(1)

Komisija je 22. studenoga 2017. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika za 2018. Posebna je pozornost posvećena europskom stupu socijalnih prava, koji su Europski parlament, Vijeće i Komisija proglasili 17. studenoga 2017. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 22. ožujka 2018. Komisija je 22. studenoga 2017. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (2) donijela i Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojem Belgija nije utvrđena kao jedna od država članica za koje je potrebno provesti detaljno preispitivanje. Istog je dana Komisija donijela i Preporuku za Preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja, koju je Europsko vijeće potvrdilo 22. ožujka 2018. Vijeće je 14. svibnja 2018. donijelo Preporuku o ekonomskoj politici europodručja (3) („Preporuka za europodručje”).

(2)

Kao država članica čija je valuta euro te s obzirom na blisku međusobnu povezanost ekonomija u ekonomskoj i monetarnoj uniji, Belgija bi trebala osigurati punu i pravodobnu provedbu Preporuke za europodručje, koja je navedena u preporukama od 1. do 3. u nastavku.

(3)

Izvješće za Belgiju za 2018. objavljeno je 7. ožujka 2018. U izvješću je ocijenjen napredak Belgije u smislu preporuka za pojedinu zemlju koje je Vijeće donijelo 11. srpnja 2017. (4), mjere poduzete kao odgovor na preporuke donesene prethodnih godina te napredak Belgije u ostvarenju njezinih nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020.

(4)

Belgija je 27. travnja 2018. dostavila svoj Nacionalni program reformi za 2018. i svoj Program stabilnosti za 2018. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa ocijenjena istodobno.

(5)

Pri programiranju u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova („ESI fondovi”) za razdoblje 2014. – 2020., u obzir su uzete relevantne preporuke za pojedine zemlje. Kako je predviđeno člankom 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5), ako je pri provedbi relevantnih preporuka Vijeća potrebna potpora, Komisija može zatražiti od države članice da preispita i predloži izmjene svojeg sporazuma o partnerstvu i relevantnih programa. Komisija je dostavila dodatne pojedinosti o tome kako bi iskoristila tu odredbu u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost ESI fondova povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem.

(6)

Belgija je trenutačno obuhvaćena preventivnim dijelom Pakta o stabilnosti i rastu te podliježe pravilu o dugu. Vlada u svojem Programu stabilnosti za 2018. planira postupno poboljšanje ukupnog salda s deficita od 1,0 % BDP-a 2017. na suficit od 0,1 % BDP-a 2021. Planira se da će se srednjoročni proračunski cilj, odnosno uravnoteženo stanje proračuna u strukturnom smislu, ostvariti do 2020. Međutim, ponovno izračunani strukturni saldo (6) i dalje upućuje na deficit od 0,2 % BDP-a u 2020. Prema Programu stabilnosti za 2018. očekuje se da će se udio duga opće države u BDP-u smanjiti na 94,6 % do 2021., nakon što je 2014. dosegnuo vrhunac od gotovo 107 % BDP-a te se 2017. smanjio na oko 103 % BDP-a. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije vjerodostojan je. Istodobno nisu precizirane mjere potrebne za potporu planiranim ciljevima u pogledu deficita od 2019. nadalje, čime će se, prema proljetnoj prognozi Komisije za 2018., doprinijeti predviđenom pogoršanju strukturnog salda 2019. ne bude li promjene u politikama.

(7)

Komisija je 23. svibnja 2018. objavila izvješće na temelju članka 126. stavka 3. UFEU-a jer Belgija 2017. nije ostvarila dovoljan napredak prema usklađenosti s referentnim mjerilom za smanjenje duga. Nakon razmatranja svih relevantnih čimbenika, budući da trenutačno ne postoje dovoljno čvrsti dokazi za donošenje zaključka o postojanju značajnog odstupanja u Belgiji 2017. te 2016. i 2017. kad se zajedno uzmu u obzir, u izvješću se nije mogao iznijeti konačan zaključak o tome je li kriterij duga kako je definiran u Ugovoru i Uredbi Vijeća (EZ) br. 1467/97 (7) ispunjen ili ne. Komisija će na temelju ex post podataka za 2018. ponovno ocijeniti usklađenost s referentnim mjerilom za smanjenje duga i rezultate ocjene objaviti u proljeće 2019.

