuštena vrijednost iz točke 1.9.4. izračunava se na temelju svih ekoloških proizvodnih jedinica koje sudjeluju u takvoj suradnji.
|
|
1.9.6
|
Pripravci od mikroorganizama mogu se upotrebljavati za poboljšanje cjelokupnog stanja tla ili dostupnosti hranjivih tvari u tlu ili u usjevima.
|
|
1.9.7
|
Za aktiviranje komposta mogu se upotrebljavati odgovarajući pripravci na biljnoj osnovi i pripravci od mikroorganizama.
|
|
1.9.8
|
Ne smiju se upotrebljavati mineralna dušična gnojiva.
|
|
1.9.9
|
Biodinamični pripravci smiju se upotrebljavati.
|
1.10 Kontrola štetnih organizama i korova
|
1.10.1
|
Sprečavanje štete koju uzrokuju štetni organizmi i korovi u prvom redu provodi se zaštitom s pomoću:
|
—
|
prirodnih neprijatelja,
|
|
—
|
izbora vrsta, sorti i heterogenog materijala,
|
|
—
|
tehnika obrade tla, poput biofumigacije, mehaničkih i fizikalnih metoda, i
|
|
—
|
toplinskih procesa kao što su solarizacija i, u slučaju zaštićenih usjeva, plitko parenje tla (do dubine od najviše 10 cm).
|
|
|
1.10.2
|
Ako se bilje ne može primjereno zaštititi od štetnih organizama mjerama predviđenima u točki 1.10.1. ili ako se utvrdi da je neki usjev ugrožen, upotrebljavaju se jedino sredstva i tvari koji su odobreni u skladu s člancima 9. i 24. za upotrebu u ekološkoj proizvodnji, i to u samo u mjeri u kojoj je to potrebno. Subjekti vode evidenciju kojom se dokazuje potreba za upotrebom takvih proizvoda.
|
|
1.10.3
|
U odnosu na proizvode i tvari koji se upotrebljavaju u klopkama ili raspršivačima proizvoda i tvari koji nisu feromoni, klopkama ili raspršivačima sprečava se prodiranje proizvoda i tvari u okoliš i kontakt između proizvoda i tvari i usjeva koji se obrađuju. Sve klopke, uključujući feromonske klopke, nakon upotrebe prikupljaju se i odlažu na siguran način.
|
1.11 Proizvodi koji se upotrebljavaju za čišćenje i dezinfekciju
Samo oni proizvodi za čišćenje i dezinfekciju u biljnoj proizvodnji koji su odobreni u skladu s člankom 24. za upotrebu u ekološkoj proizvodnji upotrebljavaju se u tu svrhu.
1.12 Obveza vođenja evidencije
Subjekti vode evidenciju o dotičnim parcelama i o količini uroda.
1.13 Priprema neprerađenih proizvoda
Ako je bilje predmet postupaka pripreme koji nisu prerada, opći zahtjevi utvrđeni u dijelu IV. točkama 1.2., 1.3., 1.4., 1.5. i 2.2.3. primjenjuju se mutatis mutandis na takve postupke.
2. Detaljna pravila za određeno bilje i biljne proizvode
2.1 Pravila za uzgoj gljiva
Za uzgoj gljiva mogu se upotrebljavati supstrati ako se sastoje isključivo od sljedećih sastojaka:
|
(a)
|
stajskoga gnoja i životinjskog izmeta:
|
i.
|
podrijetlom ili iz ekoloških proizvodnih jedinica ili jedinica u prijelaznom razdoblju u drugoj godini prijelaza; ili
|
|
ii.
|
navedenih u točki 1.9.3., jedino ako proizvod iz podtočke i. nije dostupan i pod uvjetom da taj stajski gnoj i taj životinjski izmet ne premašuju 25 % mase ukupnih sastojaka supstrata prije kompostiranja, isključujući pokrovni materijal i svu dodanu vodu;
|
|
|
(b)
|
proizvoda poljoprivrednog podrijetla, osim onih iz točke (a), iz ekoloških proizvodnih jedinica;
|
|
(c)
|
treseta koji nije tretiran kemijskim proizvodima;
|
|
(d)
|
drva koje nakon sječe nije tretirano kemijskim proizvodima;
|
|
(e)
|
mineralnih proizvoda iz točke 1.9.3., vode i tla.
|
2.2 Pravila za sakupljanje samoniklog bilja
Sakupljanje samoniklog bilja koje prirodno raste na prirodnim površinama, šumama i na poljoprivrednim površinama te njegovih dijelova smatra se ekološkom proizvodnjom pod uvjetom:
|
(a)
|
da su u razdoblju od najmanje tri godine prije sakupljanja te površine bile tretirane samo onim sredstvima ili tvarima koji su odobreni u skladu s člancima 9. i 24. za upotrebu u ekološkoj proizvodnji;
|
|
(b)
|
da se sakupljanjem ne utječe na stabilnost prirodnog staništa ili na održanje vrste u području sakupljanja.
|
Dio II.: Pravila za stočarsku proizvodnju
Uz pravila proizvodnje koja su utvrđena u člancima 9., 10., 11. i 14., na ekološku stočarsku proizvodnju primjenjuju se i pravila utvrđena u ovom dijelu.
1. Opći zahtjevi
1.1 Osim kod pčelarstva, zabranjuje se stočarska proizvodnja bez zemljišta, kod koje poljoprivrednik koji namjerava na ekološki način uzgajati stoku ne gospodari poljoprivrednim zemljištem i nije sklopio sporazum o suradnji u pisanom obliku s nekim poljoprivrednikom u vezi s upotrebom ekoloških proizvodnih jedinica ili proizvodnih jedinica u prijelaznom razdoblju za tu stoku.
1.2 Prijelaz
1.2.1 U slučaju istodobnog početka prijelaza proizvodne jedinice, uključujući pašnjak i zemljište koje se upotrebljava za hranu za životinje, i životinja koje žive na toj proizvodnoj jedinici na početku prijelaznog razdoblja te proizvodne jedinice kako je navedeno u dijelu I. točki 1.7.1. i točki 1.7.5. podtočki (b), životinje i proizvodi životinjskog podrijetla mogu se smatrati ekološkima na kraju prijelaznog razdoblja proizvodne jedinice čak i ako je prijelazno razdoblje utvrđeno u točki 1.2.2. ovog dijela za dotičnu vrstu životinje dulje od prijelaznog razdoblja za proizvodnu jedinicu.
Odstupajući od točke 1.4.3.1., u slučaju takvog istodobnog prijelaza te tijekom prijelaznog razdoblja proizvodne jedinice životinje koje žive na toj proizvodnoj jedinici od početka prijelaznog razdoblja mogu se hraniti hranom za životinje iz prijelaznog razdoblja proizvedenom u proizvodnoj jedinici u prijelaznom razdoblju tijekom prve godine prijelaza i/ili hranom za životinje u skladu s točkom 1.4.3.1. i/ili ekološkom hranom za životinje.
Životinje iz neekološkog uzgoja mogu se uvesti u proizvodnu jedinicu u prijelaznom razdoblju nakon početka prijelaznog razdoblja u skladu s točkom 1.3.4.
1.2.2 Prijelazna razdoblja za uzgoj pojedinih vrsta životinja utvrđena su kako slijedi:
|
(a)
|
12 mjeseci u slučaju goveda i kopitara za proizvodnju mesa, a u svakom slučaju najmanje tri četvrtine njihova životna vijeka;
|
|
(b)
|
šest mjeseci u slučaju ovaca, koza i svinja te životinja za proizvodnju mlijeka;
|
|
(c)
|
deset tjedana za perad za proizvodnju mesa, osim pekinških pataka, dovedenu prije tri dana starosti;
|
|
(d)
|
sedam tjedana za pekinške patke dovedene prije tri dana starosti;
|
|
(e)
|
šest tjedana za perad za proizvodnju jaja dovedenu prije tri dana starosti;
|
|
(f)
|
12 mjeseci za pčele.
Tijekom prijelaznog razdoblja vosak se zamjenjuje voskom koji potječe iz ekološkog pčelarstva.
Međutim, neekološki pčelinji vosak može se upotrebljavati:
|
i.
|
ako pčelinji vosak iz ekološkog pčelarstva nije dostupan na tržištu;
|
|
ii.
|
ako je dokazano da nije onečišćen proizvodima ili tvarima koje nisu odobrene za upotrebu u ekološkoj proizvodnji; i
|
|
iii.
|
pod uvjetom da potječe iz čahure;
|
|
|
(g)
|
tri mjeseca za kuniće;
|
|
(h)
|
12 mjeseci za jelensku divljač.
|
1.3 Podrijetlo životinja
1.3.1 Ne dovodeći u pitanje pravila o prijelazu, stoka iz ekološke proizvodnje rađa se ili izleže i uzgaja u ekološkim proizvodnim jedinicama.
1.3.2 S obzirom na uzgoj životinja iz ekološke proizvodnje:
|
(a)
|
za razmnožavanje se primjenjuju prirodne metode; međutim, dopušta se umjetna oplodnja;
|
|
(b)
|
razmnožavanje se ne smije izazvati ili otežavati terapijom hormonima ili drugim tvarima sa sličnim učinkom, osim ako se radi o obliku veterinarskog terapeutskog tretmana pojedinačnih životinja;
|
|
(c)
|
ne smiju se upotrebljavati drugi oblici umjetnog razmnožavanja kao što su kloniranje i prijenos embrija;
|
|
(d)
|
izbor pasmina mora odgovarati načelima ekološke proizvodnje, njime se mora jamčiti visok standard dobrobiti životinja te doprinositi sprečavanju patnje životinja i izbjegavanju potrebe sakaćenja životinja.
|
1.3.3 Pri odabiru pasmina ili sojeva subjekti razmatraju davanje prednosti pasminama ili sojevima s velikim stupnjem genetske raznolikosti, sposobnost životinja da se prilagode lokalnim uvjetima, njihovu uzgojnu vrijednost, njihovu dugovječnost, njihovu vitalnost i otpornost na bolesti ili zdravstvene probleme, a da se pritom ne šteti njihovoj dobrobiti. Osim toga, pasmine ili sojevi životinja odabiru se kako bi se izbjegle određene bolesti ili zdravstveni problemi povezani s nekim pasminama ili sojevima koji se upotrebljavaju u intenzivnoj proizvodnji, poput stresnog sindroma svinja koji može dovesti do bijelog-mekanog-vodnjikavog mesa (PSE sindrom), iznenadne smrti, spontanog pobačaja i teškog poroda zbog kojeg je potreban carski rez. Prednost se daje autohtonim pasminama i sojevima.
Subjekti se za izbor pasmina i sojeva u skladu s prvim stavkom koriste informacijama dostupnima u sustavima iz članka 26. stavka 3.
1.3.4 Upotreba životinja iz neekološkog uzgoja
1.3.4.1 Odstupajući od točke 1.3.1., u ekološku proizvodnu jedinicu radi rasploda mogu se dovesti životinje koje nisu ekološki uzgojene ako su pasmine u opasnosti od nestanka iz poljoprivredne djelatnosti, kako je navedeno u članku 28. stavku 10. točki (b) Uredbe (EU) br. 1305/2013 i aktima donesenima na temelju nje. U tom slučaju životinje tih pasmina ne trebaju nužno biti ženke koje se još nisu okotile.
1.3.4.2 Odstupajući od točke 1.3.1., za obnovu pčelinjaka godišnje se 20 % matica i rojeva u ekološkoj proizvodnoj jedinici može zamijeniti maticama i rojevima iz neekološke proizvodnje, pod uvjetom da se matice i rojevi stavljaju u košnice sa saćem ili satnim osnovama koje potječu iz ekoloških proizvodnih jedinica. U svakom slučaju, godišnje se jedan roj ili jedna matica mogu zamijeniti maticom ili rojem iz neekološkog uzgoja.
1.3.4.3 Odstupajući od točke 1.3.1., ako se jato formira prvi put ili se obnavlja ili ponovno formira te ako se ne mogu ispuniti potrebe poljoprivrednika u pogledu kvalitete i količine, nadležno tijelo može odlučiti da se u ekološku proizvodnu jedinicu peradi može dovesti perad iz neekološkog uzgoja, pod uvjetom da su mlade kokoši za proizvodnju jaja i perad za proizvodnju mesa mlađi od tri dana. Proizvodi podrijetlom od tih životinja mogu se smatrati ekološkim proizvodima samo ako se poštuje prijelazno razdoblje određeno u točki 1.2.
1.3.4.4 Odstupajući od točke 1.3.1., ako podaci prikupljeni u sustavu iz članka 26. stavka 2. točke (b) pokažu da nisu ispunjene potrebe poljoprivrednika u pogledu kvalitete i količine u vezi sa životinjama iz ekološkog uzgoja, nadležna tijela mogu odobriti uvođenje životinja iz neekološkog uzgoja u ekološku proizvodnu jedinicu, podložno uvjetima predviđenima u točkama od 1.3.4.4.1 do 1.3.4.4.4.
Prije podnošenja zahtjeva za takvo odstupanje poljoprivrednik pretražuje podatke prikupljene u sustavu iz članka 26. stavka 2. točke (b) kako bi provjerio je li njegov zahtjev opravdan.
