29.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 349/1


UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/2400

оd 12. prosinca 2017.

o provedbi Uredbe (EZ) br. 595/2009 Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na utvrđivanje emisija CO2 i potrošnje goriva teških vozila te o izmjeni Direktive 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Komisije (EU) br. 582/2011

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 595/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o homologaciji motornih vozila i motora s obzirom na emisije iz teških vozila (Euro VI) i o pristupu informacijama za popravak i održavanje vozila i izmjenama Uredbe (EZ) br. 715/2007 i Direktive 2007/46/EZ i stavljanju izvan snage direktiva 80/1269/EEZ, 2005/55/EZ i 2005/78/EZ (1), a posebno njezin članak 4. stavak 3. i članak 5. stavak 4. točku (e),

uzimajući u obzir Direktivu 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. rujna 2007. o uspostavi okvira za homologaciju motornih vozila i njihovih prikolica te sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila (Okvirna direktiva) (2), a posebno njezin članak 39. stavak 7.,

budući da:

(1)

Uredba (EZ) br. 595/2009 jedan je od posebnih regulatornih akata u sklopu postupka homologacije tipa koji je određen Direktivom 2007/46/EZ. Njome se Komisija ovlašćuje za donošenje mjera povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva teških vozila. Cilj je ove Uredbe uspostaviti mjere za dobivanje točnih informacija o emisijama CO2 i potrošnji goriva novih teških vozila stavljenih na tržište Unije.

(2)

U Direktivi 2007/46/EZ utvrđuju se nužni zahtjevi za homologaciju tipa vozila kao cjeline.

(3)

Uredbom Komisije (EU) br. 582/2011 (3) utvrđuju se zahtjevi za homologaciju teških vozila u pogledu emisija i pristupa informacijama za popravak i održavanje vozila. Mjere za utvrđivanje emisija CO2 i potrošnje goriva novih teških vozila trebale bi biti dijelom sustava homologacije tipa uspostavljenog tom Uredbom. Za dobivanje tih homologacija bit će potrebna dozvola za obavljanje simulacija kojima se utvrđuju emisije CO2 i potrošnja goriva vozila.

(4)

Emisije iz kamiona i autobusa, najzastupljenijih kategorija teških vozila, trenutačno iznose oko 25 % emisija CO2 u cestovnom prijevozu, a u budućnosti se očekuje njihovo daljnje povećanje. Kako bi se do 2050. ostvarilo ciljano smanjenje emisija CO2 iz prijevoza od 60 %, potrebno je uvesti djelotvorne mjere za ograničavanje emisija iz teških vozila.

(5)

Zakonodavstvom Unije dosad nije utvrđena zajednička metoda mjerenja emisija CO2 i potrošnje goriva teških vozila zbog čega nije bilo moguće objektivno uspoređivati radnu sposobnost vozila ili uvoditi mjere, bilo na razini Unije bilo na nacionalnoj razini, kojima bi se potaknulo uvođenje energetski učinkovitijih vozila. Stoga na tržištu nije postojala transparentnost u pogledu energetske učinkovitosti teških vozila.

(6)

Sektor teških vozila vrlo je raznovrstan, karakterizira ga velik broj različitih tipova i modela vozila te visok stupanj prilagodbi. Komisija je provela detaljnu analizu postojećih mogućnosti mjerenja emisija CO2 i potrošnje goriva tih vozila i zaključila da bi se za dobivanje jedinstvenih podataka za svako proizvedeno vozilo uz najniži trošak emisije CO2 i potrošnja goriva teških vozila trebale utvrđivati softverom za simulacije.

(7)

Kako bi se odrazila raznolikost sektora, teška vozila trebala bi se podijeliti u skupine vozila slične osovinske konfiguracije, konfiguracije šasije i najveće tehnički dopuštene mase opterećenog vozila. Tim se parametrima određuje namjena vozila pa bi se stoga njima trebao odrediti i skup ispitnih ciklusa za upotrebu u svrhu simulacije.

(8)

Budući da na tržištu ne postoji softver koji ispunjava zahtjeve potrebne za procjenu emisija CO2 i potrošnje goriva teških vozila, Komisija bi trebala razviti namjenski softver koji bi se upotrebljavao u tu svrhu.

(9)

Taj bi softver trebao biti javno dostupan, programiran u skladu s načelom otvorenog kôda i dostupan za preuzimanje s interneta u izvršnom obliku. Trebao bi sadržavati simulacijski alat za izračun emisija CO2 i potrošnje goriva konkretnih teških vozila. Alat bi trebalo razviti tako da kao ulazne podatke upotrebljava podatke koji odražavaju karakteristike sastavnih dijelova, zasebnih tehničkih jedinica i sustava koji imaju znatan utjecaj na emisije CO2 i potrošnju goriva teških vozila: motora, mjenjača, dodatnih sastavnih dijelova prijenosnog sustava, osovina, guma, aerodinamike i pomoćnih uređaja. Softver bi trebao sadržavati i alate za predobradu koji bi se upotrebljavali za provjeru i predobradu ulaznih podataka simulacijskog alata koji se odnose na motor i otpor zraka vozila, kao i alat za izračun kontrolnog identifikacijskog broja namijenjen za kodiranje ulaznih i izlaznih datoteka simulacijskog alata.

(10)

Kako bi procjena bila realna, simulacijski bi alat trebao biti opremljen nizom funkcionalnosti kako bi se mogla simulirati vozila s različitim korisnim teretima i gorivima u specifičnim ispitnim ciklusima koji se vozilu dodjeljuju na temelju njegove namjene.

(11)

Budući da je ispravan rad softvera važan za točno utvrđivanje emisija CO2 i potrošnje goriva vozila te budući da je važno održavati korak s razvojem tehnologije, Komisija bi trebala održavati i prema potrebi ažurirati taj softver.

(12)

Simulacije bi trebali provoditi proizvođači vozila prije registracije, prodaje ili stavljanja u uporabu novog vozila u Uniji. Trebalo bi uvesti i odredbe o dozvolama za procese koje proizvođači vozila primjenjuju za izračun emisija CO2 i potrošnje goriva vozila. Kako bi se osigurala ispravna provedba simulacija, homologacijska tijela trebala bi ocjenjivati i pomno pratiti procese koje proizvođači primjenjuju za rukovanje podacima i njihovu upotrebu u izračunu emisija CO2 i potrošnje goriva vozila pomoću simulacijskog alata. Stoga bi trebalo uvesti odredbe prema kojima bi proizvođači vozila morali dobiti dozvolu za upotrebu simulacijskog alata.

(13)

Kao ulazni podaci za simulacijski alat trebale bi se upotrebljavati karakteristike sastavnih dijelova, zasebnih tehničkih jedinica i sustava povezane s emisijama CO2 i potrošnjom goriva koje znatno utječu na emisije CO2 i potrošnju goriva teških vozila.

(14)

Kako bi se odrazile specifičnosti pojedinih sastavnih dijelova, zasebnih tehničkih jedinica i sustava te kako bi se omogućilo preciznije utvrđivanje njihovih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva, trebale bi se utvrditi odredbe za certifikaciju takvih karakteristika na temelju ispitivanja.

(15)

Kako bi se ograničili troškovi certifikacije, proizvođači bi trebali imati mogućnost da sastavne dijelove, zasebne tehničke jedinice i sustave grupiraju u porodice slične konstrukcije i sličnih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva. Po porodici bi se trebao ispitati jedan sastavni dio, zasebna tehnička jedinica ili sustav s najnepovoljnijim karakteristikama povezanim s emisijama CO2 i potrošnjom goriva te bi se rezultati tog ispitivanja trebali primijeniti na čitavu porodicu.

(16)

Troškovi ispitivanja mogu biti znatna prepreka, osobito onim poduzećima koja proizvode sastavne dijelove, zasebne tehničke jedinice ili sustave u malim količinama. Kako bi se osigurala ekonomski održiva alternativa certifikaciji, trebale bi se utvrditi standardne vrijednosti za neke sastavne dijelove, zasebne tehničke jedinice i sustave s mogućnošću primjene tih vrijednosti umjesto certificiranih vrijednosti utvrđenih na temelju ispitivanja. No standardne bi vrijednosti trebalo utvrditi tako da se dobavljači sastavnih dijelova, zasebnih tehničkih jedinica i sustava potiču na podnošenje zahtjeva za certifikaciju.

(17)

Kako bi se osigurala točnost rezultata u pogledu emisija CO2 i potrošnje goriva koje deklariraju dobavljači sastavnih dijelova, zasebnih tehničkih jedinica i sustava te proizvođači vozila, potrebno je uspostaviti odredbe kojima bi se provjeravala i osiguravala sukladnost upotrebe simulacijskog alata i sukladnost karakteristika relevantnih sastavnih dijelova, zasebnih tehničkih jedinica i sustava povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva.

(18)

Kako bi nacionalna tijela i industrija imali dovoljno vremena za prilagodbu, obvezno utvrđivanje i deklariranje emisija CO2 i potrošnje goriva novih vozila trebalo bi se uvoditi postupno za različite skupine vozila, počevši od onih vozila u sektoru teških vozila koja najviše pridonose emisijama CO2.

(19)

Odredbe iz ove Uredbe dio su okvira uspostavljenog Direktivom 2007/46/EZ i njima se dopunjuju odredbe koje se odnose na homologaciju tipa s obzirom na emisije te informacije za popravak i održavanje vozila utvrđene Uredbom (EU) br. 582/2011. Kako bi se uspostavila jasna veza između tih odredaba i ove Uredbe, potrebno je u skladu s time izmijeniti Direktivu 2007/46/EZ i Uredbu (EU) br. 582/2011.

(20)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Tehničkog odbora za motorna vozila,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

POGLAVLJE 1.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

Ovom se uredbom dopunjuje pravni okvir za homologaciju tipa motornih vozila i motora s obzirom na emisije te informacije za popravak i održavanje vozila uspostavljen Uredbom (EU) br. 582/2011 jer se njome utvrđuju pravila za izdavanje dozvola za upotrebu simulacijskog alata za utvrđivanje emisija CO2 i potrošnje goriva novih vozila prodanih, registriranih ili stavljenih u uporabu u Uniji te za upotrebljavanje tog simulacijskog alata i deklariranje tako utvrđenih vrijednosti emisija CO2 i potrošnje goriva.

Članak 2.

Područje primjene

1.   U skladu s člankom 4. drugim stavkom ova se Uredba primjenjuje na vozila kategorije N2, kako su utvrđena u Prilogu II. Direktivi 2007/46/EZ, najveće tehnički dopuštene mase veće od 7 500 kg i na sva vozila kategorije N3, kako su utvrđena u tom Prilogu.

2.   U slučaju višestupanjske homologacije tipa vozila iz stavka 1. ova se Uredba primjenjuje isključivo na osnovna vozila opremljena najmanje šasijom, motorom, mjenjačem, osovinama i gumama.

3.   Ova se Uredba ne primjenjuje na terenska vozila, vozila za posebnu namjenu i terenska vozila za posebnu namjenu, kako su definirana u točkama 2.1., 2.2. i 2.3. dijela A Priloga II. Direktivi 2007/46/EZ.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„karakteristike povezane s emisijama CO2 i potrošnjom goriva” znači one karakteristike izvedene za neki sastavni dio, zasebnu tehničku jedinicu ili sustav koje određuju učinak tog elementa na vrijednosti emisija CO2 i potrošnju goriva vozila;

2.

„ulazni podaci” znači informacije o karakteristikama povezanima s emisijama CO2 i potrošnjom goriva sastavnog dijela, zasebne tehničke jedinice ili sustava koje se u simulacijskom alatu upotrebljavaju za utvrđivanje emisija CO2 i potrošnje goriva vozila;

3.

„ulazne informacije” znači informacije koje se odnose na karakteristike vozila koje se u simulacijskom alatu upotrebljavaju za utvrđivanje emisija CO2 i potrošnje goriva vozila, a koje nisu dio ulaznih podataka;

4.

„proizvođač” znači osoba ili organizacija koja je odgovorna homologacijskom tijelu za sve aspekte certifikacijskog procesa i za osiguravanje sukladnosti karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva sastavnih dijelova, zasebnih tehničkih jedinica i sustava. Ta osoba ili organizacija ne mora nužno biti izravno uključena u sve faze izrade sastavnog dijela, zasebne tehničke jedinice ili sustava koji je predmet homologacijskog postupka;

5.

„ovlašteni subjekt” znači nacionalno tijelo koje je država članica ovlastila da zatraži odgovarajuće informacije o karakteristikama povezanima s emisijama CO2 i potrošnjom goriva nekog sastavnog dijela, zasebne tehničke jedinice ili sustava od njihovog proizvođača te da zatraži informacije o emisijama CO2 i potrošnji goriva novih vozila od proizvođača tih vozila;

6.

„mjenjač” znači naprava koja se sastoji od najmanje dva različita stupnja prijenosa kojom se u zadanim omjerima mijenjaju zakretni moment i brzina;

7.

„pretvarač zakretnog momenta” znači hidrodinamički sastavni dio za pokretanje koji je odvojeni sastavni dio prijenosnog sustava ili mjenjača sa serijskim protokom snage kojim se prilagođava brzina između motora i kotača te omogućuje multiplikacija zakretnog momenta;

8.

„drugi sastavni dio koji prenosi zakretni moment” ili „OTTC” znači rotirajući sastavni dio priključen na prijenosni sustav zbog kojeg nastaju gubici zakretnog momenta koji ovise o brzini vrtnje tog sastavnog dijela;

9.

„dodatni sastavni dio prijenosnog sustava” ili „ADC” znači rotirajući sastavni dio prijenosnog sustava kojim se prenosi ili distribuira snaga ostalim sastavnim dijelovima prijenosnog sustava i zbog kojeg nastaju gubici zakretnog momenta koji ovise o brzini vrtnje tog sastavnog dijela;

10.

„osovina” znači središnje vratilo za okretanje kotača ili zupčanika kao pogonska osovina vozila;

11.

„otpor zraka” znači karakteristika konfiguracije vozila koja se odnosi na aerodinamičku silu koja djeluje na vozilo u smjeru suprotnom od smjera protoka zraka i koja se utvrđuje kao umnožak koeficijenta otpora zraka i površine poprečnog presjeka u uvjetima nultog bočnog vjetra;

12.

„pomoćni uređaji” znači sastavni dijelovi vozila, među kojima su ventilator motora, upravljački sustav, električni sustav, pneumatski sustav i klimatizacijski sustav (AC), za koje se u Prilogu IX. definiraju karakteristike povezane s emisijama CO2 i potrošnjom goriva;

13.

„porodica sastavnog dijela”, „porodica zasebne tehničke jedinice” odnosno „porodica sustava” znači skupina u koju je proizvođač uvrstio sastavne dijelove, zasebne tehničke jedinice odnosno sustave na temelju njihovih konstrukcijskih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva;

14.

„osnovni sastavni dio”, „osnovna zasebna tehnička jedinica” odnosno „osnovni sustav” znači sastavni dio, zasebna tehnička jedinica odnosno sustav odabran iz porodice sastavnog dijela, porodice zasebne tehničke jedinice odnosno porodice sustava tako da su njegove karakteristike povezane s emisijama CO2 i potrošnjom goriva najgori scenarij za porodicu sastavnog dijela, porodicu zasebne tehničke jedinice odnosno porodicu sustava.

Članak 4.

Skupine vozila

Za potrebe ove Uredbe motorna se vozila razvrstavaju u skupine vozila u skladu s Tablicom 1. u Prilogu I.

Na motorna vozila koja pripadaju skupinama vozila 0, 6, 7, 8, 13, 14, 15 i 17 ne primjenjuju se članci od 5. do 22.

Članak 5.

Elektronički alati

1.   Komisija besplatno osigurava sljedeće elektroničke alate u obliku izvršnog softvera dostupnog za preuzimanje:

(a)

simulacijski alat;

(b)

alate za predobradu;

(c)

alat za izračun kontrolnog identifikacijskog broja (hash).

Komisija je zadužena za održavanje, prilagođavanje i ažuriranje elektroničkih alata.

2.   Elektroničke alate iz stavka 1. Komisija stavlja na raspolaganje putem javno dostupne namjenske elektroničke distribucijske platforme.

3.   Simulacijski alat upotrebljava se za utvrđivanje emisija CO2 i potrošnje goriva novih vozila. Alat je izrađen tako da se upotrebljava na temelju ulaznih informacija iz Priloga III. i ulaznih podataka iz članka 12. stavka 1.

4.   Alati za predobradu upotrebljavaju se za provjeru i prikupljanje rezultata ispitivanja i za dodatne izračune karakteristika pojedinih sastavnih dijelova, zasebnih tehničkih jedinica ili sustava povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva te njihovo pretvaranje u format koji upotrebljava simulacijski alat. Alate za predobradu proizvođač upotrebljava nakon ispitivanja iz točke 4. Priloga V. kad je riječ o motorima i iz točke 3. Priloga VIII. kad je riječ o otporu zraka.

5.   Alati za izračun kontrolnog identifikacijskog broja upotrebljavaju se za uspostavljanje jasne poveznice između certificiranih karakteristika sastavnog dijela, zasebne tehničke jedinice ili sustava povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva i njegova certifikacijskog dokumenta te za uspostavljanje jasne veze između vozila i proizvođačeve evidencijske datoteke kako je navedeno u točki 1. Priloga IV.

POGLAVLJE 2.

DOZVOLA ZA UPOTREBU SIMULACIJSKOG ALATA RADI HOMOLOGACIJE TIPA S OBZIROM NA EMISIJE I INFORMACIJE ZA POPRAVAK I ODRŽAVANJE VOZILA

Članak 6.

Zahtjev za dozvolu za upotrebu simulacijskog alata radi utvrđivanja emisija CO2 i potrošnje goriva novih vozila

1.   Proizvođač vozila homologacijskom tijelu predaje zahtjev za dozvolu za upotrebu simulacijskog alata iz članka 5. stavka 3. radi utvrđivanja emisija CO2 i potrošnje goriva novih vozila koja pripadaju jednoj ili više skupina vozila („dozvola”).

2.   Zahtjev za dozvolu mora biti u obliku opisnog dokumenta sastavljenog prema obrascu iz Dodatka 1. Priloga II.

3.   Zahtjev za dozvolu mora sadržavati odgovarajući opis procesa koje je proizvođač uspostavio radi utvrđivanja emisija CO2 i potrošnje goriva s obzirom na sve predmetne skupine vozila, kako je utvrđeno u točki 1. Priloga II.

Uz to mora sadržavati i izvješće o procjeni koje sastavlja homologacijsko tijelo nakon procjene u skladu s točkom 2. Priloga II.

4.   Proizvođač vozila homologacijskom tijelu predaje zahtjev za dozvolu sastavljen u skladu sa stavcima 2. i 3. najkasnije zajedno sa zahtjevom za EZ homologaciju tipa vozila sa sustavom motora homologiranim s obzirom na emisije i pristup informacijama o popravku i održavanju vozila na temelju članka 7. Uredbe (EU) br. 582/2011 ili sa zahtjevom za EZ homologaciju tipa vozila s obzirom na emisije i pristup informacijama o popravku i održavanju vozila na temelju članka 9. te Uredbe. Zahtjev za dozvolu mora se odnositi na skupinu vozila kojoj pripada tip vozila iz zahtjeva za EZ homologaciju tipa.

Članak 7.

Administrativne odredbe za dodjeljivanje dozvole

1.   Homologacijsko tijelo dodjeljuje dozvolu ako proizvođač podnese zahtjev u skladu s člankom 6. i dokaže da su ispunjeni zahtjevi iz Priloga II. koji se odnose na predmetne skupine vozila.

Ako su zahtjevi iz Priloga II. ispunjeni samo za neke skupine vozila navedene u zahtjevu za dozvolu, dozvola se dodjeljuje isključivo za te skupine vozila.

2.   Dozvola se izdaje u skladu s obrascem iz Dodatka 2. Priloga II.

Članak 8.

Naknadne izmjene procesa za utvrđivanje emisija CO2 i potrošnje goriva vozila

1.   Dozvola se proširuje i na skupine vozila koje nisu one kojima je dodijeljena dozvola iz članka 7. stavka 1., ako proizvođač vozila dokaže da procesi koje je uspostavio za utvrđivanje emisija CO2 i potrošnje goriva skupina vozila obuhvaćenih dozvolom u potpunosti ispunjavaju zahtjeve iz Priloga II. u pogledu tih drugih skupina vozila.

2.   Proizvođač vozila mora predati zahtjev za proširenje dozvole u skladu s člankom 6. stavcima 1., 2. i 3.

3.   Nakon dobivanja dozvole proizvođač vozila mora bez odgađanja obavijestiti homologacijsko tijelo o svakoj izmjeni procesa koje je uspostavio za utvrđivanje emisija CO2 i potrošnje goriva za skupine vozila obuhvaćene dozvolom koja bi mogla utjecati na točnost, pouzdanost i stabilnost tih procesa.

4.   Nakon primitka obavijesti iz stavka 3. homologacijsko tijelo obavješćuje proizvođača vozila o tome da dodijeljena dozvola i dalje obuhvaća procese zahvaćene izmjenama, da mora proširiti dozvolu u skladu sa stavcima 1. i 2. ili da mora predati zahtjev za novu dozvolu u skladu s člankom 6.

5.   Ako dozvola ne obuhvaća izmjene, proizvođač mora predati zahtjev za proširenje dozvole ili za novu dozvolu u roku od jednog mjeseca od primitka informacija iz stavka 4. Ako proizvođač ne preda zahtjev za proširenje dozvole ili za novu dozvolu u navedenom roku, ili ako je zahtjev odbijen, dozvola se povlači.

POGLAVLJE 3.

UPOTREBA SIMULACIJSKOG ALATA ZA UTVRĐIVANJE EMISIJA CO2 I POTROŠNJE GORIVA RADI REGISTRACIJE, PRODAJE I STAVLJANJA U UPORABU NOVIH VOZILA

Članak 9.

Obveza utvrđivanja i deklariranja emisija CO2 i potrošnje goriva novih vozila

1.   Proizvođač vozila utvrđuje emisije CO2 i potrošnju goriva svakog novog vozila koje će se prodati, registrirati ili staviti u uporabu u Uniji upotrebom najnovije dostupne verzije simulacijskog alata iz članka 5. stavka 3.

Proizvođač vozila može upotrebljavati simulacijski alat u svrhe navedene u ovom članku samo ako posjeduje dozvolu dodijeljenu za predmetnu skupinu vozila u skladu s člankom 7. ili dozvolu proširenu na predmetnu skupinu vozila u skladu s člankom 8. stavkom 1.

2.   Proizvođač vozila bilježi rezultate simulacije provedene u skladu sa stavkom 1. prvim podstavkom u svoju evidencijsku datoteku sastavljenu prema primjeru iz dijela I. Priloga IV.

Uz iznimku slučajeva iz članka 21. stavka 3. i članka 23. stavka 6. zabranjene su sve naknadne izmjene proizvođačeve evidencijske datoteke.

3.   Proizvođač generira kriptografski kontrolni identifikacijski broj (hash) proizvođačeve evidencijske datoteke pomoću alata za izračun kontrolnog identifikacijskog broja iz članka 5. stavka 5.

4.   Uz svako vozilo koje se registrira, prodaje ili stavlja u uporabu mora se nalaziti dokument s informacijama za kupca koji proizvođač sastavlja prema obrascu iz dijela II. Priloga IV.

Svaki dokument s informacijama za kupca mora sadržavati otisnut kriptografski kontrolni identifikacijski broj (hash) proizvođačeve evidencijske datoteke iz stavka 3.

5.   Uz svako vozilo registrirano, prodano ili stavljeno u uporabu mora se nalaziti certifikat o sukladnosti s kriptografskim kontrolnim identifikacijskim brojem (hash) proizvođačeve evidencijske datoteke iz stavka 3.

Prvi podstavak ne primjenjuje se za vozila homologirana u skladu s člankom 24. Direktive 2007/46/EZ.

Članak 10.

Izmjene, ažuriranja i neispravan rad elektroničkih alata

1.   U slučaju izmjena ili ažuriranja simulacijskog alata proizvođač vozila dužan je početi upotrebljavati izmijenjeni ili ažurirani simulacijski alat najkasnije tri mjeseca nakon što izmjene ili ažuriranja postanu dostupni na namjenskoj elektroničkoj distribucijskoj platformi.

2.   Ako se zbog neispravnog rada simulacijskog alata ne mogu utvrditi emisije CO2 i potrošnja goriva novih vozila u skladu s člankom 9. stavkom 1., proizvođač vozila mora o tome bez odgađanja obavijestiti Komisiju putem namjenske elektroničke distribucijske platforme.

3.   Ako se zbog neispravnog rada simulacijskog alata ne mogu utvrditi emisije CO2 i potrošnja goriva novih vozila u skladu s člankom 9. stavkom 1., proizvođač vozila mora provesti simulaciju tih vozila najkasnije sedam kalendarskih dana od datuma iz točke 1. Dotad su za vozila za koja nije moguće utvrditi potrošnju goriva i emisije CO2 obveze na temelju članka 9. obustavljene.

Članak 11.

