PRILOG

KLJUČNE KOMPETENCIJE ZA CJELOŽIVOTNO UČENJE

EUROPSKI REFERENTNI OKVIR

Kontekst i ciljevi

Svi imaju pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje kako bi održali i stekli vještine s pomoću kojih mogu u cijelosti sudjelovati u društvu i uspješno se kretati na tržištu rada.

Svi imaju pravo na pravovremenu i prilagođenu pomoć u poboljšavanju izgleda za zapošljavanje ili samozapošljavanje. To uključuje pravo na potporu pri traženju posla, osposobljavanju i prekvalifikaciji.

Ta su načela definirana u europskom „Stupu socijalnih prava”.

U vrlo povezanom svijetu koji se brzo mijenja svaka će osoba trebati posjedovati širok raspon vještina i kompetencija te ih kontinuirano razvijati tijekom cijelog života. Ključne kompetencije definirane u ovom Referentnom okviru usmjerene su na postavljanje temelja za postizanje ravnopravnijih i demokratskijih društava. One odgovaraju na potrebu za uključivim i održivim razvojem, socijalnom kohezijom i daljnjim razvojem demokratske kulture.

Glavni ciljevi Referentnog okvira jesu:

a)	prepoznati i definirati ključne kompetencije potrebne za zapošljivost, osobno ispunjenje i zdravlje, aktivno i odgovorno građanstvo i socijalnu uključenost;

b)	osigurati europski referentni alat za oblikovatelje politike, pružatelje obrazovanja i osposobljavanja, nastavno osoblje, savjetnike za profesionalno usmjeravanje, poslodavce, javne službe za zapošljavanje i same učenike;

c)	podupirati napore na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kako bi se poticao razvoj kompetencija iz perspektive cjeloživotnog učenja.

Ključne kompetencije

Za potrebe ove Preporuke kompetencije se definiraju kao kombinacija znanja, vještina i stavova, pri čemu:

d)	znanje se sastoji od već postojećih činjenica i podataka, koncepata, ideja i teorija kojima se podupire razumijevanje određenog područja ili teme;

e)	vještine se definiraju kao sposobnost i mogućnost provođenja procesa i korištenja postojećim znanjem za postizanje rezultata;

f)	stavovi opisuju spremnost na djelovanje ili reagiranje na ideje, osobe ili situacije te povezani način razmišljanja.

Ključne kompetencije su one koje svi pojedinci trebaju za osobno ispunjenje i razvoj, zapošljivost, socijalnu uključenost, održiv način života, uspješan život u miroljubivim društvima, zdrav način života i aktivno građanstvo. Razvijaju se u perspektivi cjeloživotnog učenja, od ranog djetinjstva do odrasle dobi, te kroz formalno, neformalno i informalno učenje u svim kontekstima, uključujući obitelj, školu, radno mjesto, susjedstvo i druge zajednice.

Sve ključne kompetencije smatraju se jednako važnima; svakom od njih doprinosi se uspješnom životu u društvu. Kompetencije se mogu primijeniti u različitim kontekstima i u različitim kombinacijama. Preklapaju se i isprepliću; aspekti ključni za jedno područje ojačat će kompetenciju u drugom području. Vještine, kao što su kritičko razmišljanje, rješavanje problema, timski rad, komunikacijske i pregovaračke vještine, analitičke vještine, kreativnost i međukulturne vještine dio su ključnih kompetencija.

U Referentnom okviru utvrđuje se osam ključnih kompetencija:

—	kompetencija pismenosti,

—	kompetencija višejezičnosti,

—	matematička kompetencija te kompetencija u prirododoslovlju, tehnologiji i inženjerstvu,

—	digitalna kompetencija,

—	osobna i socijalna kompetencija te kompetencija učenja kako učiti,

—	kompetencija građanstva,

—	poduzetnička kompetencija,

—	kompetencija kulturne svijesti i izražavanja.

1.   Kompetencija pismenosti

Pismenost je sposobnost prepoznavanja, razumijevanja, izražavanja, stvaranja i tumačenja pojmova, osjećaja, činjenica i mišljenja u usmenom i pisanom obliku, koristeći se vizualnim, zvučnim/audio i digitalnim materijalima u različitim disciplinama i kontekstima. To podrazumijeva sposobnost učinkovitog komuniciranja i povezivanja s drugima na primjeren i kreativan način.

