7.6.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 195/1

(1)

Unija se temelji na zajedničkim vrijednostima i općim načelima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina, kako je utvrđeno u članku 2. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s člankom 3. Ugovora o Europskoj uniji cilj je Unije podržavati i promicati svoje vrijednosti.

(2)

Inspirirana tim vrijednostima Unija je uspjela ujediniti zemlje, zajednice i ljude u jedinstveni politički projekt kojim je omogućeno najdulje razdoblje mira u povijesti Europe tijekom kojeg su poticani socijalna stabilnost i gospodarski napredak. Države članice prihvatile su vrijednosti navedene u Ugovoru te su time uspostavile zajednički okvir koji tvori poseban europski način života i identitet te određuje položaj Unije na svjetskoj sceni.

(3)

Unija i njezine države članice suočene su s mnoštvom izazova, među kojima su populizam, ksenofobija, razdorni nacionalizam, diskriminacija, širenje lažnih vijesti i dezinformacija te izazov radikalizacije koja vodi u nasilni ekstremizam. Ti bi fenomeni mogli ozbiljno ugroziti temelje naših demokracija, narušiti povjerenje u vladavinu prava i demokratske institucije te oslabiti osjećaj pripadnosti unutar europskih društava i među njima.

(4)

Nedostatak svijesti o nastanku Unije, razlozima njezina osnivanja i osnovama njezina funkcioniranja otvara prostor za dezinformacije i sprečava stvaranje informiranog mišljenja o njezinim djelovanjima. Poznavanjem raznolikosti Unije i njezinih država članica podupiru se međusobno poštovanje, razumijevanje i suradnja unutar država članica i među njima.

(5)

Obrazovanje svih vrsta i na svim razinama i od najranije dobi ima ključnu ulogu u promicanju zajedničkih vrijednosti. Njime se pomaže osigurati socijalnu uključenost pružanjem poštene prilike i jednakih mogućnosti za uspjeh svakom djetetu. Obrazovanjem se građanima pruža mogućnost da postanu aktivni i kritički osviješteni te se produbljuje razumijevanje europskog identiteta.

(6)

Europski su čelnici na sastanku u okviru programa čelnika održanom u Göteborgu u studenome 2017. raspravljali o važnosti obrazovanja i kulture za budućnost Europe. Kao izvor informacija za tu raspravu poslužila je Komunikacija Komisije pod nazivom „Obrazovanjem i kulturom jačati europski identitet” (1), u kojoj se navodi da je „jačanje našeg europskog identiteta i dalje od presudne važnosti, a obrazovanjem i kulturom to se može osigurati na najbolji način”, a u kojoj je Komisija iznijela svoju viziju europskog prostora obrazovanja i predložila niz inicijativa.

(7)

Nakon sastanka čelnika održanog u Göteborgu Europsko vijeće u svojim je zaključcima od 14. prosinca 2017. naglasilo da su obrazovanje i kultura ključni za izgradnju uključivih i povezanih društava te za održavanje naše konkurentnosti (2).

(8)

Promicanje jednakosti, socijalne kohezije i aktivnoga građanstva jedan je od ciljeva okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja ET 2020. (3), koji se temelji na shvaćanju da bi se obrazovanjem trebalo promicati međukulturne kompetencije, demokratske vrijednosti i poštovanje temeljnih prava, sprečavati sve oblike diskriminacije i rasizma i boriti se protiv njih te osposobiti djecu, mlade i odrasle za pozitivnu komunikaciju s vršnjacima različitog podrijetla.

(9)

Europski su ministri obrazovanja 17. ožujka 2015. donijeli Parišku deklaraciju, u kojoj je utvrđena predanost država članica promicanju zajedničkih vrijednosti te unapređivanju kritičkog mišljenja, medijske pismenosti, uključivog obrazovanja i međukulturnog dijaloga. Iz odgovora primljenih u okviru javnog savjetovanja (4) na razini EU-a jasno je vidljivo da treba promicati uključivo obrazovanje. Samo 16 % ispitanika smatra da se obrazovanjem trenutačno postiže taj cilj; 95 % smatra da bi se obrazovanjem trebalo pomoći mladima da shvate važnost zajedničkih vrijednosti, a 98 % misli da Unija treba pomoći državama članicama u ostvarenju tog zadatka.

(10)

Anketa mreže Eurydice iz 2017. o građanskom odgoju i obrazovanju u školama u Europi pokazala je da je građanski odgoj trenutačno u središtu pozornosti u nekoliko europskih zemalja. Međutim, gotovo polovica zemalja još uvijek nema politiku uključivanja građanskog odgoja u inicijalno obrazovanje nastavnika. Nastavnike bi stoga trebalo podržati te ojačati njihov položaj mjerama za stvaranje otvorene kulture i okružja učenja, kao i za rad s raznolikim skupinama učenika kako bi mogli poučavati građanske kompetencije, prenositi zajedničku europsku baštinu, promicati zajedničke vrijednosti i biti uzor učenicima.