Pristup ulaznim i izlaznim informacijama simulacijskog alata

1.   Proizvođač je vozila dužan čuvati svoju evidencijsku datoteku i certifikate o karakteristikama sastavnih dijelova, zasebnih tehničkih jedinica i sustava povezanima s emisijama CO2 i potrošnjom goriva najmanje 20 godina nakon proizvodnje vozila te ih na zahtjev staviti na raspolaganje homologacijskom tijelu i Komisiji.

2.   Na temelju zahtjeva ovlaštenog subjekta države članice ili Komisije proizvođač vozila u roku od 15 radnih dana mora dostaviti proizvođačevu evidencijsku datoteku.

3.   Na temelju zahtjeva ovlaštenog subjekta države članice ili Komisije homologacijsko tijelo koje je dodijelilo dozvolu u skladu s člankom 7. ili certificiralo karakteristike sastavnog dijela, zasebne tehničke jedinice ili sustava povezane s emisijama CO2 i potrošnjom goriva u skladu s člankom 17. mora u roku od 15 radnih dana dostaviti opisni dokument iz članka 6. stavka 2. odnosno članka 16. stavka 2.

POGLAVLJE 4.

KARAKTERISTIKE SASTAVNIH DIJELOVA, ZASEBNIH TEHNIČKIH JEDINICA I SUSTAVA POVEZANE S EMISIJAMA CO2 I POTROŠNJOM GORIVA

Članak 12.

Sastavni dijelovi, zasebne tehničke jedinice i sustavi relevantni za utvrđivanje emisija CO2 i potrošnje goriva

1.   Ulazni podaci simulacijskog alata iz članka 5. stavka 3. uključuju informacije o karakteristikama sljedećih sastavnih dijelova, zasebnih tehničkih jedinica i sustava povezanima s emisijama CO2 i potrošnjom goriva:

(a)

motora;

(b)

mjenjača;

(c)

pretvarača zakretnog momenta;

(d)

drugih sastavnih dijelova koji prenose zakretni moment;

(e)

dodatnih sastavnih dijelova prijenosnog sustava;

(f)

osovina;

(g)

otpora zraka nadogradnje ili prikolice;

(h)

pomoćnih uređaja;

(i)

guma.

2.   Karakteristike sastavnih dijelova, zasebnih tehničkih jedinica i sustava povezane s emisijama CO2 i potrošnjom goriva iz stavka 1. točaka od (b) do (g) i (i) temelje se ili na vrijednostima utvrđenima za porodicu sastavnog dijela, porodicu zasebne tehničke jedinice ili porodicu sustava u skladu s člankom 14. i certificiranima u skladu s člankom 17. („certificirane vrijednosti”) ili na standardnim vrijednostima utvrđenima u skladu s člankom 13. ako ne postoje certificirane vrijednosti.

3.   Karakteristike motora povezane s emisijama CO2 i potrošnjom goriva temelje se na vrijednostima utvrđenima za svaku porodicu motora u skladu s člankom 14. i certificiranima u skladu s člankom 17.

4.   Karakteristike pomoćnih uređaja povezane s emisijama CO2 i potrošnjom goriva temelje se na standardnim vrijednostima utvrđenima u skladu s člankom 13.

5.   U slučaju osnovnog vozila iz članka 2. stavka 2. karakteristike sastavnih dijelova, zasebnih tehničkih jedinica i sustava povezane s emisijama CO2 i potrošnjom goriva navedene u stavku 1. točkama (g) i (h) koje se ne mogu utvrditi za osnovno vozilo temelje se na standardnim vrijednostima. Za sastavne dijelove, zasebne tehničke jedinice i sustave iz točke (h) proizvođač vozila mora izabrati tehnologiju s najvećim gubitkom snage.

Članak 13.

Standardne vrijednosti

1.   Standardne vrijednosti za mjenjače utvrđuju se u skladu s Dodatkom 8. Prilogu VI.

2.   Standardne vrijednosti za pretvarače zakretnog momenta utvrđuju se u skladu s Dodatkom 9. Prilogu VI.

3.   Standardne vrijednosti za druge sastavne dijelove koji prenose zakretni moment utvrđuju se u skladu s Dodatkom 10. Priloga VI.

4.   Standardne vrijednosti za dodatne sastavne dijelove prijenosnog sustava utvrđuju se u skladu s Dodatkom 11. Prilogu VI.

5.   Standardne vrijednosti za osovine utvrđuju se u skladu s Dodatkom 3. Prilogu VII.

6.   Standardne vrijednosti za otpor zraka nadogradnje ili prikolice utvrđuju se u skladu s Dodatkom 7. Prilogu VIII.

7.   Standardne vrijednosti za pomoćne uređaje utvrđuju se u skladu s Prilogom IX.

8.   Za gume se primjenjuje standardna vrijednost za gume klase C3 utvrđena u tablici 2. dijela B Priloga II. Uredbi (EZ) br. 661/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (4).

Članak 14.

Certificirane vrijednosti

1.   Kao ulazne podatke za simulacijski alat proizvođači mogu primjenjivati vrijednosti utvrđene u skladu sa stavcima od 2. do 9. ako su certificirane u skladu s člankom 17.

2.   Certificirane vrijednosti za motore utvrđuju se u skladu s točkom 4. Priloga V.

3.   Certificirane vrijednosti za mjenjače utvrđuju se u skladu s točkom 3. Priloga VI.

4.   Certificirane vrijednosti za pretvarače zakretnog momenta utvrđuju se u skladu s točkom 4. Priloga VI.

5.   Certificirane vrijednosti za druge sastavne dijelove koji prenose zakretni moment utvrđuju se u skladu s točkom 5. Priloga VI.

6.   Certificirane vrijednosti za dodatne sastavne dijelove prijenosnog sustava utvrđuju se u skladu s točkom 6. Priloga VI.

7.   Certificirane vrijednosti za osovine utvrđuju se u skladu s točkom 4. Priloga VII.

8.   Certificirane vrijednosti za otpor zraka nadogradnje ili prikolice utvrđuju se u skladu s točkom 3. Priloga VIII.

9.   Certificirane vrijednosti za gume utvrđuju se u skladu s Prilogom X.

Članak 15.

Koncept porodice za sastavne dijelove, zasebne tehničke jedinice i sustave kad se primjenjuju certificirane vrijednosti

1.   U skladu sa stavcima od 3. do 6. certificirane vrijednosti utvrđene za osnovni sastavni dio, osnovnu zasebnu tehničku jedinicu ili osnovni sustav valjane su bez daljnjih ispitivanja za sve članove porodice u skladu s definicijom porodice iz:

Dodatka 6. Priloga VI. u pogledu koncepta porodice mjenjača, pretvarača zakretnog momenta, drugih sastavnih dijelova koji prenose zakretni moment i dodatnih sastavnih dijelova prijenosnog sustava;

Dodatka 4. Priloga VII. u pogledu koncepta porodice osovina;

Dodatka 5. Priloga VIII. u pogledu koncepta porodice za potrebe utvrđivanja otpora zraka.

2.   Neovisno o stavku 1., kad je riječ o motorima, certificirane vrijednosti za sve članove porodice motora formirane u skladu s definicijom porodice iz Dodatka 3 Prilogu V. izvode se prema stavcima 4., 5. i 6. Priloga V.

Kad je riječ o gumama, porodica se smije sastojati od samo jednog tipa guma.

3.   Karakteristike osnovnog sastavnog dijela, osnovne zasebne tehničke jedinice i osnovnog sustava povezane s emisijama CO2 i potrošnjom goriva ne smiju biti bolje od tih karakteristika bilo kojeg drugog člana iste porodice.

4.   Proizvođač homologacijskom tijelu mora dokazati da osnovni sastavni dio, osnovna zasebna tehnička jedinica ili osnovni sustav u potpunosti predstavlja porodicu sastavnog dijela, porodicu zasebne tehničke jedinice ili porodicu sustava.

Ako u okviru ispitivanja u svrhe iz članka 16. stavka 3. drugog podstavka homologacijsko tijelo utvrdi da odabrani osnovni sastavni dio, osnovna zasebna tehnička jedinica ili osnovni sustav ne predstavlja u potpunosti porodicu sastavnog dijela, porodicu zasebne tehničke jedinice odnosno porodicu sustava, homologacijsko tijelo može odabrati i ispitati drugi referentni sastavni dio, zasebnu tehničku jedinicu ili sustav koji postaje osnovni sastavni dio, osnovna zasebna tehnička jedinica odnosno osnovni sustav.

5.   Na zahtjev proizvođača i uz pristanak homologacijskog tijela karakteristike pojedinog sastavnog dijela, pojedine zasebne tehničke jedinice ili pojedinog sustava povezane s emisijama CO2 i potrošnjom goriva koji nije osnovni sastavni dio, osnovna zasebna tehnička jedinica odnosno osnovni sustav mogu se navesti na certifikatu o karakteristikama porodice sastavnog dijela, porodice zasebne tehničke jedinice odnosno porodice sustava povezanima s emisijama CO2 i potrošnjom goriva.

Karakteristike tog pojedinog sastavnog dijela, zasebne tehničke jedinice ili sustava povezane s emisijama CO2 i potrošnjom goriva utvrđuju se u skladu s člankom 14.

6.   Ako karakteristike određenog sastavnog dijela, određenog zasebne tehničke jedinice ili određenog sustava, razmatrane u kontekstu karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva utvrđenih u skladu sa stavkom 5., uzrokuju veće emisije CO2 i veću potrošnju goriva nego što je to slučaj s osnovnim sastavnim dijelom, osnovnom zasebnom tehničkom jedinicom odnosno osnovnim sustavom, proizvođač mora taj dio, zasebnu tehničku jedinicu odnosno sustav izdvojiti iz postojeće porodice, dodijeliti novoj porodici i definirati kao novi osnovni sastavni dio, osnovnu zasebnu tehničku jedinicu odnosno osnovni sustav za tu porodicu ili podnijeti zahtjev za proširenje certifikacije u skladu s člankom 18.

Članak 16.

Zahtjev za certifikaciju karakteristika sastavnih dijelova, zasebnih tehničkih jedinica ili sustava povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva

1.   Zahtjev za certifikaciju karakteristika porodice sastavnog dijela, porodice zasebne tehničke jedinice ili porodice sustava povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva podnosi se homologacijskom tijelu.

2.   Zahtjev za homologaciju mora biti u obliku opisnog dokumenta sastavljenog u skladu s obrascem iz:

Dodatka 2. Priloga V. u pogledu motora;

Dodatka 2. Priloga VI. u pogledu mjenjača;

Dodatka 3. Priloga VI. u pogledu pretvarača zakretnog momenta;

Dodatka 4. Priloga VI. u pogledu drugih sastavnih dijelova koji prenose zakretni moment;

Dodatka 5. Priloga VI. u pogledu dodatnih sastavnih dijelova prijenosnog sustava;

Dodatka 2. Priloga VII. u pogledu osovina;

Dodatka 2. Priloga VIII. u pogledu otpora zraka;

Dodatka 2. Priloga X. u pogledu guma.

3.   Zahtjev za certifikaciju mora sadržavati objašnjenje konstrukcijskih elemenata porodice sastavnog dijela, porodice zasebne tehničke jedinice ili porodice sustava koji imaju nezanemariv utjecaj na karakteristike sastavnih dijelova, zasebnih tehničkih jedinica odnosno sustava povezane s emisijama CO2 i potrošnjom goriva.

Zahtjev mora sadržavati i relevantna ispitna izvješća koja je izdalo homologacijsko tijelo, rezultate ispitivanja i izjavu o sukladnosti koju je izdalo homologacijsko tijelo u skladu s točkom 1. Priloga X. Direktivi 2007/46/EZ.

Članak 17.

Administrativne odredbe za certifikaciju karakteristika sastavnih dijelova, zasebnih tehničkih jedinica i sustava povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva

1.   Ako su ispunjeni svi primjenjivi zahtjevi, homologacijsko tijelo potvrđuje vrijednosti karakteristika porodice sastavnog dijela, porodice zasebne tehničke jedinice ili porodice sustava povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva.

2.   U slučaju iz stavka 1. homologacijsko tijelo izdaje certifikat o karakteristikama povezanima s emisijama CO2 i potrošnjom goriva prema obrascu iz:

Dodatka 1. Priloga V. u pogledu motora;

Dodatka 1. Priloga VI. u pogledu mjenjača, pretvarača zakretnog momenta, drugih sastavnih dijelova koji prenose zakretni moment i dodatnih sastavnih dijelova prijenosnog sustava;

Dodatka 1. Priloga VII. u pogledu osovina;

Dodatka 1. Priloga VIII. u pogledu otpora zraka;

Dodatka 1. Priloga X. u pogledu guma.

3.   Homologacijsko tijelo izdaje certifikacijski broj u skladu sa sustavom numeriranja iz:

Dodatka 6. Priloga V. u pogledu motora;

Dodatka 7. Priloga VI. u pogledu mjenjača, pretvarača zakretnog momenta, drugih sastavnih dijelova koji prenose zakretni moment i dodatnih sastavnih dijelova prijenosnog sustava;

Dodatka 5. Priloga VII. u pogledu osovina;

Dodatka 8. Priloga VIII. u pogledu otpora zraka;

Dodatka 1. Priloga X. u pogledu guma.

Homologacijsko tijelo ne smije dodijeliti isti broj drugoj porodici sastavnog dijela, porodici zasebne tehničke jedinice ili porodici sustava. Certifikacijski se broj upotrebljava kao identifikator u ispitnom izvješću.

4.   Pomoću alata za izračun kontrolnog identifikacijskog broja iz članka 5. stavka 5. homologacijsko tijelo generira kriptografski kontrolni identifikacijski broj (hash) datoteke s rezultatima ispitivanja koja sadrži certifikacijski broj. Izračun kontrolnog identifikacijskog broja radu se neposredno nakon dobivanja rezultata ispitivanja. Homologacijsko tijelo stavlja kontrolni identifikacijski broj i certifikacijski broj na certifikat o karakteristikama povezanima s emisijama CO2 i potrošnjom goriva.

Članak 18.

Proširenje radi uključivanja novog sastavnog dijela, zasebne tehničke jedinice ili sustava u porodicu sastavnog dijela, porodicu zasebne tehničke jedinica odnosno porodicu sustava

1.   Na zahtjev proizvođača i nakon odobrenja homologacijskog tijela novi sastavni dio, zasebna tehnička jedinica ili sustav mogu postati članom certificirane porodice sastavnog dijela, porodice zasebne tehničke jedinica odnosno porodice sustava ako ispunjavaju kriterije za definiciju porodice iz:

Dodatka 3. Priloga V. u pogledu koncepta porodice motora;

Dodatka 6. Priloga VI. u pogledu koncepta porodice mjenjača, pretvarača zakretnog momenta, drugih sastavnih dijelova koji prenose zakretni moment i dodatnih sastavnih dijelova prijenosnog sustava;

Dodatka 4. Priloga VII. u pogledu koncepta porodice osovina;

Dodatka 5. Priloga VIII. u pogledu koncepta porodice za potrebe utvrđivanja otpora zraka.

U tim slučajevima homologacijsko tijelo mora izdati revidirani certifikat označen brojem proširenja.

Proizvođač izmjenjuje opisni dokument iz članka 16. stavka 2. i predaje ga homologacijskom tijelu.

2.   Ako karakteristike određenog sastavnog dijela, određenog zasebne tehničke jedinice ili određenog sustava, razmatrane u kontekstu karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva utvrđenih u skladu sa stavkom 1., uzrokuju veće emisije CO2 i veću potrošnju goriva nego što je to slučaj s osnovnim sastavnim dijelom, osnovnom zasebnom tehničkom jedinicom odnosno osnovnim sustavom, novi sastavni dio, zasebna tehnička jedinica odnosno sustav postaju novi osnovni sastavni dio, osnovna zasebna tehnička jedinica odnosno osnovni sustav.

Članak 19.

Naknadne izmjene relevantne za certifikaciju karakteristika sastavnih dijelova, zasebnih tehničkih jedinica i sustava povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva

1.   Proizvođač mora obavijestiti homologacijsko tijelo o svakoj konstrukciji izmjeni ili izmjeni proizvodnog procesa predmetnih sastavnih dijelova, zasebnih tehničkih jedinica ili sustava do kojih dođe nakon certifikacije vrijednosti koje se odnose na karakteristike relevantne porodice sastavnog dijela, porodice zasebne tehničke jedinice odnosno porodice sustava povezane s emisijama CO2 i potrošnjom goriva u skladu s člankom 17. i koje bi mogle imati nezanemariv utjecaj na karakteristike tih sastavnih dijelova, zasebnih tehničkih jedinica odnosno sustava povezane s emisijama CO2 i potrošnjom goriva.

2.   Nakon primitka obavijesti iz stavka 1. homologacijsko tijelo obavješćuje proizvođača o tome da izdani certifikat i dalje obuhvaća sastavne dijelove, zasebne tehničke jedinice ili sustave zahvaćene izmjenama, ili da su potrebna dodatna ispitivanja u skladu s člankom 14. kako bi se provjerio utjecaj izmjena na karakteristike predmetnih sastavnih dijelova, zasebnih tehničkih jedinica odnosno sustava povezane s emisijama CO2 i potrošnjom goriva.

3.   Ako certifikat ne obuhvaća sastavne dijelove, zasebne tehničke jedinice ili sustave zahvaćene izmjenama, proizvođač mora u roku od jednog mjeseca od primitka te informacije od homologacijskog tijela predati zahtjev za novu certifikaciju ili proširenje postojeće u skladu s člankom 18. Ako proizvođač ne podnese zahtjev za novu certifikaciju ili proširenje u navedenom roku, ili ako se njegov zahtjev odbije, certifikat se povlači.

POGLAVLJE 5.

SUKLADNOST UPOTREBE SIMULACIJSKOG ALATA, ULAZNIH INFORMACIJA I ULAZNIH PODATAKA

Članak 20.

Odgovornosti proizvođača vozila i homologacijskog tijela u pogledu sukladnosti upotrebe simulacijskog alata

1.   Proizvođač vozila mora poduzeti potrebne mjere kako bi osigurao da su procesi uspostavljeni za utvrđivanje emisija CO2 i potrošnje goriva za sve skupine vozila obuhvaćene dozvolom dodijeljenom u skladu s člankom 7. ili proširenjem dozvole u skladu s člankom 8. stavkom 1. i dalje primjereni toj svrsi.

2.   Homologacijsko tijelo četiri puta godišnje provodi procjenu iz točke 2. Priloga II. kako bi provjerilo jesu li procesi koje je proizvođač uspostavio za utvrđivanje emisija CO2 i potrošnje goriva za sve skupine vozila obuhvaćene dozvolom i dalje primjereni. Procjena uključuje i provjeru odabira ulaznih informacija i ulaznih podataka te ponavljanje simulacija koje je obavio proizvođač.

Članak 21.

Popravne mjere za sukladnost upotrebe simulacijskog alata

1.   Ako homologacijsko tijelo na temelju članka 20. stavka 2. utvrdi da procesi koje je proizvođač vozila uspostavio za utvrđivanje emisija CO2 i potrošnje goriva predmetnih skupina vozila nisu u skladu s dozvolom ili ovom Uredbom ili da ti procesi mogu rezultirati netočnim utvrđivanjem emisija CO2 i potrošnje goriva predmetnih vozila, homologacijsko tijelo od proizvođača traži da dostavi plan popravnih mjera u roku od najviše 30 kalendarskih dana od primitka zahtjeva homologacijskog tijela.

Ako proizvođač vozila dokaže da je za predaju plana popravnih mjera nužno više vremena, homologacijsko tijelo može odobriti produljenje od najviše 30 kalendarskih dana.

2.   Plan popravnih mjera primjenjuje se na sve skupine vozila koje je homologacijsko tijelo navelo u svojem zahtjevu.

3.   Homologacijsko tijelo mora odobriti ili odbiti plan popravnih mjera u roku od 30 kalendarskih dana od njegova primitka. Homologacijsko tijelo obavješćuje proizvođača i sve države članice o svojoj odluci o odobrenju ili odbijanju plana popravnih mjera.

Homologacijsko tijelo može od proizvođača vozila zatražiti da izda novu proizvođačevu evidencijsku datoteku, dokument s informacijama za kupca i certifikat o sukladnosti na temelju novog utvrđivanja emisija CO2 i potrošnje goriva u kojem su primijenjene izmjene provedene u skladu s odobrenim planom popravnih mjera.

4.   Proizvođač je odgovoran za provedbu odobrenog plana popravnih mjera.

5.   Ako homologacijsko tijelo odbije plan popravnih mjera ili utvrdi da se popravne mjere ne primjenjuju na ispravan način, ono mora poduzeti nužne mjere kako bi se osigurala sukladnost upotrebe simulacijskog alata ili povući dozvolu.

Članak 22.

Odgovornosti proizvođača i homologacijskog tijela u pogledu sukladnosti karakteristika sastavnih dijelova, zasebnih tehničkih jedinica i sustava povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva

1.   U skladu s Prilogom X. Direktivi 2007/46/EZ proizvođač poduzima potrebne mjere kako bi se osiguralo da karakteristike sastavnih dijelova, zasebnih tehničkih jedinica i sustava iz članka 12. stavka 1. povezane s emisijama CO2 i potrošnjom goriva koje su bile predmetom certifikacije u skladu s člankom 17. ne odstupaju od certificiranih vrijednosti.

Te mjere uključuju i:

postupke iz Dodatka 4. Priloga V. u pogledu motora;

postupke iz točke 7. Priloga VI. u pogledu mjenjača;

postupke iz točaka 5. i 6. Priloga VII. u pogledu osovina;

postupke iz Dodatka 6. Priloga VIII. u pogledu otpora zraka nadogradnje ili prikolice;

postupke iz točke 4. Priloga X. u pogledu guma.

Ako su karakteristike člana porodice sastavnog dijela, porodice zasebne tehničke jedinice ili porodice sustava povezane s emisijama CO2 i potrošnjom goriva certificirane u skladu s člankom 15. stavkom 5., referentna vrijednost za provjeru karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva je vrijednost certificirana za tog člana porodice.

Ako se utvrdi odstupanje od certificiranih vrijednosti koje je rezultat mjera iz prvog i drugog podstavka, proizvođač o tome mora odmah obavijestiti homologacijsko tijelo.

2.   Proizvođač jednom godišnje dostavlja ispitna izvješća s rezultatima postupaka iz stavka 1. drugog podstavka homologacijskom tijelu koje je certificiralo karakteristike predmetne porodice sastavnog dijela, porodice zasebne tehničke jedinice i porodice sustava povezane s emisijama CO2 i potrošnjom goriva. Na zahtjev Komisije proizvođač mora staviti na raspolaganje ispitna izvješća.

3.   Proizvođač se mora pobrinuti da od postupaka koji se odnose na porodicu sastavnog dijela, porodicu zasebne tehničke jedinice ili porodicu sustava najmanje jedan od svakih 25 postupaka iz stavka 1. drugog podstavka ili, uz iznimku guma, najmanje jedan postupak godišnje nadzire različito homologacijsko tijelo od onog koje je sudjelovalo u certifikaciji karakteristika porodice sastavnog dijela, porodice zasebne tehničke jedinice odnosno porodice sustava povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva u skladu s člankom 16.

4.   Bilo koje homologacijsko tijelo može u bilo kojem trenutku provesti provjere u vezi sa sastavnim dijelovima, zasebnim tehničkim jedinicama i sustavima u bilo kojem postrojenju proizvođača ili proizvođača vozila kako bi provjerilo odstupaju li karakteristike tih sastavnih dijelova, zasebnih tehničkih jedinica odnosno sustava povezane s emisijama CO2 i potrošnjom goriva od certificiranih vrijednosti.

Proizvođač i proizvođač vozila homologacijskom tijelu u roku od 15 radnih dana od njegova zahtjeva moraju predati sve relevantne dokumente, uzorke i druge materijale koje posjeduju i koji su potrebni za provjere koje se odnose na sastavni dio, zasebnu tehničku jedinicu ili sustav.

Članak 23.

Popravne mjere za sukladnost karakteristika sastavnih dijelova, zasebnih tehničkih jedinica i sustava povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva

1.   Ako homologacijsko tijelo utvrdi da mjere koje je proizvođač poduzeo u skladu s člankom 22. kako bi se osiguralo da karakteristike sastavnih dijelova, zasebnih tehničkih jedinica i sustava iz članka 12. stavka 1. povezane s emisijama CO2 i potrošnjom goriva koje su bile predmetom certifikacije u skladu s člankom 17. ne odstupaju od certificiranih vrijednosti nisu prikladne, homologacijsko tijelo od proizvođača traži da dostavi plan popravnih mjera u roku od najviše 30 kalendarskih dana od primitka zahtjeva homologacijskog tijela.

Ako proizvođač dokaže da je za predaju plana popravnih mjera nužno više vremena, homologacijsko tijelo može odobriti produljenje od najviše 30 kalendarskih dana.

2.   Plan popravnih mjera primjenjuje se na sve porodice sastavnog dijela, porodice zasebne tehničke jedinice i porodice sustava koje je homologacijsko tijelo navelo u svojem zahtjevu.