Razvoj pismenosti čini osnovu za daljnje učenje i daljnju jezičnu interakciju. Ovisno o kontekstu, kompetencija pismenosti može se razviti na materinskom jeziku, jeziku školovanja i/ili službenom jeziku zemlje ili regije.

Osnovno znanje, vještine i stavovi povezani s ovom kompetencijom

Ova kompetencija uključuje znanje čitanja i pisanja te dobro razumijevanje pisanih informacija i stoga se njome zahtijeva da pojedinac poznaje vokabular, funkcionalnu gramatiku i funkcije jezika. To uključuje poznavanje glavnih vrsta verbalne interakcije, različitih književnih i neknjiževnih tekstova te glavnih obilježja različitih jezičnih stilova i registara.

Pojedinci bi trebali imati vještine za pisano i usmeno komuniciranje u različitim situacijama te za praćenje i prilagodbu vlastite komunikacije u skladu s okolnostima. Ta sposobnost uključuje i sposobnosti razlikovanja i upotrebe različitih vrsta izvora, traženja, prikupljanja i obrade informacija, korištenja pomagalima, te formuliranja i izražavanja usmenih i pisanih argumenata na uvjerljiv način primjeren kontekstu. Obuhvaća kritičko razmišljanje te sposobnost procjene informacija i rada s njima.

Pozitivan stav prema pismenosti uključuje sklonost kritičnom i konstruktivnom dijalogu, uvažavanje estetskih vrijednosti i interes za interakciju s drugima. Podrazumijeva svijest o utjecaju jezika na druge i potrebu za razumijevanjem i upotrebom jezika na pozitivan i društveno odgovoran način.

2.   Kompetencija višejezičnosti (1)

Ovom kompetencijom definira se sposobnost prikladne i učinkovite upotrebe različitih jezika za komunikaciju. Njome su obuhvaćene iste glavne vještine kao i pismenošću: temelji se na sposobnosti razumijevanja, izražavanja i tumačenja pojmova, misli, osjećaja, činjenica i mišljenja u usmenom i pisanom obliku (slušanje, govorenje, čitanje i pisanje) u različitim društvenim i kulturnim kontekstima u skladu s vlastitim željama ili potrebama. U jezičnu kompetenciju integrirane su povijesna dimenzija i međukulturne kompetencije. Oslanja se na sposobnost posredovanja između različitih jezika i medija, kako je navedeno Zajedničkom europskom referentnom okviru. Prema potrebi, može uključivati održavanje i daljnje razvijanje kompetencija materinskog jezika, kao i učenje službenih jezika (2) neke zemlje.

Osnovno znanje, vještine i stavovi povezani s ovom kompetencijom

Potrebno je poznavati vokabular i funkcionalnu gramatiku različitih jezika te biti svjestan glavnih vrsta verbalne interakcije i jezičnih registara. Važno je poznavati društvene konvencije, kulturološki aspekt i varijabilnost jezika.

Osnovne vještine za ovu kompetenciju uključuju sposobnost razumijevanja izgovorenih poruka, iniciranja, održavanja i zaključivanja razgovora te čitanja, razumijevanja i sastavljanja tekstova, uz različite stupnjeve poznavanja različitih jezika, u skladu s potrebama pojedinca. Pojedinci bi trebali biti u stanju služiti se alatima na odgovarajući način te učiti jezike formalno, neformalno i informalno tijekom cijelog života.

Pozitivan stav uključuje uvažavanje kulturne raznolikosti, zanimanje i radoznalost u pogledu različitih jezika i međukulturne komunikacije. Također obuhvaća poštovanje individualnog jezičnog profila svake osobe, uključujući i poštovanje materinskog jezika pripadnika manjina i/ili osoba migrantskog podrijetla i poštovanje službenih jezika zemlje kao zajedničkog okvira za interakciju.

3.   Matematička kompetencija te kompetencija u prirodoslovlju, tehnologiji i inženjerstvu

A.

Matematička kompetencija sposobnost je razvijanja i primjene matematičkog mišljenja i uvida u rješavanju niza problema u svakodnevnim situacijama. Temelji se na dobroj matematičkoj pismenosti, a naglasak je na procesu i aktivnosti, kao i na znanju. Matematička kompetencija u različitom opsegu uključuje sposobnost i spremnost na upotrebu matematičkih načina razmišljanja i prikaza (formule, modeli, nacrti, grafikoni, dijagrami).