(11)

Radikalizacija koja vodi k nasilnom ekstremizmu i dalje je akutni problem u nekoliko država članica. Promicanje zajedničkih vrijednosti kao vektora socijalne kohezije i integracije, među ostalim putem obrazovnih politika, integralni je dio rješenja. Kako bi poduprla države članice u njihovim nastojanjima, Europska komisija je u srpnju 2017. uspostavila Skupinu na visokoj razini za borbu protiv radikalizacije (5), čiji je zadatak utvrditi mjere potpore, uključujući u području obrazovanja.

(12)

Najnovijim rezultatima istraživanja u okviru Međunarodnog programa za procjenu znanja i vještina učenika (PISA) te Pregleda obrazovanja i osposobljavanja za 2017. ističe se povezanost između nejednakosti u obrazovanju i socioekonomskog položaja učenika. Prema podacima programa PISA vjerojatnost da će učenici iz siromašnijih kućanstava imati lošije rezultate od svojih bogatijih kolega triput je veća, a vjerojatnost da će učenici migrantskog podrijetla imati slabije rezultate u usporedbi s ostalim učenicima više je nego dvostruka. Kako bi se spriječila marginalizacija mladih, neophodni su uključivi i pravični obrazovni sustavi kojima se potiču kohezivna društva, postavljaju temelji za aktivno građanstvo i poboljšava zapošljivost.

(13)

U Međunarodnom istraživanju građanskoga odgoja i obrazovanja 2016. Međunarodnog udruženja za vrednovanje obrazovnih postignuća navodi se da nacionalni i europski identitet mogu pozitivno koegzistirati te da nisu međusobno u suprotnosti. Istraživanjem se pokazalo i da su učenici s višom razinom građanskog znanja također bili skloniji izražavanju tolerantnijih stavova.

(14)

Istraživanja Eurobarometra ukazuju na iznimno nisku razinu znanja o Uniji. Prema istraživanju javnog mnijenja iz 2014. 44 % ljudi smatra da je njihovo razumijevanje funkcioniranja Unije ograničeno, dok istraživanje iz 2011. pokazuje da relativna većina smatra da nisu dobro informirani o Europskoj uniji. Isto je istraživanje pokazalo i da trećina ljudi ne zna točan broj država članica u Uniji. Istraživanje Eurobarometra iz 2017. pokazalo je da 89 % mladih Europljana misli da bi nacionalne vlade trebale osnažiti školsko obrazovanje o njihovim pravima i odgovornostima kao građana Unije. U najnovijem istraživanju Eurobarometra ističe se da 35 % ispitanika smatra usporedive obrazovne standarde najkorisnijima za budućnost Europe.

(15)

S obzirom na navedeno, bitno je da države članice ulože dodatni trud u nastavak provedbe svih ciljeva Pariške deklaracije iz 2015. Osobito je važno nastaviti promicati zajedničke vrijednosti koje su vektori kohezije i uključenosti, podupirati stvaranje participativnog okružja za učenje na svim razinama obrazovanja, poboljšati osposobljavanje nastavnika u području građanskog odgoja i raznolikosti te unapređivati medijsku pismenost i sposobnost kritičkog razmišljanja svih učenika.

(16)

Osiguranje učinkovitog jednakog pristupa kvalitetnom uključivom obrazovanju za sve učenike, uključujući učenike migrantskog podrijetla, učenike u nepovoljnom socioekonomskom položaju, učenike s posebnim potrebama i one s invaliditetom, u skladu s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom, neophodno je za izgradnju povezanijih društava. U nastojanju da se to postigne države članice mogu se koristiti postojećim instrumentima Unije koji uključuju program Erasmus+, europske strukturne i investicijske fondove, programe Kreativna Europa i Europa za građane, Program o pravima, jednakosti i građanstvu, Europske snage solidarnosti i Obzor 2020. te smjernicama i stručnim znanjima Europske agencije za posebne potrebe i uključivo obrazovanje.

(17)

Program Erasmus+ ukazuje na to da su mobilnost i prekogranični kontakti učinkovit način za upoznavanje europskog identiteta. Ključno je da sve kategorije učenika u cijeloj Europi imaju jednake koristi od mogućnosti koje nudi taj program, osobito putem školskih razmjena među državama članicama. Virtualna mobilnost, osobito putem mreže e-Twinning, odličan je alat kojim se omogućuje izravan kontakt među učenicima i koji će se narednih godina upotrebljavati u većoj mjeri te u kombinaciji s fizičkom mobilnošću.

(18)

Uvođenjem europske dimenzije poučavanja trebalo bi se učenicima pomoći da upoznaju europski identitet u svoj njegovoj raznolikosti te da razviju jači, pozitivan i uključiv osjećaj europske pripadnosti i njime nadopune svoje lokalne, regionalne i nacionalne identitete i tradicije. To je važno i za promicanje boljeg razumijevanja Unije te razumijevanja njezinih država članica.

(19)

Ovom Preporukom u potpunosti se poštuju načela supsidijarnosti i proporcionalnosti. Sadržajem ove Preporuke ne dovode se u pitanje postojeće nacionalne inicijative u tim područjima, osobito u području nacionalnoga građanskog odgoja i obrazovanja,

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.