3.   Homologacijsko tijelo mora odobriti ili odbiti plan popravnih mjera u roku od 30 kalendarskih dana od njegova primitka. Homologacijsko tijelo obavješćuje proizvođača i sve države članice o svojoj odluci o odobrenju ili odbijanju plana popravnih mjera.

Homologacijsko tijelo može zatražiti od proizvođača vozila koji je u svoja vozila ugradio predmetne sastavne dijelove, zasebne tehničke jedinice i sustave da izda novu proizvođačevu evidencijsku datoteku, dokument s informacijama za kupca i certifikat o sukladnosti na temelju karakteristika tih sastavnih dijelova, zasebnih tehničkih jedinica odnosno sustava povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva dobivenih nakon primjene mjera iz članka 22. stavka 1.

4.   Proizvođač je odgovoran za provedbu odobrenog plana popravnih mjera.

5.   Proizvođač mora čuvati evidenciju o svakom opozvanom i popravljenom ili izmijenjenom sastavnom dijelu, zasebnoj tehničkoj jedinici i sustavu te o radionici koja je obavila popravak. Homologacijsko tijelo na zahtjev mora imati pristup toj evidenciji tijekom provedbe plana popravnih mjera i pet godina nakon njegove provedbe.

6.   Ako homologacijsko tijelo odbije plan popravnih mjera ili utvrdi da se popravne mjere ne primjenjuju na ispravan način, ono mora poduzeti nužne mjere kako bi se osigurala sukladnost karakteristika predmetne porodice sastavnog dijela, porodice zasebne tehničke jedinice i porodice sustava povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva ili povući certifikat o karakteristikama povezanima s emisijama CO2 i potrošnjom goriva.

POGLAVLJE 6.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 24.

Prijelazne odredbe

1.   Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 10. stavka 3., ako obveze iz članka 9. nisu ispunjene, države članice moraju zabraniti registraciju, prodaju ili stavljanje u uporabu:

(a)

vozila skupina 4, 5, 9 i 10, kako je utvrđeno u tablici 1. Priloga I., od 1. srpnja 2019.;

(b)

vozila skupina 1, 2 i 3, kako je utvrđeno u tablici 1. Priloga I., od 1. siječnja 2020.;

(c)

vozila skupina 11, 12 i 16, kako je utvrđeno u tablici 1. Priloga I., od 1. srpnja 2020.

2.   Ne dovodeći u pitanje stavak 1. točku (a), obveze iz članka 9. primjenjuju se od 1. siječnja 2019. za sva vozila skupina 4, 5, 9 i 10 s datumom proizvodnje 1. siječnja 2019. ili kasnijim. Datum proizvodnje datum je potpisa certifikata o sukladnosti ili datum izdavanja pojedinačnog certifikata o homologaciji.

Članak 25.

Izmjena Direktive 2007/46/EZ

Prilozi I., III., IV., IX. i XV. Direktivi 2007/46/EZ izmjenjuju se u skladu s Prilogom XI. ovoj Uredbi.

Članak 26.

Izmjena Uredbe (EU) br. 582/2011

Uredba (EU) br. 582/2011 mijenja se kako slijedi:

1.

u članku 3. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:

„Za dobivanje EZ homologacije tipa za vozilo s homologiranim sustavom motora s obzirom na emisije te informacije za popravak i održavanje vozila ili EZ homologacije tipa za vozilo s obzirom na emisije te informacije za popravak i održavanje proizvođač mora dokazati i da su ispunjeni zahtjevi iz članka 6. i Priloga II. Uredbi Komisije (EU) 2017/2400 (*1) u pogledu predmetne skupine vozila. Taj se zahtjev ne primjenjuje ako proizvođač navede da se nova vozila tipa koji se homologira neće registrirati, prodavati ili staviti u uporabu u Uniji na datum ili nakon datuma iz članka 24. stavka 1. točaka (a), (b) i (c) Uredbe (EU) 2017/2400 za odgovarajuću skupinu vozila.

(*1)  Uredba (EU) 2017/2400 od 12. prosinca 2017. o provedbi Uredbe (EZ) br. 595/2009 Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na utvrđivanje emisija CO2 i potrošnje goriva te o izmjeni Direktive 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Komisije (EU) br. 582/2011 (SL L 349, 29.12.2017., str. 1.).”;"

2.

članak 8. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1.a točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

„(d)

primjenjuju se svi ostali izuzeci utvrđeni u točki 3.1. Priloga VII. ovoj Uredbi, točkama 2.1. i 6.1. Priloga X. ovoj Uredbi, točkama 2.1., 4.1., 5.1., 7.1., 8.1. i 10.1. Priloga XIII. ovoj Uredbi i točki 1.1. Dodatka 6. Prilogu XIII. ovoj Uredbi;”;

(b)

u stavku 1.a dodaje se sljedeća točka:

„(e)

zahtjevi iz članka 6. i Priloga II. Uredbi (EU) 2017/2400 ispunjeni su u pogledu predmetne skupine vozila osim ako proizvođač navede da se nova vozila tipa koji se homologira neće registrirati, prodavati ili staviti u uporabu u Uniji na datum ili nakon datuma iz članka 24. stavka 1. točaka (a), (b) i (c) te Uredbe za odgovarajuću skupinu vozila.”;

3.

članak 10. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1.a točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

„(d)

primjenjuju se svi ostali izuzeci utvrđeni u točki 3.1. Priloga VII. ovoj Uredbi, točkama 2.1. i 6.1. Priloga X. ovoj Uredbi, točkama 2.1., 4.1., 5.1., 7.1., 8.1. i 10.1.1. Priloga XIII. ovoj Uredbi i točki 1.1. Dodatka 6. Prilogu XIII. ovoj Uredbi;”;

(b)

u stavku 1.a dodaje se sljedeća točka:

„(e)

zahtjevi iz članka 6. i Priloga II. Uredbi (EU) 2017/2400 ispunjeni su u pogledu predmetne skupine vozila osim ako proizvođač navede da se nova vozila tipa koji se homologira neće registrirati, prodavati ili staviti u uporabu u Uniji na datum ili nakon datuma iz članka 24. stavka 1. točaka (a), (b) i (c) te Uredbe za odgovarajuću skupinu vozila.”.

Članak 27.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 12. prosinca 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 188, 18.7.2009., str. 1.

(2)  SL L 263, 9.10.2007., str. 1.

(3)  Uredba Komisije (EU) br. 582/2011 od 25. svibnja 2011. o provedbi i izmjeni Uredbe (EZ) br. 595/2009 Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na emisiju iz teških vozila (Euro VI.) i izmjeni priloga I. i III. Direktivi 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 167, 25.6.2011., str. 1.).

(4)  Uredba (EZ) br. 661/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zahtjevima za homologaciju tipa za opću sigurnost motornih vozila, njihovih prikolica i sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila (SL L 200, 31.7.2009., str. 1.).


PRILOG I.

RAZVRSTAVANJE VOZILA U SKUPINE VOZILA

1.   Razvrstavanje vozila za potrebe ove Uredbe

1.1.   Razvrstavanje vozila kategorije N

Tablica 1.

Skupine vozila za vozila kategorije N

Opis elemenata bitnih za razvrstavanje u skupine vozila

Skupina vozila

Dodijeljeni profil misije i konfiguracija vozila

Dodijeljena standardna nadogradnja

Osovinska konfiguracija

Konfiguracija šasije

Najveća tehnički dopuštena masa opterećenog vozila (u tonama)

Vozilo za velike udaljenosti

Vozilo za velike udaljenosti (EMS)

Vozilo za regionalnu dostavu

Vozilo za regionalnu dostavu (EMS)

Vozilo za gradsku dostavu

Komunalno vozilo

Vozilo za građevinske radove

4x2

Kruta

>3,5 – < 7,5

0

 

Kruta (ili vučno vozilo) (**)

7,5 – 10

1

 

 

R

 

R

 

 

B1

Kruta (ili vučno vozilo) (**)

>10 – 12

2

R + T1

 

R

 

R

 

 

B2

Kruta (ili vučno vozilo) (**)

>12 – 16

3

 

 

R

 

R

 

 

B3

Kruta

>16

4

R + T2

 

R

 

 

R

 

B4

Vučno vozilo

>16

5

T + ST

T + ST + T2

T + ST

T + ST + T2

 

 

 

 

4x4

Kruta

7,5 – 16

6

 

Kruta

>16

7

 

Vučno vozilo

>16

8

 

6x2

Kruta

sve mase

9

R + T2

R + D + ST

R

R + D + ST

 

R

 

B5

Vučno vozilo

sve mase

10

T + ST

T + ST + T2

T + ST

T + ST + T2

 

 

 

 

6x4

Kruta

sve mase

11

R + T2

R + D + ST

R

R + D + ST

 

R

R

B5

Vučno vozilo

sve mase

12

T + ST

T + ST + T2

T + ST

T + ST + T2

 

 

R

 

6x6

Kruta

sve mase

13

 

Vučno vozilo

sve mase

14

 

8x2

Kruta

sve mase

15

 

8x4

Kruta

sve mase

16

 

 

 

 

 

 

R

(generička masa + CdxA)

8x6

8x8

Kruta

sve mase

17

 

(*)

EMS – Europski modularni sustav


(**)  u ovim se razredima vozila smatra da vučna vozila imaju krutu konfiguraciju šasije, ali uzimajući u obzir specifičnu masu neopterećenog vučnog vozila sa svim tekućinama i gorivom

T

=

vučno vozilo

R

=

kruta i standardna nadogradnja

T1, T2

=

standardne prikolice

ST

=

standardna poluprikolica

D

=

standardna priključna kolica


PRILOG II.

ZAHTJEVI I POSTUPCI POVEZANI S UPOTREBOM SIMULACIJSKOG ALATA

1.   Postupci koje treba uspostaviti proizvođač vozila radi upotrebe simulacijskog alata

1.1.

Proizvođač mora uspostaviti barem sljedeće postupke.

1.1.1.

Sustav za upravljanje podacima koji obuhvaća prikupljanje i pohranu ulaznih informacija i ulaznih podataka za simulacijski alat, postupanje s njima i njihovo dohvaćanje te postupanje s certifikatima o karakteristikama povezanima s emisijama CO2 i potrošnjom goriva porodica sastavnih dijelova, porodica zasebnih tehničkih jedinica i porodica sustava. Sustav za upravljanje podacima mora barem:

(a)

osigurati primjenu točnih ulaznih informacija i ulaznih podataka na određene konfiguracije vozila;

(b)

osigurati točan izračun i primjenu standardnih vrijednosti;

(c)

usporedbom kriptografskih kontrolnih identifikacijskih brojeva (hash) provjeriti da se ulazne datoteke porodica sastavnih dijelova, porodica zasebnih tehničkih jedinica i porodica sustava koje se upotrebljavaju za simulaciju podudaraju s ulaznim podacima porodica sastavnih dijelova, porodica zasebnih tehničkih jedinica odnosno porodica sustava za koje je odobrena certifikacija;

(d)

imati zaštićenu bazu podataka za pohranu ulaznih podataka povezanih s porodicama sastavnih dijelova, porodicama zasebnih tehničkih jedinica ili porodica sustava i pripadajućih certifikata o karakteristikama povezanima s emisijama CO2 i potrošnjom goriva;

(e)

pravilno upravljati promjenama specifikacija i ažuriranjima sastavnih dijelova, zasebnih tehničkih jedinica i sustava;

(f)

osigurati praćenje sastavnih dijelova, zasebnih tehničkih jedinica i sustava nakon proizvodnje vozila.

1.1.2.

Sustav za upravljanje podacima koji obuhvaća dohvaćanje ulaznih informacija i ulaznih podataka i izračune simulacijskim alatom i pohranu izlaznih podataka. Sustav za upravljanje podacima mora barem:

(a)

osigurati ispravnu upotrebu kriptografskih kontrolnih identifikacijskih brojeva (hash);

(b)

imati zaštićenu bazu podataka za pohranu izlaznih podataka.

1.1.3.

Postupak konzultiranja namjenske elektroničke distribucijske platforme navedene u članku 5. stavku 2. i članku 10. stavcima 1. i 2. te preuzimanja i instaliranja najnovijih verzija simulacijskog alata.

1.1.4.

Odgovarajuće osposobljavanje osoblja koje radi sa simulacijskim alatom.

2.   Ocjenjivanje koje provodi homologacijsko tijelo

2.1.

Homologacijsko tijelo provjerava da su procesi iz točke 1. koji se odnose na upotrebu simulacijskog alata uspostavljeni.

Homologacijsko tijelo mora provjeriti i sljedeće:

(a)

funkcioniranje procesa iz točaka 1.1.1., 1.1.2. i 1.1.3. i primjenu zahtjeva iz točke 1.1.4.;

(b)

da se procesi upotrijebljeni u demonstraciji primjenjuju na isti način u svim proizvodnim pogonima u kojima se proizvodi predmetna skupina vozila;

(c)

potpunost opisa podataka i tokova procesnih radnji koji se odnose na određivanje emisija CO2 i potrošnje goriva vozila.

Za potrebe točke (a) drugoga stavka, provjera uključuje određivanje emisija CO2 i potrošnje goriva barem jednog vozila iz svake skupine vozila za koju je zatražena dozvola.

Dodatak 1.

OBRAZAC OPISNOG DOKUMENTA ZA UPOTREBU SIMULACIJSKOG ALATA RADI UTVRĐIVANJA EMISIJA CO2 I POTROŠNJE GORIVA NOVIH VOZILA

ODJELJAK I.

1.   Ime i adresa proizvođača

2.   Proizvodni pogoni za koje su uspostavljeni postupci navedeni u točki 1. Priloga II. Uredbi Komisije (EU) 2017/2400 radi upotrebe simulacijskog alata

3.   Obuhvaćene skupine vozila

4.   Ime i adresa proizvođačeva zastupnika (ako postoji)

ODJELJAK II.

1.   Dodatne informacije

1.1.   Opis postupanja s podacima i tokom procesa (npr. dijagram toka)

1.2.   Opis postupka upravljanja kvalitetom

1.3.   Dodatne potvrde o upravljanju kvalitetom (ako postoje)

1.4.   Opis prikupljanja podataka, postupanja s podacima i pohrane podataka iz simulacijskog alata

1.5.   Dodatni dokumenti (ako postoje)

2.   Datum: …

3.   Potpis: …

Dodatak 2.

OBRAZAC DOZVOLE ZA UPOTREBU SIMULACIJSKOG ALATA RADI UTVRĐIVANJA EMISIJA CO2 I POTROŠNJE GORIVA NOVIH VOZILA

Najveći format: A4 (210 x 297 mm)

DOZVOLA ZA UPOTREBU SIMULACIJSKOG ALATA RADI ODREĐIVANJA EMISIJA CO2 I POTROŠNJE GORIVA NOVIH VOZILA

Izjava o:

dodjeli (1)

proširenju (1)

odbijanju (1)

povlačenju (1)

Žig homologacijskog tijela

dozvole za upotrebu simulacijskog alata s obzirom na Uredbu (EZ) br. 595/2009 kako je provedena Uredbom (EU) 2017/2400.

Broj dozvole:

Razlog za proširenje: …

ODJELJAK I.

0.1.   Ime i adresa proizvođača

0.2.   Proizvodni pogoni za koje su uspostavljeni postupci navedeni u točki 1. Priloga II. Uredbi Komisije (EU) 2017/2400 radi upotrebe simulacijskog alata

0.3.   Obuhvaćene skupine vozila

ODJELJAK II.

1.   Dodatne informacije

1.1.   Izvješće o ocjenjivanju koje je provelo homologacijsko tijelo

1.2.   Opis postupanja s podacima i tokom procesa (npr. dijagram toka)

1.3.   Opis postupka upravljanja kvalitetom

1.4.   Dodatne potvrde o upravljanju kvalitetom (ako postoje)

1.5.   Opis prikupljanja podataka, postupanja s podacima i pohrane podataka iz simulacijskog alata

1.6.   Dodatni dokumenti (ako postoje)

2.   Homologacijsko tijelo odgovorno za provedbu ocjenjivanja

3.   Datum izvješća o ocjenjivanju

4.   Broj izvješća o ocjenjivanju

5.   Napomene (ako ih ima): vidjeti Dopunu

6.   Mjesto

7.   Datum

8.   Potpis


(1)  Izbrisati suvišno (u nekim slučajevima nije potrebno ništa brisati jer je primjenjivo više stavki)


PRILOG III.

ULAZNE INFORMACIJE POVEZANE S KARAKTERISTIKAMA VOZILA

1.   Uvod

U ovom se Prilogu opisuje popis parametara koje proizvođač vozila mora dostaviti kao ulazne podatke za simulacijski alat. Primjenjiva XML shema i primjeri podataka dostupni su na namjenskoj elektroničkoj distribucijskoj platformi.

2.   Definicije

(1)

„Parameter ID”: jedinstvena identifikacijska oznaka koja se upotrebljava u alatu za izračun potrošnje energije vozila za određeni ulazni parametar ili skup ulaznih podataka

(2)

„Type”: tip podataka parametra

string …

niz znakova kodiran u ISO8859-1

token …

niz znakova kodiran u ISO8859-1 bez bjelina na početku i na kraju

date …

datum i vrijeme u UTC vremenu u formatu: YYYY-MM-DDTHH:MM:SSZ pri čemu kosa slova označuju fiksne znakove, npr. „2002-05-30T09:30:10Z”

integer …

vrijednost koja je po tipu podataka cijeli broj, bez početnih nula, npr. „1800”

double, X …

racionalni broj s točno X znamenki iza decimalnog znaka („.”) i bez nula na početku, npr. za „double, 2”: „2345.67”; za „double, 4”: „45.6780”

(3)

„Unit” … fizička jedinica parametra

(4)

„korigirana stvarna masa vozila” znači masa kako je navedena pod „stvarna masa vozila” u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 1230/2012 (1) uz iznimku spremnika koji moraju biti napunjeni do najmanje 50 % zapremnine, bez dijelova dodatne nadogradnje i korigirana za dodatnu masu neugrađene standardne opreme kako je navedeno u točki 4.3. i masu standardne nadogradnje, standardne poluprikolice ili standardne prikolice radi simuliranja cjelovitog vozila ili cjelovite kombinacije vozila i (polu)prikolice.

Svi dijelovi koji su postavljeni na i iznad glavnog okvira smatraju se dijelovima dodatne nadogradnje ako su ugrađeni samo radi osiguravanja dodatne nadogradnje, neovisnima o dijelovima nužnima za uvjete voznog stanja.

3.   Skup ulaznih parametara

Tablica 1.

Ulazni parametri „Vehicle/General”

Parameter name

Parameter ID

Type

Unit

Opis/Referencija

Manufacturer

P235

token

[–]

 

ManufacturerAddress

P252

token

[–]

 

Model

P236

token

[–]

 

VIN

P238

token

[–]

 

Date

P239

dateTime

[–]

Datum i vrijeme kad je kreiran kontrolni identifikacijski broj (hash) sastavnog dijela

LegislativeClass

P251

string

[–]

Dopuštene vrijednosti: „N3”

VehicleCategory

P036

string

[–]

Dopuštene vrijednosti: „Rigid Truck”, „Tractor”

AxleConfiguration

P037

string

[–]

Dopuštene vrijednosti: „4x2”, „6x2”, „6x4”, „8x4”

CurbMassChassis

P038

int

[kg]

 

GrossVehicleMass

P041

int

[kg]

 

IdlingSpeed

P198

int

[1/min]

 

RetarderType

P052

string

[–]

Dopuštene vrijednosti: „None”, „Losses included in Gearbox”, „Engine Retarder”, „Transmission Input Retarder”, „Transmission Output Retarder”

RetarderRatio

P053

double, 3

[–]

 

AngledriveType

P180

string

[–]

Dopuštene vrijednosti: „None”, „Losses included in Gearbox”, „Separate Angledrive”

PTOShaftsGearWheels

P247

string

[–]

Dopuštene vrijednosti: „none”, „only the drive shaft of the PTO”, „drive shaft and/or up to 2 gear wheels”, „drive shaft and/or more than 2 gear wheels”, „only one engaged gearwheel above oil level”

PTOOtherElements

P248

string

[–]

Dopuštene vrijednosti: „none”, „shift claw, synchronizer, sliding gearwheel”, „multi-disc clutch”, „multi-disc clutch, oil pump”

CertificationNumberEngine

P261

token

[–]

 

CertificationNumberGearbox

P262

token

[–]

 

CertificationNumberTorqueconverter

P263

token

[–]

 

CertificationNumberAxlegear

P264

token

[–]

 

CertificationNumberAngledrive

P265

token

[–]

 

CertificationNumberRetarder

P266

token

[–]

 

CertificationNumberTyre

P267

token

[–]

 

CertificationNumberAirdrag

P268

token

[–]

 


Tablica 2.

Ulazni parametri „Vehicle/AxleConfiguration” po osovini kotača

Parameter name

Parameter ID

Type

Unit

Opis/Referencija

TwinTyres

P045

boolean

[–]

 

AxleType

P154

string

[–]

Dopuštene vrijednosti: „VehicleNonDriven”, „VehicleDriven”

Steered

P195

boolean

 

 


Tablica 3.

Ulazni parametri „Vehicle/Auxiliaries”

Parameter name

Parameter ID

Type

Unit

Opis/Referencija

Fan/Technology

P181

string

[–]

Dopuštene vrijednosti: „Crankshaft mounted - Electronically controlled visco clutch”, „Crankshaft mounted - Bimetallic controlled visco clutch”, „Crankshaft mounted - Discrete step clutch”, „Crankshaft mounted - On/off clutch”, „Belt driven or driven via transm. - Electronically controlled visco clutch”, „Belt driven or driven via transm. - Bimetallic controlled visco clutch”, „Belt driven or driven via transm. - Discrete step clutch”, „Belt driven or driven via transm. - On/off clutch”, „Hydraulic driven - Variable displacement pump”, „Hydraulic driven - Constant displacement pump”, „Electrically driven - Electronically controlled”

SteeringPump/Technology

P182

string

[–]

Dopuštene vrijednosti: „Fixed displacement”, „Fixed displacement with elec. control”, „Dual displacement”, „Variable displacement mech. controlled”, „Variable displacement elec. controlled”, „Electric”

Potreban je zaseban unos za svaku upravljanu osovinu kotača

ElectricSystem/Technology

P183

string

[–]

Dopuštene vrijednosti: „Standard technology”, „Standard technology - LED headlights, all”

PneumaticSystem/Technology

P184

string

[–]

Dopuštene vrijednosti: „Small”, „Small + ESS”, „Small + visco clutch”, „Small + mech. clutch”, „Small + ESS + AMS”, „Small + visco clutch + AMS”, „Small + mech. clutch + AMS”, „Medium Supply 1-stage”, „Medium Supply 1-stage + ESS”, „Medium Supply 1-stage + visco clutch” , „Medium Supply 1-stage + mech. clutch”, „Medium Supply 1-stage + ESS + AMS”, „Medium Supply 1-stage + visco clutch + AMS”, „Medium Supply 1-stage + mech. clutch + AMS”, „Medium Supply 2-stage”, „Medium Supply 2-stage + ESS”, „Medium Supply 2-stage + visco clutch”, „Medium Supply 2-stage + mech. clutch”, „Medium Supply 2-stage + ESS + AMS”, „Medium Supply 2-stage + visco clutch + AMS”, „Medium Supply 2-stage + mech. clutch + AMS”, „Large Supply”, „Large Supply + ESS”, „Large Supply + visco clutch”, „Large Supply + mech. clutch”, „Large Supply + ESS + AMS”, „Large Supply + visco clutch + AMS”, „Large Supply + mech. clutch + AMS”; „Vacuum pump”

HVAC/Technology

P185

string

[–]

Dopuštene vrijednosti: „Default”


Tablica 4.

Ulazni parametri „Vehicle/EngineTorqueLimits” po stupnju prijenosa (nije obvezno)

Parameter name

Parameter ID

Type

Unit

Opis/Referencija

Gear

P196

integer

[–]

potrebno je navesti samo brojeve brzina (stupnjeva prijenosa) ako se primjenjuju ograničenja zakretnog momenta motora s obzirom na vozilo u skladu s točkom 6.

MaxTorque

P197

integer

[Nm]

 

4.   Masa vozila

4.1.   Masa vozila koja se upotrebljava kao ulazni podatak za simulacijski alat je korigirana stvarna masa vozila.

Ta se korigirana stvarna masa temelji na vozilima opremljenima na način da su sukladna sa svim regulatornim aktima iz Priloga IV. i Priloga XI. Direktivi 2007/46/EZ koji se primjenjuju na određeni razred vozila.

4.2.   Ako nije ugrađena sva standardna oprema, proizvođač mora korigiranoj stvarnoj masi vozila dodati masu sljedećih elemenata konstrukcije:

a)

zaštita od prednjeg podlijetanja u skladu s Uredbom (EZ) br. 661/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (2);

b)

zaštita od stražnjeg podlijetanja u skladu s Uredbom (EZ) br. 661/2009 Europskog parlamenta i Vijeća;

c)

bočna zaštita u skladu s Uredbom (EZ) br. 661/2009 Europskog parlamenta i Vijeća;

d)

peti kotač u skladu s Uredbom (EZ) br. 661/2009 Europskog parlamenta i Vijeća.