B.

Kompetencija u prirodoslovlju odnosi se na sposobnost i spremnost za objašnjavanje prirodnog svijeta upotrebom postojećeg znanja i primijenjene metodologije, uključujući promatranje i eksperiment, radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica. Kompetencije u tehnologiji i inženjerstvu primjene su tog znanja i metodologije kao odgovor na percipirane ljudske želje ili potrebe. Kompetencije u području prirodoslovlja, tehnologije i inženjerstva uključuju razumijevanje promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem i odgovornost pojedinca kao građanina.

Osnovno znanje, vještine i stavovi povezani s ovom kompetencijom

A.

Potrebno znanje u području matematike uključuje dobro poznavanje brojeva, mjera i struktura, osnovnih operacija i osnovnih matematičkih prikaza, razumijevanje matematičkih pojmova i koncepata te svijest o pitanjima na koja matematika može ponuditi odgovore. Pojedinac bi trebao imati vještine za primjenu osnovnih matematičkih načela i procesa u svakodnevnim situacijama kod kuće i na poslu (npr. financijske vještine) te za praćenje i ocjenjivanje argumentacijskog slijeda. Pojedinac bi trebao moći matematički rasuđivati, razumjeti matematički dokaz i komunicirati matematičkim jezikom te upotrebljavati odgovarajuća pomagala, uključujući statističke podatke i grafikone, i razumjeti matematičke aspekte digitalizacije. Pozitivan stav u matematici temelji se na poštovanju istine te na spremnosti na traženje razloga i procjenu njihove valjanosti.

B.

U području prirodoslovlja, tehnologije i inženjerstva ključno znanje obuhvaća osnovna načela prirodnog svijeta, temeljne znanstvene pojmove, teorije, načela i metode, tehnologiju i tehnološke proizvode i procese te razumijevanje utjecaja znanosti, tehnologije, inženjerstva i ljudskog djelovanja općenito na prirodni svijet. Te kompetencije trebaju omogućiti pojedincima da bolje razumiju prednosti, ograničenja i rizike znanstvenih teorija, primjena i tehnologije u društvima (u vezi s donošenjem odluka, vrijednostima, moralnim pitanjima, kulturom itd.). Vještine uključuju shvaćanje znanosti kao procesa za istraživanje posebnim metodologijama, među ostalim promatranjem i kontroliranim eksperimentima, sposobnost logičnog i racionalnog razmišljanja prilikom provjeravanja hipoteza i spremnost na odbacivanje vlastitih uvjerenja ako su u suprotnosti s novim eksperimentalnim nalazima. To uključuje sposobnost upotrebe tehnoloških alata i strojeva te rukovanja njima, kao i znanstvenih podataka radi postizanja nekog cilja ili donošenja odluke ili zaključka koji se temelje na dokazima. Usto, pojedinci bi trebali moći prepoznati ključne značajke znanstvenog istraživanja te priopćiti zaključke i objasniti rasuđivanje koje je do njih dovelo. Kompetencija uključuje stav čije su značajke kritičko uvažavanje i radoznalost, zabrinutost za etička pitanja te potpora sigurnosti i ekološkoj održivosti, osobito u vezi sa znanstvenim i tehnološkim napretkom u odnosu na samoga sebe, obitelj, zajednicu i globalna pitanja.

4.   Digitalna kompetencija

Digitalna kompetencija uključuje sigurnu, kritičnu i odgovornu upotrebu digitalnih tehnologija i rukovanje njima za učenje, na poslu i za sudjelovanje u društvu. Ona uključuje informatičku i podatkovnu pismenost, komunikaciju i suradnju, medijsku pismenost, stvaranje digitalnih sadržaja (uključujući programiranje), sigurnost (uključujući digitalnu dobrobit i kompetencije povezane s kibersigurnošću), pitanja povezana s intelektualnim vlasništvom, rješavanje problema i kritičko razmišljanje.