Za subjekte u trećim zemljama kontrolna tijela i kontrolne ustanove priznati u skladu s člankom 46. stavkom 1. mogu odobriti uvođenje životinja iz neekološkog uzgoja u ekološku proizvodnu jedinicu ako nisu dostupne životinje iz ekološkog uzgoja dovoljne kvalitete ili količine na državnom području zemlje u kojoj se nalazi subjekt.
|
1.3.4.4.1
|
U rasplodne svrhe, mlade životinje iz neekološke proizvodnje mogu se uvesti ako se krdo ili jato formira prvi put. Njih se uzgaja u skladu s pravilima ekološke proizvodnje čim se odbiju od sise. Osim toga, sljedeća ograničenja primjenjuju se na dan kada te životinje uđu u krdo ili jato:
|
(a)
|
goveda, kopitari i jelenska divljač moraju biti mlađi od šest mjeseci;
|
|
(b)
|
ovce i koze moraju biti mlađe od 60 dana;
|
|
(c)
|
svinje moraju težiti manje od 35 kg;
|
|
(d)
|
kunići moraju biti mlađi od tri mjeseca.
|
|
|
1.3.4.4.2
|
U rasplodne svrhe, odrasli mužjaci iz neekološkog uzgoja i ženke koje se još nisu okotile iz neekološkog uzgoja mogu se uvesti radi obnove krda ili jata. Njih se uzgaja u skladu s pravilima ekološke proizvodnje. Osim toga, broj ženki podliježe sljedećim godišnjim ograničenjima:
|
(a)
|
može se uvesti do najviše 10 % odraslih kopitara ili goveda i 20 % odraslih svinja, ovaca, koza, kunića ili jelenske divljači;
|
|
(b)
|
za jedinice s manje od deset kopitara, jelena, goveda ili kunića ili s manje od pet svinja, ovaca ili koza svako takvo obnavljanje ograničava se na najviše jednu životinju godišnje.
|
|
|
1.3.4.4.3
|
Postoci navedeni u točki 1.3.4.4.2. mogu se povećati do 40 % pod uvjetom da nadležno tijelo potvrdi kako je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:
|
(a)
|
poljoprivredno gospodarstvo uvelike je prošireno;
|
|
(b)
|
jedna pasmina zamijenjena je drugom pasminom;
|
|
(c)
|
započeta je nova specijalizacija u odnosu na stoku.
|
|
|
1.3.4.4.4
|
U slučajevima iz točaka 1.3.4.4.1., 1.3.4.4.2. i 1.3.4.4.3, životinje iz neekološkog uzgoja mogu se smatrati ekološki uzgojenima samo ako se poštuje prijelazno razdoblje određeno u točki 1.2. Prijelazno razdoblje utvrđeno u točki 1.2.2. započinje najranije kada se životinje uvode na proizvodnu jedinicu u prijelaznom razdoblju.
|
|
1.3.4.4.5
|
U slučajevima iz točaka od 1.3.4.4.1. do 1.3.4.4.4., životinje iz neekološkog uzgoja ili se drže odvojeno od ostale stoke ili ih se mora moći identificirati do kraja prijelaznog razdoblja iz točke 1.3.4.4.4.
|
1.4 Hranidba
1.4.1 Opći zahtjevi u vezi s hranidbom
U vezi s hranidbom primjenjuju se sljedeća pravila:
|
(a)
|
hrana za stoku dobiva se u prvom redu s poljoprivrednoga gospodarstva na kojemu se stoka drži ili iz ekoloških proizvodnih jedinica ili proizvodnih jedinica u prijelaznom razdoblju koje pripadaju drugim gospodarstvima u istoj regiji;
|
|
(b)
|
stoka se hrani ekološkom hranom za životinje ili hranom za životinje iz prijelaznog razdoblja koja ispunjava prehrambene potrebe životinje u različitim fazama njezina razvoja; restriktivna hranidba ne dopušta se u stočarskoj proizvodnji osim ako je to opravdano zbog veterinarskih razloga;
|
|
(c)
|
stoka se ne smije držati u uvjetima koji mogu uzrokovati anemiju ili na prehrani koja može uzrokovati anemiju;
|
|
(d)
|
u postupcima tovljenja uvijek se poštuju normalni hranidbeni modeli za svaku vrstu te se poštuje dobrobit životinja u svakoj fazi uzgojnog procesa; šopanje je zabranjeno;
|
|
(e)
|
uz izuzetak svinja, peradi i pčela, stoka ima stalan pristup ispaši kad god to omogućavaju uvjeti ili ima stalan pristup vlaknastoj krmi;
|
|
(f)
|
ne smiju se upotrebljavati pospješivači rasta ni umjetne aminokiseline;
|
|
(g)
|
životinje koje još sišu moraju se po mogućnosti hraniti majčinim mlijekom u minimalnom razdoblju koje utvrđuje Komisija u skladu s člankom 14. stavkom 3. točkom (a); mliječni nadomjesci koji sadržavaju kemijski sintetizirane sastojke ili sastojke biljnog podrijetla ne smiju se upotrebljavati tijekom tog razdoblja;
|
|
(h)
|
krmiva biljnog, algalnog, životinjskog ili kvaščanog podrijetla moraju biti ekološka:
|
|
(i)
|
neekološka krmiva biljnog, algalnog, životinjskog ili kvaščanog podrijetla, krmiva mikrobnog ili mineralnog podrijetla, dodaci hrani za životinje i pomoćna sredstva u preradi mogu se upotrebljavati samo ako su odobreni u skladu s člankom 24. za upotrebu u ekološkoj proizvodnji.
|
1.4.2 Ispaša
1.4.2.1 Ispaša na ekološkom zemljištu
Ne dovodeći u pitanje točku 1.4.2.2., životinje iz ekološkog uzgoja pasu na ekološkom zemljištu. Međutim, životinje iz neekološkog uzgoja mogu se voditi na ekološku ispašu u ograničenom razdoblju svake godine, pod uvjetom da su uzgojene na način prihvatljiv za okoliš na zemljištu koje se podupire u okviru članaka 23., 25., 28., 30., 31. i 34. Uredbe (EU) br. 1305/2013 te da nisu prisutne na ekološkom zemljištu u isto vrijeme kad i životinje iz ekološkog uzgoja.
1.4.2.2 Ispaša na zajedničkom zemljištu i sezonsko preseljenje radi ispaše
|
1.4.2.2.1
|
Životinje iz ekološkog uzgoja mogu biti na ispaši na zajedničkom zemljištu pod sljedećim uvjetima:
|
(a)
|
zajedničko zemljište najmanje tri godine nije tretirano proizvodima ili tvarima koji nisu odobreni za upotrebu u ekološkoj proizvodnji;
|
|
(b)
|
sve životinje iz neekološkog uzgoja koje se koriste zajedničkim zemljištem uzgojene su na način prihvatljiv za okoliš na zemljištu koje se podupire u okviru članaka 23., 25., 28., 30., 31. i 34. Uredbe (EU) br. 1305/2013;
|
|
(c)
|
svi stočni proizvodi dobiveni od životinja iz ekološkog uzgoja koji su proizvedeni tijekom razdoblja u kojem su te životinje bile na ispaši na zajedničkom zemljištu ne smatraju se ekološkim proizvodima, osim ako se može dokazati da su bile primjereno odvojene od životinja iz neekološkog uzgoja.
|
|
|
1.4.2.2.2
|
Tijekom razdoblja sezonskog preseljenja radi ispaše životinje iz ekološkog uzgoja mogu pasti na neekološkom zemljištu kada se premještaju s jedne površine za ispašu na drugu. Tijekom tog razdoblja životinje iz ekološkog uzgoja drži se odvojeno od ostalih životinja. Konzumacija neekološke hrane za životinje u obliku trave i druge vegetacije koju životinje pasu dopušta se:
|
(a)
|
najviše 35 dana računajući odlazak na sezonsku ispašu i povratak sa sezonske ispaše; ili
|
|
(b)
|
do najviše 10 % ukupnoga godišnjeg unosa hrane izračunanog kao postotak suhe tvari u hrani za životinje poljoprivrednog podrijetla.
|
|
1.4.3 Hrana za životinje iz prijelaznog razdoblja
1.4.3.1 Za poljoprivredna gospodarstva koja proizvode stoku iz ekološkog uzgoja:
|
(a)
|
u prosjeku najviše 25 % unosa obroka hrane za životinje može sadržavati hranu za životinje iz prijelaznog razdoblja iz druge godine prijelaza. Taj se postotak može povećati na 100 % ako ta hrana za životinje iz prijelaznog razdoblja dolazi iz gospodarstva u kojem se drži stoka; i
|
|
(b)
|
najviše 20 % ukupne prosječne količine hrane za životinje kojom se hrani stoka može potjecati iz ispaše ili iz košnje trajnih pašnjaka ili parcela s trajnim krmnim biljem ili iz proteinskih usjeva posijanih u okviru ekološkoga gospodarenja zemljištima u prvoj godini prijelaza, pod uvjetom da su ta zemljišta dio samoga gospodarstva.
|
Ako se za hranidbu upotrebljavaju obje vrste hrane za životinje iz prijelaznog razdoblja iz točaka (a) i (b), ukupni kombinirani postotak takve hrane za životinje ne smije premašiti postotak utvrđen u točki (a).
1.4.3.2 Vrijednosti navedene u točki 1.4.3.1. izračunavaju se godišnje kao postotak suhe tvari u hrani za životinje biljnog podrijetla.
1.5 Zdravstvena zaštita
1.5.1 Sprečavanje bolesti
1.5.1.1 Sprečavanje bolesti temelji se na selekciji pasmina i sojeva, praksama upravljanja uzgojem životinja, visokokvalitetnoj hrani za životinje, njihovoj tjelesnoj aktivnosti, primjerenoj gustoći populacije te odgovarajućem i primjerenom smještaju koji se održava u higijenskim uvjetima.
1.5.1.2 Mogu se upotrebljavati imunološki veterinarsko-medicinski proizvodi.
1.5.1.3 Kemijski sintetizirani alopatski veterinarsko-medicinski proizvodi, uključujući antibiotike i boluse sintetiziranih alopatskih kemijskih molekula, ne smiju se upotrebljavati za preventivno liječenje.
1.5.1.4 Ne smiju se upotrebljavati tvari za pospješivanje rasta ili proizvodnje (uključujući antibiotike, kokcidiostatike i druge umjetne pomoćne tvari za svrhu pospješivanja rasta) te hormoni i slične tvari radi kontrole reprodukcije ili za druge namjene (npr. indukciju ili sinkronizaciju estrusa).
1.5.1.5 Na životinje podrijetlom iz neekoloških proizvodnih jedinica primjenjuju se posebne mjere kao što su pregledi ili razdoblja karantene, ovisno o lokalnim okolnostima.
1.5.1.6 Samo oni proizvodi za čišćenje i dezinfekciju u zgradama i objektima za držanje životinja koji su odobreni u skladu s člankom 24. za upotrebu u ekološkoj proizvodnji upotrebljavaju se u tu svrhu.
1.5.1.7 Smještaj, torovi, oprema i pribor moraju biti pravilno očišćeni i dezinficirani kako bi se izbjegla unakrsna zaraza i razvoj organizama prijenosnika bolesti. Fekalije, mokraća i nepojedena ili razlivena hrana uklanjaju se onoliko često koliko je to potrebno kako bi se miris sveo na najmanju moguću mjeru i spriječilo privlačenje kukaca ili glodavaca. Sredstva protiv glodavaca, koja se upotrebljavaju samo u klopkama, te proizvodi i tvari odobreni u skladu s člancima 9. i 24. za upotrebu u ekološkoj proizvodnji mogu se upotrebljavati za uklanjanje kukaca i drugih štetnih organizama u zgradama i drugim objektima u kojima se drži stoka.
1.5.2 Veterinarsko liječenje
1.5.2.1 Ako životinje obole ili se ozlijede unatoč preventivnim mjerama kojima se osigurava zdravlje životinja, odmah ih se liječi.
1.5.2.2 Bolesti se liječe odmah kako bi se izbjeglo da životinje pate. Ako je upotreba fitoterapeutskih, homeopatskih i drugih proizvoda neprimjerena, mogu se upotrebljavati, kada je to nužno i pod strogim uvjetima te pod nadzorom veterinara, kemijski sintetizirani alopatski veterinarsko-medicinski proizvodi, uključujući antibiotike. Osobito se određuju ograničenja u pogledu tijeka liječenja i karencije.
1.5.2.3 Krmivima mineralnog podrijetla odobrenima u skladu s člankom 24. za upotrebu u ekološkoj proizvodnji, dodacima hrani za životinje odobrenima u skladu s člankom 24. za upotrebu u ekološkoj proizvodnji te fitoterapeutskim i homeopatskim proizvodima daje se prednost u odnosu na liječenje kemijski sintetiziranim alopatskim veterinarsko-medicinskim proizvodima, uključujući antibiotike, pod uvjetom da je njihov terapijski učinak djelotvoran za dotičnu vrstu životinje i za bolest kojoj je takvo liječenje namijenjeno.
1.5.2.4 S izuzetkom cijepljenja, liječenja zbog parazita i obveznih programa iskorjenjivanja, ako životinja ili skupina životinja primi više od tri terapije liječenja kemijski sintetiziranim alopatskim veterinarsko-medicinskim proizvodima, uključujući antibiotike, unutar 12 mjeseci, ili više od jedne terapije liječenja ako je njihov reproduktivni ciklus kraći od godine dana, ni dotične životinje ni proizvodi koji se iz tih životinja dobivaju ne smiju se prodavati kao ekološki proizvodi, a životinje podliježu prijelaznim razdobljima iz točke 1.2.
1.5.2.5 Karencija između posljednjeg davanja kemijski sintetiziranog alopatskog veterinarsko-medicinskog proizvoda, uključujući antibiotik, životinji u uobičajenim uvjetima upotrebe i proizvodnje ekološki proizvedenih prehrambenih proizvoda od te životinje dvostruko je dulja od karencije iz članka 11. Direktive 2001/82/EZ i traje najmanje 48 sati.
1.5.2.6 Dopuštena su liječenja u vezi sa zaštitom zdravlja ljudi i životinja koja su uvedena na temelju zakonodavstva Unije.
1.6 Smještaj i uzgojne prakse
1.6.1 Izolacija, grijanje i ventilacija objekta osiguravaju da protok zraka, razina prašine, temperatura, relativna vlažnost zraka i koncentracija plina budu unutar granica kojima se osigurava dobrobit životinja. U objektu se mora osigurati obilna prirodna ventilacija i ulazak svjetlosti.
1.6.2 Nastamba za stoku nije obvezna u područjima s odgovarajućim klimatskim uvjetima koji životinjama omogućuju da žive na otvorenom. U takvim slučajevima životinje moraju imati pristup natkrivenim prostorima ili sjenovitim područjima kako bi ih se zaštitilo od nepovoljnih vremenskih uvjeta.
1.6.3 Gustoća populacije u objektima mora biti takva da osigurava udobnost, dobrobit i ispunjava potrebe svojstvene vrsti životinje te osobito ovisi o vrsti, pasmini i dobi životinja. Njome se vodi računa i o etološkim potrebama životinja koje osobito ovise o veličini skupine i spolu životinja. Gustoćom se osigurava dobrobit životinja tako da im se pruža dovoljno prostora da prirodno stoje, kreću se, jednostavno legnu, da se okrenu, njeguju, zauzimaju sve prirodne položaje tijela i čine sve prirodne kretnje kao što je rastezanje i lamatanje krilima.
1.6.4 Poštuju se minimalna površina za zatvorena i otvorena područja, kao i tehničke pojedinosti u vezi sa smještajem, utvrđeni u provedbenim aktima iz članka 14. stavka 3.