4.3.   Masa elemenata konstrukcije iz točke 4.2. mora biti:

 

za vozila koja pripadaju skupinama 1, 2 i 3:

a)

zaštita od prednjeg podlijetanja

45 kg

b)

zaštita od stražnjeg podlijetanja

40 kg

c)

bočna zaštita

8,5 kg/m * međuosovinski razmak [m] – 2,5 kg

d)

peti kotač

210 kg

 

za vozila koja pripadaju skupinama 4, 5, 9 do 12 i 16;

a)

zaštita od prednjeg podlijetanja

50 kg

b)

zaštita od stražnjeg podlijetanja

45 kg

c)

bočna zaštita

14 kg/m * međuosovinski razmak [m] – 17 kg

d)

peti kotač

210 kg

5.   Hidraulički i mehanički pogonjene osovine

Ako je vozilo opremljeno:

a)

hidraulički pogonjenom osovinom, ta se osovina ne smatra pogonskom pa je proizvođač ne uzima u obzir pri utvrđivanju osovinske konfiguracije vozila;

b)

mehanički pogonjenom osovinom, ta se osovina smatra pogonskom pa je proizvođač uzima u obzir pri utvrđivanju osovinske konfiguracije vozila.

6.   Ograničenja zakretnog momenta motora ovisna o stupnju prijenosa koja postavlja upravljačka jedinica

Za 50 % najviših stupnjeva prijenosa (npr. za stupnjeve prijenosa 7 do 12 kod prijenosa s 12 brzina) proizvođač vozila može deklarirati ograničenje maksimalnog zakretnog momenta motora ovisno o stupnju prijenosa koje nije veće od 95 % najvećeg zakretnog momenta motora.

7.   Brzina vrtnje motora u praznom hodu specifična za vozilo

7.1.   Brzinu vrtnje motora u praznom hodu treba deklarirati u VECTO-u za svako pojedino vozilo. Ta deklarirana brzina vrtnje motora u praznom hodu mora biti jednaka ili veća od one navedene u odobrenju ulaznih podataka o motoru.


(1)  Uredba Komisije (EU) br. 1230/2012 od 12. prosinca 2012. o provedbi Uredbe (EZ) br. 661/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o zahtjevima za homologaciju tipa za mase i dimenzije vozila i njihovih prikolica te o izmjeni Direktive 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(SL L 353, 21.12.2012, str. 31).

(2)  Uredba (EZ) br. 661/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zahtjevima za homologaciju tipa za opću sigurnost motornih vozila, njihovih prikolica i sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila (SL L 200, 31.7.2009., str. 1.)


PRILOG IV.

PRIMJER PROIZVOĐAČEVE EVIDENCIJSKE DATOTEKE I DOKUMENTA S INFORMACIJAMA ZA KUPCA

DIO I.

Emisije CO2 i potrošnja goriva vozila - Proizvođača evidencijska datoteka

Proizvođačevu evidencijsku datoteku generira simulacijski alat, a mora sadržavati barem sljedeće informacije:

1.   Podaci o vozilu, sastavnom dijelu, zasebnoj tehničkoj jedinici i sustavu

1.1.   Podaci o vozilu

1.1.1.   Ime i adresa proizvođača

1.1.2.   Model vozila

1.1.3.   Identifikacijski broj vozila (VIN) …

1.1.4.   Kategorija vozila (N1 N2, N3, M1, M2, M3) …

1.1.5.   Osovinska konfiguracija …

1.1.6.   Maksimalna bruto masa vozila (t) …

1.1.7.   Skupina vozila u skladu s tablicom 1. …

1.1.8.   Korigirana stvarna masa neopterećenog vozila sa svim tekućinama i gorivom (kg) …

1.2.   Glavne specifikacije motora

1.2.1.   Model motora

1.2.2.   Certifikacijski broj motora …

1.2.3.   Nazivna snaga motora (kW) …

1.2.4.   Brzina vrtnje motora u praznom hodu (min– 1) …

1.2.5.   Nazivna brzina vrtnje motora (min– 1) …

1.2.6.   Radni obujam motora (l) …

1.2.7.   Vrsta referentnog goriva motora (dizel/UNP/SPP …) …

1.2.8.   Hash datoteke/dokumenta s dijagramom goriva …

1.3.   Glavne specifikacije prijenosa

1.3.1.   Model mjenjača

1.3.2.   Certifikacijski broj mjenjača …

1.3.3.   Osnovni način izrade dijagrama gubitaka (opcija 1. / opcija 2. / opcija 3. / standardne vrijednosti) …:

1.3.4.   Tip mjenjača (SMT, AMT, APT-S, APT-P) …

1.3.5.   Broj stupnjeva prijenosa …

1.3.6.   Prijenosni omjer u završnom stupnju prijenosa …

1.3.7.   Vrsta usporivača …

1.3.8.   Oduzimanje snage motoru (da/ne) …

1.3.9.   Hash datoteke/dokumenta s dijagramom učinkovitosti …

1.4.   Specifikacije usporivača

1.4.1.   Model usporivača

1.4.2.   Certifikacijski broj usporivača …

1.4.3.   Opcija certificiranja koja se koristi za izračun dijagrama gubitka (standardne vrijednosti/mjerenje) …

1.4.4.   Hash datoteke/dokumenta s dijagramom učinkovitosti …

1.5.   Specifikacije pretvarača zakretnog momenta

1.5.1.   Model pretvarača zakretnog momenta

1.5.2.   Certifikacijski broj pretvarača zakretnog momenta …

1.5.3.   Opcija certificiranja koja se koristi za izračun dijagrama gubitka (standardne vrijednosti/mjerenje) …

1.5.4.   Hash datoteke/dokumenta s dijagramom učinkovitosti …

1.6.   Specifikacije kutnog pogona

1.6.1.   Model kutnog pogona

1.6.2.   Certifikacijski broj osovine …

1.6.3.   Opcija certificiranja koja se koristi za izračun dijagrama gubitka (standardne vrijednosti/mjerenje) …

1.6.4.   Omjer kutnog pogona …

1.6.5.   Hash datoteke/dokumenta s dijagramom učinkovitosti …

1.7.   Specifikacije osovine

1.7.1.   Model osovine …

1.7.2.   Certifikacijski broj osovine …

1.7.3.   Opcija certificiranja koja se koristi za izračun dijagrama gubitka (standardne vrijednosti/mjerenje) …

1.7.4.   Vrsta osovine (npr. standardna jednostruka pogonska osovina) …

1.7.5.   Omjer pogonske osovine …

1.7.6.   Hash datoteke/dokumenta s dijagramom učinkovitosti …

1.8.   Aerodinamika

1.8.1.   Model

1.8.2.   Opcija certificiranja koja se koristi za generiranje CdxA (standardne vrijednosti/mjerenje) …

1.8.3.   Certifikacijski broj CdxA (ako je primjenjivo) …

1.8.4.   Vrijednost CdxA …

1.8.5.   Hash datoteke/dokumenta s dijagramom učinkovitosti …

1.9.   Osnovne specifikacije guma

1.9.1.   Dimenzije guma, 1. osovina …

1.9.2.   Certifikacijski broj gume …

1.9.3.   Specifični koeficijent otpora kotrljanja (RRC) svih guma na osovini 1 …

1.9.4.   Dimenzije guma, 2. osovina …

1.9.5.   Dvostruka osovina (da/ne), osovina 2 …

1.9.6.   Certifikacijski broj gume …

1.9.7.   Specifični RRC svih guma na osovini 2 …

1.9.8.   Dimenzije guma, 3. osovina …

1.9.9.   Dvostruka osovina (da/ne), osovina 3 …

1.9.10.   Certifikacijski broj gume …

1.9.11.   Specifični RRC svih guma na osovini 3 …

1.9.12.   Dimenzije guma, 4. osovina …

1.9.13.   Dvostruka osovina (da/ne), osovina 4 …

1.9.14.   Certifikacijski broj gume …

1.9.15.   Specifični RRC svih guma na osovini 4 …

1.10.   Osnovne specifikacije pomoćnih uređaja

1.10.1.   Tehnologija ventilatora za hlađenje motora …

1.10.2.   Tehnologija servo pumpe upravljačkog mehanizma …

1.10.3.   Tehnologija električnog sustava …

1.10.4.   Tehnologija pneumatskog sustava …

1.11.   Ograničenje zakretnog momenta motora

1.11.1.   Ograničenje zakretnog momenta motora u 1. stupnju prijenosa (% maksimalnog zakretnog momenta motora) …

1.11.2.   Ograničenje zakretnog momenta motora u 2. stupnju prijenosa (% maksimalnog zakretnog momenta motora) …

1.11.3.   Ograničenje zakretnog momenta motora u 3. stupnju prijenosa (% maksimalnog zakretnog momenta motora) …

1.11.4.   Ograničenje zakretnog momenta motora kod stupnja prijenosa... (% maksimalnog zakretnog momenta motora)

2.   Profil misije i učitavanje ovisnih vrijednosti

2.1.   Simulacijski parametri (za svaki profil/opterećenje/kombinaciju goriva)

2.1.1.   Profil misije (prijevoz na velike udaljenosti/regionalni/urbani/komunalni/građevinarstvo) …

2.1.2.   Opterećenje (kako je definirano u simulacijskom alatu) (kg) …

2.1.3.   Gorivo (dizel/benzin/UNP/SPP/…) …

2.1.4.   Ukupna masa vozila u simulaciji (kg) …

2.2.   Radne karakteristike vozila i informacije za provjeru kvalitete simulacije

2.2.1.   Prosječna brzina (km/h) …

2.2.2.   Najmanja trenutačna brzina (km/h) …

2.2.3.   Najveća trenutačna brzina (km/h) …

2.2.4.   Najveće usporavanje (m/s2) …

2.2.5.   Najveće ubrzavanje (m/s2) …

2.2.6.   Postotak vremena vožnje s punim opterećenjem …

2.2.7.   Ukupan broj promjena stupnja prijenosa …

2.2.8.   Ukupna prijeđena udaljenost (km) …

2.3.   Gorivo i rezultati emisije CO2

2.3.1.   Potrošnja goriva (g/km) …

2.3.2.   Potrošnja goriva (g/t-km) …

2.3.3.   Potrošnja goriva (g/p-km) …

2.3.4.   Potrošnja goriva (g/m3-km) …

2.3.5.   Potrošnja goriva (l/100km) …

2.3.6.   Potrošnja goriva (l/t-km) …

2.3.7.   Potrošnja goriva (l/p-km) …

2.3.8.   Potrošnja goriva (l/m3-km) …

2.3.9.   Potrošnja goriva (MJ/km) …

2.3.10.   Potrošnja goriva (MJ/t-km) …

2.3.11.   Potrošnja goriva (MJ/p-km) …

2.3.12.   Potrošnja goriva (MJ/m3-km) …

2.3.13.   CO2 (g/km) …

2.3.14.   CO2 (g/t-km) …

2.3.15.   CO2 (g/p-km) …

2.3.16.   CO2 (g/m3-km) …

3.   Softver i korisničke informacije

3.1.   Softver i korisničke informacije

3.1.1.   Verzija simulacijskog alata (X.X.X) …

3.1.2.   Datum i vrijeme simulacije

3.1.3.   Hash ulaznih informacija i ulaznih podataka simulacijskog alata …

3.1.4.   Hash rezultata simulacijskog alata …

DIO II.

Emisije CO2 i potrošnja goriva vozila - Dokument s informacijama za kupca

1.   Podaci o vozilu, sastavnom dijelu, zasebnoj tehničkoj jedinici i sustavu

1.1.   Podaci o vozilu

1.1.1.   Identifikacijski broj vozila (VIN) …

1.1.2.   Kategorija vozila (N1, N2, N3, M1, M2, M3) …

1.1.3.   Osovinska konfiguracija …

1.1.4.   Maksimalna bruto masa vozila (t) …

1.1.5.   Skupina vozila …

1.1.6.   Ime i adresa proizvođača …

1.1.7.   Marka (trgovačka oznaka proizvođača) …

1.1.8.   Korigirana stvarna masa neopterećenog vozila sa svim tekućinama i gorivom (kg) …

1.2.   Podaci o sastavnom dijelu, zasebnoj tehničkoj jedinici i sustavu

1.2.1.   Nazivna snaga motora (kW) …

1.2.2.   Radni obujam motora (l) …

1.2.3.   Vrsta referentnog goriva motora (dizel/UNP/SPP …) …

1.2.4.   Vrijednosti mjenjača (izmjerene/standardne) …

1.2.5.   Tip mjenjača (SMT, AMT, AT-S, AT-S) …

1.2.6.   Broj stupnjeva prijenosa …

1.2.7.   Usporivač (da/ne)

1.2.8.   Omjer pogonske osovine …

1.2.9.   Prosječan koeficijent otpora kotrljanja (RRC) svih guma:

DIO III.

Emisije CO2 i potrošnja goriva vozila (za svaki korisni teret/kombinaciju goriva)

Mala masa korisnog tereta [kg]:

 

Prosječna brzina vozila

Emisije CO2

Potrošnja goriva

Vozilo za velike udaljenosti

… km/h

… g/km

… g/t-km

… g/m3-km

… l/100 km

… l/t-km

… l/m3-km

Vozilo za velike udaljenosti (EMS)

… km/h

… g/km

… g/t-km

… g/m3-km

… l/100 km

… l/t-km

… l/m3-km

Vozilo za regionalnu dostavu

… km/h

… g/km

… g/t-km

… g/m3-km

… l/100 km

… l/t-km

… l/m3-km

Vozilo za regionalnu dostavu (EMS)

… km/h

… g/km

… g/t-km

… g/m3-km

… l/100 km

… l/t-km

… l/m3-km

Vozilo za gradsku dostavu

… km/h

… g/km

… g/t-km

… g/m3-km

… l/100 km

… l/t-km

… l/m3-km

Komunalno vozilo

… km/h

… g/km

… g/t-km

… g/m3-km

… l/100 km

… l/t-km

… l/m3-km

Vozilo za građevinske radove

… km/h

… g/km

… g/t-km

… g/m3-km

… l/100 km

… l/t-km

… l/m3-km

Reprezentativna masa korisnog tereta [kg]:

 

Prosječna brzina vozila

Emisije CO2

Potrošnja goriva

Vozilo za velike udaljenosti

… km/h

… g/km

… g/t-km

… g/m3-km

… l/100 km

… l/t-km

… l/m3-km

Vozilo za velike udaljenosti (EMS)

… km/h

… g/km

… g/t-km

… g/m3-km

… l/100 km

… l/t-km

… l/m3-km

Vozilo za regionalnu dostavu

… km/h

… g/km

… g/t-km

… g/m3-km

… l/100 km

… l/t-km

… l/m3-km

Vozilo za regionalnu dostavu (EMS)

… km/h

… g/km

… g/t-km

… g/m3-km

… l/100 km

… l/t-km

… l/m3-km

Vozilo za gradsku dostavu

… km/h

… g/km

… g/t-km

… g/m3-km

… l/100 km

… l/t-km

… l/m3-km

Komunalno vozilo

… km/h

… g/km

… g/t-km

… g/m3-km

… l/100 km

… l/t-km

… l/m3-km

Vozilo za građevinske radove

… km/h

… g/km

… g/t-km

… g/m3-km

… l/100 km

… l/t-km

… l/m3-km


Softver i korisničke informacije

Verzija simulacijskog alata

[X.X.X]

Datum i vrijeme simulacije

[–]

Kriptografski kontrolni identifikacijski broj (hash) izlazne datoteke:


PRILOG V.

PROVJERA PODATAKA O MOTORU

1.   Uvod

Provedbom postupka ispitivanja motora opisanog u ovom Prilogu dobivaju se ulazni podaci za simulacijski alat koji se odnose na motore.

2.   Definicije

Za potrebe ovog Priloga primjenjuju se definicije iz revizije 06 Pravilnika UNECE-a br. 49 i sljedeće definicije:

(1)

„porodica motora po CO2” znači skupina u koju je proizvođač uvrstio motore kako je definirano u stavku 1. Dodatka 3.;

(2)

„osnovni motor porodice po CO2” znači motor koji je odabran iz porodice motora po CO2 prema Dodatku 3.;

(3)

„NCV” znači neto ogrjevna vrijednost goriva kako je utvrđeno u stavku 3.2.;

(4)

„specifične masene emisije” znači ukupne masene emisije podijeljene s ukupnim radom motora tijekom zadanog razdoblja izražene u g/kWh;

(5)

„specifična potrošnja goriva” znači ukupna potrošnja goriva podijeljena s ukupnim radom motora tijekom zadanog razdoblja izražena u g/kWh;

(6)

„FCMC” znači ciklus izrade dijagrama potrošnje goriva;

(7)

„puno opterećenje” znači zakretni moment motora / snaga motora pri određenoj brzini motora kad motor radi na maksimalnoj vrijednosti koju rukovatelj može zadati.

Ne primjenjuju se definicije iz stavaka 3.1.5. i 3.1.6. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika br. 49.

3.   Opći zahtjevi

Postrojenja laboratorija za umjeravanje moraju ispunjavati zahtjeve norme ISO/TS 16949, niza normi ISO 9000 ili norme ISO/IEC 17025. Sva laboratorijska oprema za referentna mjerenja koja se upotrebljava za umjeravanje i/ili provjeru mora biti sljediva do državnog ili međunarodnog etalona.

Motori se grupiraju u porodice motora po CO2 definirane u skladu s Dodatkom 3. U stavku 4.1. objašnjava se koja se ispitivanja provode u svrhu certificiranja jedne porodice motora po CO2.

3.1.   Uvjeti ispitivanja

Sva ispitivanja provedena u svrhu certificiranja jedne porodice motora po CO2 definirane u skladu s Dodatkom 3. ovom Prilogu izvode se na istom fizičkom motoru i bez ikakvih promjena u postavkama dinamometra motora i sustava motora, osim iznimaka definiranih u stavku 4.2. i Dodatku 3.

3.1.1.   Laboratorijski uvjeti ispitivanja

Ispitivanja se provode u uvjetima okoline koji odgovaraju sljedećim uvjetima tijekom cijelog ispitivanja:

(1)

parametar fa koji opisuje laboratorijske uvjete ispitivanja, utvrđen u skladu sa stavkom 6.1. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49, mora biti unutar sljedećih granica: 0,96 ≤ fa ≤ 1,04;

(2)

apsolutna temperatura (Ta) ulaznog zraka motora izražena u Kelvinima, utvrđena u skladu sa stavkom 6.1. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49, mora biti unutar sljedećih granica: 283 K ≤ Ta ≤ 303 K;

(3)

atmosferski tlak izražen u kPa, utvrđen u skladu sa stavkom 6.1. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49, mora biti unutar sljedećih granica: 90 kPa ≤ ps ≤ 102 kPa.

Ako se ispitivanja provode u ispitnim ćelijama koje mogu simulirati barometarske uvjete drugačije od atmosferskih uvjeta na određenoj ispitnoj lokaciji, primjenjiva vrijednost fa utvrđuje se prema vrijednostima atmosferskog tlaka koje simulira sustav za kondicioniranje. Ista referentna vrijednost za simulirani atmosferski tlak upotrebljava se za ulazni zrak i ispuh te za sve ostale relevantne sustave motora. Stvarna vrijednost simuliranog atmosferskog tlaka za ulazni zrak i ispuh te za sve ostale relevantne sustave motora mora biti u granicama navedenima u podtočki (3).

Ako atmosferski tlak okoline na određenoj ispitnoj lokaciji prelazi gornju granicu od 102 kPa, ipak se mogu provesti ispitivanja u skladu s ovim Prilogom. U tom se slučaju ispitivanja provode uz specifični atmosferski tlak okoline.

Ako ispitna ćelija može regulirati temperaturu, tlak i/ili vlagu ulaznog zraka motora neovisno o atmosferskim uvjetima, za te se parametre u svim ispitivanjima koja se provode u svrhu certificiranja jedne porodice motora po CO2 definirane u skladu s Dodatkom 3. ovom Prilogu primjenjuju iste postavke.

3.1.2.   Ugradnja motora

Ispitni se motor ugrađuje u skladu sa stavcima od 6.3. do 6.6. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49.

Ako pomoćna oprema/oprema potrebna za rad sustava motora nije ugrađena kako je propisano u stavku 6.3. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49, sve izmjerene vrijednosti zakretnog momenta motora korigiraju se za snagu potrebnu za pogon tih sastavnih dijelova za potrebe ovog Priloga u skladu sa stavkom 6.3. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49.

Potrošnja snage sljedećih sastavnih dijelova motora koja za rezultat daje zakretni moment motora potreban za pogon tih sastavnih dijelova motora utvrđuje se u skladu s Dodatkom 5. ovom Prilogu:

(1)

ventilator;

(2)

pomoćna oprema/oprema na električni pogon potrebna za rad sustava motora.

3.1.3.   Emisije iz kućišta koljenastog vratila

U slučaju zatvorenog kućišta koljenastog vratila proizvođači moraju osigurati da ventilacijski sustav motora sprečava ispuštanje bilo kakvog plina iz kućišta koljenastog vratila u atmosferu. Ako je kućište koljenastog vratila otvorenog tipa, emisije se moraju izmjeriti i dodati emisijama iz ispušne cijevi u skladu s odredbama navedenima u stavku 6.10. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49.

3.1.4.   Motori s hlađenjem stlačenog zraka

Tijekom svih ispitivanja sustav hlađenja stlačenog zraka koji se upotrebljava na ispitnom stolu mora raditi u uvjetima koji su reprezentativni za primjenu unutar vozila u referentnim uvjetima okoline. Referentni uvjeti okoline definirani su kao 293 K za temperaturu zraka i 101,3 kPa za tlak.

Laboratorijski sustavi hlađenja stlačenog zraka za ispitivanja prema ovoj Uredbi moraju biti u skladu s odredbama navedenima u stavku 6.2. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49.

3.1.5.   Rashladni sustav motora

(1)

Tijekom svih ispitivanja, rashladni sustav motora koji se upotrebljava na ispitnom stolu mora raditi u uvjetima koji su reprezentativni za primjenu unutar vozila u referentnim uvjetima okoline. Referentni uvjeti okoline definirani su kao 293 K za temperaturu zraka i 101,3 kPa za tlak.

(2)

Rashladni sustav motora mora biti opremljen termostatima u skladu sa specifikacijom proizvođača za ugradnju u vozilo. Ako je ugrađen nefunkcionalan termostat ili ako se termostat ne upotrebljava, primjenjuje se podtočka (3). Postavke rashladnog sustava moraju biti u skladu s podtočkom (4).

(3)

Ako se termostat ne upotrebljava ili ako je ugrađen nefunkcionalan termostat, sustav ispitnog stola mora simulirati ponašanje termostata u svim ispitnim uvjetima. Postavke rashladnog sustava moraju biti u skladu s podtočkom (4).

(4)

Protok rashladnog sredstva motora (ili razlika tlaka na strani izmjenjivača topline prema motoru) i temperatura rashladnog sredstva motora postavljaju se na vrijednost koja je reprezentativna za primjenu unutar vozila u referentnim uvjetima okoline kad motor radi pri nazivnoj brzini i pri punom opterećenju, a termostat motora je u potpuno otvorenom položaju. Prema tim se postavkama definira referentna temperatura rashladnog sredstva. Tijekom svih ispitivanja koja se provode u svrhu certificiranja jednog motora unutar porodice motora po CO2 postavke rashladnog sustava ne smiju se mijenjati ni na strani motora ni na strani ispitnog stola. Temperaturu rashladnog sredstva na strani ispitnog stola treba održavati razumno ujednačenom na temelju dobre inženjerske procjene. Rashladno sredstvo na strani ispitnog stola izmjenjivača topline ne smije prijeći nazivnu temperaturu otvaranja termostata iza izmjenjivača topline.

(5)

Za sva ispitivanja provedena u svrhu certificiranja jednog motora unutar jedne porodice motora po CO2, temperatura rashladnog sredstva motora mora se održavati između nazivne vrijednosti temperature otvaranja termostata koju je deklarirao proizvođač i referentne temperature rashladnog sredstva u skladu s podtočkom (4) čim rashladno sredstvo motora postigne deklariranu temperaturu otvaranja termostata nakon hladnog pokretanja motora.

(6)

Za WHTC ispitivanje s hladnim pokretanjem provedeno u skladu sa stavkom 4.3.3. posebni početni uvjeti navedeni su u stavcima 7.6.1. i 7.6.2. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49. Ako se primjenjuje simulacija ponašanja termostata u skladu s podtočkom (3), ne smije doći do protoka rashladnog sredstva kroz izmjenjivač topline dok god rashladno sredstvo motora ne dosegne deklariranu nazivnu temperaturu otvaranja termostata nakon hladnog pokretanja.

3.2.   Goriva

Predmetno referentno gorivo za ispitivane sustave motora odabire se iz vrsta goriva navedenih u tablici 1. Svojstva referentnih goriva s popisa u tablici 1. moraju odgovarati onima navedenima u Prilogu IX. Uredbi Komisije (EU) br. 582/2011.