Osnovno znanje, vještine i stavovi povezani s ovom kompetencijom

Pojedinci bi trebali razumjeti kako se digitalnim tehnologijama mogu poduprijeti komunikacija, kreativnost i inovativnost te biti svjesni njihovih mogućnosti, ograničenja, učinaka i rizika. Trebali bi razumjeti opća načela, mehanizme i logiku koji su temelj razvoja digitalnih tehnologija te poznavati osnovnu funkciju i upotrebu različitih uređaja, softvera i mreža. Pojedinci bi trebali kritički pristupiti valjanosti, pouzdanosti i utjecaju informacija i podataka koji su dostupni s pomoću digitalnih sredstava te biti svjesni pravnih i etičkih načela uključenih u upotrebu digitalnih tehnologija.

Pojedinci bi se trebali moći služiti digitalnim tehnologijama za potporu svojem aktivnom građanstvu i socijalnoj uključenosti, suradnji s drugima i kreativnosti u svrhu postizanja osobnih, društvenih ili komercijalnih ciljeva. Vještine uključuju sposobnost pristupa digitalnom sadržaju te njegove upotrebe, filtriranja, ocjenjivanja, stvaranja, programiranja i dijeljenja. Pojedinci bi trebali moći upravljati informacijama, sadržajem, podacima i digitalnim identitetima te ih štititi, kao i prepoznavati i učinkovito upotrebljavati softvere, uređaje, umjetnu inteligenciju ili robote.

Rad s digitalnim tehnologijama i sadržajima zahtijeva misaon i kritičan, ali znatiželjan, otvoren i na budućnost usmjeren stav o njihovu razvoju. Usto je potreban etički, siguran i odgovoran pristup upotrebi tih alata.

5.   Osobna i socijalna kompetencija te kompetencija učenja kako učiti

Osobna i socijalna kompetencija te kompetencija učenja kako učiti sposobnost je promišljanja o sebi, učinkovitog upravljanja vremenom i informacijama, surađivanja s drugima na konstruktivan način, zadržavanja otpornosti te upravljanja vlastitim učenjem i karijerom. To uključuje sposobnost suočavanja s nesigurnošću i složenošću, učenja kako učiti, podržavanja vlastite tjelesne i emocionalne dobrobiti, održavanja fizičkog i mentalnog zdravlja, življenja u kojem se vodi računa o zdravlju i koje je usmjereno na budućnost, kao i sposobnost empatije te rješavanja sukoba u uključivom i poticajnom okruženju.

Osnovno znanje, vještine i stavovi povezani s ovom kompetencijom

Za uspješne međuljudske odnose i sudjelovanje u društvu nužno je razumjeti kodekse ponašanja i pravila komunikacije koji su općenito prihvaćeni u različitim društvima i okružjima. Osobna i socijalna kompetencija te kompetencija učenja kako učiti zahtijevaju i poznavanje elemenata zdravog uma, tijela i načina života. To uključuje poznavanje vlastitih željenih strategija učenja, vlastitih potreba za razvojem kompetencija i raznih načina razvijanja kompetencija te traženje dostupnog obrazovanja, osposobljavanja, karijernih mogućnosti kao i smjernica ili podrške.

Vještine uključuju sposobnost prepoznavanja vlastitih mogućnosti, fokusiranja, nošenja s kompleksnim pitanjima, kritičkog promišljanja i donošenja odluka. To uključuje sposobnost učenja i rada, u suradnji s drugima i samostalno, te organiziranja vlastitog učenja i ustrajanja u njemu, njegova vrednovanja i dijeljenja, traženja podrške kada je to prikladno i učinkovitog upravljanja vlastitom karijerom i društvenim interakcijama. Pojedinci bi trebali biti otporni i sposobni nositi se s neizvjesnošću i stresom. Trebali bi biti u stanju konstruktivno komunicirati u različitim okruženjima, surađivati u timovima i pregovarati. To uključuje pokazivanje tolerancije, izražavanje i razumijevanje različitih gledišta, kao i sposobnost ulijevanja samopouzdanja i empatije.

Ova se kompetencija temelji na pozitivnom stavu prema osobnom, društvenom i tjelesnom blagostanju i učenju kroz život. Temelji se na stavu čije su odlike suradnja, asertivnost i integritet. To uključuje poštovanje raznolikosti drugih i njihovih potreba te spremnost na prevladavanje predrasuda i kompromis. Pojedinci bi trebali moći identificirati i postaviti ciljeve, motivirati sami sebe te razvijati otpornost i samopouzdanje kako bi uspješno učili tijekom cijelog života. Stav usmjeren na rješavanje problema potpora je procesu učenja i sposobnosti pojedinca da savlada prepreke i promjene. To uključuje želju za primjenom prethodnog učenja i životnih iskustava te radoznalost u pogledu traženja mogućnosti za učenje i razvoj u različitim životnim situacijama.