(8)

U Programu stabilnosti za 2018. upućuje se na znatan učinak sigurnosnih mjera na proračun u 2017. i pružaju odgovarajući dokazi o opsegu i prirodi tih dodatnih proračunskih troškova. U skladu s podacima Komisije prihvatljivi dodatni rashodi za sigurnosne mjere u 2017. iznosili su 0,02 % BDP-a. Ti su dodatni rashodi predviđeni odredbama članka 5. stavka 1. i članka 6. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 1466/97 jer je ozbiljnost terorističke prijetnje neuobičajeni događaj, njezin je utjecaj na javne financije Belgije znatan, a održivost ne bi bila ugrožena ako se dopusti privremeno odstupanje od kretanja prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja. Stoga, kako bi se u obzir uzeli ti dodatni troškovi, smanjen je zahtjev u pogledu prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja za 2017.

(9)

Vijeće je 11. srpnja 2017. preporučilo Belgiji da osigura da stopa nominalnog rasta neto primarnih državnih rashoda (8) u 2018. ne premašuje 1,6 %, što odgovara godišnjoj strukturnoj prilagodbi od 0,6 % BDP-a. Istodobno je navedeno da će se u ocjeni nacrta proračunskog plana za 2018. i naknadnoj ocjeni proračunskih rezultata za 2018. morati uzeti u obzir da je cilj postići smjer fiskalne politike koji pridonosi jačanju postojećeg oporavka te osigurati održivost javnih financija Belgije. Nakon ocjene snage oporavka u Belgiji koju je Komisija izradila u okviru svojeg mišljenja o nacrtu proračunskog plana Belgije za 2018. i u kojoj se uzimaju u obzir izazovi održivosti s kojima se Belgija suočava, nije potrebno uzeti u obzir dodatne elemente u tom pogledu. Na temelju proljetne prognoze Komisije za 2018. postoji rizik značajnog odstupanja od preporučenog kretanja prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja u 2018. te u 2017. i 2018. kad se zajedno uzmu u obzir.

(10)

Budući da u Belgiji udio duga opće države u BDP-u premašuje 60 % i da predviđeni proizvodni jaz iznosi 0,4 %, stopa nominalnog rasta neto primarnih državnih rashoda 2019. ne bi smjela biti viša od 1,8 %, što odgovara godišnjoj strukturnoj prilagodbi od 0,6 % BDP-a u skladu sa zajednički dogovorenom matricom zahtjeva u okviru Pakta o stabilnosti i rastu. Ne bude li promjene u politikama, postoji rizik značajnog odstupanja od tog zahtjeva u 2019. te u 2018. i 2019. kad se zajedno uzmu u obzir. Na prvi se pogled predviđa da Belgija 2018. i 2019. neće poštovati pravilo o dugu. Općenito, Vijeće smatra da bi se od 2018. trebale poduzeti potrebne mjere kako bi se poštovale odredbe Pakta o stabilnosti i rastu. Bilo bi razborito sve neočekivane prihode iskoristiti za daljnje smanjenje udjela duga opće države.

(11)

Održivost javnih financija i dalje je izazov. Mirovinske reforme donesene 2015. bile su značajan korak za suočavanje s dugoročnim rizicima povezanima sa starenjem stanovništva, no Izvješće o starenju stanovništva iz 2018. upućuje na to da je dugoročno povećanje rashoda za mirovine i dugotrajnu skrb povezanih sa starenjem stanovništva veće nego što se prethodno očekivalo. Predviđa se da će se rashodi za mirovine do 2070. povećati za 2,9 postotnih bodova BDP-a, u odnosu na povećanje od 1,3 postotna boda do 2060. prema prethodnim podacima (i smanjenje od 0,1 postotnog boda BDP-a u prosjeku za Uniju). Stoga bi potpuna provedba vladina plana reformi mogla doprinijeti uklanjanju tih rizika. Osim toga, predviđa se da će se rashodi za dugotrajnu skrb do 2070. povećati s 2,3 % BDP-a, što je već iznad prosjeka Unije, na 4,0 % BDP-a. Smanjenje rascjepkanosti u organizacijskoj strukturi dugotrajne skrbi, koje proizlazi iz raspodjele nadležnosti među različitim razinama uprave, ima potencijal za povećanje učinkovitosti potrošnje u tom području.