Da bi se osigurala upotreba istog goriva za sva ispitivanja provedena u svrhu certificiranja jedne porodice motora po CO2, spremnik iz kojeg se opskrbljuje sustav motora ne smije se nadopunjavati niti se taj spremnik smije zamijeniti drugim spremnikom. Iznimno se može odobriti nadopunjavanje ili mijenjanje spremnika ako se može osigurati da zamjensko gorivo ima točno ista svojstva kao prethodno upotrijebljeno gorivo (ista proizvodna serija).

NCV se za gorivo utvrđuje na temelju dvaju zasebnih mjerenja u skladu sa standardima za svaku vrstu goriva definiranu u tablici 1. Dva zasebna mjerenja provode dva različita laboratorija neovisna o proizvođaču koji traži certificiranje. Laboratorij koji provodi mjerenja mora ispunjavati zahtjeve norme ISO/IEC 17025. Homologacijsko tijelo mora osigurati da je uzorak goriva koji se upotrebljava za određivanje NCV-a uzet iz serije goriva upotrijebljene za sva ispitivanja.

Ako dvije zasebne vrijednosti za NCV odstupaju za više od 440 džula po gramu goriva, utvrđene se vrijednosti smatraju ništavnima, a mjerenje se mora ponoviti.

Srednja vrijednost dvaju zasebnih NCV-ova koja ne odstupa za više od 440 džula po gramu goriva zapisuje se u MJ/kg zaokruženo na 3 decimalna mjesta u skladu s normom ASTM E 29-06.

Za plinovita goriva standardi za utvrđivanje NCV-a u skladu s tablicom 1. sadrže izračun ogrjevne vrijednosti na temelju sastava goriva. Sastav plinovitog goriva za utvrđivanje NCV-a uzima se iz analize referentne serije plinovitog goriva upotrijebljene za certifikacijska ispitivanja. Radi utvrđivanja sastava plinovitog goriva upotrijebljenog za utvrđivanje NCV-a laboratorij neovisan o proizvođaču koji traži certificiranje provodi samo jednu analizu. Za plinovita se goriva NCV utvrđuje na temelju te jedne analize umjesto na temelju srednje vrijednosti dvaju zasebnih mjerenja.

Tablica 1.

Referentna goriva za ispitivanje

Vrsta goriva/vrsta motora

Vrsta referentnog goriva

Norma upotrijebljena za utvrđivanje NCV-a

Dizel/CI

B7

barem ASTM D240 ili DIN 59100-1

(preporučuje se ASTM D4809)

Etanol/CI

ED95

barem ASTM D240 ili DIN 59100-1

(preporučuje se ASTM D4809)

Benzin/PI

E10

barem ASTM D240 ili DIN 59100-1

(preporučuje se ASTM D4809)

Etanol/PI

E85

barem ASTM D240 ili DIN 59100-1

(preporučuje se ASTM D4809)

UNP/PI

UNP gorivo B

ASTM 3588 ili DIN 51612

Prirodni plin/PI

G25

ISO 6976 ili ASTM 3588

3.3.   Maziva

Ulje za podmazivanje za sva ispitivanja provedena u skladu s ovim Prilogom mora biti komercijalno dostupno ulje s odobrenjem proizvođača bez ograničenja u uobičajenim uvjetima uporabe kako je definirano u stavku 4.2. Priloga 8. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49. Maziva čija je uporaba ograničena na određene posebne uvjete rada sustava motora ili koja imaju neuobičajeno kratak interval zamjene ulja ne smiju se upotrebljavati u svrhu ispitivanja u skladu s ovim Prilogom. Komercijalno dostupno ulje ne smije se mijenjati ni na koji način i ne smiju mu se dodavati aditivi.

Sva se ispitivanja u svrhu certificiranja karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva jedne porodice motora po CO2 moraju provesti s istim uljem za podmazivanje.

3.4.   Sustav za mjerenje protoka goriva

Sustav za mjerenje protoka goriva mora uhvatiti sav protok goriva koje troši sustav motora. Dodatni protok goriva koji ne ulazi izravno u proces izgaranja u cilindrima motora uključuje se u signal protoka goriva za sva provedena ispitivanja. Dodatne brizgaljke za gorivo (npr. uređaji za hladno pokretanje motora) koje nisu nužne za rad sustava motora moraju se odvojiti od crijeva za dovod goriva tijekom svih ispitivanja.

3.5.   Specifikacije opreme za mjerenje

Oprema za mjerenje mora ispunjavati zahtjeve iz stavka 9. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49.

Neovisno o zahtjevima definiranima u stavku 9. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49, mjerni sustavi navedeni u tablici 2. moraju biti u skladu s ograničenjima definiranima u tablici 2.

Tablica 2.

Zahtjevi za mjerne sustave

 

Linearnost

 

Mjerni sustav

Odsječak

| xmin Í (a1 - 1) + a0 |

Nagib

a1

Standardna pogreška procjene SEE

Koeficijent određenja

r2

Točnost (1)

Vrijeme porasta (2)

Brzina vrtnje motora

≤ 0,2 % maks. umjeravanja (3)

0,999 - 1,001

≤ 0,1 % maks. umjeravanja (3)

≥ 0,9985

0,2 % očitanja ili 0,1 % maks. vrijednosti umjeravanja (3) brzine, što god je veće

≤ 1 s

Zakretni moment motora

≤ 0,5 % maks. umjeravanja (3)

0,995 - 1,005

≤ 0,5 % maks. umjeravanja (3)

≥ 0,995

0,6 % očitanja ili 0,3 % maks. vrijednosti umjeravanja (3) zakretnog momenta, što god je veće

≤ 1 s

Maseni protok goriva za tekuća goriva

≤ 0,5 % maks. umjeravanja (3)

0,995 - 1,005

≤ 0,5 % maks. umjeravanja (3)

≥ 0,995

0,6 % očitanja ili 0,3 % maks. vrijednosti umjeravanja (3) protoka, što god je veće

≤ 2 s

Maseni protok goriva za plinovita goriva

≤ 1 % maks. umjeravanja (3)

0,99 - 1,01

≤ 1 % maks. umjeravanja (3)

≥ 0,995

1 % očitanja ili 0,5 % maks. vrijednosti umjeravanja (3) protoka, što god je veće

≤ 2 s

Električno napajanje

≤ 1 % maks. umjeravanja (3)

0,98 - 1,02

≤ 2 % maks. umjeravanja (3)

≥ 0,990

nije primjenjivo

≤ 1 s

Jakost struje

≤ 1 % maks. umjeravanja (3)

0,98 - 1,02

≤ 2 % maks. umjeravanja (3)

≥ 0,990

nije primjenjivo

≤ 1 s

Napon

≤ 1 % maks. umjeravanja (3)

0,98 - 1,02

≤ 2 % maks. umjeravanja (3)

≥ 0,990

nije primjenjivo

≤ 1 s

„xmin” koji se upotrebljava za izračun vrijednosti odsječka u tablici 2. najmanja je predviđena vrijednost očekivana tijekom svih ispitivanja za određeni mjerni sustav pomnožena s 0,9.

Učestalost mjerenja mjernih sustava iz tablice 2., osim za sustav mjerenja masenog protoka goriva, mora biti barem 5 Hz (preporučuje se ≥ 10 Hz). Učestalost mjerenja sustava za mjerenje masenog protoka goriva mora biti barem 2 Hz.

Svi se mjerni podaci bilježe s učestalošću uzorkovanja od najmanje 5 Hz (preporučuje se ≥ 10 Hz).

3.5.1.   Provjera opreme za mjerenje

Za svaki mjerni sustav izvršava se provjera traženih zahtjeva definiranih u tablici 2. U mjerni sustav unosi se barem 10 referentnih vrijednosti između xmin i „maksimalne vrijednosti umjeravanja”, kako je definirane u stavku 3.5. te se odziv mjernog sustava bilježi kao izmjerena vrijednost.

Za provjeru linearnosti izmjerene se vrijednosti uspoređuju s referentnim vrijednostima metodom linearne regresije najmanjih kvadrata u skladu sa stavkom A.3.2. Dodatka 3. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49.

4.   Ispitni postupak

Svi mjerni podaci utvrđuju se u skladu s Prilogom 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49, osim ako nije drugačije navedeno u ovom Prilogu.

4.1.   Pregled ispitivanja koja je potrebno provesti

U tablici 3. nalazi se pregled svih ispitivanja koja je potrebno provesti radi certificiranja jedne porodice motora po CO2 definirane u skladu s Dodatkom 3.

Ciklus izrade dijagrama potrošnje goriva u skladu sa stavkom 4.3.5. i bilježenje dijagrama rada motora u skladu sa stavkom 4.3.2. ne provodi se ni za jedan motor osim za osnovni motor porodice po CO2.

Ako se na zahtjev proizvođača primjenjuju odredbe definirane u članku 15. stavku 5. ove Uredbe, dodatno se za predmetni motor provodi ciklus izrade dijagrama potrošnje goriva u skladu sa stavkom 4.3.5. i bilježenje dijagram rada motora u skladu sa stavkom 4.3.2.

Tablica 3.

Pregled ispitivanja koja je potrebno provesti

Ispitivanje

Upućivanje na stavak

Potrebno provesti za osnovni motor porodice po CO2

Potrebno provesti za ostale motore unutar porodice po CO2

Dijagram motora pri punom opterećenju

4.3.1.

da

da

Dijagram rada motora

4.3.2.

da

ne

WHTC ispitivanje

4.3.3.

da

da

WHSC ispitivanje

4.3.4.

da

da

Ciklus izrade dijagrama potrošnje goriva

4.3.5.

da

ne

4.2.   Dozvoljene promjene na sustavu motora

Dozvoljeno je mijenjati ciljane vrijednosti za regulator brzine vrtnje motora u praznom hodu na nižu vrijednost u elektroničkoj upravljačkoj jedinici motora za svako ispitivanje u kojem se pojavljuje prazan hod radi sprečavanja interferencije između regulatora brzine vrtnje motora u praznom hodu i regulatora brzine ispitnog stola.

4.3.   Ispitivanja

4.3.1.   Dijagram motora pri punom opterećenju

Dijagram motora pri punom opterećenju bilježi se u skladu sa stavcima od 7.4.1. do 7.4.5. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49.

4.3.2.   Dijagram rada motora

Bilježenje dijagrama rada motora u skladu s ovim stavkom ne radi se ni za jedan motor osim za osnovni motor porodice po CO2 definirane u skladu s Dodatkom 3. U skladu sa stavkom 6.1.3. dijagram rada motora zabilježen za osnovni motor porodice po CO2 odnosi se i na sve ostale motore unutar iste porodice motora po CO2.

Ako se na zahtjev proizvođača primjenjuju odredbe definirane u članku 15. stavku 5. ove Uredbe, dodatno se za predmetni motor provodi bilježenje dijagrama rada motora.

Dijagram rada motora bilježi se u skladu s opcijom (b) u stavku 7.4.7. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49. Tim se ispitivanjem utvrđuje negativan zakretni moment potreban za rad motora između najveće i najmanje brzine izrade dijagrama uz minimalnu vrijednost koju rukovatelj može zadati.

Ispitivanje se nastavlja odmah nakon izrade dijagrama pri punom opterećenju u skladu sa stavkom 4.3.1. Na zahtjev proizvođača, dijagram rada motora može se zasebno zabilježiti. U tom se slučaju bilježi temperatura motornog ulja na kraju ispitivanja za izradu dijagrama punog opterećenja provedenog u skladu sa stavkom 4.3.1., a proizvođač mora homologacijskom tijelu dokazati da temperatura motornog ulja na početnoj točki dijagrama rada motora odgovara prethodno navedenoj temperaturi unutar ± 2 K.

Na početku ispitivanja za izradu dijagrama rada motora motor mora raditi uz minimalnu vrijednost koju rukovatelj može zadati pri najvećoj brzini za izradu dijagrama definiranoj u stavku 7.4.3. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49. Čim se vrijednost zakretnog momenta rada motora ustali na ± 5 % svoje srednje vrijednosti u trajanju od barem 10 sekundi, počinje bilježenje podataka, a brzina vrtnje motora smanjuje se prosječnom stopom od 8 ± 1 min– 1/s od najveće do najmanje brzine za izradu dijagrama, kako je definirano u stavku 7.4.3. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49.

4.3.3.   WHTC ispitivanje

WHTC ispitivanje provodi se u skladu s Prilogom 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49. Ponderirani rezultati ispitivanja emisija moraju biti unutar primjenjivih graničnih vrijednosti definiranih u Uredbi (EZ) br. 595/2009.

Dijagram motora pri punom opterećenju, zabilježen u skladu sa stavkom 4.3.1., upotrebljava se za denormalizaciju referentnog ciklusa i svih izračuna referentnih vrijednosti izvršenih u skladu sa stavcima 7.4.6., 7.4.7. i 7.4.8. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49.

4.3.3.1.   Mjerni signali i bilježenje podataka

Uz odredbe definirane u Prilogu 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49 bilježi se i stvarni maseni protok goriva koje je potrošio motor u skladu sa stavkom 3.4.

4.3.4.   WHSC ispitivanje

WHSC ispitivanje provodi se u skladu s Prilogom 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49. Rezultati ispitivanja emisija moraju biti unutar primjenjivih graničnih vrijednosti definiranih u Uredbi (EZ) br. 595/2009.

Dijagram motora pri punom opterećenju, zabilježen u skladu sa stavkom 4.3.1., upotrebljava se za denormalizaciju referentnog ciklusa i svih izračuna referentnih vrijednosti izvršenih u skladu sa stavcima 7.4.6., 7.4.7. i 7.4.8. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49.

4.3.4.1.   Mjerni signali i bilježenje podataka

Uz odredbe definirane u Prilogu 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49 bilježi se i stvarni maseni protok goriva koje je potrošio motor u skladu sa stavkom 3.4.

4.3.5.   Ciklus izrade dijagrama potrošnje goriva (FCMC)

Izrada dijagrama potrošnje goriva (FCMC) ne radi se ni za jedan motor osim za osnovni motor porodice po CO2. Podaci za dijagram potrošnje goriva zabilježeni za osnovni motor porodice po CO2 odnose se i na sve ostale motore unutar iste porodice motora po CO2.

Ako se na zahtjev proizvođača primjenjuju odredbe definirane u članku 15. stavku 5. ove Uredbe, dodatno se za taj motor obavlja ciklus izrade dijagrama potrošnje goriva.

Dijagram goriva motora mjeri se u seriji točaka jednoličnog rada motora, kako je definirano u stavku 4.3.5.2. Metrika tog dijagrama su potrošnja goriva u g/h ovisna o brzini vrtnje motora u min– 1 i zakretnom momentu motora u Nm.

4.3.5.1.   Postupanje s prekidima tijekom FCMC-a

Ako tijekom FCMC-a kod motora koji su opremljeni sustavima za naknadnu obradu ispušnih plinova s periodičnom regeneracijom, kako je definirano u stavku 6.6. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49. dođe do regeneracije nakon obrade, sva mjerenja u načinu rada pri toj brzini smatraju se ništavnima. Regeneracija se dovršava, nakon čega se postupak nastavlja kako je opisano u stavku 4.3.5.1.1.

Ako tijekom FCMC-a dođe do neočekivanog prekida, kvara ili neispravnosti, sva mjerenja izvršena u načinu rada pri toj brzini vrtnje motora smatraju se ništavnima, a proizvođač odabire jednu od sljedećih mogućnosti nastavljanja postupka:

(1)

postupak se nastavlja kako je opisano u stavku 4.3.5.1.1.

(2)

cijeli se FCMC ponavlja u skladu sa stavcima 4.3.5.4. i 4.3.5.5.

4.3.5.1.1   Odredbe za nastavak ispitivanja FCMC

Motor se pokreće i zagrijava u skladu sa stavkom 7.4.1. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49. Nakon zagrijavanja, motor se pretkondicionira radom u trajanju od 20 minuta u načinu rada broj 9, kako je definirano u tablici 1. stavka 7.2.2. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49.

Dijagram motora pri punom opterećenju, zabilježen u skladu sa stavkom 4.3.1., upotrebljava se za denormalizaciju referentnih vrijednosti načina rada broj 9 koja se provodi u skladu sa stavcima 7.4.6., 7.4.7. i 7.4.8. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49.

Odmah nakon završetka pretkondicioniranja ciljane vrijednosti za brzinu vrtnje motora i zakretni moment motora linearno se mijenjaju unutar 20 do 46 sekundi do najveće ciljane zadane vrijednosti zakretnog momenta na sljedećoj ciljanoj zadanoj vrijednosti brzine vrtnje motora većoj od određene ciljane zadane vrijednosti brzine vrtnje motora kod koje je došlo do prekida ispitivanja FCMC. Ako se ciljana zadana vrijednost postigne za manje od 46 sekundi, preostalo vrijeme do isteka 46 sekundi upotrebljava se za stabilizaciju.

Za stabilizaciju motor nastavlja raditi nakon te točke u skladu s ispitnim slijedom navedenim u stavku 4.3.5.5. bez bilježenja vrijednosti mjerenja.

Kad se postigne najviša ciljana zadana vrijednost zakretnog momenta na određenoj ciljanoj zadanoj vrijednosti brzine vrtnje motora kod koje je došlo do prekida, nastavlja se bilježenje vrijednosti mjerenja od te točke nadalje u skladu s ispitnim slijedom navedenim u stavku 4.3.5.5.

4.3.5.2.   Matrica ciljanih zadanih vrijednosti

Matrica ciljanih zadanih vrijednosti fiksira se na normalizirani način i sastoji od 10 ciljanih zadanih vrijednosti brzine vrtnje motora i 11 ciljanih zadanih vrijednosti zakretnog momenta. Pretvaranje definicije normalizirane zadane vrijednosti u stvarne ciljane vrijednosti brzine vrtnje motora i zadane vrijednosti zakretnog momenta za određeni motor koji se ispituje temelji se na dijagramu motora pri punom opterećenju za osnovni motor porodice po CO2 definirane u skladu s Dodatkom 3. ovom Prilogu, zabilježenom u skladu sa stavkom 4.3.1.

4.3.5.2.1.   Definicija ciljanih zadanih vrijednosti brzine vrtnje motora

10 ciljanih zadanih vrijednosti brzine vrtnje motora definirano je s 4 osnovne ciljane zadane vrijednosti brzine vrtnje motora i 6 dodatnih ciljanih zadanih vrijednosti brzine vrtnje motora.

Brzine vrtnje motora nidle, nlo, npref, n95h i nhi utvrđuju se na temelju dijagrama motora pri punom opterećenju osnovnog motora porodice po CO2 definirane u skladu s Dodatkom 3. ovom Prilogu, zabilježenog u skladu sa stavkom 4.3.1., primjenom definicija karakterističnih brzina u skladu sa stavkom 7.4.6. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49.

Brzina vrtnje motora n57 utvrđuje se na temelju sljedeće jednadžbe:

n57 = 0,565 × (0,45 × nlo + 0,45 × npref + 0,1 × nhi – nidle) × 2,0327 + nidle

4 osnovne ciljane zadane vrijednosti brzine vrtnje motora definirane su kako slijedi:

(1)

osnovna brzina vrtnje motora 1: nidle

(2)

osnovna brzina vrtnje motora 2: nA = n57 – 0,05 × (n95h – nidle)

(3)

osnovna brzina vrtnje motora 3: nB = n57 + 0,08 × (n95h – nidle)

(4)

osnovna brzina vrtnje motora 4: n95h

Potencijalne udaljenosti između zadanih vrijednosti brzine utvrđuju se na temelju sljedećih jednadžbi:

(1)

dnidleA_44 = (nA – nidle) / 4

(2)

dnB95h_44 = (n95h – nB) / 4

(3)

dnidleA_35 = (nA – nidle) / 3

(4)

dnB95h_35 = (n95h – nB) / 5

(5)

dnidleA_53 = (nA – nidle) / 5

(6)

dnB95h_53 = (n95h – nB) / 3

Apsolutne vrijednosti potencijalnih odstupanja između dva odsječka utvrđuju se na temelju sljedećih jednadžbi:

(1)

dn44 = ABS(dnidleA_44 – dnB95h_44)

(2)

dn35 = ABS(dnidleA_35 – dnB95h_35)

(3)

dn53 = ABS(dnidleA_53 – dnB95h_53)

6 dodatnih ciljanih zadanih vrijednosti brzine vrtnje motora utvrđuju se na temelju najmanje od triju vrijednosti dn44, dn35 i dn53 kako slijedi:

(1)

Ako je dn44 najmanja od triju vrijednosti, 6 dodatnih ciljanih brzina vrtnje motora utvrđuju se dijeljenjem svakog od dva raspona, jednog od nidle do nA i drugog od nB do n95h, na 4 odsječka jednake duljine.

(2)

Ako je dn35 najmanja od triju vrijednosti, 6 dodatnih ciljanih brzina vrtnje motora utvrđuju se dijeljenjem raspona od nidle do nA na 3 odsječka jednake duljine i raspona od nB do n95h na 5 odsječaka.

(3)

Ako je dn53 najmanja od triju vrijednosti, 6 dodatnih ciljanih brzina vrtnje motora utvrđuju se dijeljenjem raspona od nidle do nA na 5 odsječaka jednake duljine i raspona od nB do n95h na 3 odsječka jednake duljine.

Slika 1. prikazuje primjer definicija ciljanih zadanih vrijednosti brzine vrtnje motora u skladu s prethodnom podtočkom (1).

Slika 1.:

Definicija zadanih vrijednosti brzine

Image

4.3.5.2.2.   Definicija ciljanih zadanih vrijednosti zakretnog momenta

11 ciljanih zadanih vrijednosti zakretnog momenta definirano je prema 2 osnovne ciljane zadane vrijednosti zakretnog momenta i 9 dodatnih ciljanih zadanih vrijednosti zakretnog momenta. 2 osnovne ciljane zadane vrijednosti zakretnog momenta definiraju se prema nultom zakretnom momentu motora i najvećem punom opterećenju motora osnovnog motora porodice po CO2 utvrđenom u skladu sa stavkom 4.3.1. (ukupni maksimalni zakretni moment Tmax_overall). 9 dodatnih ciljanih zadanih vrijednosti zakretnog momenta utvrđuju se dijeljenjem raspona od nultog zakretnog momenta do ukupnog maksimalnog zakretnog momenta, Tmax_overall na 10 odsječaka jednake duljine.

Sve ciljane zadane vrijednosti zakretnog momenta pri određenoj ciljanoj zadanoj vrijednosti brzine vrtnje motora koje prelaze graničnu vrijednost definiranu prema vrijednosti zakretnog momenta pri punom opterećenju pri toj određenoj ciljanoj zadanoj vrijednosti brzine vrtnje motora minus 5 posto u odnosu na Tmax_overall zamjenjuju se vrijednošću zakretnog momenta pri punom opterećenju pri toj određenoj ciljanoj zadanoj vrijednosti brzine vrtnje motora. Slika 2. prikazuje primjer definicija ciljanih zadanih vrijednosti zakretnog momenta.

Slika 2.:

Definicija zadanih vrijednosti zakretnog momenta

Image

4.3.5.3.   Mjerni signali i bilježenje podataka

Bilježe se sljedeći mjerni podaci:

(1)

brzina vrtnje motora;

(2)

zakretni moment motora korigiran u skladu sa stavkom 3.1.2.;

(3)

maseni protok goriva koje je cjelokupni sustav motora potrošio u skladu sa stavkom 3.4.;

(4)

Plinovite onečišćujuće tvari u skladu s definicijama u reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49. Krute onečišćujuće tvari i emisije amonijaka ne treba pratiti tijekom FCMC-a.

Mjerenje plinovitih onečišćujućih tvari provodi se u skladu sa stavcima 7.5.1., 7.5.2., 7.5.3., 7.5.5., 7.7.4., 7.8.1., 7.8.2., 7.8.4. i 7.8.5. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49.

Za potrebe stavka 7.8.4. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49 pojam „ispitni ciklus” u tom stavku je cijeli slijed od pretkondicioniranja u skladu sa stavkom 4.3.5.4. do završetka ispitnog slijeda u skladu sa stavkom 4.3.5.5.

4.3.5.4.   Pretkondicioniranje sustava motora

Sustav za razrjeđivanje, ako je primjenjivo, i motor pokreću se i zagrijavaju u skladu sa stavkom 7.4.1. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49.

Nakon završetka zagrijavanja, motor i sustav uzorkovanja pretkondicioniraju se radom motora u trajanju od 20 minuta u načinu rada broj 9, kako je definirano u tablici 1. stavka 7.2.2. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49 uz istovremeni rad sustava za razrjeđivanje.

Dijagram motora pri punom opterećenju osnovnog motora porodice po CO2, zabilježen u skladu sa stavkom 4.3.1., upotrebljava se za denormalizaciju referentnih vrijednosti načina rada broj 9 provedenu u skladu sa stavcima 7.4.6., 7.4.7. i 7.4.8. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49.