1.6.5 Površine na otvorenom mogu biti djelomično natkrivene. Trijemovi se ne smatraju otvorenim površinama.
1.6.6 Ukupna gustoća populacije ne smije premašiti granicu od 170 kg organskog dušika godišnje po hektaru poljoprivredne površine.
1.6.7 Za određivanje primjerene gustoće stoke iz točke 1.6.6. nadležno tijelo utvrđuje broj grla ekvivalentan ograničenju iz točke 1.6.6., u skladu s vrijednostima koje su utvrđene u posebnim zahtjevima za uzgoj pojedinih vrsta životinja.
1.6.8 Ne smiju se upotrebljavati kavezi, odjeljci i podovi bez nagiba pri uzgoju bilo koje vrste stoke.
1.6.9 Ako se stoka zbog veterinarskih razloga liječi pojedinačno, drži se u prostorima s punim podom koji mora biti prekriven slamom ili odgovarajućom steljom. Životinji se mora omogućiti lako okretanje i udobno ležanje u punoj dužini.
1.6.10 Stoka iz ekološkog uzgoja ne smije se uzgajati u toru na vrlo mokrom ili močvarnom tlu.
1.7 Dobrobit životinja
1.7.1 Sve osobe koje drže životinje i koje postupaju sa životinjama tijekom prijevoza i klanja moraju posjedovati potrebna osnovna znanja i vještine u vezi sa zdravstvenim potrebama i dobrobiti životinja te su morale sudjelovati u odgovarajućem osposobljavanju, kako se posebice zahtijeva Uredbom Vijeća (EZ) 1/2005 (1) i Uredbom Vijeća (EZ) br. 1099/2009 (2) u svrhu osiguravanja pravilne primjene pravila iz ove Uredbe.
1.7.2 Uzgojnim praksama, uključujući gustoću populacije te uvjete smještaja, osigurava se zadovoljenje razvojnih, fizioloških i etoloških potreba životinja.
1.7.3 Stoka mora imati stalni pristup površinama na otvorenom na kojima se životinje mogu kretati, po mogućnosti pašnjacima, kad god vremenski i sezonski uvjeti i stanje tla to dopuštaju, osim ako su na temelju zakonodavstva Unije uvedena ograničenja i obveze u vezi sa zaštitom zdravlja ljudi i životinja.
1.7.4 Broj stoke ograničen je kako bi se na najmanju moguću mjeru svela prekomjerna ispaša, izrovanost tla kopitima, erozija i onečišćenje koje uzrokuju životinje ili širenje njihova gnoja.
1.7.5 Zabranjeno je sapinjanje ili izolacija stoke, osim za pojedinačne životinje na ograničeno razdoblje i samo ako je to opravdano zbog veterinarskih razloga. Izolacija stoke može se samo odobriti, i to samo na ograničeno razdoblje, ako je ugrožena sigurnost radnikâ ili radi dobrobiti životinja. Nadležna tijela mogu odobriti sapinjanje stoke na poljoprivrednim gospodarstvima s najviše 50 životinja (isključujući mlade životinje) ako stoku nije moguće čuvati u skupinama primjerenima njihovim etološkim potrebama, pod uvjetom da imaju pristup pašnjacima tijekom razdoblja ispaše te da najmanje dvaput tjedno imaju pristup površinama na otvorenom kada ispaša nije moguća.
1.7.6 Trajanje prijevoza stoke svodi se na najmanju moguću mjeru.
1.7.7 Svaka patnja, bol i nelagoda izbjegavaju se i svode na najmanju moguću mjeru tijekom cjelokupnog života životinje, među ostalim i u trenutku klanja.
1.7.8 Ne dovodeći u pitanje razvoj zakonodavstva Unije o dobrobiti životinja, podrezivanje repa ovaca, obrezivanje kljunova, ako se obavlja u prva tri dana života, i odstranjivanje rogova iznimno se mogu dopustiti, ali samo u pojedinačnim slučajevima te samo ako se tim postupcima poboljšava zdravlje, dobrobit ili higijena stoke ili ako bi inače bila ugrožena sigurnost radnikâ. Odstranjivanje rožnih pupoljaka može se dopustiti samo u pojedinačnim slučajevima ako se time poboljšava zdravlje, dobrobit ili higijena stoke ili ako bi inače bila ugrožena sigurnost radnikâ. Nadležno tijelo odobrava te postupke samo ako je subjekt o njima obavijestio to nadležno tijelo te ih je propisno obrazložio i ako te postupke treba provoditi kvalificirano osoblje.
1.7.9 Svaka patnja životinja svodi se na najmanju moguću mjeru primjenom odgovarajućih anestetika i/ili analgetika te tako da svaku operaciju obavlja kvalificirano osoblje samo u najprimjerenijoj dobi životinje.
1.7.10 Fizička kastracija dopuštena je kako bi se održala kvaliteta proizvoda i tradicionalne metode uzgoja, ali samo pod uvjetima određenima u točki 1.7.9.
1.7.11 Ukrcavanje i iskrcavanje životinja obavlja se bez primjene bilo koje vrste električne ili druge bolne stimulacije za prisiljavanje životinja. Zabranjena je upotreba alopatskih sredstava za smirivanje prije ili tijekom prijevoza.
1.8 Priprema neprerađenih proizvoda
Ako je stoka predmet postupaka pripreme koji nisu prerada, opći zahtjevi utvrđeni u dijelu IV. točkama 1.2., 1.3., 1.4., 1.5. i 2.2.3. primjenjuju se mutatis mutandis na takve postupke.
1.9 Dodatna opća pravila
1.9.1 Za goveda, ovce, koze i kopitare
1.9.1.1 Hranidba
U pogledu hranidbe primjenjuju se sljedeća pravila:
|
(a)
|
najmanje 60 % hrane za životinje potječe sa samog poljoprivrednoga gospodarstva ili, ako to nije izvedivo ili takva hrana za životinje nije dostupna, proizvodi se u suradnji s drugim ekološkim proizvodnim jedinicama ili proizvodnim jedinicama iz prijelaznog razdoblja i subjektima iz sektora hrane za životinje koji upotrebljavaju hranu za životinje i krmiva iz te iste regije. Taj postotak podiže se na 70 % od 1. siječnja 2023.;
|
|
(b)
|
životinje imaju pristup pašnjacima radi ispaše kad god to uvjeti dopuštaju;
|
|
(c)
|
neovisno o točki (b), muška goveda starija od godine dana imaju pristup ispaši ili površini na otvorenom;
|
|
(d)
|
može se odstupiti od obveze osiguravanja površina na otvorenom tijekom zimskih mjeseci ako životinje imaju pristup pašnjacima tijekom razdoblja ispaše i kada sustav zimskog smještaja životinjama omogućuje slobodno kretanje;
|
|
(e)
|
sustavi uzgoja temelje se na najvećoj mogućoj upotrebi ispaše prema dostupnosti pašnjaka u različitim razdobljima godine;
|
|
(f)
|
najmanje 60 % suhe tvari u dnevnim obrocima čine vlaknasta krma, svježa ili suha krma ili silaža. Za životinje koje se upotrebljavaju za proizvodnju mlijeka taj se postotak može smanjiti na 50 % u razdoblju od najviše tri mjeseca tijekom rane laktacije.
|
1.9.1.2 Smještaj i uzgojne prakse
U pogledu smještaja i uzgojnih praksi primjenjuju se sljedeća pravila:
|
(a)
|
nastambe imaju glatke, ali ne skliske podove;
|
|
(b)
|
nastambe imaju udobnu, čistu, suhu i dovoljno veliku površinu za ležanje ili odmaranje koja se sastoji od čvrste konstrukcije bez letvica. Na površini za odmaranje osigurava se široka stelja nastrta materijalom za stelju. Stelja se sastoji od slame ili drugog prikladnog prirodnog materijala. Stelja se može oplemeniti i obogatiti bilo kojim mineralnim proizvodom koji je odobren u skladu s člankom 24. kao gnojivo ili poboljšivač tla za upotrebu u ekološkoj proizvodnji;
|
|
(c)
|
neovisno o članku 3. stavku 1. prvom podstavku točki (a) i članku 3. stavku 1. drugom podstavku Direktive Vijeća 2008/119/EZ (3) zabranjen je smještaj teladi u pojedinačne odjeljke nakon dobi od jednog tjedna, osim za pojedinačne životinje na ograničeno razdoblje i samo ako je to opravdano zbog veterinarskih razloga;
|
|
(d)
|
kad se tele zbog veterinarskih razloga liječi pojedinačno, drži ga se u prostorima s punim podom i prekrivenim steljom od slame. Teletu se mora omogućiti lako okretanje i udobno ležanje u punoj dužini.
|
1.9.2 Za jelensku divljač
1.9.2.1 Hranidba
U pogledu hranidbe primjenjuju se sljedeća pravila:
|
(a)
|
najmanje 60 % hrane za životinje potječe sa samog poljoprivrednoga gospodarstva ili, ako to nije izvedivo ili takva hrana za životinje nije dostupna, proizvodi se u suradnji s drugim ekološkim proizvodnim jedinicama ili proizvodnim jedinicama u prijelaznom razdoblju i subjektima iz sektora hrane za životinje koji upotrebljavaju hranu za životinje i krmiva iz te iste regije. Taj postotak podiže se na 70 % od 1. siječnja 2023.;
|
|
(b)
|
životinje imaju pristup pašnjacima radi ispaše kad god to uvjeti dopuštaju;
|
|
(c)
|
može se odstupiti od obveze osiguravanja površina na otvorenom tijekom zimskih mjeseci u slučajevima ako životinje imaju pristup pašnjacima tijekom razdoblja ispaše i kada sustav zimskog smještaja životinjama omogućuje slobodno kretanje;
|
|
(d)
|
sustavi uzgoja temelje se na najvećoj mogućoj upotrebi ispaše prema dostupnosti pašnjaka u različitim razdobljima godine;
|
|
(e)
|
najmanje 60 % suhe tvari u dnevnim obrocima čine vlaknasta krma, svježa ili suha krma ili silaža. Za ženke jelenske divljači koje se uzgajaju za proizvodnju mlijeka taj se postotak može smanjiti na 50 % u razdoblju od najviše tri mjeseca tijekom rane laktacije;
|
|
(f)
|
prirodna ispaša mora biti osigurana u toru tijekom razdoblja vegetacije. Nisu dopušteni torovi u kojima se tijekom razdoblja vegetacije ne može omogućiti hranidba ispašom;
|
|
(g)
|
hranidba je dopuštena samo u slučaju manjka ispaše zbog loših vremenskih uvjeta;
|
|
(h)
|
životinjama uzgajanima u toru mora se osigurati čista i svježa voda. Ako nije dostupan prirodan izvor vode koji je lako pristupačan životinjama, moraju se osigurati mjesta za pojenje.
|
1.9.2.2 Smještaj i uzgojne prakse
U pogledu smještaja i uzgojnih praksi primjenjuju se sljedeća pravila:
|
(a)
|
jelenskoj divljači moraju se osigurati mjesta za skrivanje, skloništa i ograde gdje se životinje ne mogu ozlijediti;
|
|
(b)
|
u torovima za obične jelene životinje se moraju moći valjati u blatu kako bi se osiguralo timarenje kože i regulaciju tjelesne temperature;
|
|
(c)
|
sve nastambe imaju glatke, ali ne skliske podove;
|
|
(d)
|
sve nastambe imaju udobnu, čistu, suhu te dovoljno veliku površinu za ležanje ili odmaranje koja se sastoji od pune konstrukcije bez letvica. Na površini za odmaranje osigurava se široka stelja nastrta materijalom za stelju. Stelja se sastoji od slame ili drugog prikladnog prirodnog materijala. Stelja se može oplemeniti i obogatiti bilo kojim mineralnim proizvodom koji je odobren u skladu s člankom 24. kao gnojivo ili poboljšivač tla za upotrebu u ekološkoj proizvodnji;
|
|
(e)
|
mjesta za hranidbu moraju se postaviti na područjima zaštićenima od vremenskih uvjeta te moraju biti pristupačna i životinjama i osobama koje se za njih brinu. Tlo na mjestu za hranidbu mora se učvrstiti, a naprava za hranidbu mora biti opremljena krovom;
|
|
(f)
|
ako se ne može osigurati stalan pristup hrani za životinje, mjesta za hranidbu moraju se osmisliti tako da se sve životinje mogu istodobno hraniti.
|
1.9.3 Za svinje
1.9.3.1 Hranidba
U pogledu hranidbe primjenjuju se sljedeća pravila:
|
(a)
|
najmanje 30 % hrane za životinje potječe sa samog poljoprivrednoga gospodarstva ili, ako to nije izvedivo ili takva hrana za životinje nije dostupna, proizvodi se u suradnji s drugim ekološkim proizvodnim jedinicama ili proizvodnim jedinicama u prijelaznom razdoblju i subjektima iz sektora hrane za životinje koji upotrebljavaju hranu za životinje i krmiva iz te iste regije;
|
|
(b)
|
vlaknasta krma, svježa ili sušena krma ili silaža dodaju se dnevnom obroku;
|
|
(c)
|
ako poljoprivrednici ne mogu dobiti proteinsko krmivo isključivo iz ekološke proizvodnje i ako je nadležno tijelo potvrdilo da ekološko proteinsko krmivo nije dostupno u dovoljnoj količini, neekološko proteinsko krmivo može se upotrebljavati do 31. prosinca 2025., pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:
|
i.
|
nije dostupno u ekološkom obliku;
|
|
ii.
|
proizvedeno je ili pripremljeno bez kemijskih otapala;
|
|
iii.
|
njegova upotreba ograničena je na hranidbu prasadi do 35 kg težine posebnim proteinskim spojevima; i
|
|
iv.
|
najviši postotak koji se po razdoblju od 12 mjeseci odobrava za te životinje ne smije premašiti 5 %. Izračunava se postotak suhe tvari u hrani za životinje poljoprivrednog podrijetla.
|
|
1.9.3.2 Smještaj i uzgojne prakse
U pogledu smještaja i uzgojnih praksi primjenjuju se sljedeća pravila:
|
(a)
|
sve nastambe imaju glatke, ali ne skliske podove;
|
|
(b)
|
nastambe imaju udobnu, čistu, suhu i dovoljno veliku površinu za ležanje ili odmaranje koja se sastoji od pune konstrukcije bez letvica. Na površini za odmaranje osigurava se široka stelja nastrta materijalom za stelju. Stelja se sastoji od slame ili drugog prikladnog prirodnog materijala. Stelja se može oplemeniti i obogatiti bilo kojim mineralnim proizvodom koji je odobren u skladu s člankom 24. kao gnojivo ili poboljšivač tla za upotrebu u ekološkoj proizvodnji;
|
|
(c)
|
stalno je namještena postelja napravljena od slame ili drugog prikladnog materijala čija je veličina dovoljna da sve svinje u toru mogu istodobno leći tako da zauzimaju najviše moguće prostora;
|
|
(d)
|
krmače se drže u skupinama, s iznimkom posljednjih stadija suprasnosti i tijekom sisanja, a u tom se razdoblju krmači mora omogućiti slobodno kretanje po njezinu toru te se njezino kretanje smije ograničiti samo u kratkim razdobljima;
|
|
(e)
|
ne dovodeći u pitanje nijedan dodatan zahtjev u vezi sa slamom, nekoliko dana prije očekivanog prasenja krmačama se osigurava dovoljna količina slame ili drugog prikladnog prirodnog materijala kako bi mogle napraviti gnijezdo;
|
|
(f)
|
na površinama na kojima se svinje kreću omogućuje im se izbacivanje izmeta i rovanje. Za rovanje se mogu upotrebljavati različiti supstrati.
|
1.9.4 Za perad
1.9.4.1 Podrijetlo životinja
Kako bi se spriječila upotreba intenzivnih metoda uzgoja, perad se uzgaja dok ne dostigne minimalnu starost ili potječe od spororastućih sojeva peradi prilagođenih uzgoju na otvorenom.