6.   Kompetencija građanstva

Kompetencija građanstva sposobnost je da se postupa kao odgovoran građanin te da se u potpunosti sudjeluje u građanskom i društvenom životu na temelju razumijevanja društvenih, gospodarskih, pravnih i političkih koncepata i struktura, kao i globalnih promjena i održivosti.

Osnovno znanje, vještine i stavovi povezani s ovom kompetencijom

Kompetencija građanstva temelji se na poznavanju osnovnih pojmova koji se odnose na pojedince, skupine, radne organizacije, društvo, gospodarstvo i kulturu. Uključuje razumijevanje europskih zajedničkih vrijednosti, kako su navedene u članku 2. Ugovora o Europskoj uniji i Povelji Europske unije o temeljnim pravima. Obuhvaća poznavanje suvremenih događaja, kao i kritičko razumijevanje glavnih zbivanja u nacionalnoj, europskoj i svjetskoj povijesti. Osim toga, uključuje svijest o ciljevima, vrijednostima i politikama društvenih i političkih pokreta, kao i o održivim sustavima, posebice klimatskim i demografskim promjenama na globalnoj razini i njihovim temeljnim uzrocima. Neophodno je poznavanje europske integracije kao i svijest o raznolikosti i kulturnim identitetima u Europi i svijetu. To uključuje razumijevanje multikulturne i društveno-gospodarske dimenzije europskih društava i načina na koji se nacionalnim kulturnim identitetom doprinosi europskom identitetu.

Vještine u okviru kompetencije građanstva odnose se na sposobnost učinkovite suradnje s drugima u svrhu općeg ili javnog interesa, uključujući održivi razvoj društva. To uključuje vještine kritičkog razmišljanja i integriranog rješavanja problema, kao i vještine argumentiranja i konstruktivnog sudjelovanja u aktivnostima zajednice i odlučivanje na svim razinama, od lokalne i nacionalne do europske i međunarodne razine. Također uključuje sposobnost pristupa tradicionalnim i novim oblicima medija, kritičkog razumijevanja tih medija i interakcije s njima te razumijevanja uloge i funkcija medija u demokratskim društvima.

Poštovanje ljudskih prava kao osnove za demokraciju temelj je odgovornog i konstruktivnog stava. Konstruktivno sudjelovanje uključuje spremnost na sudjelovanje u demokratskom odlučivanju na svim razinama i u građanskim aktivnostima. Uključuje podupiranje društvene i kulturne raznolikosti, rodne ravnopravnosti i socijalne kohezije, održivih načina života, promicanja kulture mira i nenasilja, spremnosti na poštovanje privatnosti drugih i preuzimanja odgovornosti za okoliš. Zanimanje za političke i društveno-gospodarske događaje, humanističke znanosti i međukulturna komunikacija potrebni su za pripremanje na prevladavanje predrasuda, ali i na postizanje kompromisa kad je to potrebno te za osiguravanje socijalne pravde i pravednosti.

7.   Poduzetnička kompetencija

Poduzetnička kompetencija odnosi se na sposobnost djelovanja na temelju mogućnosti i ideja te njihovo pretvaranje u vrijednosti za druge. Temelji se na kreativnosti, kritičkom razmišljanju i rješavanju problema, preuzimanju inicijative i ustrajnosti te sposobnosti surađivanja s drugima radi planiranja projekata i upravljanja projektima koji su od kulturne, društvene ili financijske vrijednosti.

Osnovno znanje, vještine i stavovi povezani s ovom kompetencijom

Poduzetnička kompetencija podrazumijeva svijest o različitim situacijama i prilikama za pretvaranje ideja u djelo u okviru osobnih, društvenih i profesionalnih aktivnosti i razumijevanje toga kako one nastaju. Pojedinci trebaju znati i razumjeti pristupe planiranju projekata i upravljanju projektima, koji uključuju procese i resurse. Trebaju razumjeti ekonomiju te društvene i gospodarske prilike i izazove s kojima se suočavaju poslodavac, organizacija ili društvo. Također trebaju biti svjesni etičkih načela i izazova održivog razvoja i imati samosvijest o vlastitim snagama i slabostima.