Odmah nakon završetka pretkondicioniranja ciljane vrijednosti brzine vrtnje motora i zakretnog momenta linearno se mijenjaju unutar 20 do 46 sekundi kako bi odgovarale prvoj ciljanoj zadanoj vrijednosti ispitnog slijeda u skladu sa stavkom 4.3.5.5. Ako se prva ciljana zadana vrijednost postigne za manje od 46 sekundi, preostalo vrijeme do isteka 46 sekundi upotrebljava se za stabilizaciju.

4.3.5.5.   Ispitni slijed

Ispitni slijed sastoji se od ciljanih zadanih vrijednosti za jednolični rad s definiranom brzinom vrtnje motora i definiranim zakretnim momentom za svaku ciljanu zadanu vrijednost u skladu sa stavkom 4.3.5.2. i definiranim prijelazima s jedne ciljane zadane vrijednosti na sljedeću.

Najviša ciljana zadana vrijednost zakretnog momenta pri svakoj ciljanoj brzini vrtnje motora postiže se na maksimalnoj vrijednosti koju rukovatelj može zadati.

Prva ciljana zadana vrijednost definira se pri najvišoj ciljanoj zadanoj vrijednosti brzine vrtnje motora i najvišoj ciljanoj zadanoj vrijednosti zakretnog momenta.

Da bi sve ciljane zadane vrijednosti bile obuhvaćene, provode se sljedeći koraci.

(1)

Motor radi 95 ± 3 sekundi pri svakoj ciljanoj zadanoj vrijednosti. Prvih 55 ± 1 sekundi pri svakoj ciljanoj zadanoj vrijednosti smatra se razdobljem stabilizacije. Tijekom narednog razdoblja od 30 ± 1 sekundi, srednja vrijednost brzine vrtnje motora regulira se kako slijedi:

(a)

srednja vrijednost brzine vrtnje motora održava se na ciljanoj zadanoj vrijednosti brzine vrtnje motora unutar ± 1 posto najviše ciljane brzine vrtnje motora;

(b)

osim na točakama s punim opterećenjem, srednja vrijednost zakretnog momenta motora održava se na ciljanoj zadanoj vrijednosti zakretnog momenta uz dopušteno odstupanje od ± 20 Nm ili ± 2 posto ukupnog maksimalnog zakretnog momenta, Tmax_overall, što god je od toga veće.

Zabilježene vrijednosti pohranjuju se u skladu sa stavkom 4.3.5.3. kao prosječna vrijednost tijekom razdoblja od 30 ± 1 sekundi. Preostalo razdoblje od 10 ± 1 sekundi može se upotrijebiti za naknadnu obradu podataka i pohranu ako je potrebno. Tijekom tog razdoblja zadržava se ciljana zadana vrijednost motora.

(2)

Nakon završetka mjerenja pri jednoj ciljanoj zadanoj vrijednosti, ciljana vrijednost za brzinu vrtnje motora održava se stalnom unutar ± 20 min– 1 ciljane zadane vrijednosti brzine vrtnje motora, a ciljana vrijednost za zakretni moment smanjuje se linearno unutar 20 ± 1 sekundi da bi odgovarala sljedećoj nižoj ciljanoj zadanoj vrijednosti zakretnog momenta. Zatim se mjerenje provodi u skladu s podtočkom (1).

(3)

Nakon što se izmjeri zadana vrijednost nultog zakretnog momenta u podtočki (1), ciljana brzina vrtnje motora linearno se smanjuje do sljedeće niže ciljane zadane vrijednosti brzine vrtnje motora uz istovremeno linearno povećavanje ciljanog zakretnog momenta do najviše ciljane zadane vrijednosti zakretnog momenta pri sljedećoj nižoj ciljanoj zadanoj vrijednosti brzine vrtnje motora unutar 20 do 46 sekundi. Ako se sljedeća ciljana zadana vrijednost postigne za manje od 46 sekundi, preostalo vrijeme do isteka 46 sekundi upotrebljava se za stabilizaciju. Zatim se mjerenje provodi pokretanjem stabilizacije u skladu s podtočkom (1) nakon čega se ciljane zadane vrijednosti zakretnog momenta pri konstantnoj ciljanoj brzini vrtnje motora prilagođavaju u skladu s podtočkom (2).

Na slici 3. prikazana su tri različita koraka koje treba izvršiti pri svakoj zadanoj vrijednosti mjerenja za ispitivanje u skladu s prethodnom podtočkom (1).

Slika 3.:

Koraci koje treba izvršiti na svakoj zadanoj vrijednosti mjerenja

Image

Slika 4. prikazuje primjer slijeda zadanih vrijednosti mjerenja za jednolični rad koje je potrebno proći za ispitivanje.

Slika 4.:

Slijed zadanih vrijednosti mjerenja za jednolični rad

Image

4.3.5.6.   Ocjenjivanje podataka za praćenje emisija

tijekom FCMC-a prate se plinovite onečišćujuće tvari u skladu sa stavkom 4.3.5.3. Primjenjuju se definicije karakterističnih brzina vrtnje motora u skladu sa stavkom 7.4.6. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49.

4.3.5.6.1.   Određivanje kontrolnog područja

Kontrolno područje za praćenje emisija tijekom FCMC-a određuje se u skladu sa stavcima 4.3.5.6.1.1. i 4.3.5.6.1.2.

4.3.5.6.1.1.   Raspon brzine vrtnje motora za kontrolno područje

(1)

Raspon brzine vrtnje motora za kontrolno područje definira se na temelju dijagrama motora pri punom opterećenju osnovnog motora porodice po CO2 definirane u skladu s Dodatkom 3. ovom Prilogu, zabilježenog u skladu sa stavkom 4.3.1.

(2)

Kontrolno područje obuhvaća sve brzine vrtnje motora veće od ili jednake 30. percentilu kumulativne distribucije brzine, utvrđene na temelju svih brzina vrtnje motora uključujući brzinu u praznom hodu uzlaznim redoslijedom, tijekom WHTC ispitnog ciklusa s toplim pokretanjem izvršenog u skladu sa stavkom 4.3.3. (n30) za dijagram motora pri punom opterećenju na koji upućuje podtočka (1).

(3)

Kontrolno područje obuhvaća sve brzine vrtnje motora manje od ili jednake nhi utvrđene na temelju dijagrama motora pri punom opterećenju na koji upućuje podtočka (1).

4.3.5.6.1.2.   Raspon zakretnog momenta i snage motora za kontrolno područje

(1)

Donja granica raspona zakretnog momenta za kontrolno područje definira se na temelju dijagrama motora pri punom opterećenju za motor s najnižom vrijednosti svih motora unutar porodice motora po CO2, zabilježenog u skladu sa stavkom 4.3.1.

(2)

Kontrolno područje obuhvaća sve točke opterećenja motora s vrijednosti zakretnog momenta od najmanje 30 posto vrijednosti maksimalnog zakretnog momenta utvrđenom na temelju dijagrama pri punom opterećenju na koji upućuje podtočka (1).

(3)

Neovisno o odredbama podtočke (2), točke brzine i zakretnog momenta ispod 30 posto najveće vrijednosti snage, utvrđene na temelju dijagrama motora pri punom opterećenju na koji upućuje podtočka (1), izuzimaju se iz kontrolnog područja.

(4)

Neovisno o odredbama podtočaka (2) i (3), gornja granica kontrolnog područja temelji se na dijagramu motora pri punom opterećenju osnovnog motora porodice po CO2 definirane u skladu s Dodatkom 3. ovom Prilogu, zabilježenom u skladu sa stavkom 4.3.1. Vrijednost zakretnog momenta za svaku brzinu vrtnje motora utvrđenu na temelju dijagrama motora pri punom opterećenju osnovnog motora porodice po CO2 uvećava se za 5 posto ukupnog maksimalnog zakretnog momenta, Tmax_overall, kako je definirano u stavku 4.3.5.2.2. Izmijenjeni uvećani dijagram motora pri punom opterećenju osnovnog motora porodice po CO2 upotrebljava se kao gornja granica kontrolnog područja.

Slika 5. prikazuje primjer definicija brzine vrtnje motora, zakretnog momenta i raspona snage za kontrolno područje.

Slika 5.:

Primjer definicija brzine vrtnje motora, zakretnog momenta i raspona snage za kontrolno područje

Image

Tekst slike

4.3.5.6.2.   Definicija ćelija matrice

Kontrolno područje definirano u skladu sa stavkom 4.3.5.6.1. dijeli se na određeni broj ćelija matrice za praćenje emisije tijekom FCMC-a.

Matrica se sastoji od 9 ćelija za motore s nazivnom brzinom vrtnje manjom od 3 000 min– 1 i 12 ćelija za motore s nazivnom brzinom vrtnje od najmanje 3 000 min– 1. Matrice su definirane u skladu sa sljedećim odredbama:

(1)

vanjske granice matrice poravnavaju se s kontrolnim područjem u skladu sa stavkom 4.3.5.6.1.;

(2)

matrica od 9 ćelija ima dva vertikalna pravca na jednakim razmacima između brzina motora n30 i 1,1 puta n95h, a matrica od 12 ćelija ima tri vertikalna pravca na jednakim razmacima između brzina motora n30 i 1,1 puta n95h;

(3)

dva su pravca na jednakom razmaku zakretnog momenta motora (to jest 1/3) na svakom vertikalnom pravcu brzine motora definiranom u podtočkama (1) i (2).

Sve vrijednosti brzine motora u min– 1 i sve vrijednosti zakretnog momenta u njutnmetrima kojima su definirane granice ćelija matrice zaokružuju se na dva decimalna mjesta u skladu s normom ASTM E 29-06.

Slika 4. prikazuje primjer definicija ćelija matrice za kontrolno područje u slučaju matrice od 9 ćelija.

Slika 6.:

Definicija ćelija matrice za kontrolno područje na primjeru za matricu od 9 ćelija

Image

Tekst slike

4.3.5.6.3.   Izračun specifičnih masenih emisija

Specifične masene emisije plinovitih onečišćujućih tvari utvrđuju se kao prosječna vrijednost za svaku ćeliju matricu u skladu sa stavkom 4.3.5.6.2. Prosječna vrijednost za svaku ćeliju matrice utvrđuje se kao aritmetička sredina specifičnih masenih emisija u svim točkama brzine vrtnje motora i zakretnog momenta tijekom FCMC-a koje se nalaze unutar iste ćelije u matrici.

Specifične masene emisije jedne brzine vrtnje i zakretnog momenta motora tijekom FCMC-a utvrđuju se kao prosječna vrijednost tijekom razdoblja mjerenja od 30 ± 1 sekundi u skladu sa stavkom 4.3.5.5. podtočkom (1).

Ako se točka brzine vrtnje i zakretnog momenta motora nalazi točno na pravcu kojim su razdvojene različite ćelije matrice, ta se točka brzine vrtnje i opterećenja motora uzimaju u obzir za izračun prosječnih vrijednosti svih ćelija matrice kojima pripada.

Izračun ukupnih masenih emisija svake plinovite onečišćujuće tvari za svaku točku brzine vrtnje i zakretnog momenta motora izmjerenu tijekom FCMC-a, mFCMC,i u gramima, u trajanju mjerenja od 30 ± 1 sekundi kako je određeno u stavku 4.3.5.5. podtočki (1), izvršava se u skladu sa stavkom 8. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49.

Stvarni rad motora za svaku točku brzine vrtnje i zakretnog momenta motora izmjerenu tijekom FCMC-a, WFCMC,i u kWh, u trajanju mjerenja od 30 ± 1 sekundi u skladu sa stavkom 4.3.5.5 podtočkom (1) utvrđuje se na temelju vrijednosti brzine vrtnje motora i zakretnog momenta zabilježenih u skladu sa stavkom 4.3.5.3.

Specifične masene emisije plinovitih onečišćujućih tvari eFCMC,i u g/kWh za svaku točku brzine vrtnje i zakretnog momenta motora izmjerenu tijekom FCMC-a utvrđuju se pomoću sljedeće jednadžbe:

eFCMC,i = mFCMC,i / WFCMC,i

4.3.5.7.   Valjanost podataka

4.3.5.7.1.   Zahtjevi za validacijske statističke podatke ispitivanja FCMC

Za FCMC se provodi linearna regresijska analiza stvarnih vrijednosti brzine vrtnje motora (nact), zakretnog momenta motora (Mact) i snage motora (Pact) na odnosnim referentnim vrijednostima (nref, Mref, Pref). Stvarne vrijednosti nact, Mact i Pact utvrđuju se na temelju vrijednosti zabilježenih u skladu sa stavkom 4.3.5.3.

Prijelazi s jedne ciljane zadane vrijednosti na sljedeću izuzimaju se iz ove regresijske analize.

Kako bi se smanjio distorzivni efekt vremenskog odmaka između vrijednosti stvarnog i referentnog ciklusa, ukupni niz stvarnih signala brzine i zakretnog momenta motora može se ubrzati ili odgoditi u odnosu na slijed referentne brzine i zakretnog momenta. Ako se stvarni signali pomaknu, brzina i zakretni moment moraju se pomaknuti za isti iznos u istom smjeru.

Regresijska analiza provodi se metodom najmanjih kvadrata u skladu sa stavcima A.3.1. i A.3.2. Dodatka 3. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49, pri čemu najprikladnija jednadžba ima oblik definiran u stavku 7.8.7. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49. Preporučuje se da se ta analiza provede pri 1 Hz.

Samo za potrebe ove regresijske analize, dozvoljeno je izostavljanje točaka kako je navedeno u tablici 4. (Točke koje se mogu izostaviti iz regresijske analize) Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49, prije izračuna regresije. Uz to, za potrebe isključivo ove regresijske analize izostavljaju se sve vrijednosti zakretnog momenta i snage motora u točkama maksimalne vrijednosti koju rukovatelj može zadati. Međutim, točke izostavljene za potrebe regresijske analize ne izostavljaju se ni za koji drugi izračun u skladu s ovim Prilogom. Izostavljanje točaka može se primijeniti na cijeli ciklus ili određeni dio ciklusa.

Da bi se podaci smatrali valjanima, moraju biti ispunjeni kriteriji iz tablice 3. (Dopuštena odstupanja linije regresije za WHSC) Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49.

4.3.5.7.2.   Zahtjevi za praćenje emisija

Podaci dobiveni iz FCMC-a valjani su ako specifične masene emisije reguliranih plinovitih onečišćujućih tvari utvrđene za svaku ćeliju matrice u skladu sa stavkom 4.3.5.6.3. unutar primjenjivih graničnih vrijednosti za plinovite onečišćujuće tvari definiranih u stavku 5.2.2. Priloga 10. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49. Ako je u nekoj ćeliji matrice broj točaka brzine i zakretnog momenta motora manji od 3, ovaj se stavak ne primjenjuje na tu ćeliju.

5.   Naknadna obrada mjernih podataka

Svi izračuni definirani u ovom stavku provode se posebno za svaki motor unutar jedne porodice po CO2.

5.1.   Izračun rada motora

Ukupni rad motora tijekom ciklusa ili definiranog razdoblja utvrđuje se na temelju zabilježenih vrijednosti snage motora utvrđenih u skladu sa stavkom 3.1.2. i stavcima 6.3.5. i 7.4.8. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49.

Rad motora tijekom cjelokupnog ispitnog ciklusa ili tijekom svakog WHTC podciklusa utvrđuje se integriranjem zabilježenih vrijednosti snage motora u skladu sa sljedećom formulom:

Formula

pri čemu je:

Wact, i

=

ukupni rad motora tijekom razdoblja od t0 do t1

t0

=

vrijeme na početku razdoblja

t1

=

vrijeme na kraju razdoblja

n

=

broj zabilježenih vrijednosti tijekom razdoblja od t0 do t1

Pk [0 … n]

=

zabilježene vrijednosti snage motora tijekom vremenskog razdoblja od t0 do t1 kronološkim redoslijedom, pri čemu je raspon k od 0 na t0 do n na t1

h

=

širina intervala između dvije susjedne zabilježene vrijednosti kako je definirano formulom Formula

5.2.   Izračun integrirane potrošnje goriva

Sve negativne vrijednosti zabilježene za potrošnju goriva upotrebljavaju se izravno i ne smiju se za potrebe izračuna integrirane vrijednosti postaviti na nulu.

Ukupna masa goriva koju motor potroši tijekom cijelog ispitnog ciklusa ili tijekom svakog WHTC podciklusa utvrđuje se integriranjem zabilježenih vrijednosti masenog protoka goriva u skladu sa sljedećom formulom:

Formula

pri čemu je:

Σ FCmeas, i

=

ukupna masa goriva koju je potrošio motor tijekom razdoblja od t0 do t1

t0

=

vrijeme na početku razdoblja

t1

=

vrijeme na kraju razdoblja

n

=

broj zabilježenih vrijednosti tijekom razdoblja od t0 do t1

mffuel,k [0 … n]

=

zabilježene vrijednosti masenog protoka goriva tijekom vremenskog razdoblja od t0 do t1 kronološkim redoslijedom, pri čemu je raspon k od 0 na t0 do n na t1

h

=

širina intervala između dvije susjedne zabilježene vrijednosti kako je definirano formulom Formula

5.3.   Izračun specifičnih vrijednosti potrošnje goriva

Korekcijski faktor i faktor uravnoteženja, koje je potrebno osigurati kao ulazne podatke za simulacijski alat, izračunavaju se pomoću alata za prethodnu obradu podataka o motoru na temelju izmjerenih specifičnih vrijednosti potrošnje goriva motora utvrđenih u skladu sa stavcima 5.3.1. i 5.3.2.

5.3.1.   Specifične vrijednosti potrošnje goriva za korekcijski faktor za WHTC

Specifične vrijednosti potrošnje goriva potrebne za korekcijski faktor za WHTC izračunavaju se na temelju stvarnih izmjerenih vrijednosti za WHTC ispitni ciklus s toplim pokretanjem zabilježenih u skladu sa stavkom 4.3.3. kako slijedi:

 

SFCmeas, Urban = Σ FCmeas, WHTC-Urban / Wact, WHTC-Urban

 

SFCmeas, Rural = Σ FCmeas, WHTC- Rural / Wact, WHTC- Rural

 

SFCmeas, MW = Σ FCmeas, WHTC-MW / Wact, WHTC-M)

pri čemu je:

SFCmeas, i

=

specifična potrošnja goriva tijekom WHTC podciklusa i [g/kWh]

Σ FCmeas, i

=

ukupna masa goriva koju je potrošio motor tijekom WHTC podciklusa i [g] utvrđena u skladu sa stavkom 5.2.

Wact, i

=

ukupni rad motora tijekom WHTC podciklusa i [kWh] utvrđena u skladu sa stavkom 5.1.

Tri različita WHTC podciklusa – gradska vožnja, izvangradska vožnja i vožnja autocestom – definirani su kako slijedi:

(1)

vožnja gradom: od početka ciklusa do ≤ 900 sekundi od početka ciklusa

(2)

vožnja izvan grada: od > 900 sekundi do ≤ 1 380 sekundi od početka ciklusa

(3)

vožnja autocestom (MW): od > 1 380 sekundi od početka ciklusa do završetka ciklusa

5.3.2.   Specifične vrijednosti potrošnje goriva za faktor uravnoteženja između emisija s hladnim odnosno toplim pokretanjem

Specifične vrijednosti potrošnje goriva potrebne za faktor uravnoteženja između emisija s hladnim odnosno toplim pokretanjem izračunavaju se na temelju stvarnih izmjerenih vrijednosti za WHTC ispitni ciklus s toplim pokretanjem i WHTC ispitni ciklus s hladnim pokretanjem zabilježenih u skladu sa stavkom 4.3.3. Izračuni se izvršavaju odvojeno za WHTC ispitni ciklus s toplim pokretanjem i WHTC ispitni ciklus s hladnim pokretanjem kako slijedi:

 

SFCmeas, hot = Σ FCmeas, hot / Wact, hot

 

SFCmeas, cold = Σ FCmeas, cold / Wact, cold

pri čemu je:

SFCmeas, j

=

specifična potrošnja goriva [g/kWh]

Σ FCmeas, j

=

ukupna potrošnja goriva tijekom WHTC-a [g] utvrđena u skladu sa stavkom 5.2. ovog Priloga

Wact, j

=

ukupni rad motora tijekom WHTC-a [kWh] utvrđen u skladu sa stavkom 5.1. ovog Priloga

5.3.3.   Specifične vrijednosti potrošnje goriva tijekom WHSC-a

Specifične vrijednosti potrošnje goriva tijekom WHSC-a izračunavaju se na temelju stvarnih izmjerenih vrijednosti za WHSC ispitivanje zabilježenih u skladu sa stavkom 4.3.4. kako slijedi:

SFCWHSC = (Σ FCWHSC) / (WWHSC)

pri čemu je:

SFCWHSC

=

specifična potrošnja goriva tijekom WHSC-a [g/kWh]

Σ FCWHSC

=

ukupna potrošnja goriva tijekom WHSC-a [g] utvrđena u skladu sa stavkom 5.2. ovog Priloga

WWHSC

=

ukupni rad motora tijekom WHSC-a [kWh] utvrđen u skladu sa stavkom 5.1. ovog Priloga

5.3.3.1.   Korigirane specifične vrijednosti potrošnje goriva tijekom WHSC-a

Izračunata specifična potrošnja goriva tijekom WHSC-a, SFCWHSC, utvrđena u skladu sa stavkom 5.3.3., prilagođava se na korigiranu vrijednost, SFCWHSC,corr, radi uzimanja u obzir razlike između NCV-a goriva potrošenog tijekom ispitivanja i standardnog NCV-a za tehnologiju goriva predmetnog motora u skladu sa sljedećom jednadžbom:

Formula

pri čemu je:

SFCWHSC,corr

=

korigirana specifična potrošnja goriva tijekom WHSC-a [g/kWh]

SFCWHSC

=

specifična potrošnja goriva tijekom WHSC-a [g/kWh]

NCVmeas

=

NCV goriva utrošenog tijekom ispitivanja utvrđen u skladu sa stavkom 3.2. [MJ/kg]

NCVstd

=

standardni NCV u skladu s tablicom 4. [MJ/kg]

Tablica 4.

Standardne neto ogrjevne vrijednosti po vrstama goriva

Vrsta goriva/vrsta motora

Vrsta referentnog goriva

Standardni NCV [MJ/kg]

Dizel/CI

B7

42,7

Etanol/CI

ED95

25,7

Benzin/PI

E10

41,5

Etanol/PI

E85

29,1

UNP/PI

UNP gorivo B

46,0

Prirodni plin/PI

G25

45,1

5.3.3.2.   Posebne odredbe za referentno gorivo B7

Ako je tijekom ispitivanja upotrijebljeno referentno gorivo tipa B7 (dizel/CI) u skladu sa stavkom 3.2., ne izvršava se standardizacijska korekcija u skladu sa stavkom 5.3.3.1., a korigirana se vrijednost, SFCWHSC,corr, postavlja na nekorigiranu vrijednost SFCWHSC.

5.4.   Korekcijski faktor za motore opremljene sustavima za naknadnu obradu ispušnih plinova s periodičnom regeneracijom

Za motore opremljene sustavima za naknadnu obradu ispušnih plinova s periodičnom regeneracijom, kako je definirano u stavku 6.6.1. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49, potrošnja goriva prilagođava se da bi se primjenom korekcijskog faktora uzele u obzir regeneracije.

Taj se korekcijski faktor, CFRegPer, utvrđuje u skladu sa stavkom 6.6.2. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49.

Za motore opremljene sustavima za naknadnu obradu ispušnih plinova s kontinuiranom regeneracijom, kako je definirano u stavku 6.6. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49, ne utvrđuje se korekcijski faktor, a vrijednost faktora CFRegPer postavlja se na 1.

Dijagram motora pri punom opterećenju, zabilježen u skladu sa stavkom 4.3.1., upotrebljava se za denormalizaciju referentnog ciklusa WHTC-a i svih izračuna referentnih vrijednosti izvršenih u skladu sa stavcima 7.4.6., 7.4.7. i 7.4.8. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49.

Osim odredbi definiranih u Prilogu 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49 za svako se WHTC ispitivanje s toplim pokretanjem provedeno u skladu sa stavkom 6.6.2. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49 bilježi stvarni maseni protok goriva koje je potrošio motor u skladu sa stavkom 3.4.

Specifična potrošnja goriva za svako provedeno WHTC ispitivanje s toplim pokretanjem izračunava se na temelju sljedeće jednadžbe:

SFCmeas, m = (Σ FCmeas, m) / (Wact, m)

pri čemu je:

SFCmeas, m

=

specifična potrošnja goriva [g/kWh]

Σ FCmeas,m

=

ukupna potrošnja goriva tijekom WHTC-a [g] utvrđena u skladu sa stavkom 5.2. ovog Priloga

Wact, m

=

ukupni rad motora tijekom WHTC-a [kWh] utvrđen u skladu sa stavkom 5.1. ovog Priloga

m

=

indeks kojim se definira svako pojedino WHTC ispitivanje s toplim pokretanjem

Vrijednosti specifične potrošnje goriva za pojedina WHTC ispitivanja ponderiraju se na temelju sljedeće jednadžbe:

Formula

pri čemu je:

n

=

broj WHTC ispitivanja s toplim pokretanjem bez regeneracije

nr

=

broj WHTC ispitivanja s toplim pokretanjem s regeneracijom (minimalno jedno ispitivanje)

SFCavg

=

prosječna specifična potrošnja goriva iz svih WHTC ispitivanja s toplim pokretanjem bez regeneracije [g/kWh]

SFCavg,r

=

prosječna specifična potrošnja goriva iz svih WHTC ispitivanja s toplim pokretanjem s regeneracijom [g/kWh]

Korekcijski faktor, CFRegPer, izračunava se na temelju sljedeće formule:

Formula

6.   Primjena alata za predobradu podataka o motoru

Alat za predobradu podataka o motoru primjenjuje se za svaki motor unutar jedne porodice po CO2 na temelju ulaznih podataka definiranih u stavku 6.1.