(12)

U državi članici s federalnim uređenjem kao što je Belgija, u kojoj je velik dio ovlasti u pogledu potrošnje prenesen na podnacionalne vlasti, neophodno je djelotvorno usklađivanje proračuna. Kako bi se poboljšalo unutarnje usklađivanje i prenijela fiskalna komponenta Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji („Fiskalni ugovor”), federalna vlada te vlade regija i zajednica sklopile su 2013. sporazum o suradnji u cilju definiranja višegodišnje opće i pojedinačne fiskalne politike, koji bi nadziralo Visoko financijsko vijeće. Postignut je dogovor o pojedinačnim fiskalnim ciljevima koji se trebaju ostvariti do 2020., što je pozitivan korak. Međutim, i dalje nedostaje formalni dogovor o godišnjim fiskalnim ciljevima na svim razinama vlasti. Postignut je napredak u uspostavljanju dostatnih zaštitnih mjera u pogledu neovisnosti Visokog financijskog vijeća.

(13)

Postoji prostor za veću ulogu ograničenja potrošnje u fiskalnoj konsolidaciji. Ukupni iznos javnih rashoda kao postotak BDP-a veći je od prosjeka europodručja. Unatoč potencijalu javnih ulaganja da dugoročno potaknu rast, ona su prema europskim standardima niska, osobito u odnosu na ukupnu javnu potrošnju. Niska je razina javnog kapitala, a narušena je i kvaliteta javne infrastrukture. Revizijama rashoda može se doprinijeti pametnijoj raspodjeli rashoda i pružiti potpora konsolidaciji kojom se potiče rast. Na regionalnoj razini samo Flandrija planira uvesti pristup revizije rashoda u svoj proračunski postupak. Osim toga, ni jednu razinu vlasti u Belgiji trenutačno ne obvezuju nacionalna pravila o rashodima, uz iznimku gornje granice za potrošnju za zdravstvenu skrb. To je u suprotnosti sa sve prisutnijom praksom donošenja takvih pravila diljem Unije i sprečava fiskalnu konsolidaciju temeljenu na potrošnji. Osim toga, doprinosi za belgijski sustav osiguranja depozita ne ulažu se u posebni portfelj niskorizične imovine.

(14)

Unatoč povoljnom općem stanju belgijskih kućanstava u pogledu bogatstva, raspodjela duga i imovine kućanstava upućuje na određene nedostatke. Dulje trajanje razdoblja tijekom kojeg je cijena nekretnina rasla brže od raspoloživog dohotka kućanstava kao i stalan porast zaduženosti kućanstva nepovoljno su utjecali na financijsko sanje kućanstava. Makrobonitetna mjera usmjerena prvenstveno na otpornost bankarskog sektora provedena je u travnju 2018. kao odgovor na povećanje sistemskih rizika povezanih sa sektorom stambenih nekretnina. Nacionalni okvir za donošenja makrobonitetnih odluka u budućnosti bi se mogao poboljšati kako bi makrobonitetna tijela imala veću mogućnost za pravodobno uvođenje makrobonitetnih instrumenta. Cijene nekretnina trenutačno se čine blago precijenjenima.

(15)