Nadležno tijelo definira kriterije za spororastuće sojeve ili sastavlja popis tih sojeva, a te informacije dostavlja subjektima, drugim državama članicama i Komisiji.
Ako poljoprivrednik ne upotrebljava spororastuće sojeve peradi, najmanja dopuštena dob kod klanja je sljedeća:
|
(c)
|
49 dana za pekinške patke;
|
|
(d)
|
70 dana za ženke mošusne patke;
|
|
(e)
|
84 dana za mužjake mošusne patke;
|
|
(f)
|
92 dana za divlje patke;
|
|
(h)
|
140 dana za mužjake purana i guske za pečenje; i
|
1.9.4.2 Hranidba
U pogledu hranidbe primjenjuju se sljedeća pravila:
|
(a)
|
najmanje 30 % hrane za životinje potječe sa samog poljoprivrednoga gospodarstva ili, ako to nije izvedivo ili takva hrana za životinje nije dostupna, proizvodi se u suradnji s drugim ekološkim proizvodnim jedinicama ili proizvodnim jedinicama u prijelaznom razdoblju i subjektima iz sektora hrane za životinje koji upotrebljavaju hranu za životinje i krmiva iz te iste regije;
|
|
(b)
|
vlaknasta krma, svježa ili sušena krma ili silaža dodaju se dnevnom obroku;
|
|
(c)
|
ako poljoprivrednici ne mogu dobiti proteinsko krmivo isključivo iz ekološke proizvodnje za vrste peradi i ako je nadležno tijelo potvrdilo da ekološko proteinsko krmivo nije dostupno u dovoljnoj količini, neekološko proteinsko krmivo može se upotrebljavati do 31. prosinca 2025., pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:
|
i.
|
nije dostupno u ekološkom obliku;
|
|
ii.
|
proizvedeno je ili pripremljeno bez kemijskih otapala;
|
|
iii.
|
njegova upotreba ograničena je na hranidbu mlade peradi posebnim proteinskim spojevima; i
|
|
iv.
|
najviši postotak koji se po razdoblju od 12 mjeseci odobrava za te životinje ne premašuje 5 %. Izračunava se postotak suhe tvari u hrani za životinje poljoprivrednog podrijetla.
|
|
1.9.4.3 Dobrobit životinja
Zabranjeno je čupanje perja sa žive peradi.
1.9.4.4 Smještaj i uzgojne prakse
U pogledu smještaja i uzgojnih praksi primjenjuju se sljedeća pravila:
|
(a)
|
najmanje jedna trećina površine poda mora biti puna, to jest konstrukcija nije napravljena od letvica niti je rešetkasta te je pokrivena materijalom za stelju poput slame, drvenih strugotina, pijeska ili treseta;
|
|
(b)
|
u peradarnicima za kokoši nesilice dovoljno velik dio površine poda namijenjenog kokošima dostupan je za prikupljanje ptičjeg izmeta;
|
|
(c)
|
stoka se uklanja iz nastambi između svakog turnusa uzgojene peradi. U tom se razdoblju zgrade i oprema čiste i dezinficiraju. Osim toga, po završetku svakog uzgojnog turnusa peradi, ograđen prostor za perad ostaje prazan tijekom razdoblja koje odrede države članice kako bi se bilju omogućilo da ponovno naraste. Ti zahtjevi ne primjenjuju se ako se perad ne uzgaja u turnusima, ne drži u ograđenim prostorima i slobodno se kreće tijekom dana;
|
|
(d)
|
perad ima pristup površini na otvorenom tijekom najmanje jedne trećine svojeg života. Međutim, kokoši nesilice i tovna perad imaju pristup površini na otvorenom tijekom najmanje jedne trećine svojeg života osim ako su uvedena privremena ograničenja na temelju zakonodavstva Unije;
|
|
(e)
|
od najranije praktički moguće dobi omogućava im se tijekom dana stalan pristup površinama na otvorenom kad god to dopuštaju fiziološki i fizički uvjeti, osim ako su uvedena privremena ograničenja na temelju zakonodavstva Unije;
|
|
(f)
|
odstupajući od točke 1.6.5., u slučaju rasplodne peradi i mladih kokoši starosti manje od 18 tjedana te ako su ispunjeni uvjeti iz točke 1.7.3. u pogledu ograničenjâ i obveza u vezi sa zaštitom zdravlja ljudi i životinja koji su uvedeni na temelju zakonodavstva Unije, a zbog kojih se rasplodnoj peradi i mladim kokošima starosti manje od 18 tjedana onemogućuje pristup površinama na otvorenom, trijemovi se smatraju površinama na otvorenom te su u takvim slučajevima ograđeni žičanom mrežom kojom se drugim pticama onemogućuje pristup.
|
|
(g)
|
površinama na otvorenom za perad omogućuje se da perad ima jednostavan pristup odgovarajućem broju korita za napajanje;
|
|
(h)
|
površine na otvorenom za perad moraju biti uglavnom obrasle vegetacijom.
|
|
(i)
|
u uvjetima kada, primjerice, zbog dugotrajnoga snježnog pokrivača ili sušnih vremenskih uvjeta nema dovoljno hrane na površini za slobodno kretanje peradi, dodatna hranidba vlaknastom krmom uključuje se u njihovu prehranu;
|
|
(j)
|
ako se perad drži u zatvorenom prostoru zbog ograničenja ili obveza uvedenih na temelju zakonodavstva Unije, ona mora stalno imati pristup dovoljnim količinama vlaknaste krme i prikladnom materijalu kako bi zadovoljila svoje etološke potrebe;
|
|
(k)
|
vodena perad ima pristup tekućici, ribnjaku, jezeru ili bazenu kad god to vremenski i higijenski uvjeti dopuštaju kako bi se poštovale posebne potrebe njihove vrste i zahtjevi za dobrobit životinja; kad vremenski uvjeti ne dopuštaju takav pristup, vodena perad ima pristup vodi u koju može uroniti glavu kako bi očistila perje;
|
|
(l)
|
prirodno svjetlo može se nadopuniti umjetnim sredstvima kako bi se osiguralo najviše 16 sati svjetla dnevno s neprekinutim noćnim trajanjem odmora bez umjetnog svjetla od najmanje osam sati;
|
|
(m)
|
ukupna korisna površina za tovljenje peradi u peradarnicima bilo koje proizvodne jedinice ne premašuje 1 600 m2;
|
|
(n)
|
u pojedinom odjeljku peradarnika dopušteno je držati najviše 3 000 kokoši nesilica.
|
1.9.5. Za kuniće
1.9.5.1 Hranidba
U pogledu hranidbe primjenjuju se sljedeća pravila:
|
(a)
|
najmanje 70 % hrane za životinje potječe sa samog poljoprivrednoga gospodarstva ili, ako to nije izvedivo ili takva hrana za životinje nije dostupna, proizvodi se u suradnji s drugim ekološkim proizvodnim jedinicama ili proizvodnim jedinicama u prijelaznom razdoblju i subjektima iz sektora hrane za životinje koji upotrebljavaju hranu za životinje i krmiva iz te iste regije;
|
|
(b)
|
kunići imaju pristup pašnjacima radi ispaše kad god to uvjeti dopuštaju;
|
|
(c)
|
sustavi uzgoja temelje se na najvećoj mogućoj upotrebi ispaše prema dostupnosti pašnjaka u različitim razdobljima godine;
|
|
(d)
|
kad nema dovoljno trave moraju se davati vlaknasta hrana, poput slame ili sijena. Krmno bilje čini najmanje 60 % prehrane.
|
1.9.5.2 Smještaj i uzgojne prakse
U pogledu smještaja i uzgojnih praksi primjenjuju se sljedeća pravila:
|
(a)
|
nastambe imaju udobnu, čistu, suhu i dovoljno veliku površinu za ležanje ili odmaranje koja se sastoji od pune konstrukcije bez letvica. Na površini za odmaranje osigurava se široka stelja nastrta materijalom za stelju. Stelja se sastoji od slame ili drugog prikladnog prirodnog materijala. Stelja se može oplemeniti i obogatiti bilo kojim mineralnim proizvodom koji je odobren u skladu s člankom 24. kao gnojivo ili poboljšivač tla za upotrebu u ekološkoj proizvodnji;
|
|
(b)
|
kunići se drže u skupinama;
|
|
(c)
|
na poljoprivrednim gospodarstvima koja se bave kunićarstvom upotrebljavaju se izdržljive pasmine prilagođene vanjskim uvjetima;
|
|
(d)
|
kunići imaju pristup:
|
i.
|
natkrivenom skloništu s tamnim mjestima za skrivanje;
|
|
ii.
|
vanjskom prostoru s vegetacijom, prema mogućnosti pašnjaku;
|
|
iii.
|
povišenoj platformi na kojoj mogu sjediti, bilo unutra ili vani;
|
|
iv.
|
materijalu za gnijezda za sve ženke koje doje.
|
|
1.9.6 Za pčele
1.9.6.1 Podrijetlo životinja
U pčelarstvu prednost se daje vrsti Apis mellifera i njezinim lokalnim ekotipovima.
1.9.6.2 Hranidba
U pogledu hranidbe primjenjuju se sljedeća pravila:
|
(a)
|
na kraju proizvodne sezone u košnicama se ostavljaju dovoljne zalihe meda i peludi kako bi pčele preživjele zimu;
|
|
(b)
|
pčelinje zajednice smiju se hraniti samo ako je opstanak zajednice ugrožen zbog klimatskih uvjeta. U takvim se slučajevima pčelinje zajednice hrani ekološkim medom, ekološkim šećernim sirupima ili ekološkim šećerom.
|
1.9.6.3 Zdravstvena zaštita
U pogledu zdravstvene zaštite primjenjuju se sljedeća pravila:
|
(a)
|
za potrebe zaštite okvira, košnica i saća, posebno od štetnih organizama, dopuštena su samo sredstva protiv glodavaca koja se upotrebljavaju u klopkama te odgovarajući proizvodi i tvari odobreni u skladu s člancima 9. i 24. za upotrebu u ekološkoj proizvodnji;
|
|
(b)
|
dopuštena je dezinfekcija pčelinjaka fizičkim sredstvima, na primjer parom ili neposrednim plamenom;
|
|
(c)
|
uništavanje trutovskog legla dopušteno je samo radi izoliranja zaraze parazitom Varroa destructor;
|
|
(d)
|
ako se unatoč svim preventivnim mjerama pčelinje zajednice razbole ili zaraze, odmah se moraju liječiti i prema potrebi premjestiti u pčelinjake u izolaciji;
|
|
(e)
|
u slučaju zaraze parazitom Varroa destructor mogu se upotrebljavati mravlja kiselina, mliječna kiselina, octena kiselina i oksalna kiselina, kao i mentol, timol, eukaliptol ili kamfor;
|
|
(f)
|
ako se liječenje provodi kemijski sintetiziranim alopatskim proizvodima, uključujući antibiotike, koji nisu proizvodi i tvari odobreni u skladu s člancima 9. i 24. za upotrebu u ekološkoj proizvodnji, tijekom cijelog razdoblja liječenja tretirane se pčelinje zajednice stavljaju u pčelinjake u izolaciji i sav se vosak zamjenjuje voskom iz ekološkog pčelarstva. Nakon toga na te se pčelinje zajednice primjenjuje prijelazno razdoblje od 12 mjeseci utvrđeno u točki 1.2.2.
|
1.9.6.4 Dobrobit životinja
U pogledu pčelarstva primjenjuju se sljedeća dodatna opća pravila:
|
(a)
|
zabranjeno je uništavanje pčela u saćima kao metoda povezana sa sakupljanjem proizvoda pčelarstva;
|
|
(b)
|
zabranjeno je sakaćenje poput rezanja krila pčelinjim maticama.
|
1.9.6.5 Smještaj i uzgojne prakse
U pogledu smještaja i uzgojnih praksi primjenjuju se sljedeća pravila:
|
(a)
|
pčelinjaci se postavljaju na područjima gdje je osigurana dostupnost izvora nektara i peludi koje čine prije svega ekološki uzgojeni usjevi ili, prema potrebi, samoniklo bilje ili šume ili usjevi kojima se upravlja na neekološki način, a tretirani su isključivo metodama koje imaju mali učinak na okoliš;
|
|
(b)
|
pčelinjaci se drže na dovoljnoj udaljenosti od izvora koji mogu dovesti do onečišćenja proizvoda pčelarstva ili loše utjecati na zdravlje pčela;
|
|
(c)
|
lociranje pčelinjaka takvo je da se unutar radijusa od 3 km od lokacije pčelinjaka izvori nektara i peluda prije svega sastoje od ekološki uzgojenih usjeva ili samoniklog bilja ili usjeva tretiranih metodama koje imaju mali učinak na okoliš, a ekvivalentne su onima predviđenima u člancima 28. i 30. Uredbe (EU) br. 1305/2013 koje ne mogu utjecati na ekološko obilježje pčelarske proizvodnje. Navedeni se zahtjev ne primjenjuje u razdoblju bez cvatnje ili kada su pčelinje zajednice u mirovanju;
|
|
(d)
|
košnice i materijali koji se upotrebljavaju u pčelarstvu u načelu se izrađuju od prirodnih materijala koji ne predstavljaju opasnost od onečišćenja okoliša ili proizvoda pčelarstva;
|
|
(e)
|
pčelinji vosak za nove osnove potječe iz ekoloških proizvodnih jedinica;
|
|
(f)
|
u košnicama se mogu upotrebljavati samo prirodni proizvodi kao što su propolis, vosak i biljna ulja;
|
|
(g)
|
sintetička kemijska sredstva za odbijanje insekata ne smiju se upotrebljavati tijekom vrcanja meda;
|
|
(h)
|
saća s leglom ne smiju se upotrebljavati za vrcanje meda;
|
|
(i)
|
pčelarstvo se ne smatra ekološkim ako se obavlja u regijama ili područjima koje su države članice odredile kao regije ili područja u kojima se ne može baviti ekološkim pčelarstvom.
|
Dio III.: Pravila proizvodnje za alge i životinje akvakulture
1. Opći zahtjevi
1.1 Aktivnosti se obavljaju na lokacijama koje nisu podložne onečišćenju proizvodima ili tvarima koje nisu odobrene za upotrebu u ekološkoj proizvodnji ili onečišćujućim tvarima koje bi ugrozile ekološku prirodu proizvoda.