Izlazni podaci alata za predobradu podataka o motoru konačni su rezultat postupka ispitivanja motora i moraju se zabilježiti.

6.1.   Ulazni podaci za alat za predobradu podataka o motoru

Ispitnim postupcima iz ovog Priloga dobivaju se ulazni podaci navedeni u nastavku, koji služe kao ulazni podaci za alat za predobradu podataka.

6.1.1.   Dijagram osnovnog motora porodice po CO2 pri punom opterećenju

Ulazni su podaci dijagram osnovnog motora porodice po CO2 pri punom opterećenju kako je definirana u Dodatku 3. ovom Prilogu, zabilježen u skladu sa stavkom 4.3.1.

Ako se na zahtjev proizvođača primjenjuju odredbe definirane u članku 15. stavku 5. ove Uredbe, dijagram tog određenog motora pri punom opterećenju, zabilježen u skladu sa stavkom 4.3.1., upotrebljava se kao ulazni podatak.

Ulazni se podaci dostavljaju u formatu datoteke „vrijednosti odvojene zarezom” (eng. comma separated values) pri čemu se za odvajanje primjenjuje unicode znak „COMMA” (U+002C) („,”). Prvi redak datoteke upotrebljava se kao zaglavlje i ne smije sadržavati nikakve zabilježene podatke. Zabilježeni podaci unose se od drugog retka datoteke.

Prvi je stupac datoteke brzina motora u min– 1 zaokružena na dva decimalna mjesta u skladu s normom ASTM E 29-06. Drugi je stupac datoteke zakretni moment u Nm zaokružen na dva decimalna mjesta u skladu s normom ASTM E 29-06.

6.1.2.   Dijagram motora pri punom opterećenju

Ulazni su podaci dijagram motora pri punom opterećenju, zabilježen u skladu sa stavkom 4.3.1.

Ulazni se podaci dostavljaju u formatu datoteke „vrijednosti odvojene zarezom” (eng. comma separated values) pri čemu se za odvajanje primjenjuje unicode znak „COMMA” (U+002C) („,”). Prvi redak datoteke upotrebljava se kao zaglavlje i ne smije sadržavati nikakve zabilježene podatke. Zabilježeni podaci unose se od drugog retka datoteke.

Prvi je stupac datoteke brzina motora u min– 1 zaokružena na dva decimalna mjesta u skladu s normom ASTM E 29-06. Drugi je stupac datoteke zakretni moment u Nm zaokružen na dva decimalna mjesta u skladu s normom ASTM E 29-06.

6.1.3.   Dijagram rada osnovnog motora porodice po CO2

Ulazni su podaci dijagram rada osnovnog motora porodice po CO2 kako je definirana u Dodatku 3. ovog Priloga, zabilježen u skladu sa stavkom 4.3.2.

Ako se na zahtjev proizvođača primjenjuju odredbe definirane u članku 15. stavku 5. ove Uredbe, dijagram rada tog određenog motora zabilježen u skladu sa stavkom 4.3.2. upotrebljava se kao ulazni podatak.

Ulazni se podaci dostavljaju u formatu datoteke „vrijednosti odvojene zarezom” (eng. comma separated values) pri čemu se za odvajanje primjenjuje unicode znak „COMMA” (U+002C) („,”). Prvi redak datoteke upotrebljava se kao zaglavlje i ne smije sadržavati nikakve zabilježene podatke. Zabilježeni podaci unose se od drugog retka datoteke.

Prvi je stupac datoteke brzina motora u min– 1 zaokružena na dva decimalna mjesta u skladu s normom ASTM E 29-06. Drugi je stupac datoteke zakretni moment u Nm zaokružen na dva decimalna mjesta u skladu s normom ASTM E 29-06.

6.1.4.   Dijagram potrošnje goriva osnovnog motora porodice po CO2

Ulazni su podaci vrijednosti brzine vrtnje motora, zakretnog momenta i masenog protoka goriva utvrđene za osnovni motor porodice po CO2 kako je definirano u Dodatku 3. ovom Prilogu i zabilježeno u skladu sa stavkom 4.3.5.

Ako se na zahtjev proizvođača primjenjuju odredbe definirane u članku 15. stavku 5. ove Uredbe, vrijednosti brzine vrtnje motora, zakretnog momenta i masenog protoka goriva utvrđene za taj određeni motor, zabilježene u skladu sa stavkom 4.3.5., upotrebljavaju se kao ulazni podaci.

Ulazni se podaci sastoje samo od prosječnih izmjerenih vrijednosti brzine vrtnje motora, zakretnog momenta motora i masenog protoka goriva tijekom razdoblja mjerenja od 30 ± 1 sekundi, utvrđenih u skladu sa stavkom 4.3.5.5. podtočkom (1).

Ulazni se podaci dostavljaju u formatu datoteke „vrijednosti odvojene zarezom” (eng. comma separated values) pri čemu se za odvajanje primjenjuje unicode znak „COMMA” (U+002C) („,”). Prvi redak datoteke upotrebljava se kao zaglavlje i ne smije sadržavati nikakve zabilježene podatke. Zabilježeni podaci unose se od drugog retka datoteke.

Prvi je stupac datoteke brzina motora u min– 1 zaokružena na dva decimalna mjesta u skladu s normom ASTM E 29-06. Drugi je stupac datoteke zakretni moment u Nm zaokružen na dva decimalna mjesta u skladu s normom ASTM E 29-06. Treći je stupac datoteke maseni protok goriva u g/h zaokružen na dva decimalna mjesta u skladu s normom ASTM E 29-06.

6.1.5.   Specifične vrijednosti potrošnje goriva za korekcijski faktor za WHTC

Ulazni su podaci tri vrijednosti specifične potrošnje goriva tijekom različitih WHTC podciklusa – gradska vožnja, izvangradska vožnja i vožnja autocestom – u g/kWh, utvrđene u skladu sa stavkom 5.3.1.

Vrijednosti se zaokružuju na dva decimalna mjesta u skladu s normom ASTM E 29-06.

6.1.6.   Specifične vrijednosti potrošnje goriva za faktor uravnoteženja između emisija s hladnim odnosno toplim pokretanjem

Ulazni su podaci dvije vrijednosti specifične potrošnje goriva tijekom WHTC ispitnog ciklusa s toplim pokretanjem i WHTC ispitnog ciklusa s hladnim pokretanjem u g/kWh utvrđene u skladu sa stavkom 5.3.2.

Vrijednosti se zaokružuju na dva decimalna mjesta u skladu s normom ASTM E 29-06.

6.1.7.   Korekcijski faktor za motore opremljene sustavima za naknadnu obradu ispušnih plinova s periodičnom regeneracijom

Ulazni su podaci korekcijski faktor CFRegPer, utvrđen u skladu sa stavkom 5.4.

Za motore opremljene sustavima za naknadnu obradu ispušnih plinova s kontinuiranom regeneracijom, kako je definirano u stavku 6.6.1. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49, taj se faktor postavlja na 1 u skladu sa stavkom 5.4.

Vrijednost se zaokružuje na dva decimalna mjesta u skladu s normom ASTM E 29-06.

6.1.8.   NCV ispitnog goriva

Ulazni je podatak NCV ispitnog goriva u MJ/kg, utvrđen u skladu sa stavkom 3.2.

Vrijednost se zaokružuje na 3 decimalna mjesta u skladu s normom ASTM E 29-06.

6.1.9.   Vrsta ispitnog goriva

Ulazni je podatak vrsta ispitnog goriva odabrana u skladu sa stavkom 3.2.

6.1.10.   Brzina vrtnje osnovnog motora porodice po CO2 u praznom hodu

Ulazni je podatak brzina vrtnje motora u praznom hodu, nidle, u min– 1 osnovnog motora porodice po CO2, kako je definirana u Dodatku 3. ovom Prilogu, prema deklaraciji proizvođača u zahtjevu za certifikaciju u opisnom dokumentu sastavljenom u skladu s obrascem iz Dodatka 2.

Ako se na zahtjev proizvođača primjenjuju odredbe definirane u članku 15. stavku 5. ove Uredbe, brzina vrtnje tog određenog motora u praznom hodu upotrebljava se kao ulazni podatak.

Vrijednost se zaokružuje na najbliži cijeli broj u skladu s normom ASTM E 29-06.

6.1.11.   Brzina vrtnje motora u praznom hodu

Ulazni je podatak brzina vrtnje motora u praznom hodu, nidle, u min– 1 prema deklaraciji proizvođača u zahtjevu za certifikaciju u opisnom dokumentu sastavljenom u skladu s obrascem iz Dodatka 2. ovom Prilogu.

Vrijednost se zaokružuje na najbliži cijeli broj u skladu s normom ASTM E 29-06.

6.1.12.   Radni obujam motora

Ulazni je podatak radni obujam motora u cm3 prema deklaraciji proizvođača u zahtjevu za certifikaciju u opisnom dokumentu sastavljenom u skladu s obrascem iz Dodatka 2. ovom Prilogu.

Vrijednost se zaokružuje na najbliži cijeli broj u skladu s normom ASTM E 29-06.

6.1.13.   Nazivna brzina motora

Ulazni je podatak nazivna brzina vrtnje motora u min– 1 prema deklaraciji proizvođača u zahtjevu za certifikaciju u točki 3.2.1.8. opisnog dokumenta u skladu s Dodatkom 2. ovom Prilogu.

Vrijednost se zaokružuje na najbliži cijeli broj u skladu s normom ASTM E 29-06.

6.1.14.   Nazivna snaga motora

Ulazni je podatak nazivna brzina snaga motora u kW prema deklaraciji proizvođača u zahtjevu za certifikaciju u točki 3.2.1.8. opisnog dokumenta u skladu s Dodatkom 2. ovom Prilogu.

Vrijednost se zaokružuje na najbliži cijeli broj u skladu s normom ASTM E 29-06.

6.1.15.   Proizvođač

Ulazni je podatak ime proizvođača motora čiji je format niz znakova kodiran u ISO8859-1.

6.1.16.   Model

Ulazni je podatak ime modela motora čiji je format niz znakova kodiran u ISO8859-1.

6.1.17.   Identifikacijska oznaka tehničkog izvješća

Ulazni je podatak jedinstvena identifikacijska oznaka tehničkog izvješća izrađenog za homologaciju tipa određenog motora. Ta se identifikacijska oznaka dostavlja kao niz znakova kodiran u ISO8859-1.


(1)  „Točnost” znači odstupanje očitanja analizatora od referentne vrijednosti sljedive do državnih ili međunarodnih etalona.

(2)  „Vrijeme porasta” znači vrijeme između 10 posto i 90 posto odziva konačnog očitanja analizatora (t90 – t10).

(3)  „Maksimalna vrijednost umjeravanja” najveća je predviđena vrijednost očekivana tijekom svih ispitivanja za određeni mjerni sustav pomnožena s 1,1.

Dodatak 1.

OBRAZAC CERTIFIKATA SASTAVNOG DIJELA, ZASEBNE TEHNIČKE JEDINICE ILI SUSTAVA

Najveći format: A4 (210 × 297 mm)

CERTIFIKAT O KARAKTERISTIKAMA PORODICE MOTORA POVEZANIMA S EMISIJAMA CO2 I POTROŠNJOM GORIVA

Izjava o:

dodjeli (1)

proširenju (1)

odbijanju (1)

povlačenju (1)

Žig homologacijskog tijela

certifikata o karakteristikama povezanima s emisijama CO2 i potrošnjom goriva porodice motora u skladu s Uredbom Komisije (EU) 2017/2400.

Uredba Komisije (EU) 2017/2400. kako je zadnje izmijenjena …

Certifikacijski broj:

Hash:

Razlog za proširenje:

ODJELJAK I.

0.1.   Marka (trgovačko ime proizvođača):

0.2.   Tip:

0.3.   Podaci za identifikaciju tipa:

0.3.1.   Mjesto certifikacijske oznake:

0.3.2.   Metoda pričvršćivanja certifikacijske oznake:

0.5.   Ime i adresa proizvođača:

0.6.   Imena i adrese proizvodnih pogona:

0.7.   Ime i adresa proizvođačeva zastupnika (ako postoji):

ODJELJAK II.

1.   Dodatni podaci (ako je primjenjivo): vidjeti Dopunu

2.   Homologacijsko tijelo odgovorno za provedbu ispitivanja:

3.   Datum ispitnog izvješća:

4.   Broj ispitnog izvješća:

5.   Napomene (ako ih ima): vidjeti Dopunu

6.   Mjesto:

7.   Datum:

8.   Potpis:

Prilozi:

opisna dokumentacija, ispitno izvješće

Dodatak 2.

Opisni dokument za motor

Napomene u vezi s ispunjavanjem tablica

Slova A, B, C, D, E koja odgovaraju članovima porodice motora po CO2 zamjenjuju se stvarnim nazivima članova porodice motora po CO2.

Ako se za određenu karakteristiku motora upotrebljava ista vrijednost/opis za sve članove porodice motora po CO2, polja od A do E spajaju se u jedno.

Ako se porodica motora po CO2 sastoji od više od 5 članova, mogu se dodati novi stupci.

Za svaki se pojedini motor porodice po CO2 zasebno kopira i ispunjava „Dodatak opisnom dokumentu”.

Pojašnjenja se nalaze u bilješkama na samom kraju ovog Dodatka.

 

 

Osnovni motor porodice po CO2

Članovi porodice motora po CO2

A

B

C

D

E

0.

Opći podaci

0.l.

Marka (trgovačko ime proizvođača)

 

0.2.

Tip

 

0.2.1.

Trgovačka imena (ako postoje)

 

 

 

 

 

 

0.5.

Ime i adresa proizvođača

 

0.8.

Imena i adrese proizvodnih pogona

 

 

 

 

 

 

0.9.

Ime i adresa proizvođačeva zastupnika (ako postoji)

 

DIO 1.

Bitne karakteristike (osnovnog) motora i tipova motora u porodici motora

 

 

Osnovni motor ili tip motora

Članovi porodice motora po CO2

A

B

C

D

E

3.2.

Motor s unutarnjim izgaranjem

 

 

 

 

 

 

3.2.1.

Posebni podaci o motoru

 

 

 

 

 

 

3.2.1.1.

Princip rada: vanjski izvor paljenja/kompresijsko paljenje (1)

četverotaktni/dvotaktni/rotacijski (1)

 

3.2.1.2.

Broj i raspored cilindara

 

 

 

 

 

 

3.2.1.2.1.

Provrt (3) mm

 

 

 

 

 

 

3.2.1.2.2.

Hod klipa (3) mm

 

 

 

 

 

 

3.2.1.2.3.

Redoslijed paljenja

 

 

 

 

 

 

3.2.1.3.

Radni obujam motora (4) cm3

 

 

 

 

 

 

3.2.1.4.

Volumetrijski kompresijski omjer (5)

 

 

 

 

 

 

3.2.1.5.

Nacrti komore za izgaranje, čela klipa i, u slučaju motora s vanjskim izvorom paljenja, klipnih prstena

 

 

 

 

 

 

3.2.1.6.

Uobičajena brzina vrtnje motora u praznom hodu (5) min– 1

 

 

 

 

 

 

3.2.1.6.1.

Povišena brzina vrtnje motora u praznom hodu (5) min– 1

 

 

 

 

 

 

3.2.1.7.

Volumni udio ugljikova monoksida u ispušnim plinovima pri radu motora u praznom hodu (5): % prema podacima proizvođača (samo za motore s vanjskim izvorom paljenja)

 

 

 

 

 

 

3.2.1.8.

Najveća neto snaga6… kW pri … min– 1 (prema podacima proizvođača)

 

 

 

 

 

 

3.2.1.9.

Najveća dopuštena brzina vrtnje motora koju je propisao proizvođač (min– 1)

 

 

 

 

 

 

3.2.1.10.

Maksimalni neto zakretni moment (6) (Nm) pri (min– 1) (prema podacima proizvođača)

 

 

 

 

 

 

3.2.1.11.

Proizvođačevo upućivanje na opisnu dokumentaciju koja se zahtijeva u stavcima 3.1., 3.2. i 3.3. revizije 06 Pravilnika UNECE-a br. 49, što homologacijskom tijelu omogućuje ocjenjivanje strategije kontrole emisija i sustava ugrađenih u motor za osiguravanje pravilnog djelovanja mjera za kontrolu emisija NOx

 

 

 

 

 

 

3.2.2.

Gorivo

 

 

 

 

 

 

3.2.2.2.

Teška vozila na dizelsko gorivo/benzin/UNP/PP-H/PP-L/PP-HL/Etanol (ED95)/Etanol (E85)(1)

 

 

 

 

 

 

3.2.2.2.1.

Goriva kompatibilna za upotrebu u motoru koja je proizvođač deklarirao u skladu sa stavkom 4.6.2. revizije 06 Pravilnika UNECE-a br. 49 (ako je primjenjivo)

 

 

 

 

 

 

 

3.2.4.

Dovod goriva

 

 

 

 

 

 

3.2.4.2.

Ubrizgavanje goriva (samo za motore s kompresijskim paljenjem): da/ne (1)

 

 

 

 

 

 

3.2.4.2.1.

Opis sustava

 

 

 

 

 

 

3.2.4.2.2.

Princip rada: izravno ubrizgavanje/pretkomora/vrtložna komora(1)

 

 

 

 

 

 

3.2.4.2.3.

Pumpa za ubrizgavanje

 

 

 

 

 

 

3.2.4.2.3.1.

Marke

 

 

 

 

 

 

3.2.4.2.3.2.

Tipovi

 

 

 

 

 

 

3.2.4.2.3.3.

Maksimalna dobava goriva (1) (5) … mm3/takt ili mm3/ciklus pri brzini vrtnje motora od … min– 1 ili dijagram karakteristika

(ako postoji regulacija tlaka prednabijanja, navesti karakteristični odnos dobave goriva i tlaka prednabijanja u odnosu na brzinu vrtnje motora)

 

 

 

 

 

 

3.2.4.2.3.4.

Statički kut pretpaljenja (5)

 

 

 

 

 

 

3.2.4.2.3.5.

Dijagram predubrizgavanja (5)

 

 

 

 

 

 

3.2.4.2.3.6.

Postupak umjeravanja: ispitni stol/motor (1)

 

 

 

 

 

 

3.2.4.2.4.

Regulator

 

 

 

 

 

 

3.2.4.2.4.1.

Tip

 

 

 

 

 

 

3.2.4.2.4.2.

Brzina vrtnje pri kojoj se prekida dovod goriva

 

 

 

 

 

 

3.2.4.2.4.2.1.

Brzina vrtnje pri kojoj se prekida dovod goriva pri opterećenju (min– 1)

 

 

 

 

 

 

3.2.4.2.4.2.2.

Najveća brzina vrtnje bez opterećenja (min– 1)

 

 

 

 

 

 

3.2.4.2.4.2.3.

Brzina vrtnje u praznom hodu (min– 1)

 

 

 

 

 

 

3.2.4.2.5.

Visokotlačne cijevi za ubrizgavanje

 

 

 

 

 

 

3.2.4.2.5.1.

Duljina (mm)

 

 

 

 

 

 

3.2.4.2.5.2.

Unutarnji promjer (mm)

 

 

 

 

 

 

3.2.4.2.5.3.

Zajednički vod (common rail), marka i tip

 

 

 

 

 

 

3.2.4.2.6.

Brizgaljke

 

 

 

 

 

 

3.2.4.2.6.1.

Marke

 

 

 

 

 

 

3.2.4.2.6.2.

Tipovi

 

 

 

 

 

 

3.2.4.2.6.3.

Tlak otvaranja (5):

kPa ili dijagram karakteristika (5)

 

 

 

 

 

 

3.2.4.2.7.

Sustav za hladno pokretanje motora

 

 

 

 

 

 

3.2.4.2.7.1.

Marke

 

 

 

 

 

 

3.2.4.2.7.2.

Tipovi

 

 

 

 

 

 

3.2.4.2.7.3.

Opis

 

 

 

 

 

 

3.2.4.2.8.

Pomoćni sustav za pokretanje motora

 

 

 

 

 

 

3.2.4.2.8.1.

Marke

 

 

 

 

 

 

3.2.4.2.8.2.

Tipovi

 

 

 

 

 

 

3.2.4.2.8.3.

Opis sustava

 

 

 

 

 

 

3.2.4.2.9.

Elektronički regulirano ubrizgavanje: da/ne (1)

 

 

 

 

 

 

3.2.4.2.9.1.

Marke

 

 

 

 

 

 

3.2.4.2.9.2.

Tipovi

 

 

 

 

 

 

3.2.4.2.9.3.

Opis sustava (u slučaju sustava koji nema neprekidno ubrizgavanje, navesti ekvivalentne podatke)

 

 

 

 

 

 

3.2.4.2.9.3.1.

Marka i tip elektroničke upravljačke jedinice (ECU)

 

 

 

 

 

 

3.2.4.2.9.3.2.

Marka i tip regulatora goriva

 

 

 

 

 

 

3.2.4.2.9.3.3.

Marka i tip senzora za protok zraka

 

 

 

 

 

 

3.2.4.2.9.3.4.

Marka i tip uređaja za raspodjelu goriva

 

 

 

 

 

 

3.2.4.2.9.3.5.

Marka i tip kućišta zaklopke gasa

 

 

 

 

 

 

3.2.4.2.9.3.6.

Marka i tip senzora temperature vode

 

 

 

 

 

 

3.2.4.2.9.3.7.

Marka i tip senzora temperature zraka

 

 

 

 

 

 

3.2.4.2.9.3.8.

Marka i tip senzora tlaka

 

 

 

 

 

 

3.2.4.2.9.3.9.

Brojčane oznake umjeravanja softvera

 

 

 

 

 

 

3.2.4.3.

Ubrizgavanje goriva (samo u slučaju vanjskog izvora paljenja): da/ne (1)

 

 

 

 

 

 

3.2.4.3.1.

Princip rada: usisna grana (centralno/pojedinačno/izravno ubrizgavanje (1)/drugo, navesti)

 

 

 

 

 

 

3.2.4.3.2.

Marke

 

 

 

 

 

 

3.2.4.3.3.

Tipovi

 

 

 

 

 

 

3.2.4.3.4.

Opis sustava (u slučaju nekontinuiranog sustava za ubrizgavanje, navesti odgovarajuće pojedinosti)

 

 

 

 

 

 

3.2.4.3.4.1.

Marka i tip elektroničke upravljačke jedinice (ECU)

 

 

 

 

 

 

3.2.4.3.4.2.

Marka i tip regulatora goriva

 

 

 

 

 

 

3.2.4.3.4.3.

Marka i tip senzora protoka zraka

 

 

 

 

 

 

3.2.4.3.4.4.

Marka i tip uređaja za raspodjelu goriva

 

 

 

 

 

 

3.2.4.3.4.5.

Marka i tip regulatora tlaka

 

 

 

 

 

 

3.2.4.3.4.6.

Marka i tip mikroprekidača

 

 

 

 

 

 

3.2.4.3.4.7.

Marka i tip vijka za namještanje praznog hoda

 

 

 

 

 

 

3.2.4.3.4.8.

Marka i tip kućišta zaklopke gasa

 

 

 

 

 

 

3.2.4.3.4.9.

Marka i tip senzora temperature vode

 

 

 

 

 

 

3.2.4.3.4.10.

Marka i tip senzora temperature zraka

 

 

 

 

 

 

3.2.4.3.4.11.

Marka i tip senzora tlaka zraka

 

 

 

 

 

 

3.2.4.3.4.12.

Brojčane oznake umjeravanja softvera

 

 

 

 

 

 

3.2.4.3.5.

Brizgaljke: tlak otvaranja (5) (kPa) ili dijagram karakteristika (5)

 

 

 

 

 

 

3.2.4.3.5.1.

Marka

 

 

 

 

 

 

3.2.4.3.5.2.

Tip

 

 

 

 

 

 

3.2.4.3.6.

Kut početka ubrizgavanja

 

 

 

 

 

 

3.2.4.3.7.

Sustav za hladno pokretanje motora

 

 

 

 

 

 

3.2.4.3.7.1.

Princip rada

 

 

 

 

 

 

3.2.4.3.7.2.

Radno područje/postavke (1) (5)

 

 

 

 

 

 

3.2.4.4.

Pumpa za gorivo

 

 

 

 

 

 

3.2.4.4.1.

Tlak (5) (kPa) ili dijagram karakteristika (5)

 

 

 

 

 

 

3.2.5.

Električni sustav

 

 

 

 

 

 

3.2.5.1.