Kako je navedeno u Preporuci za europodručje, sprječavanje agresivnog poreznog planiranja ključno je za sprečavanje narušavanja tržišnog natjecanja među poduzećima, pravedan tretman poreznih obveznika te zaštitu javnih financija. Zbog učinaka prelijevanja među državama članicama koji proizlaze iz strategija agresivnog poreznog planiranja poreznih obveznika zakonodavstvo Unije potrebno je dopuniti koordiniranim djelovanjem na razini nacionalnih politika. Bivši sustav poreznih odbitaka na temelju udjela u vlasničkom kapitalu zamijenjen je progresivnim sustavom. Novi sustav, koji ima istu progresivnu osnovicu kao i olakšica za rast i ulaganje predložena u zajedničkoj osnovici poreza na dobit, bit će ograničen na povećanje vlasničkog kapitala izračunano na temelju petogodišnjeg prosjeka. Tom izmjenom trebalo bi se pridonijeti proračunskoj neutralnosti reforme poreza na dobit, rješavajući pritom pitanje moguće uporabe sustava u agresivnom poreznom planiranju te i dalje smanjujući poticanje zaduživanja u odnosu na financiranje vlasničkim kapitalom. Iako je nepostojanje određenih pravila protiv zlouporabe predstavljalo razlog za zabrinutost, okvir za suzbijanje zlouporabe trenutačno je u pripremi. Riječ je o pozitivnom koraku. To će se djelovanje pomno pratiti kako bi se osiguralo da se novim pravilima obuhvate svi relevantni oblici zlouporabe. Na temelju nedavnih razmjena informacija Komisija će nastaviti konstruktivni dijalog u svrhu suzbijanja strategija agresivnog planiranja poreznih obveznika.

(16)

Zahvaljujući nedavnom gospodarskom rastu otvoren je velik broj radnih mjesta. Rast zaposlenosti u 2017. bio je snažan te je stopa nezaposlenosti sada blizu razine prije krize. Međutim, kad je riječ o stopi zaposlenosti stanovništva u dobi od 20 do 64 godine (68,5 % 2017.), Belgija nije na dobrom putu za postizanje cilja strategije Europa 2020. od 73,2 %. U pogledu sudjelovanja na tržištu rada skupina u nepovoljnom položaju ostvaren je ograničen napredak s obzirom na to da je neaktivnost i nezaposlenost uglavnom koncentrirana među niskokvalificiranim radnicima, osobama migrantskog podrijetla i radnicima starije dobi, što upućuje na to da strukturni čimbenici i čimbenici specifični za pojedine skupine otežavaju uključivanje na tržište rada. Konkretno, osobe migrantskog podrijetla, koje čine velik dio radno sposobnog stanovništva, i dalje se suočavaju s nepovoljnim ishodima na tržištu rada i stoga predstavljaju znatan neiskorišten potencijal. Stopa zaposlenosti osoba koje nisu rođene u EU-u 2016. je iznosila 49,1 %, što je za više od 20 postotnih bodova manje od stope zaposlenosti domaćeg stanovništva (razlika je bila još izraženija za žene). Poticajnim mjerama moglo bi se pomoći ljudima u nepovoljnom položaju, ali postoje određeni dokazi da te mjere nisu jednako učinkovite za sve skupine stanovništva. Iako su poduzete određene mjere za pomoć u integraciji novopristiglih migranata i borbu protiv diskriminacije, još uvijek postoji manjak koordinacije među područjima politika i političkim razinama za rješavanje pitanja uključivanja osoba migrantskog podrijetla na tržište rada. I dalje su prisutne velike regionalne razlike u rezultatima na tržištu rada.

(17)

Unatoč naporima da se smanji porezno opterećenje rada, za neke skupine, kao što su jednočlana kućanstva s prosječnim dohotkom i primatelji drugog dohotka, i dalje postoje značajne mjere odvraćanja od rada. Unatoč prethodnim mjerama porezno opterećenje za jednočlano kućanstvo s prosječnim dohotkom i dalje je bilo jedno od najviših u Uniji 2016. Rizik od zamke nezaposlenosti za osobe s niskim dohotkom (67 % prosječne plaće za jednočlano kućanstvo) također je jedan od najvećih u Uniji. I dalje je prisutna velika razina nepoticajnih poreznih mjera za primatelje drugog dohotka u kućanstvu, a to su uglavnom žene.

(18)

Stopa slobodnih radnih mjesta među najvišima je u Uniji, što upućuje na veliku razinu neusklađenosti vještina povezanu, među ostalim čimbenicima, s niskom mobilnosti i, posebno u dvojezičnoj regiji Bruxelles, neodgovarajućim jezičnim vještinama. Razina sudjelovanja u cjeloživotnom učenju je niska. Veća predanost kontinuiranom cjeloživotnom učenju pojedinaca i poslodavaca važna je radi osposobljavanja osoba za suočavanje s promjenama radnog mjesta.