1.2 Ekološke i neekološke proizvodne jedinice primjereno se odvajaju poštujući najmanje udaljenosti za odvajanje koje su odredile države članice ako je to primjenjivo. Takve se mjere odvajanja temelje na prirodnom stanju, odvojenim distribucijskim sustavima za vodu, udaljenostima, plimi i oseci te uzvodnoj i nizvodnoj lokaciji ekološke proizvodne jedinice. Proizvodnja algi i akvakulturna proizvodnja ne smatraju se ekološkima ako se odvijaju na lokacijama ili u područjima koja su tijela države članice odredila kao lokacije ili područja koja nisu prikladna za takve aktivnosti.
1.3 Za sve nove aktivnosti koje se prijavljuju za ekološku proizvodnju, a proizvode više od 20 tona proizvoda akvakulture godišnje potrebna je procjena utjecaja na okoliš primjerena proizvodnoj jedinici kako bi se utvrdili uvjeti u proizvodnoj jedinici i njezinu neposrednom okruženju te mogući učinci njezinih aktivnosti. Subjekt dostavlja procjenu utjecaja na okoliš kontrolnom tijelu ili kontrolnoj ustanovi. Sadržaj procjene utjecaja na okoliš temelji se na Prilogu IV. Direktivi 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4). Ako je proizvodna jedinica već podlijegala ekvivalentnoj procjeni, tada se ona može upotrebljavati u tu svrhu.
1.4 Ne dopušta se uništavanje mangrova.
1.5 Subjekt dostavlja plan održivog upravljanja razmjeran proizvodnoj jedinici za akvakulturu i berbu algi.
1.6 Plan se svake godine ažurira i u njemu se navode pojedinosti učinaka aktivnosti na okoliš i postupaka praćenja stanja okoliša koje treba provesti te se navodi popis mjera koje treba poduzeti radi smanjenja na najmanju moguću mjeru negativnih učinaka na neposredni vodeni i kopneni okoliš, uključujući, kada je to primjenjivo, ispuštanje nutrijenata u okoliš po proizvodnom ciklusu ili po godini. U planu se bilježe nadzor i popravak tehničke opreme.
1.7 Obrambene i preventivne mjere poduzete protiv grabežljivaca u skladu s Direktivom 92/43/EEZ i nacionalna pravila bilježe se u plan održivog upravljanja.
1.8 Plan upravljanja sastavlja se u koordinaciji sa susjednim subjektima ako je to primjenjivo.
1.9 Poslovni subjekti u području akvakulture i uzgoja algi, u okviru održivog plana upravljanja, sastavljaju raspored smanjivanja otpada koji treba uvesti na početku aktivnosti. Kada je to moguće, upotreba rezidualne topline ograničava se na energiju iz obnovljivih izvora.
1.10 Priprema neprerađenih proizvoda
Ako su alge ili životinje akvakulture predmet postupaka pripreme koji nisu prerada, na te postupke primjenjuju se mutatis mutandis opći zahtjevi utvrđeni u dijelu IV. točkama 1.2., 1.3., 1.4., 1.5. i 2.2.3.
2. Zahtjevi za alge
Uz opća pravila proizvodnje utvrđena u člancima 9., 10., 11. i 15. te, ako je relevantno, u odjeljku 1. ovog dijela, na ekološko sakupljanje i proizvodnju algi primjenjuju se pravila utvrđena u ovom odjeljku. Ta se pravila primjenjuju mutatis mutandis na proizvodnju fitoplanktona.
2.1 Prijelaz
2.1.1 Prijelazno razdoblje za proizvodnu jedinicu za sakupljanje algi traje šest mjeseci.
2.1.2 Prijelazno razdoblje za proizvodnu jedinicu za uzgoj algi traje šest mjeseci ili jedan puni proizvodni ciklus, ovisno o tome što je od toga dulje.
2.2 Pravila proizvodnje za alge
2.2.1 Sakupljanje divljih algi i njihovih dijelova smatra se ekološkom proizvodnjom pod uvjetom:
|
(a)
|
da su područja uzgoja prikladna sa zdravstvenog stajališta i imaju vrlo dobro ekološko stanje kako je određeno Direktivom 2000/60/EZ ili imaju kvalitetu ekvivalentnu:
|
—
|
proizvodnim zonama klasificiranima kao razred A i B u Uredbi (EZ) br. 854/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (5), do 13. prosinca 2019.; ili
|
|
—
|
pripadajućim klasifikacijskim područjima navedenima u provedbenim aktima koje je Komisija donijela u skladu s člankom 18. stavkom 8. Uredbe (EU) 2017/625, od 14. prosinca 2019.;
|
|
|
(b)
|
da sakupljanje ne utječe znatno na stabilnost prirodnog ekosustava ili na održanje vrste u području sakupljanja.
|
2.2.2 Kako bi se smatrao ekološkim, uzgoj algi odvija se u područjima čije su karakteristike u odnosu na okoliš i zdravstvo barem ekvivalentne onima iz točke 2.2.1. podtočke (a). Osim toga, primjenjuju se i sljedeća pravila proizvodnje:
|
(a)
|
u svim fazama proizvodnje, od sakupljanja mladih algi do berbe, upotrebljavaju se održive prakse;
|
|
(b)
|
da bi se osiguralo očuvanje bogate zalihe gena, mlade divlje alge redovito se sakupljaju kako bi se održala i povećala raznolikost zaliha koje potječu iz uzgoja u zatvorenim prostorima;
|
|
(c)
|
gnojiva se ne upotrebljavaju osim u zatvorenim objektima, i to samo ako su odobrena na temelju članka 24. za upotrebu u ekološkoj proizvodnji u tu svrhu.
|
2.3 Uzgoj algi
2.3.1 U uzgoju algi u moru upotrebljavaju se isključivo hranjive tvari koje se prirodno pojavljuju u okolišu ili potječu iz ekološke proizvodnje životinja akvakulture, po mogućnosti smještene u blizini kao dio sustava polikulture.
2.3.2 U kopnenim objektima u kojima se upotrebljavaju vanjski izvori hranjivih tvari, razina hranjivih tvari u ispusnoj vodi provjerljivo je ista ili niža od njihove razine u ulaznoj vodi. Smiju se upotrebljavati samo hranjive tvari biljnog ili mineralnog podrijetla odobrene u skladu s člankom 24. za upotrebu u ekološkoj proizvodnji.
2.3.3 Uzgojna gustoća ili operativni intenzitet evidentiraju se i njima se održava cjelovitost vodenog okoliša tako što se osigurava da se ne premašuje najveća količina algi koja se može podnijeti bez negativnih učinaka na okoliš.
2.3.4 Užad i druga oprema koja se upotrebljava za uzgoj algi ponovno se upotrebljava ili se reciklira kada je to moguće.
2.4 Održivo sakupljanje divljih algi
2.4.1 Na početku sakupljanja algi provodi se jednokratna procjena biomase.
2.4.2 U jedinici ili poslovnim prostorima vode se pisana izvješća kojima se subjektu omogućuje da utvrdi, a kontrolnom tijelu ili kontrolnoj ustanovi da provjeri, jesu li sakupljači dostavili samo divlje alge proizvedene u skladu s ovom Uredbom.
2.4.3 Sakupljanje se provodi na takav način da se sakupljenim količinama znatno ne utječe na stanje vodenog okoliša. Mjere poput tehnike sakupljanja, najmanjih veličina, dobi, reproduktivnih ciklusa ili veličine preostalih algi poduzimaju se kako bi se osigurala regeneracija algi i sprečavanje usputnog ulova.
2.4.4 Ako se alge sakupljaju na zajedničkoj ili dijeljenoj površini za sakupljanje, relevantno tijelo koje je imenovala dotična država članica stavlja na raspolaganje dokumentaciju kojom se pokazuje da je ukupno sakupljanje u skladu s ovom Uredbom.
3. Zahtjevi za životinje akvakulture
Uz opća pravila proizvodnje utvrđena u člancima 9., 10., 11. i 15. te, ako je relevantno, u odjeljku 1. ovog dijela, pravila utvrđena u ovom odjeljku primjenjuju se na ekološku proizvodnju vrsta riba, rakova, bodljikaša i školjkaša. Ta se pravila primjenjuju mutatis mutandis i na proizvodnju zooplanktona, mikroračića, kolnjaka, crva i drugih vodenih životinja koje se upotrebljavaju kao hrana za životinje.
3.1 Opći zahtjevi
3.1.1 Prijelaz
Sljedeća prijelazna razdoblja za proizvodne jedinice u akvakulturi primjenjuju se na sljedeće vrste objekata akvakulture, uključujući postojeće životinje akvakulture:
|
(a)
|
za objekte koji se ne mogu isušiti, očistiti i dezinficirati, prijelazno razdoblje od 24 mjeseca;
|
|
(b)
|
za objekte koji su isušeni ili stavljeni u stanje mirovanja, prijelazno razdoblje od 12 mjeseci;
|
|
(c)
|
za objekte koji su isušeni, očišćeni i dezinficirani, prijelazno razdoblje od šest mjeseci;
|
|
(d)
|
za objekte na otvorenim vodama, uključujući one u kojima se uzgajaju školjkaši, prijelazno razdoblje od tri mjeseca.
|
3.1.2 Podrijetlo životinja akvakulture
3.1.2.1 U pogledu podrijetla životinja akvakulture, primjenjuju se sljedeća pravila:
|
(a)
|
ekološka akvakultura temelji se na uzgoju mlađi koja potječe od ekološki uzgojenog matičnog jata i iz ekoloških proizvodnih jedinica;
|
|
(b)
|
upotrebljavaju se lokalno uzgojene vrste i u njihovu se uzgoju potiče dobivanje sojeva koji su bolje prilagođeni uvjetima proizvodnje, čime se osiguravaju dobro zdravlje i dobrobit životinja te dobra iskorištenost izvora hrane za životinje. Nadležnom tijelu ili, prema potrebi, kontrolnom tijelu ili kontrolnoj ustanovi dostavlja se dokumentacija o njihovu podrijetlu i tretmanu;
|
|
(c)
|
biraju se vrste koje su izdržljive i mogu se uzgajati, a da ne uzrokuju znatnu štetu divljim stokovima;
|
|
(d)
|
za potrebe mriještenja, na gospodarstvo se mogu unijeti ulovljene divlje životinje ili životinje neekološke akvakulture samo u propisno opravdanim slučajevima kad nije dostupan ekološki rasplod ili kad se u proizvodnu jedinicu uvodi novi genetski fond radi mriještenja nakon što je nadležno tijelo dalo odobrenje, s ciljem poboljšanja prikladnosti genetskog fonda. Takve se životinje drže u skladu s ekološkim upravljanjem najmanje tri mjeseca prije nego što ih se može upotrijebiti za rasplod. Za životinje koje se nalaze na Crvenom popisu ugroženih vrsta IUCN-a, odobrenje za upotrebu ulovljenih divljih primjeraka može se dodijeliti samo u okviru programâ za očuvanje koje priznaje relevantno javno tijelo nadležno za očuvanje;
|
|
(e)
|
za potrebe uzgoja, sakupljanje juvenilnih divljih životinja akvakulture specifično je ograničeno na sljedeće slučajeve:
|
i.
|
prirodan priljev ličinki riba ili rakova te juvenilnih životinja prilikom punjenja vodom ribnjaka, kaveznih sustava i zatvorenih sustava;
|
|
ii.
|
ponovno popunjavanje fonda ribljom mlađi divljih vrsta ili ličinkama rakova onih vrsta koje se ne nalaze na Crvenom popisu ugroženih vrsta IUCN-a u intenzivnom uzgoju životinja akvakulture unutar močvarnih područja, kao što su ribnjaci s bočatom vodom, plimna područja i obalne lagune, pod sljedećim uvjetima:
|
—
|
ponovno popunjavanje fonda u skladu je s mjerama upravljanja koje su odobrila relevantna nadležna tijela radi osiguravanja održivog iskorištavanja dotičnih vrsta, i
|
|
—
|
životinje se hrane isključivo hranom za životinje koja je prirodno dostupna u okolišu.
|
|
Odstupajući od točke (a), države članice mogu u svrhu daljnjeg uzgoja odobriti da se u ekološku proizvodnu jedinicu uvede najviše 50 % neekoloških juvenilnih životinja onih vrsta koje nisu razvijene kao ekološke u Uniji do 1. siječnja 2021., pod uvjetom da se barem posljednjim dvjema trećinama trajanja proizvodnog ciklusa upravlja u okviru ekološkog upravljanja. Takvo odstupanje može se odobriti za razdoblje od najviše dvije godine i ne može se obnoviti.