Poduzetničke vještine temelje se na kreativnosti koja uključuje maštu, strateško razmišljanje i rješavanje problema te kritičko i konstruktivno promišljanje u okviru razvoja kreativnih procesa i inovacija. Uključuju sposobnost samostalnog rada, ali i rada s drugima u timu, kao i sposobnost mobilizacije resursa (ljudi i stvari) i održavanja aktivnosti. To uključuje sposobnost donošenja financijskih odluka koje se odnose na cijenu i vrijednost. Ključna je sposobnost učinkovitog komuniciranja i pregovaranja s drugima te suočavanja s neizvjesnošću, dvosmislenošću i rizikom koji su dio donošenja promišljenih odluka.

Poduzetnički stav karakteriziraju smisao za inicijativu i djelovanje, proaktivnost, usmjerenost na budućnost, odvažnost i ustrajnost u ostvarivanju ciljeva. Uključuje želju za motiviranjem drugih ljudi i vrednovanjem njihovih ideja, empatiju i brigu za ljude i svijet te prihvaćanje odgovornosti uz primjenu etičkih pristupa u cijelom procesu.

8.   Kompetencija kulturne svijesti i izražavanja

Kompetencija kulturne svijesti i izražavanja uključuje razumijevanje i poštovanje načina na koji se ideje i smisao kreativno izražavaju i prenose u različitim kulturama u obliku niza umjetničkih i drugih kulturnih formi. To uključuje razumijevanje, razvijanje i izražavanje vlastitih ideja i osjećaja pripadnosti ili uloge u društvu na različite načine i u različitim situacijama.

Osnovno znanje, vještine i stavovi povezani s ovom kompetencijom

Ova kompetencija zahtijeva poznavanje lokalnih, nacionalnih, regionalnih, europskih i globalnih kultura i načina izražavanja, uključujući predmetne jezike, baštinu, tradiciju i kulturne proizvode te razumijevanje međusobnih utjecaja tih načina izražavanja, ali i njihova utjecaja na ideje pojedinca. Uključuje razumijevanje različitih načina komuniciranja ideja između autora, sudionika i publike u pisanim, tiskanim i digitalnim tekstovima, kazalištu, filmu, plesu, igrama, umjetnosti i dizajnu, glazbi, ritualima i arhitekturi, kao i hibridnim oblicima. Zahtijeva razumijevanje vlastitog identiteta i kulturne baštine koji se razvijaju u svijetu kulturne različitosti i načina na koji se umjetnošću i drugim kulturnim formama može doživjeti, ali i oblikovati svijet.

Vještine uključuju sposobnost izražavanja i tumačenja figurativnih i apstraktnih ideja, iskustava i emocija s empatijom te sposobnost da se to čini putem umjetnosti i drugih kulturnih oblika. Uključuju i sposobnost prepoznavanja i realizacije mogućnosti za stvaranje osobnih, društvenih ili komercijalnih vrijednosti putem umjetnosti i drugih kulturnih formi te sposobnost sudjelovanja u kreativnim procesima, kao pojedinac, ali i u skupini.

Važno je imati otvoren stav i poštovanje prema različitim kulturnim načinima izražavanja, ali i etički i odgovoran pristup intelektualnom i kulturnom vlasništvu. Pozitivan stav uključuje i radoznalost prema svijetu, otvorenost prema zamišljanju novih mogućnosti i spremnost na sudjelovanje u kulturnim iskustvima.

Podupiranje razvoja ključnih kompetencija

Ključne su kompetencije dinamična kombinacija znanja, vještina i stavova koje učenik treba razvijati tijekom cijelog života, počevši od rane dobi nadalje. Visokokvalitetnim i uključivim obrazovanjem, osposobljavanjem i cjeloživotnim učenjem omogućuje se da svi razvijaju ključne kompetencije. Stoga se pristupi usmjereni na kompetencije mogu primjenjivati u svim obrazovnim okruženjima te okruženjima osposobljavanja i učenja tijekom cijelog života.