(19)

Postignut je određeni napredak u pogledu jednakih mogućnosti za sudjelovanje u kvalitetnom općem i strukovnom osposobljavanju s obzirom na to da flamanska i francuska jezična zajednica zajednice postupno uvode reforme školstva. Međutim, unatoč dobrim prosječnim rezultatima u međunarodnim okvirima i dalje je prisutna velika i trajna nejednakost u obrazovanju. Obrazovni ishodi učenika u dobi od 15 godina upućuju na znatne razlike povezane sa socioekonomskim podrijetlom i migrantskim statusom. Razlike u rezultatima između flamanske i francuske jezične zajednice i nedovoljna zastupljenost skupina u nepovoljnom položaju među najuspješnijim učenicima u području znanosti, čitanja i matematike razlog su za zabrinutost. Velike razlike u rezultatima među školama idu ruku pod ruku s nejednakim mogućnostima obrazovanja. Udio visokoobrazovanih osoba je velik. Ipak, zabilježene su nejednakosti u pristupu kvalitetnom obrazovanju, nedostatak vještina i regionalne razlike. Udio osoba s diplomom u području znanosti, tehnologije i matematike među najnižima je u Uniji te nedostatak radne snage u tim područjima može postati velika prepreka za rast i inovacije. Premda manjak nastavnika izaziva zabrinutost, reforme u području obrazovanja nastavnika sporo napreduju. Potrebno je prilagoditi trajno stručno usavršavanje nastavnika. Flamanska i francuska jezična zajednica započele su velike reforme svojih obrazovnih sustava. Planiralo se da će se te reforme provesti tijekom sljedećeg desetljeća i nakon toga. Međutim, krajem 2017. Flandrija je odlučila odgoditi stupanje na snagu ključnih mjera tih reformi za jednu godinu. Učinak reformi i mjera uvelike će ovisiti o njihovoj učinkovitoj provedbi i praćenju.

(20)

Provedene su tek ograničene reforme za rješavanje pitanja restriktivnog regulatornog okvira u području usluga. Flandrija je deregulirala određeni broj obrtničkih zanimanja. Međutim, razina reguliranosti i dalje je visoka za neke profesionalne usluge. Zbog toga je u tim sektorima tržišno natjecanje slabo, s niskim stopama ulaska novih poduzeća na tržište. U građevinskom sektoru nametnuti su horizontalni sustavi odobrenja pristupa građevinskom tržištu, a postupak izdavanja građevinskih dozvola i dalje je složen unatoč mjerama donesenima proteklih godina. Stope fluktuacije u belgijskom građevinskom sektoru znatno su niže od prosjeka Unije, što može upućivati na to da u sektoru postoji problem nedostatnog tržišnog natjecanja. To utječe i na provedbu važnih infrastrukturnih projekata. Postoje i znatna ograničenja u području usluga željezničkog i cestovnog prijevoza. Nizak rast produktivnosti u belgijskom gospodarstvu uglavnom proizlazi iz niskog rasta produktivnosti u uslužnom sektoru. Regulatorna ograničenja također imaju negativne učinke prelijevanja na korisnike tih usluga, posebno u proizvodnom sektoru. Temeljitijim strukturnim reformama ključnih uslužnih sektora potaknuo bi se rast produktivnosti, koji je ključan za osiguravanje budući rast i održivost javnih financija.

(21)

Ostvaren je ograničen napredak i u pogledu funkcioniranja maloprodajnog sektora. Unatoč nedavnim reformama regulatorna ograničenja i dalje negativno utječu na uspješnost sektora i odvraćaju ulaganja. Cijene za razne kategorije proizvoda i dalje su veće nego u susjednim zemljama. Potrebno je uložiti više napora da bi poslovno okružje postalo kompetitivno i pogodovalo ulaganjima kako bi se potrošačima omogućio veći izbor proizvoda i niže cijene. Komisija je u travnju 2018. iznijela prijedlog najboljih praksi kako bi se usmjerile reforme maloprodajnog sektora u državama članicama.