U pogledu gospodarstava akvakulture izvan Unije, takvo odstupanje mogu odobriti samo kontrolna tijela ili kontrolne ustanove priznati u skladu s člankom 46. stavkom 1. za vrste koje nisu razvijene kao ekološke na državnom području zemlje u kojoj je smješteno gospodarstvo ni u Uniji. Takvo odstupanje može se odobriti za razdoblje od najviše dvije godine i ne može se obnoviti.
|
3.1.2.2 U pogledu rasploda primjenjuju se sljedeća pravila:
|
(a)
|
ne upotrebljavaju se hormoni i njihovi derivati;
|
|
(b)
|
ne upotrebljava se umjetna proizvodnja jednospolnih sojeva, osim ručnim sortiranjem, poticanje poliploidije, umjetna hibridizacija i kloniranje;
|
|
(c)
|
biraju se primjereni sojevi.
|
3.1.3 Hranidba
3.1.3.1 U pogledu hrane za ribe, rakove i bodljikaše primjenjuju se sljedeća pravila:
|
(a)
|
životinje se hrane hranom koja ispunjava njihove prehrambene potrebe u različitim fazama razvoja;
|
|
(b)
|
režimi hranidbe osmišljavaju se sa sljedećim prioritetima:
|
i.
|
zdravlje i dobrobit životinja;
|
|
ii.
|
visoka kvaliteta proizvoda, uključujući nutritivni sastav proizvoda kojim se osigurava visoka kvaliteta konačnoga jestivog proizvoda;
|
|
iii.
|
mali učinak na okoliš;
|
|
|
(c)
|
biljni dio hrane za životinje potječe iz ekološke proizvodnje, a dio hrane za životinje dobiven od vodenih životinja potječe iz ekološke akvakulture ili iz ribolova koji je certificiran kao održiv u okviru programa koji nadležno tijelo priznaje u skladu s načelima utvrđenima u Uredbi (EU) br. 1380/2013;
|
|
(d)
|
neekološka krmiva biljnog, životinjskog, algalnog ili kvaščanog podrijetla, krmiva mineralnog ili mikrobiološkog podrijetla, dodaci hrani za životinje i pomoćna sredstva u preradi upotrebljavaju se samo ako su odobrena na temelju ove Uredbe za upotrebu u ekološkoj proizvodnji.
|
|
(e)
|
ne smiju se upotrebljavati pospješivači rasta ni sintetičke aminokiseline.
|
3.1.3.2 U pogledu školjkaša i drugih vrsta koje ne hrane ljudi, već se hrane prirodnim planktonom primjenjuju se sljedeća pravila:
|
(a)
|
takve životinje koje filtriraju hranu iz vode zadovoljavaju sve svoje prehrambene potrebe iz prirode, osim juvenilnih životinja koje se uzgajaju u mrijestilištima i rastilištima;
|
|
(b)
|
područja za uzgoj prikladna su sa zdravstvenog stajališta i imaju vrlo dobro ekološko stanje kako je određeno Direktivom 2000/60/EZ ili dobro stanje okoliša kako je određeno Direktivom 2008/56/EZ ili imaju kvalitetu ekvivalentnu:
|
—
|
proizvodnim zonama klasificiranima kao razred A u Uredbi (EZ) br. 854/2004, do 13. prosinca 2019.; ili
|
|
—
|
pripadajućim klasifikacijskim područjima navedenima u provedbenim aktima koje je Komisija donijela u skladu s člankom 18. stavkom 8. Uredbe (EU) 2017/625, od 14. prosinca 2019.
|
|
3.1.3.3 Posebna pravila za hranu za mesojedne životinje akvakulture
Hrana za mesojedne životinje akvakulture nabavlja se prema sljedećim prioritetima:
|
(a)
|
ekološka hrana podrijetlom iz akvakulture;
|
|
(b)
|
riblje brašno i riblje ulje podrijetlom iz ostataka ekološke akvakulture prikupljenih od riba, rakova ili školjkaša;
|
|
(c)
|
riblje brašno, riblje ulje i krmivo ribljeg podrijetla dobiveni iz ostataka riba, rakova ili školjkaša već ulovljenih u održivom ribarstvu radi ljudske potrošnje;
|
|
(d)
|
riblje brašno, riblje ulje i krmivo ribljeg podrijetla dobiveni iz cijelih riba, rakova ili školjkaša ulovljenih u održivom ribarstvu koji se ne upotrebljavaju za ljudsku potrošnju;
|
|
(e)
|
ekološka krmiva biljnog ili životinjskog podrijetla; biljni materijal ne premašuje 60 % ukupnih sastojaka.
|
3.1.3.4 Posebna pravila za hranu za određene životinje akvakulture
Tijekom faze rasta, ribe u kopnenim vodama, mekušice i slatkovodne kozice te tropske slatkovodne ribe hrane se na sljedeći način:
|
(a)
|
hrane se hranom koja je prirodno dostupna u ribnjacima i jezerima;
|
|
(b)
|
ako izvori prirodne hrane iz točke (a) nisu dostupni u dovoljnim količinama, može se upotrebljavati ekološka hrana za životinje biljnog podrijetla, po mogućnosti sa samog uzgajališta, ili alge. Subjekti vode pisanu evidenciju o nužnosti upotrebe dodatne hrane za životinje;
|
|
(c)
|
ako se prirodna hrana za životinje dopunjuje u skladu s točkom (b):
|
i.
|
obrok hrane mekušica i velikih slatkovodnih kozica (Macrobrachium spp.) može sadržavati najviše 25 % ribljeg brašna i 10 % ribljeg ulja dobivenog iz održivog ribarstva;
|
|
ii.
|
obrok hrane pangaziusa (Pangasius spp.) može sadržavati najviše 10 % ribljeg brašna ili ribljeg ulja dobivenog iz održivog ribarstva.
|
|
3.1.4 Zdravstvena zaštita
3.1.4.1 Sprečavanje bolesti
U pogledu sprečavanja bolesti primjenjuju se sljedeća pravila:
|
(a)
|
sprečavanje bolesti temelji se na držanju životinja u optimalnim uvjetima primjerenim odabirom lokacije, uzimajući u obzir, između ostalog, zahtjeve vrsta u odnosu na dobru kvalitetu, protok i brzinu razmjene vode, optimalnim uređenjem gospodarstava, primjenom dobrih uzgojnih i upravljačkih praksi, među ostalim redovnim čišćenjem i dezinfekcijom prostora, visokokvalitetnom hranom za životinje, primjerenom gustoćom populacije te odabirom vrste i soja;
|
|
(b)
|
smiju se upotrebljavati imunološki veterinarski lijekovi;
|
|
(c)
|
u planu upravljanja zdravljem životinja navode se pojedinosti biosigurnosnih praksi i praksi za sprečavanje bolesti, uključujući pisani sporazum za savjetovanje o zdravlju, razmjerno proizvodnoj jedinici, s kvalificiranim službama za zdravlje životinja akvakulture koje posjećuju uzgajalište najmanje jedanput godišnje ili, u slučaju školjki i rakova, najmanje jedanput u dvije godine;
|
|
(d)
|
sustavi za držanje životinja, oprema i pribor moraju se pravilno čistiti i dezinficirati;
|
|
(e)
|
obraštajni organizmi uklanjaju se samo fizički ili ručno te, prema potrebi, vraćaju u more na određenoj udaljenosti od uzgajališta;
|
|
(f)
|
mogu se upotrebljavati samo tvari za čišćenje i dezinfekciju opreme i objekata koje su odobrene u skladu s člankom 24. za upotrebu u ekološkoj proizvodnji;
|
|
(g)
|
u pogledu mirovanja za objekte primjenjuju se sljedeća pravila:
|
i.
|
nadležno tijelo ili, prema potrebi, kontrolno tijelo ili kontrolna ustanova, određuje je li potrebno mirovanje objekta te određuje primjereno trajanje koje se provodi i dokumentira nakon svakog proizvodnog ciklusa u kaveznim sustavima na otvorenom moru;
|
|
ii.
|
ono nije obvezno za uzgoj školjkaša;
|
|
iii.
|
tijekom mirovanja, kavez ili druga struktura koja se upotrebljava za proizvodnju životinja akvakulture prazni se, dezinficira i ostavlja prazan prije sljedeće upotrebe;
|
|
|
(h)
|
prema potrebi, nepojedena riblja hrana, izmet i uginule životinje odmah se uklanjaju kako bi se izbjegao svaki rizik znatne štete u okolišu s obzirom na kvalitetu vode, na najmanju moguću mjeru svela opasnost od bolesti i izbjeglo privlačenje kukaca ili glodavaca;
|
|
(i)
|
ultraljubičasto svjetlo i ozon mogu se upotrebljavati samo u mrijestilištima i rastilištima;
|
|
(j)
|
za biološku kontrolu ektoparazita prednost se daje upotrebi riba čistača i upotrebi slatke vode, morske vode i otopina natrijeva klorida.
|
3.1.4.2 Veterinarsko liječenje
U pogledu veterinarskog liječenja primjenjuju se sljedeća pravila:
|
(a)
|
bolesti se odmah liječe kako bi se izbjegla patnja životinja. Ako je upotreba fitoterapeutskih, homeopatskih i drugih proizvoda neprimjerena, mogu se upotrebljavati, kada je to nužno te pod strogim uvjetima i pod nadzorom veterinara, kemijski sintetizirani alopatski veterinarsko-medicinski proizvodi uključujući antibiotike. Ako je to primjereno, određuju se ograničenja u pogledu tijeka liječenja i karencije;
|
|
(b)
|
dopuštena su liječenja u vezi sa zaštitom zdravlja ljudi i životinja koja su uvedena na temelju zakonodavstva Unije;
|
|
(c)
|
ako se unatoč preventivnim mjerama za osiguranje zdravlja životinja iz točke 3.1.4.1. pojavi zdravstveni problem, veterinarsko liječenje može se odvijati sljedećim redoslijedom:
|
i.
|
tvari dobivene iz bilja, životinja ili minerala u homeopatskoj otopini;
|
|
ii.
|
bilje i njegovi ekstrakti bez anestetskog učinka; i
|
|
iii.
|
tvari poput elemenata u tragovima, metala, prirodnih imunostimulatora ili odobrenih probiotika;
|
|
|
(d)
|
upotreba alopatskog liječenja ograničava se na dvije serije liječenja godišnje, uz izuzetak cijepljenja i obveznih planova iskorjenjivanja. Međutim, u slučajevima proizvodnog ciklusa koji traje manje od godine dana primjenjuje se ograničenje od jednog alopatskog liječenja. Ako se naznačena ograničenja za alopatsko liječenje premaše, dotične životinje akvakulture ne smiju se stavljati na tržište kao ekološki proizvodi;
|
|
(e)
|
upotreba liječenja protiv nametnika, koje ne uključuje obvezne programe kontrole koje provode države članice, ograničava se na dva puta godišnje ili jedanput godišnje u slučaju proizvodnog ciklusa koji traje manje od 18 mjeseci;
|
|
(f)
|
karencija za alopatsko veterinarsko liječenje i liječenje protiv nametnika u skladu s točkom (d), uključujući liječenje u okviru obveznih programa kontrole i iskorjenjivanja, dvostruko je dulja od karencije iz članka 11. Direktive 2001/82/EZ ili, ako to razdoblje nije navedeno, traje 48 sati;
|
|
(g)
|
svaka upotreba veterinarsko-medicinskih proizvoda prijavljuje se nadležnom tijelu ili, prema potrebi, kontrolnom tijelu ili kontrolnoj ustanovi prije nego što se životinje stave na tržište kao ekološki proizvodi. Liječene životinje moraju biti jasno prepoznatljive.
|
3.1.5 Smještaj i uzgojne prakse
3.1.5.1 Zabranjeni su zatvoreni recirkulacijski proizvodni objekti za životinje akvakulture, uz izuzetak mrijestilišta i rastilišta ili objekata za uzgoj vrsta namijenjenih hranidbi u ekološkom uzgoju.
3.1.5.2 Umjetno grijanje ili rashlađivanje vode dopušteno je samo u mrijestilištima i rastilištima. Voda iz prirodnih bušotina može se upotrebljavati za grijanje ili rashlađivanje vode u svim fazama proizvodnje.
3.1.5.3. Uzgojni okoliš životinja akvakulture uređen je tako da se životinjama akvakulture, u skladu s posebnim potrebama njihovih vrsta, osigura:
|
(a)
|
dovoljno prostora radi njihove dobrobiti i odgovarajuća gustoća populacije utvrđena u provedbenim aktima iz članka 15. stavka 3.;
|
|
(b)
|
držanje u vodi dobre kvalitete, među ostalim s primjerenim protokom i brzinom razmjene vode, dovoljnim razinama kisika i uz održavanje niske razine metabolita;
|
|
(c)
|
držanje uz uvjete temperature i svjetla koji su u skladu sa zahtjevima pojedinih vrsta i vodeći računa o zemljopisnoj lokaciji.
Pri razmatranju učinaka gustoće populacije na dobrobit uzgojenih riba prati se i uzima u obzir stanje ribe (poput oštećenja peraja, ostalih ozljeda, prirasta, ponašanja i općeg zdravstvenog stanja) i kvaliteta vode.
U slučaju slatkovodne ribe, vrsta dna mora biti što sličnija prirodnim uvjetima.
U slučaju šarana i sličnih vrsta:
|
—
|
dno je prirodna zemlja,
|
|
—
|
za organsko i mineralno gnojenje ribnjaka i jezera upotrebljavaju se jedino gnojiva i poboljšivači tla koji su odobreni u skladu s člankom 24. za upotrebu u ekološkoj proizvodnji, s najvećom primjenom od 20 kg dušika po hektaru,
|
|
—
|
zabranjeni su tretmani koji uključuju sintetske kemikalije za suzbijanje hidrofita i biljnog obraštaja koji se mogu naći u proizvodnim vodama.
|
|
3.1.5.4 Vodeni kavezni sustavi moraju biti tako osmišljeni i izrađeni da osiguravaju stopu protoka i fizikalno-kemijske parametre kojima se čuva zdravlje i dobrobit životinja te udovoljava njihovim etološkim potrebama.
Moraju se poštovati posebne značajke proizvodnih sustava i kaveznih sustava za vrste ili skupine vrsta utvrđene u provedbenim aktima iz članka 15. stavka 3.
3.1.5.5 Uzgojne jedinice na kopnu moraju ispunjavati sljedeće uvjete:
|
(a)
|
kod protočnih sustava moguće je pratiti i kontrolirati brzinu protoka i kvalitetu ulazne i izlazne vode;
|
|
(b)
|
najmanje 10 % površine okoliša („kopneno-vodene dodirne površine”) pokriveno je prirodnom vegetacijom.
|
3.1.5.6 Kavezni sustavi na moru moraju ispunjavati sljedeće uvjete:
|
(a)
|
smješteni su tamo gdje su protok vode, dubina i brzina razmjene vode u vodenom stupcu dostatni za smanjivanje učinka na morsko dno i okolno more na najmanju moguću mjeru;
|
|
(b)
|
osmišljeni su, izrađeni i održavaju se vodeći računa o njihovoj izloženosti operativnom okružju.
|
3.1.5.7 Kavezni se sustavi osmišljavaju, smještaju i upotrebljavaju tako da je rizik od bijega sveden na najmanju moguću mjeru.