U cilju potpore obrazovanju, osposobljavanju i učenju usmjerenima na kompetencije u kontekstu cjeloživotnog učenja utvrđena su tri izazova: primjena različitih pristupa i konteksta učenja, potpora učitelja i nastavnika i drugog nastavnog osoblja te ocjenjivanje i vrednovanje razvoja kompetencija. Kao odgovor na te izazove mogu se izdvojiti određeni primjeri dobrih praksi.

a)   Različiti pristupi učenju i okružja učenja

a)

Interdisciplinarno učenje, partnerstva između različitih obrazovnih razina, sudionici u osposobljavanju i učenju, uključujući sudionike s tržišta rada, ali i koncepti kao što su sveobuhvatni pristupi školovanju s naglaskom na suradničkom poučavanju i učenju te aktivno sudjelovanje i odlučivanje učenika mogu obogatiti učenje. Interdisciplinarnim učenjem omogućuje se i jačanje povezivosti između različitih predmeta u kurikulumu, kao i uspostava čvrste veze između onoga što se uči i društvenih promjena i značaja. Međusektorska suradnja ustanova za obrazovanje i osposobljavanje i vanjskih aktera iz poslovnog svijeta, umjetnosti, sporta i zajednice mladih, ustanova visokog obrazovanja ili znanstvenih ustanova mogu biti ključni za uspješno razvijanje kompetencija.

b)

Stjecanje osnovnih vještina kao i razvoj širih kompetencija mogu se olakšati sustavnim nadopunjavanjem akademskog učenja socijalnim i emocionalnim učenjem, umjetnošću, fizičkim aktivnostima kojima se poboljšava zdravlje i podupiru fizički aktivni načini života u kojima se vodi računa o zdravlju i koji su usmjereni na budućnost. Jačanje osobne i socijalne kompetencije te kompetencije učenja od rane dobi može biti temelj za razvoj osnovnih vještina.

c)

Metodologije učenja kao što je učenje temeljeno na istraživanjima i projektima, kombinirano učenje ili učenje temeljeno na umjetnosti ili igrama mogu povećati motivaciju i angažman. Isto tako, eksperimentalno učenje, učenje na radnom mjestu i znanstvene metode u prirodoslovlju, tehnologiji, inženjerstvu i matematici (STEM) mogu poticati razvoj različitih kompetencija.

d)

Učenici, nastavno osoblje i pružatelji obrazovnih usluga mogu se poticati na primjenu digitalnih tehnologija kako bi unaprijedili učenje i poduprli razvoj digitalnih kompetencija. Na primjer, sudjelovanjem u inicijativama Unije kao što je „Europski tjedan programiranja”. Upotrebom alata za samoprocjenu, kao što je alat SELFIE, mogle bi se poboljšati digitalne sposobnosti pružatelja usluga obrazovanja, osposobljavanja i učenja.

e)

Posebne mogućnosti za poduzetnička iskustva, osposobljavanja za samostalan rad u poduzećima ili poduzetnici koji posjećuju ustanove za obrazovanje ili osposobljavanje, uključujući praktična poduzetnička iskustva poput kreativnih izazova, novoosnovanih poduzeća, studentskih inicijativa u zajednicama, simulacija poduzeća ili poduzetničko učenje na temelju projekata, mogli bi biti posebno korisni za mlade, ali i za odrasle i za učitelje i nastavnike. Mladima bi se omogućilo barem jedno poduzetničko iskustvo tijekom njihova školskog obrazovanja. Partnerstva škola, zajednica i poduzeća te platforme na lokalnoj razini, posebice u ruralnim područjima, mogu biti ključni čimbenici u širenju poduzetničkog obrazovanja. Odgovarajuće stručno usavršavanje učitelja, nastavnika i ravnatelja te potpora učitelja, nastavnika i ravnatelja mogu biti ključni za održavanje stalnog napretka i postizanje vodstva.

f)	Višejezična kompetencija može se razviti uskom suradnjom obrazovnih okruženja te okruženja osposobljavanja i učenja u inozemstvu, mobilnošću nastavnog osoblja i učenika te upotrebom mreže eTwinning, platforme EPALE i sličnih internetskih portala.

g)

Svi učenici, uključujući one koje se suočavaju s poteškoćama ili imaju posebne potrebe, mogli bi dobiti odgovarajući potporu u uključivim okruženjima kako bi ostvarili svoje obrazovne potencijale. Takva potpora mogla bi se sastojati od jezične, akademske ili socioemocionalne potpore, uzajamnog poučavanja, izvannastavnih aktivnosti, profesionalnog usmjeravanja ili materijalne potpore.