(22)

Poduzetništvo u Belgiji i dalje bilježi loše rezultate unatoč određenim reformama u posljednjih nekoliko godina i najnovijim mjerama čiji učinak još nije ocijenjen. Poslovna je dinamika slaba, s obzirom na to da je stopa osnivanja poduzeća i dalje među najnižima u Europi te znatno niža od prosjeka Unije, uz nisku stopu izlaska poduzeća s tržišta. Osim toga, administrativno opterećenje za poduzeća i dalje je veliko, postupci su složeni, a razina regulatorne sigurnosti niska.

(23)

Belgija bilježi prosječne rezultate u području digitalnih javnih usluga. Unatoč dobrom općem položaju s obzirom na razvoj digitalnog gospodarstva, razina digitalnih javnih usluga nije veća od prosjeka. Zbog federalne strukture Belgije dolazi do posebnih poteškoća pri uspostavi usklađenih usluga e-uprave u cijeloj zemlji. Različiti sustavi koji nisu nužno interoperabilni uzrokuju gubitke zbog trenja. I dalje postoji ozbiljna zabrinutost u vezi s pravosudnim sustavom, posebno u pogledu kašnjenja postupaka, digitalizacije te pouzdanosti, usporedivosti i ujednačenosti sudskih podataka. Kasni se s provedbom inicijativa za digitalizaciju određenih sudskih usluga za sve sudove, kao što su e-Box ili e-Deposit. Međutim, dok god se taj jedinstveni programski sustav ne počne primjenjivati na svim sudovima, pouzdanost i usporedivost podataka o učinkovitosti sudskih postupaka i dalje će biti ograničena.

(24)

Unatoč najnovijim reformama belgijski porezni sustav i dalje je složen. Reformom poreza na dobit smanjit će se zakonske stope i pridonijeti pojednostavnjenju sustava. Međutim, i dalje postoje mnoga izuzeća i poticaji sa štetnim učinkom, na što upućuje trend rasta ukupnog iznosa poreznih olakšica. Mogućnost preusmjeravanja poreza na osnovice kojima se više doprinosi rastu mogla bi se i dalje koristiti. Prihodi od poreza koji se odnose na okoliš i dalje su među najnižima u Uniji. Zaista postoji znatan potencijal za istinsko „zeleno” preusmjeravanje oporezivanja, među ostalim rješavanjem pitanja povlaštenog tretmana službenih automobila, koji doprinose onečišćenju zraka, zagušenju prometa i emisijama stakleničkih plinova.

(25)

Postignut je ograničen napredak u rješavanju problema zagušenja prometa. Nedostatna javna ulaganja u infrastrukturu, porezni poticaji sa štetnim učinkom i izostanak tržišnog natjecanja u području usluga prijevoza negativno utječu na mobilnost te uzrokuju veliko zagušenje i sprečavaju rast produktivnosti. Zagušenje cestovnog prometa pogoršava se iz godine u godinu, što odvraća strana ulaganja i uzrokuje velike društvene, gospodarske i ekološke troškove. Najhitnija su pitanja dovršetak i nadogradnja infrastrukture željezničkog i cestovnog prometa, posebno oko i unutar Antwerpena i Bruxellesa. Postoje i znatna ograničenja u području usluga željezničkog i cestovnog prijevoza. Nadležna tijela mogu potaknuti učinkovitiju uporabu postojeće infrastrukture i preusmjeravanje s pojedinačnog prijevoza na kolektivnije alternative s niskom razinom emisija.

(26)

Komisija je u okviru europskog semestra 2018. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Hrvatske i objavila je u izvješću za Belgiju za 2018. Ocijenila je i Program stabilnosti za 2018. i Nacionalni program reformi za 2018. i mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Belgiji prethodnih godina. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socioekonomsku politiku u Belgiji, nego i njihovu usklađenost s pravilima i smjernicama Unije, a s obzirom na potrebu jačanja ukupnoga gospodarskog upravljanja u Uniji na način da se na razini Unije doprinosi budućim nacionalnim odlukama.

(27)

Uzimajući u obzir tu ocjenu, Vijeće je ispitalo Program stabilnosti za 2018. i njegovo je mišljenje (9) posebno navedeno u preporuci 1. u nastavku.

1.

2.

3.