3.1.5.8 Ako ribe ili rakovi pobjegnu, poduzimaju se odgovarajuće mjere radi smanjenja učinka na lokalni ekosustav, a prema potrebi među ostalim i njihovo ponovno hvatanje. Vodi se evidencija.
3.1.5.9 Za uzgoj životinja akvakulture u ribnjacima, bazenima ili uzgojnim bazenima u nizu, uzgajališta moraju biti opremljena ili prirodnim filtrima, taložnicama, biološkim filtrima ili mehaničkim filtrima za sakupljanje otpadnih nutrijenata ili upotrebljavati alge ili životinje (školjkaše) koji doprinose poboljšanju kvalitete ispusnih voda. Praćenje ispusnih voda provodi se u redovitim razmacima i prema potrebi.
3.1.6 Dobrobit životinja
3.1.6.1 Sve osobe koje su uključene u držanje životinja akvakulture posjeduju nužna osnovna znanja i vještine u pogledu zdravstvenih potreba i dobrobiti tih životinja.
3.1.6.2 Postupanje sa životinjama akvakulture svodi se na najmanju moguću mjeru te se obavlja s velikom pažnjom. Upotrebljavaju se primjerena oprema i protokoli kako bi se izbjegao stres i fizičko oštećenje povezano s postupanjem. S matičnim se jatom postupa tako da se fizičko oštećenje i stres svedu na najmanju moguću mjeru i, prema potrebi, uz anesteziju. Postupci selektiranja po veličini svode se na najmanju moguću mjeru i primjenjuju se samo kada je to potrebno kako bi se osigurala dobrobit riba.
3.1.6.3 Na upotrebu umjetnog svjetla primjenjuju se sljedeća ograničenja:
|
(a)
|
za produljivanje prirodnog dnevnog svjetla ne smije se premašivati maksimum u odnosu na etološke potrebe, zemljopisne uvjete i opće zdravstveno stanje životinja; taj maksimum ne smije premašiti 14 sati na dan, osim za reproduktivne potrebe;
|
|
(b)
|
nagle promjene u intenzitetu svjetla izbjegavaju se u doba izmjene upotrebom svjetla koje se može prigušiti ili pozadinskog osvjetljenja.
|
3.1.6.4 Aeracija se dopušta da bi se osigurala dobrobit i zdravlje životinja. Mehanički aeratori po mogućnosti se pokreću energijom iz obnovljivih izvora.
3.1.6.5 Upotreba kisika dopuštena je samo u svrhe povezane sa zdravljem i dobrobiti životinja i u kritičnim fazama proizvodnje ili prijevoza te samo u sljedećim slučajevima:
|
(a)
|
u iznimnim slučajevima promjene temperature, pada atmosferskog tlaka ili slučajnog onečišćenja vode;
|
|
(b)
|
kod povremenih postupaka u upravljanju stokom kao što su uzorkovanje i razvrstavanje;
|
|
(c)
|
da bi se osiguralo preživljavanje stoka uzgajališta.
|
3.1.6.6 Poduzimaju se primjerene mjere kako bi se trajanje prijevoza životinja akvakulture svelo na najmanju moguću mjeru.
3.1.6.7 Sve patnje svode se na najmanju moguću mjeru tijekom cijelog života životinje, među ostalim i u trenutku ubijanja.
3.1.6.8 Zabranjuje se ablacija stapkastih očiju i sve slične prakse kao što su ligacija, incizija i štipanje.
3.1.6.9 Primjenjuju se tehnike usmrćivanja ribe kojima se osigurava trenutačan gubitak svijesti i neosjetljivost na bol. Postupanje prije usmrćivanja provodi se tako da se izbjegnu ozljede, a patnja i stres smanje što je više moguće. Pri izboru optimalnih metoda usmrćivanja uzimaju se u obzir razlike u izlovnim veličinama, vrstama te lokacijama proizvodnje.
3.2 Detaljna pravila za školjkaše
3.2.1 Podrijetlo sperme
U pogledu podrijetla sperme primjenjuju se sljedeća pravila:
|
(a)
|
u slučaju školjkaša može se upotrebljavati divlja sperma koja potječe izvan granica proizvodne jedinice, pod uvjetom da nema znatne štete za okoliš, da je to dopušteno lokalnim zakonodavstvom i da divlja sperma potječe iz:
|
i.
|
staništa za koja je malo vjerojatno da će preživjeti zimsko vrijeme ili ako su višak; ili
|
|
ii.
|
prirodnih nakupina sperme školjki i rakova na kolektorima;
|
|
|
(b)
|
za japansku kamenicu (Crassostrea gigas), prednost se daje stoku koji je selektivno uzgajan radi smanjenja mrijesta u divljini;
|
|
(c)
|
vodi se evidencija o tome kako, gdje i kada je sakupljena divlja sperma kako bi se omogućila sljedivost sve do područja sakupljanja;
|
|
(d)
|
divlja sperma može se prikupljati samo nakon što je nadležno tijelo za to dalo odobrenje.
|
3.2.2 Smještaj i uzgojne prakse
U pogledu smještaja i uzgojnih praksi primjenjuju se sljedeća pravila:
|
(a)
|
proizvodnja se može provoditi u istom vodenom području u kojem se ekološki uzgajaju ribe i alge u okviru sustava polikulture, što treba dokumentirati u planu održivog upravljanja. Školjkaši se mogu uzgajati i u polikulturi zajedno s puževima kao što su obalni pužići;
|
|
(b)
|
ekološka proizvodnja školjkaša odvija se unutar područja koja su ograničena stupovima, plutačama ili drugim jasnim oznakama te su prema potrebi ograđena mrežastim vrećama, kavezima ili drugim izrađenim sredstvima;
|
|
(c)
|
u ekološkim uzgajalištima školjki i rakova na najmanju se moguću razinu moraju svesti rizici za vrste koje su važne za očuvanje. Ako se upotrebljavaju mreže protiv grabežljivaca, moraju biti izrađene tako da ne škode pticama plivaricama.
|
3.2.3 Uzgoj
U pogledu uzgoja primjenjuju se sljedeća pravila:
|
(a)
|
uzgoj dagnji na konopima i s pomoću drugih metoda navedenih u provedbenim aktima iz članka 15. stavka 3. može se upotrebljavati u ekološkoj proizvodnji;
|
|
(b)
|
pridneni uzgoj školjkaša dopušten je samo ako to nema znatan učinak na okoliš na lokacijama sakupljanja i rasta. Studija i izvješće kojim se podupiru dokazi o minimalnom učinku na okoliš dodaju se kao zasebno poglavlje planu održivog upravljanja te ih subjekt prije početka aktivnosti dostavlja nadležnom tijelu ili, prema potrebi, kontrolnom tijelu ili kontrolnoj ustanovi.
|
3.2.4 Upravljanje
U pogledu upravljanja primjenjuju se sljedeća pravila:
|
(a)
|
u proizvodnji se upotrebljava gustoća populacije koja ne premašuje gustoću koja se upotrebljava za neekološki uzgojene školjkaše na dotičnom lokalitetu. Razvrstavanje, razrjeđivanje i prilagodbe gustoće populacije provode se u skladu s biomasom te kako bi se osigurala dobrobit životinja i visokokvalitetan proizvod;
|
|
(b)
|
obraštajni organizmi uklanjaju se fizičkim sredstvima ili ručno te, prema potrebi, vraćaju u more na određenoj udaljenosti od uzgajališta školjkaša. Školjkaši se jednom tijekom proizvodnog ciklusa mogu tretirati otopinom vapna radi suzbijanja kompetitivnih obraštajnih organizama.
|
3.2.5 Posebna pravila za uzgoj kamenica
Dopušta se uzgoj u vrećama na nogarima. Te ili druge strukture u kojima se nalaze kamenice postavljaju se tako da se izbjegne stvaranje potpune barijere uz obalu. Kamenice se pažljivo pozicioniraju na ležišta u odnosu na smjer plime i oseke radi optimiziranja proizvodnje. U proizvodnji se moraju ispunjavati zahtjevi utvrđeni u provedbenim aktima iz članka 15. stavka 3.
Dio IV.: Pravila proizvodnje prerađene hrane
Uz opća pravila proizvodnje utvrđena u člancima 9., 11. i 16., na ekološku proizvodnju prerađene hrane primjenjuju se pravila utvrđena u ovom dijelu.
1. Opći zahtjevi u pogledu proizvodnje prerađene hrane
1.1 Prehrambeni aditivi, pomoćna sredstva u preradi i druge tvari i sastojci koji se upotrebljavaju za preradu hrane te svi primijenjeni postupci prerade, poput dimljenja, moraju biti u skladu s načelima dobre proizvođačke prakse (6).
1.2 Subjekti koji proizvode prerađenu hranu uspostavljaju i ažuriraju primjerene postupke koji se temelje na sustavnom utvrđivanju kritičnih faza prerade.
1.3 Primjenom postupaka iz točke 1.2. osigurava se da su proizvedeni prerađeni proizvodi u svakom trenutku u skladu s ovom Uredbom.
1.4 Subjekti poštuju i provode postupke iz točke 1.2. te, ne dovodeći u pitanje članak 28., osobito:
|
(a)
|
poduzimaju mjere predostrožnosti;
|
|
(b)
|
provode prikladne mjere čišćenja, prate njihovu djelotvornost i vode evidenciju o tim radnjama;
|
|
(c)
|
jamče da se neekološki proizvodi ne stavljaju na tržište s oznakom koja upućuje na ekološku proizvodnju.
|
1.5 Prerađeni ekološki proizvodi, proizvodi iz prijelaznog razdoblja i neekološki proizvodi vremenski se ili prostorno pripremaju odvojeno jedni od drugih. Ako se u dotičnoj jedinici za pripremu pripremaju ili skladište ekološki proizvodi, proizvodi iz prijelaznog razdoblja i neekološki proizvodi, u bilo kojoj kombinaciji, subjekt:
|
(a)
|
o tome obavješćuje nadležno tijelo ili, prema potrebi, kontrolno tijelo ili kontrolnu ustanovu;
|
|
(b)
|
provodi radnje neprekidno dok se ne dovrši proizvodna serija, prostorno ili vremenski odvojeno od sličnih radnji koje se obavljaju na bilo kojoj drugoj vrsti proizvoda (ekološki proizvod, proizvod iz prijelaznog razdoblja ili neekološki proizvod);
|
|
(c)
|
skladišti ekološke proizvode, proizvode iz prijelaznog razdoblja i neekološke proizvode, prije i nakon radnji, tako da su prostorno ili vremenski odvojeni jedni od drugih;
|
|
(d)
|
stavlja na raspolaganje ažuriran upisnik svih radnji i prerađenih količina;
|
|
(e)
|
poduzima potrebne mjere kako bi se osigurala identifikacija serija i izbjeglo miješanje ili zamjena s ekološkim proizvodima, proizvodima iz prijelaznog razdoblja i neekološkim proizvodima;
|
|
(f)
|
provodi radnje na ekološkim proizvodima ili proizvodima iz prijelaznog razdoblja samo nakon primjerenog čišćenja proizvodne opreme.
|
1.6 Ne upotrebljavaju se proizvodi, tvari i tehnike s pomoću kojih se ponovno uspostavljaju svojstva izgubljena tijekom prerade i skladištenja ekološke hrane, ispravljaju posljedice nemarnosti u preradi ekološke hrane ili koji bi na neki drugi način mogli dovesti do pogrešnih zaključaka o pravoj prirodi proizvoda namijenjenih stavljanju na tržište kao ekološke hrane.
2. Detaljni zahtjevi u pogledu proizvodnje prerađene hrane
2.1 Na sastav prerađene ekološke hrane primjenjuju se sljedeći uvjeti:
|
(a)
|
proizvod se uglavnom proizvodi od sastojaka poljoprivrednog podrijetla ili proizvoda namijenjenih za prehrambene svrhe navedenih u Prilogu I.; u svrhu utvrđivanja je li proizvod proizveden uglavnom od tih proizvoda ne uzimaju se u obzir dodana voda i sol;
|
|
(b)
|
ekološki sastojak ne smije biti prisutan zajedno s istim sastojkom u neekološkom obliku;
|
|
(c)
|
sastojak iz prijelaznog razdoblja ne smije biti prisutan zajedno s istim sastojkom u ekološkom ili neekološkom obliku.
|
2.2 Upotreba određenih proizvoda i tvari u preradi hrane
|
2.2.1
|
U preradi hrane mogu se upotrebljavati samo oni prehrambeni aditivi, pomoćna sredstva u preradi i neekološki sastojci poljoprivrednog podrijetla koji su odobreni u skladu s člankom 24. ili člankom 25. za upotrebu u ekološkoj proizvodnji, kao i proizvodi i tvari iz točke 2.2.2., s izuzetkom proizvoda i tvari iz sektora vina na koje se primjenjuje dio VI. točka 2. te s izuzetkom kvasca na koji se primjenjuje dio VII. točka 1.3.
|
|
2.2.2
|
U preradi hrane mogu se upotrebljavati sljedeći proizvodi i tvari:
|
(a)
|
pripravci mikroorganizama i prehrambenih enzima koji se obično upotrebljavaju u preradi hrane, pod uvjetom da su prehrambeni enzimi koji se upotrebljavaju kao prehrambeni aditivi odobreni u skladu s člankom 24. za upotrebu u ekološkoj proizvodnji;
|
|
(b)
|
tvari i proizvodi definirani u članku 3. stavku 2. točki (c) i točki (d) podtočki i. Uredbe (EZ) br. 1334/2008 koji su označeni kao prirodne aromatične tvari ili prirodni aromatični pripravci u skladu s člankom 16. stavcima 2., 3. i 4. te uredbe;
|
|
(c)
|
boje za otiskivanje žigova na mesu i ljusci jaja u skladu s člankom 17. Uredbe (EZ) br. 1333/2008;
|
|
(d)
|
prirodne boje i prirodne tvari za premaze namijenjene tradicionalnom dekorativnom bojenju ljuske kuhanih jaja koje se proizvode s namjerom stavljanja na tržište u određenom razdoblju tijekom godine;
|
|
(e)
|
voda za piće i ekološka ili neekološka sol (s natrijevim kloridom ili kalijevim kloridom kao temeljnim sastojcima) koji se općenito upotrebljavaju u preradi hrane;
|
|
(f)
|
minerali (uključujući elemente u tragovima), vitamini, aminokiseline i mikronutrijenti, pod uvjetom:
|
i.