h)	Suradnja obrazovnih okruženja te okruženja osposobljavanja i učenja na svim razinama može biti ključna za poboljšanje kontinuiteta razvoja kompetencija učenika tijekom cijelog života i za razvoj inovativnih pristupa učenju.

i)

Suradnjom između partnerskih ustanova za obrazovanje i osposobljavanje te partnera izvan odgojno-obrazovnog sustava u lokalnim zajednicama i poslodavaca u kombinaciji s formalnim, neformalnim i informalnim učenjem može se poduprijeti razvoj kompetencija i olakšati prijelaz iz obrazovanog sustava na posao, kao i s posla u obrazovni sustav.

b)   Potpora nastavnom osoblju

a)	Pristupi obrazovanju, osposobljavanju i učenju koji su usmjereni na kompetencije i koji se ugrađuju u početno obrazovanje i kontinuirani profesionalni razvoj mogu pomoći nastavnom osoblju da promijeni poučavanje i učenje u svojim okruženjima i da bude kompetentno u provedbi pristupa.

b)	Nastavno osoblje može se podupirati da u svojim specifičnim kontekstima putem razmjene osoblja i uzajamnog učenja i uzajamnog savjetovanja razvija pristupe usmjerene na kompetencije čime bi se omogućile fleksibilnost i autonomija u organiziranju učenja putem mreža, suradnje i zajednica prakse.

c)	Nastavnom osoblju moglo bi se pomoći u stvaranju inovativnih praksi, sudjelovanju u istraživanju i prikladnoj upotrebi novih tehnologija, uključujući digitalne tehnologije, za pristupe u nastavi i učenju usmjerene na kompetencije.

d)	Nastavnom osoblju mogu se dati smjernice, pristup centrima stručnosti, odgovarajućim alatima i materijalima koji mogu poboljšati kvalitetu metoda i praksa poučavanja i učenja.

c)   Procjena i vrednovanje razvoja kompetencija

a)	Opisi ključnih kompetencija mogu se prenijeti u okvire ishoda učenja koji bi se mogli dopuniti odgovarajućim alatima za dijagnostičku formativnu i sumativnu procjenu i vrednovanje na odgovarajućim razinama (3).

b)	Digitalnim tehnologijama moglo bi se osobito doprinijeti evidentiranju različitih dimenzija napretka učenika, uključujući poduzetničko učenje.

c)

Mogu se razviti različiti pristupi procjeni ključnih kompetencija u neformalnim i informalnim okruženjima učenja, uključujući povezane aktivnosti poslodavaca, savjetnika za profesionalno usmjeravanje i socijalnih partnera. Oni bi trebali biti dostupni svima, a posebice niskokvalificiranim pojedincima kako bi se podržao njihov napredak u daljnjem učenju.

d)

Vrednovanje ishoda učenja stečenih neformalnim i informalnim učenjem moglo bi se proširiti i postati robusnije, u skladu s Preporukom Vijeća o vrednovanju prethodnog neformalnog i informalnog učenja, uključujući različite postupke vrednovanja. Upotrebom alata kao što su Europass i Youthpass, koji služe kao alati za dokumentiranje i samoprocjenu, također se može pružiti potpora postupku vrednovanja.

---

(1)  Iako Vijeće Europe upotrebljava pojam „plurijezičnost” (plurilingualism) u vezi s osobama koje imaju višestruke jezične kompetencije, u službenim dokumentima Europske unije pojam „višejezičnost” (multilingualism) upotrebljava se za opis i kompetencija pojedinaca i društvenih situacija. To je djelomično zbog poteškoća u razlikovanju pojmova plurilingual i multilingual u jezicima osim engleskog i francuskog.

(2)  Uključeno je i učenje klasičnih jezika poput starogrčkog i latinskog. Klasični jezici izvor su mnogih suvremenih jezika i stoga mogu olakšati učenje jezika općenito.

(3)  Primjerice, Zajednički europski referentni okvir za jezike, Okvir digitalnih kompetencija, Okvir za poduzetničke kompetencije i opisi kompetencija prema programu PISA pomoćni su materijali za procjenu kompetencija.