|
da se njihova upotreba u hrani za uobičajenu konzumaciju „izravno zakonski zahtijeva”, u smislu da se izravno zahtijeva odredbama prava Unije ili odredbama nacionalnog prava koje su u skladu s pravom Unije, a posljedica toga je da se hranu uopće ne može staviti na tržište kao hranu za uobičajenu konzumaciju ako ti minerali, vitamini, aminokiseline ili mikronutrijenti nisu dodani; ili
|
|
ii.
|
u pogledu hrane koja se stavlja na tržište kao hrana s određenim značajkama ili učincima u vezi sa zdravljem ili prehranom ili u vezi s potrebama specifičnih skupina potrošača:
|
—
|
u proizvodima iz članka 1. stavka 1. točaka (a) i (b) Uredbe (EU) br. 609/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (7), da je njihova upotreba odobrena tom uredbom i aktima donesenima na temelju članka 11. stavka 1. te uredbe za dotične proizvode, ili
|
|
—
|
u proizvodima koje uređuje Direktiva Komisije 2006/125/EZ (8), da je njihova upotreba odobrena tom direktivom.
|
|
|
|
|
2.2.3
|
Samo oni proizvodi za čišćenje i dezinfekciju koji su odobreni u skladu s člankom 24. za upotrebu u preradi upotrebljavaju se u tu svrhu.
|
|
2.2.4
|
Za potrebe izračuna iz članka 30. stavka 5. primjenjuju se sljedeća pravila:
|
(a)
|
određeni prehrambeni aditivi koji su odobreni u skladu s člankom 24. za upotrebu u ekološkoj proizvodnji izračunavaju se kao sastojci poljoprivrednog podrijetla;
|
|
(b)
|
pripravci i tvari iz točke 2.2.2. podtočaka (a), (c), (d), (e) i (f) ne ulaze u izračun sastojaka poljoprivrednog podrijetla;
|
|
(c)
|
kvasac i proizvodi od kvasca izračunavaju se kao sastojci poljoprivrednog podrijetla.
|
|
Dio V.: Pravila proizvodnje prerađene hrane za životinje
Uz opća pravila proizvodnje utvrđena u člancima 9., 11. i 17., na ekološku proizvodnju prerađene hrane za životinje primjenjuju se pravila utvrđena u ovom dijelu.
1. Opći zahtjevi u pogledu proizvodnje prerađene hrane za životinje
|
1.1
|
Dodaci hrani za životinje, pomoćna sredstva u preradi i druge tvari i sastojci koji se upotrebljavaju za preradu hrane za životinje te svi primijenjeni postupci prerade, kao što je dimljenje, moraju biti u skladu s načelima dobre proizvodne prakse.
|
|
1.2
|
Subjekti koji proizvode prerađenu hranu za životinje uspostavljaju i ažuriraju primjerene postupke koji se temelje na sustavnom utvrđivanju kritičnih faza prerade.
|
|
1.3
|
Primjenom postupaka iz točke 1.2. osigurava se da su proizvedeni prerađeni proizvodi u svakom trenutku u skladu s ovom Uredbom.
|
|
1.4
|
Subjekti poštuju i provode postupke iz točke 1.2. te, ne dovodeći u pitanje članak 28., osobito:
|
(a)
|
poduzimaju mjere predostrožnosti;
|
|
(b)
|
provode prikladne mjere čišćenja, prate njihovu djelotvornost i vode evidenciju o tim radnjama;
|
|
(c)
|
jamče da se neekološki proizvodi ne stavljaju na tržište s oznakom koja upućuje na ekološku proizvodnju.
|
|
|
1.5
|
Prerađeni ekološki proizvodi, proizvodi iz prijelaznog razdoblja i neekološki proizvodi vremenski se ili prostorno pripremaju odvojeno jedni od drugih. Ako se u dotičnoj jedinici za pripremu pripremaju ili skladište ekološki proizvodi, proizvodi iz prijelaznog razdoblja i neekološki proizvodi, u bilo kojoj kombinaciji, subjekt:
|
(a)
|
o tome obavješćuje kontrolno tijelo ili kontrolnu ustanovu;
|
|
(b)
|
provodi radnje neprekidno dok se ne dovrši proizvodna serija, prostorno ili vremenski odvojeno od sličnih radnji koje se obavljaju na bilo kojoj drugoj vrsti proizvoda (ekološki proizvod, proizvod iz prijelaznog razdoblja ili neekološki proizvod);
|
|
(c)
|
skladišti ekološke proizvode, proizvode iz prijelaznog razdoblja i neekološke proizvode prije i nakon radnji, tako da su prostorno ili vremenski odvojeni jedni od drugih;
|
|
(d)
|
stavlja na raspolaganje ažuriran upisnik svih radnji i prerađenih količina;
|
|
(e)
|
poduzima potrebne mjere kako bi se osigurala identifikacija serija i izbjeglo miješanje ili zamjena s ekološkim proizvodima, proizvodima iz prijelaznog razdoblja i neekološkim proizvodima;
|
|
(f)
|
provodi radnje na ekološkim proizvodima ili proizvodima iz prijelaznog razdoblja samo nakon primjerenog čišćenja proizvodne opreme.
|
|
2. Detaljni zahtjevi u pogledu proizvodnje prerađene hrane za životinje
|
2.1
|
Ekološka krmiva ili krmiva proizvedena u prijelaznom razdoblju ne smiju ući u sastav ekološkog proizvoda za prehranu životinja istodobno kad i ista krmiva proizvedena neekološkim sredstvima.
|
|
2.2
|
Sva krmiva koja se upotrebljavaju ili prerađuju u ekološkoj proizvodnji ne smiju biti prethodno prerađena s pomoću kemijski sintetiziranih otapala.
|
|
2.3
|
Samo se neekološka krmiva podrijetlom od bilja, algi, životinja ili kvasca, krmiva mineralnog podrijetla te dodaci hrani za životinje i pomoćna sredstva u preradi odobrena u skladu s člankom 24. za upotrebu u ekološkoj proizvodnji mogu upotrebljavati u preradi hrane za životinje.
|
|
2.4
|
Samo oni proizvodi za čišćenje i dezinfekciju koji su odobreni u skladu s člankom 24. za upotrebu u preradi upotrebljavaju se u tu svrhu.
|
Dio VI.: Vino
1. Područje primjene
|
1.1
|
Uz opća pravila proizvodnje utvrđena u člancima 9., 10., 11., 16. i 18., na ekološku proizvodnju proizvoda sektora vina kako je naveden u članku 1. stavku 2. točki (l) Uredbe (EU) br. 1308/2013 primjenjuju se i pravila utvrđena u ovom dijelu.
|
|
1.2
|
Primjenjuju se uredbe Komisije (EZ) br. 606/2009 (9) i (EZ) br. 607/2009 (10), osim ako je u ovom dijelu izričito navedeno drukčije.
|
2. Upotreba određenih proizvoda i tvari
|
2.1
|
Proizvodi iz sektora vina proizvode se od ekoloških sirovina.
|
|
2.2
|
Samo proizvodi i tvari koji su odobreni u skladu s člankom 24. za upotrebu u ekološkoj proizvodnji mogu se upotrebljavati za izradu proizvoda iz sektora vina, među ostalim i tijekom enoloških postupaka, procesa i načina obrade, podložno uvjetima i ograničenjima utvrđenima u Uredbi (EU) br. 1308/2013 i Uredbi (EZ) br. 606/2009, a posebno u Prilogu I.A potonjoj uredbi.
|
3. Enološki postupci i ograničenja
|
3.1
|
Ne dovodeći u pitanje odjeljke 1. i 2. ovog dijela i posebne zabrane i ograničenja predviđene u točkama 3.2., 3.3. i 3.4., dopušteni su samo enološki postupci, procesi i načini obrade, uključujući ograničenja predviđena u članku 80. i članku 83. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013, članku 3., člancima od 5. do 9. i člancima od 11. do 14. Uredbe (EZ) br. 606/2009 te u prilozima tim uredbama, koji su se upotrebljavali prije 1. kolovoza 2010.
|
|
3.2
|
Zabranjena je upotreba sljedećih enoloških postupaka, procesa i načina obrade:
|
(a)
|
djelomično koncentriranje postupkom hlađenja u skladu s dijelom I. odjeljkom B.1. točkom (c) Priloga VIII. Uredbi (EU) br. 1308/2013;
|
|
(b)
|
uklanjanje sumpornog dioksida fizikalnim postupcima u skladu s točkom 8. Priloga I.A Uredbi (EZ) br. 606/2009;
|
|
(c)
|
obrada elektrodijalizom kako bi se postigla stabilnost vina na tartarate u skladu s točkom 36. Priloga I.A Uredbi (EZ) br. 606/2009;
|
|
(d)
|
djelomična dealkoholizacija vina u skladu s točkom 40. Priloga I.A Uredbi (EZ) br. 606/2009;
|
|
(e)
|
obrada kationskim izmjenjivačima radi postizanja stabilnosti vina na tartarate u skladu s točkom 43. Priloga I.A Uredbi (EZ) br. 606/2009.
|
|
|
3.3
|
Dopuštena je upotreba sljedećih enoloških postupaka, procesa i načina obrade pod sljedećim uvjetima:
|
(a)
|
toplinska obrada u skladu s točkom 2. Priloga I.A Uredbi (EZ) br. 606/2009, pod uvjetom da temperatura ne premašuje 75 °C;
|
|
(b)
|
centrifugiranje i filtracija, s inertnim sredstvima za filtriranje ili bez njih, u skladu s točkom 3. Priloga I.A Uredbi (EZ) br. 606/2009, pod uvjetom da veličina pora nije manja od 0,2 mikrometra.
|
|
|
3.4
|
Sve izmjene uvedene nakon 1. kolovoza 2010. u vezi s enološkim postupcima, procesima i načinima obrade predviđenima u Uredbi (EZ) br. 1234/2007 ili Uredbi (EZ) br. 606/2009 mogu se primjenjivati na ekološku proizvodnju vina tek nakon što se te mjere kao odobrene uključe u ovaj odjeljak i, prema potrebi, nakon ocjene u skladu s člankom 24. ove Uredbe.
|
Dio VII.: Kvasci koji se upotrebljavaju kao hrana ili hrana za životinje
Uz opća pravila proizvodnje utvrđena u člancima 9., 11., 16., 17. i 19., na ekološku proizvodnju kvasaca koji se upotrebljavaju kao hrana ili hrana za životinje primjenjuju se pravila utvrđena u ovom dijelu.
1. Opći zahtjevi
|
1.1
|
Za proizvodnju ekološkog kvasca upotrebljavaju se samo ekološki proizvedeni supstrati. Međutim, do 31. prosinca 2023. dopušta se dodatak od najviše 5 % neekološkog ekstrakta kvasca ili autolizata u supstratu (izračunan u masi suhe tvari) za proizvodnju ekološkog kvasca ako subjekti nisu u mogućnosti pribaviti ekstrakt kvasca ili autolizat iz ekološke proizvodnje.
|
|
1.2
|
Ekološki kvasac ne smije biti prisutan u ekološkoj hrani ili hrani za životinje zajedno s neekološkim kvascem.
|
|
1.3
|
U proizvodnji, pripravcima i formulaciji ekološkog kvasca smiju se upotrebljavati sljedeći proizvodi i tvari:
|
(a)
|
pomoćna sredstva u preradi koja su odobrena u skladu s člankom 24. za upotrebu u ekološkoj proizvodnji;
|
|
(b)
|
proizvodi i tvari iz dijela IV. točke 2.2.2. podtočaka (a), (b) i (e).
|
|
|
1.4
|
Samo oni proizvodi za čišćenje i dezinfekciju koji su odobreni u skladu s člankom 24. za upotrebu u preradi upotrebljavaju se u tu svrhu.
|
(1) Uredba Vijeća (EZ) br. 1/2005 od 22. prosinca 2004. o zaštiti životinja tijekom prijevoza i s prijevozom povezanih postupaka i o izmjeni direktiva 64/432/EEZ i 93/119/EZ i Uredbe (EZ) br. 1255/97 (SL L 3, 5.1.2005., str. 1).
(2) Uredba Vijeća (EZ) br. 1099/2009 od 24. rujna 2009. o zaštiti životinja u trenutku usmrćivanja (SL L 303, 18.11.2009., str. 1.).
(3) Direktiva Vijeća 2008/119/EZ od 18. prosinca 2008. o utvrđivanju minimalnih uvjeta zaštite teladi (SL L 10, 15.1.2009., str. 7.).
(4) Direktiva 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (SL L 26, 28.1.2012., str. 1.).
(5) Uredba (EZ) br. 854/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o utvrđivanju posebnih pravila organizacije službenih kontrola proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih prehrani ljudi (SL L 139, 30.4.2004., str. 206.).
(6) Dobra proizvođačka praksa kako je definirana u članku 3. točki (a) Uredbe Komisije (EZ) br. 2023/2006 od 22. prosinca 2006. o dobroj proizvođačkoj praksi za materijale i predmete koji dolaze u dodir s hranom (SL L 384, 29.12.2006., str. 75.)
(7) Uredba (EU) br. 609/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o hrani za dojenčad i malu djecu, hrani za posebne medicinske potrebe i zamjeni za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 92/52/EEZ, direktiva Komisije 96/8/EZ, 1999/21/EZ, 2006/125/EZ i 2006/141/EZ, Direktive 2009/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i uredbi Komisije (EZ) br. 41/2009 i (EZ) br. 953/2009 (SL L 181, 29.6.2013., str. 35.).
(8) Direktiva Komisije 2006/125/EZ od 5. prosinca 2006. o prerađenoj hrani na bazi žitarica i hrani za dojenčad i malu djecu (SL L 339, 6.12.2006., str. 16.).
(9) Uredba Komisije (EZ) br. 606/2009 od 10. srpnja 2009. o utvrđivanju određenih detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 479/2008 u pogledu kategorija proizvoda od vinove loze, enoloških postupaka i primjenjivih ograničenja (SL L 193, 24.7.2009., str. 1.).
(10) Uredba Komisije (EZ) br. 607/2009 od 14. srpnja 2009. o utvrđivanju određenih detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 479/2008 u pogledu zaštićenih oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla, tradicionalnih izraza, označavanja i prezentiranja određenih proizvoda u sektoru vina (SL L 193, 24.7.2009., str. 60.).