Nazivni napon (V), pozitivno/negativno uzemljenje (1)

 

 

 

 

 

 

3.2.5.2.

Generator

 

 

 

 

 

 

3.2.5.2.1.

Tip

 

 

 

 

 

 

3.2.5.2.2.

Nazivna snaga (VA)

 

 

 

 

 

 

3.2.6.

Sustav paljenja (samo za motore s vanjskim izvorom paljenja)

 

 

 

 

 

 

3.2.6.1.

Marke

 

 

 

 

 

 

3.2.6.2.

Tipovi

 

 

 

 

 

 

3.2.6.3.

Princip rada

 

 

 

 

 

 

3.2.6.4.

Dijagram pretpaljenja (5)

 

 

 

 

 

 

3.2.6.5.

Statički kut pretpaljenja (5) (stupnjeva prije GMT)

 

 

 

 

 

 

3.2.6.6.

Svjećice

 

 

 

 

 

 

3.2.6.6.1.

Marka

 

 

 

 

 

 

3.2.6.6.2.

Tip

 

 

 

 

 

 

3.2.6.6.3.

Zazor (mm)

 

 

 

 

 

 

3.2.6.7.

Indukcijski svici

 

 

 

 

 

 

3.2.6.7.1.

Marka

 

 

 

 

 

 

3.2.6.7.2.

Tip

 

 

 

 

 

 

3.2.7.

Sustav hlađenja: tekućina/zrak (1)

 

 

 

 

 

 

 

3.2.7.2.

Tekućina

 

 

 

 

 

 

3.2.7.2.1.

Vrsta tekućine

 

 

 

 

 

 

3.2.7.2.2.

Cirkulacijske pumpe: da/ne (1)

 

 

 

 

 

 

3.2.7.2.3.

Karakteristike

 

 

 

 

 

 

3.2.7.2.3.1.

Marke

 

 

 

 

 

 

3.2.7.2.3.2.

Tipovi

 

 

 

 

 

 

3.2.7.2.4.

Prijenosni omjer

 

 

 

 

 

 

3.2.7.3.

Zrak

 

 

 

 

 

 

3.2.7.3.1.

Ventilator: da/ne (1)

 

 

 

 

 

 

3.2.7.3.2.

Karakteristike

 

 

 

 

 

 

3.2.7.3.2.1.

Marke

 

 

 

 

 

 

3.2.7.3.2.2.

Tipovi

 

 

 

 

 

 

3.2.7.3.3.

Prijenosni omjer

 

 

 

 

 

 

3.2.8.

Usisni sustav

 

 

 

 

 

 

3.2.8.1.

Prednabijanje: da/ne (1)

 

 

 

 

 

 

3.2.8.1.1.

Marke

 

 

 

 

 

 

3.2.8.1.2.

Tipovi

 

 

 

 

 

 

3.2.8.1.3.

Opis sustava (npr. najveći tlak nabijanja … kPa, preljevni ventil, ako se primjenjuje)

 

 

 

 

 

 

3.2.8.2.

Međuhladnjak: da/ne (1)

 

 

 

 

 

 

3.2.8.2.1.

Tip: zrak – zrak/zrak – voda (1)

 

 

 

 

 

 

3.2.8.3.

Podtlak u usisnom vodu pri nazivnoj brzini vrtnje motora i stopostotnom opterećenju (samo za motore s kompresijskim paljenjem)

 

 

 

 

 

 

3.2.8.3.1.

Najmanji dopušteni (kPa)

 

 

 

 

 

 

3.2.8.3.2.

Najveći dopušteni (kPa)

 

 

 

 

 

 

3.2.8.4.

Opis i nacrti ulaznih vodova i njihovih dodataka (spremnik usisnog zraka, grijač, dodatni dovodi zraka itd.)

 

 

 

 

 

 

3.2.8.4.1.

Opis usisne grane (uključujući nacrte i/ili fotografije)

 

 

 

 

 

 

3.2.9.

Ispušni sustav

 

 

 

 

 

 

3.2.9.1.

Opis i/ili nacrti ispušne grane

 

 

 

 

 

 

3.2.9.2.

Opis i/ili nacrti ispušnog sustava

 

 

 

 

 

 

3.2.9.2.1.

Opis i/ili nacrti elementa ispušnog sustava koji su dio sustava motora

 

 

 

 

 

 

3.2.9.3.

Maksimalni dopušteni protutlak ispuha pri nazivnoj brzini vrtnje i stopostotnom opterećenju (samo za motore s kompresijskim paljenjem) (kPa) (7)

 

 

 

 

 

 

 

3.2.9.7.

Zapremnina ispušnog sustava (dm3)

 

 

 

 

 

 

3.2.9.7.1.

Prihvatljivi obujam ispušnog sustava: (dm3)

 

 

 

 

 

 

3.2.10.

Najmanje površine poprečnog presjeka usisnih i ispušnih otvora i dimenzije otvora

 

 

 

 

 

 

3.2.11.

Podešavanje otvaranja/zatvaranja ventila ili ekvivalentni podaci

3.2.11.1.

Najveći podizaj ventila, kutovi otvaranja i zatvaranja ili pojedinosti o podešenosti alternativnih razvodnih sustava u odnosu na mrtve točke; za sustav s promjenjivom fazom otvaranja i zatvaranja ventila, najkraća i najdulja faza

 

 

 

 

 

 

3.2.11.2.

Referentni raspon i/ili raspon postavki (7)

 

 

 

 

 

 

3.2.12.

Mjere poduzete protiv onečišćavanja zraka

 

3.2.12.1.1.

Naprava za recikliranje plinova iz kućišta koljenastog vratila: Da/ne (1)

Ako je odgovor potvrdan, opis i nacrti

Ako je odgovor negativan, obavezna je sukladnost sa stavkom 6.10. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.

Dodatni uređaji za kontrolu onečišćavanja (ako postoje i nisu opisani u drugim točkama)

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.1.

Katalizator: da/ne (1)

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.1.1.

Broj katalizatora i elemenata (navesti dolje podatke za svaku zasebnu jedinicu)

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.1.2.

Dimenzije, oblik i obujam katalizatora

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.1.3.

Vrsta katalitičkog djelovanja

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.1.4.

Ukupna količina plemenitih kovina

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.1.5.

Relativna koncentracija

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.1.6.

Nosač (struktura i materijal)

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.1.7.

Gustoća ćelija

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.1.8.

Tip kućišta katalizatora

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.1.9.

Položaj katalizatora (mjesto i referentni razmak u ispušnom sustavu)

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.1.10.

Toplinska zaštita: da/ne (1)

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.1.11.

Sustavi/metode za regeneraciju sustava za naknadnu obradu ispušnih plinova, opis

 

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.1.11.5.

Raspon uobičajene radne temperature (K)

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.1.11.6.

Potrošni reagensi: da/ne (1)

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.1.11.7.

Vrsta i koncentracija reagensa nužnog za katalitičko djelovanje

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.1.11.8.

Uobičajeno područje radne temperature reagensa K

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.1.11.9.

Međunarodna norma

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.1.11.10.

Učestalost dodavanja reagensa: stalno/pri održavanju (1)

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.1.12.

Marka katalizatora

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.1.13.

Identifikacijski broj dijela

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.2.

Senzor kisika: da/ne (1)

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.2.1.

Marka

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.2.2.

Mjesto

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.2.3.

Područje regulacije

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.2.4.

Tip

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.2.5.

Identifikacijski broj dijela

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.3.

Upuhivanje zraka: da/ne (1)

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.3.1.

Tip (pulsiranje zraka, pumpa za zrak itd.)

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.4.

Povrat ispušnih plinova (EGR): da/ne (1)

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.4.1.

Karakteristike (marka, tip, protok itd.)

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.6.

Filtar čestica: da/ne (1)

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.6.1.

Dimenzije, oblik i obujam filtra čestica

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.6.2.

Konstrukcija filtra čestica

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.6.3.

Položaj (referentni razmak u ispušnom sustavu)

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.6.4.

Način ili sustav regeneracije, opis i/ili nacrt

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.6.5.

Marka odvajača krutih čestica

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.6.6.

Identifikacijski broj dijela

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.6.7.

Uobičajeni rasponi radne temperature (K) i tlaka (kPa)

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.6.8.

U slučaju povremene regeneracije

 

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.6.8.1.1.

Broj WHTC ispitnih ciklusa bez regeneracije (n)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.6.8.2.1.

Broj WHTC ispitnih ciklusa s regeneracijom (nR)

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.6.9.

Drugi sustavi: da/ne (1)

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.6.9.1.

Opis i način rada

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.7.

Sustav ugrađene dijagnostike (OBD)

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.7.0.1.

Broj porodica motora po OBD-u unutar porodice motora

 

3.2.12.2.7.0.2.

Popis porodica motora po OBD-u (prema potrebi)

Porodica motora po OBD-u 1: …

Porodica motora po OBD-u 2: …

itd …

3.2.12.2.7.0.3.

Broj porodice motora po OBD-u kojoj pripada osnovni motor/član

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.7.0.4.

Proizvođačeva upućivanja na Dokumentaciju o OBD-u propisanu stavkom 3.1.4. (c) i stavkom 3.3.4. revizije 06 Pravilnika UNECE-a br. 49 i navedenu u Prilogu 9.A reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49 radi odobrenja OBD sustava

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.7.0.5.

Prema potrebi, proizvođačevo upućivanje na dokumentaciju za ugradnju motornog sustava opremljenog OBD-om u vozilo

 

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.7.2.

Popis i namjena svih sastavnih dijelova pod nadzorom OBD-a (8)

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.7.3.

Pisani opis (opći principi rada) za

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.7.3.1.

Motore s vanjskim izvorom paljenja (8)

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.7.3.1.1.

Nadzor katalizatora (8)

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.7.3.1.2.

Otkrivanje zatajenja paljenja (8)

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.7.3.1.3.

Nadzor senzora kisika (8)

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.7.3.1.4.

Ostale sastavne dijelove koje nadzire OBD

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.7.3.2.

Motore s kompresijskim paljenjem (8)

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.7.3.2.1.

Nadzor katalizatora (8)

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.7.3.2.2.

Nadzor odvajača čestica (8)

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.7.3.2.3.

Nadzor elektroničkog sustava napajanja gorivom (8)

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.7.3.2.4.

Nadzor sustava DeNOx (8)

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.7.3.2.5.

Ostale sastavne dijelove koje nadzire OBD (8)

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.7.4.

Kriteriji za aktiviranje indikatora neispravnosti (fiksni broj voznih ciklusa ili statistička metoda) (8)

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.7.5.

Popis svih upotrijebljenih izlaznih kodova i formata OBD-a (s pojedinačnim objašnjenjima) (8)

 

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.7.6.5.

Standard komunikacijskog protokola OBD-a (8)

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.7.7.

Upućivanja proizvođača na informacije povezane s OBD-om propisane stavcima 3.1.4. (d) i 3.3.4. revizije 06 Pravilnika UNECE-a br. 49 radi sukladnosti s odredbama o pristupu informacijama o OBD sustavu vozila ili

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.7.7.1.

Umjesto proizvođačeva upućivanja iz stavka 3.2.12.2.7.7. upućivanje na prilog ovom Prilogu koji sadrži sljedeću tablicu, popunjenu u skladu sa sljedećim primjerom:

Sastavni dio – Kôd kvara – Nadzorna strategija – Kriteriji otkrivanja pogrešaka – Kriteriji aktiviranja indikatora neispravnosti – Sekundarni parametri – Pretkondicioniranje – Demonstracijsko ispitivanje

SCR katalizator – P20EE – Signal senzora NOx 1 i 2 – Razlika između signala senzora 1 i 2 – 2. ciklus – Brzina vrtnje motora, opterećenje motora, temperatura katalizatora, aktivnost reagensa, maseni protok ispušnih plinova – Ciklus ispitivanja OBD-a (WHTC, toplo pokretanje) – Ciklus ispitivanja OBD-a (WHTC, toplo pokretanje)

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.8.

Drugi sustav (opis i djelovanje)

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.8.1.

Sustavi za osiguravanje ispravnog djelovanja mjera za kontrolu NOx

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.8.2.

Motor s trajno deaktiviranim sustavom za prinudu vozača, kojim se koriste službe spašavanja ili koji se nalazi u vozilima konstruiranima i izrađenima za uporabu oružanih snaga, službi civilne zaštite, protupožarnih službi i snaga odgovornih za održavanje javnog reda: da/ne (1)

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.8.3.

Broj porodica motora po OBD-u unutar porodice motora razmatrane pri utvrđivanju ispravnosti rada mjera za kontrolu NOx

 

3.2.12.2.8.4.

Popis porodica motora po OBD-u (prema potrebi)

Porodica motora po OBD-u 1: …

Porodica motora po OBD-u 2: …

itd …

3.2.12.2.8.5.

Broj porodice motora po OBD-u kojoj pripada osnovni motor/član

 

 

 

 

 

 

3.2.12.2.8.6.

Najniža koncentracija aktivnog sredstva u reagensu koja ne aktivira sustav za upozoravanje (CDmin) (% vol)

 

3.2.12.2.8.7.

Prema potrebi, proizvođačevo upućivanje na dokumentaciju za ugradnju sustava kojima se osigurava ispravno djelovanje mjera za kontrolu NOx u vozilo

 

 

 

 

 

 

 

3.2.17.

Specifični podaci o motorima na plin za teška vozila (u slučaju sustava s drukčijom shemom, navesti ekvivalentne podatke)

 

 

 

 

 

 

3.2.17.1.

Gorivo: UNP/PP-H/PP-L/PP-HL (1)

 

 

 

 

 

 

3.2.17.2.

Regulatori tlaka ili isparivači/regulatori tlaka (1)

 

 

 

 

 

 

3.2.17.2.1.

Marke

 

 

 

 

 

 

3.2.17.2.2.

Tipovi

 

 

 

 

 

 

3.2.17.2.3.

Broj stupnjeva redukcije tlaka

 

 

 

 

 

 

3.2.17.2.4.

Tlak u konačnom stupnju, minimalni (kPA) – maksimalni (kPa)

 

 

 

 

 

 

3.2.17.2.5.

Broj glavnih točaka namještanja

 

 

 

 

 

 

3.2.17.2.6.

Broj točaka namještanja u praznom hodu

 

 

 

 

 

 

3.2.17.2.7.

Homologacijski broj

 

 

 

 

 

 

3.2.17.3.

Sustav za dovod goriva: naprava za miješanje / ubrizgavanje plina / ubrizgavanje tekućine / izravno ubrizgavanje (1)

 

 

 

 

 

 

3.2.17.3.1.

Reguliranje omjera smjese

 

 

 

 

 

 

3.2.17.3.2.

Opis sustava i/ili dijagram i nacrti

 

 

 

 

 

 

3.2.17.3.3.

Homologacijski broj

 

 

 

 

 

 

3.2.17.4.

Naprava za miješanje

 

 

 

 

 

 

3.2.17.4.1.

Broj

 

 

 

 

 

 

3.2.17.4.2.

Marke

 

 

 

 

 

 

3.2.17.4.3.

Tipovi

 

 

 

 

 

 

3.2.17.4.4.

Mjesto

 

 

 

 

 

 

3.2.17.4.5.

Mogućnosti namještanja

 

 

 

 

 

 

3.2.17.4.6.

Homologacijski broj

 

 

 

 

 

 

3.2.17.5.

Ubrizgavanje u usisnu granu

 

 

 

 

 

 

3.2.17.5.1.

Ubrizgavanje: jedna brizgaljka/više brizgaljki (1)

 

 

 

 

 

 

3.2.17.5.2.

Ubrizgavanje: kontinuirano/istovremeno/sekvencijski (1)

 

 

 

 

 

 

3.2.17.5.3.

Oprema za ubrizgavanje

 

 

 

 

 

 

3.2.17.5.3.1.

Marke

 

 

 

 

 

 

3.2.17.5.3.2.

Tipovi

 

 

 

 

 

 

3.2.17.5.3.3.

Mogućnosti namještanja

 

 

 

 

 

 

3.2.17.5.3.4.

Homologacijski broj

 

 

 

 

 

 

3.2.17.5.4.

Dobavna pumpa (ako se primjenjuje)

 

 

 

 

 

 

3.2.17.5.4.1.

Marke

 

 

 

 

 

 

3.2.17.5.4.2.

Tipovi

 

 

 

 

 

 

3.2.17.5.4.3.

Homologacijski broj

 

 

 

 

 

 

3.2.17.5.5.

Brizgaljke

 

 

 

 

 

 

3.2.17.5.5.1.

Marke

 

 

 

 

 

 

3.2.17.5.5.2.

Tipovi

 

 

 

 

 

 

3.2.17.5.5.3.

Homologacijski broj

 

 

 

 

 

 

3.2.17.6.

Izravno ubrizgavanje

 

 

 

 

 

 

3.2.17.6.1.

Pumpa za ubrizgavanje/regulator tlaka (1)

 

 

 

 

 

 

3.2.17.6.1.1.

Marke

 

 

 

 

 

 

3.2.17.6.1.2.

Tipovi

 

 

 

 

 

 

3.2.17.6.1.3.

Kut početka ubrizgavanja

 

 

 

 

 

 

3.2.17.6.1.4.

Homologacijski broj

 

 

 

 

 

 

3.2.17.6.2.

Brizgaljke

 

 

 

 

 

 

3.2.17.6.2.1.

Marke

 

 

 

 

 

 

3.2.17.6.2.2.

Tipovi

 

 

 

 

 

 

3.2.17.6.2.3.

Tlak otvaranja ili dijagram karakteristika (1)

 

 

 

 

 

 

3.2.17.6.2.4.

Homologacijski broj

 

 

 

 

 

 

3.2.17.7.

Elektronička upravljačka jedinica (ECU)

 

 

 

 

 

 

3.2.17.7.1.

Marke

 

 

 

 

 

 

3.2.17.7.2.

Tipovi

 

 

 

 

 

 

3.2.17.7.3.

Mogućnosti namještanja

 

 

 

 

 

 

3.2.17.7.4.

Brojčane oznake umjeravanja softvera

 

 

 

 

 

 

3.2.17.8.

Posebna oprema ako je gorivo PP

 

 

 

 

 

 

3.2.17.8.1.

Varijanta 1. (samo u slučaju homologacije motora za nekoliko specifičnih sastava goriva)

 

 

 

 

 

 

3.2.17.8.1.0.1.

Automatsko prilagođavanje? da/ne (1)

 

 

 

 

 

 

3.2.17.8.1.0.2.

Umjeravanje za posebni sastav plina PP-H/PP-L/PP-HL1

Pretvaranje za posebni sastav plina PP-Ht/PP-Lt/PP-HLt1

 

 

 

 

 

 

3.2.17.8.1.1.

metan (CH4) … osnova (% mol)

etan (C2H6) … osnova (% mol)

propan (C3H8). … osnova (% mol)

butan (C4H10) … osnova (% mol)

C5/C5+: … osnova (% mol)

kisik (O2) … osnova (% mol)

inertni (N2, He, itd.) … osnova (% mol)

min (% mol)

min (% mol)

min (% mol)

min (% mol)

min (% mol)

min (% mol)

min (% mol)

maks (% mol)

maks (% mol)

maks (% mol)

maks (% mol)

maks (% mol)

maks (% mol)

maks (% mol)

3.5.5.

Specifična potrošnja goriva i korekcijski faktori

 

 

 

 

 

 

3.5.5.1.

Specifična potrošnja goriva tijekom WHSC-a „SFCWHSC” u skladu sa stavkom 5.3.3. g/kWh

 

 

 

 

 

 

3.5.5.2.

Korigirana specifična potrošnja goriva tijekom WHSC-a „SFCWHSC,corr” u skladu sa stavkom 5.3.3.1.: … g/kWh

 

 

 

 

 

 

3.5.5.3.

Korekcijski faktor za dio WHTC-a koji se odnosi na gradsku vožnju (iz izlaznih podataka alata za predobradu podataka o motoru)

 

 

 

 

 

 

3.5.5.4.

Korekcijski faktor za dio WHTC-a koji se odnosi na izvangradsku vožnju (iz izlaznih podataka alata za predobradu podataka o motoru)

 

 

 

 

 

 

3.5.5.5.

Korekcijski faktor za dio WHTC-a koji se odnosi na vožnju autocestom (iz izlaznih podataka alata za predobradu podataka o motoru)

 

 

 

 

 

 

3.5.5.6.

Faktor uravnoteženja između emisija s hladnim odnosno toplim pokretanjem (iz izlaznih podataka alata za predobradu podataka o motoru)

 

 

 

 

 

 

3.5.5.7.

Korekcijski faktor za motore opremljene sustavima za naknadnu obradu ispušnih plinova s periodičnom regeneracijom CFRegPer (iz izlaznih podataka alata za predobradu podataka o motoru)

 

 

 

 

 

 

3.5.5.8.

Korekcijski faktor za standardni NCV (iz izlaznih podataka alata za predobradu podataka o motoru)

 

 

 

 

 

 

3.6.

Temperature koje dopušta proizvođač

 

 

 

 

 

 

3.6.1.

Sustav hlađenja

 

 

 

 

 

 

3.6.1.1.

Hlađenje tekućinom: najveća temperatura na izlazu (K)

 

 

 

 

 

 

3.6.1.2.

Zračno hlađenje

 

 

 

 

 

 

3.6.1.2.1.

Referentna točka

 

 

 

 

 

 

3.6.1.2.2.

Najviša temperatura u referentnoj točki (K)

 

 

 

 

 

 

3.6.2.

Najviša temperatura na izlazu usisnog međuhladnjaka (K)

 

 

 

 

 

 

3.6.3.

Najviša temperatura ispuha na mjestu u ispušnim cijevima koje je najbliže vanjskim prirubnicama ispušnih grana ili turbopuhalu (K)

 

 

 

 

 

 

3.6.4.

Temperatura goriva: najniža (K) – najviša (K)

Za dizelske motore na ulazu pumpe za ubrizgavanje, a za motore na plin u zadnjem stupnju regulatora tlaka

 

 

 

 

 

 

3.6.5.

Temperatura maziva

najniža (K) – najviša (K)

 

 

 

 

 

 

 

3.8.

Sustav podmazivanja

 

 

 

 

 

 

3.8.1.

Opis sustava

 

 

 

 

 

 

3.8.1.1.

Položaj spremnika maziva

 

 

 

 

 

 

3.8.1.2.

Sustav dovoda maziva (pumpa / ubrizgavanje u usisni dio / miješanje s gorivom itd.) (1)

 

 

 

 

 

 

3.8.2.

Pumpa za podmazivanje

 

 

 

 

 

 

3.8.2.1.

Marke

 

 

 

 

 

 

3.8.2.2.

Tipovi

 

 

 

 

 

 

3.8.3.

Mješavina s gorivom

 

 

 

 

 

 

3.8.3.1.

Postotak

 

 

 

 

 

 

3.8.4.

Hladnjak ulja: da/ne (1)

 

 

 

 

 

 

3.8.4.1.

Nacrt (nacrti)

 

 

 

 

 

 

3.8.4.1.1.

Marke

 

 

 

 

 

 

3.8.4.1.2.

Tipovi

 

 

 

 

 

 

Napomene:

(1)

Izbrisati suvišno (u nekim slučajevima nije potrebno ništa brisati jer je primjenjivo više stavki).

(3)

Vrijednost se zaokružuje na najbližu desetinku milimetra.

(4)

Vrijednost se izračunava i zaokružuje na najbliži cijeli cm3.

(5)

Navesti dopušteno odstupanje.

(6)

Utvrđeno u skladu sa zahtjevima iz Pravilnika br. 85.

(7)

Upisati najviše i najniže vrijednosti za svaku varijantu.

(8)

Navesti u slučaju jedne porodice motora po OBD-u i ako već nije navedeno u opisnoj dokumentaciji pod točkom 3.2.12.2.7.0.4. dijela 1. ovog Dodatka.

Dodatak opisnom dokumentu

Podaci o uvjetima ispitivanja

1.   Svjećice

1.1.   Marka

1.2.   Tip

1.3.   Zazor na svjećici

2.   Indukcijski svitak

2.1.   Marka

2.2.   Tip

3.   Upotrijebljeno mazivo

3.1.   Marka

3.2.   Tip (navesti postotak ulja u mješavini ako su mazivo i ulje pomiješani)

3.3.   Specifikacije maziva

4.   Upotrijebljeno ispitno gorivo

4.1.   Vrsta goriva (u skladu sa stavkom 6.1.9. Priloga V. Uredbi Komisije (EU) 2017/2400)

4.2.   Jedinstveni identifikacijski broj (broj proizvodne serije) upotrijebljenog goriva

4.3.   Neto ogrjevna vrijednost (NCV) (u skladu sa stavkom 6.1.8. Priloga V. Uredbi Komisije (EU) 2017/2400)

5.   Oprema koju pogoni motor

5.1.   Snaga koju apsorbiraju pomoćni uređaji/oprema mora se utvrditi samo

(a)

ako zahtijevani pomoćni uređaji/oprema nisu postavljeni na motor i/ili

(b)

ako su na motor postavljeni pomoćni uređaji/oprema koji nisu zahtijevani.

Napomena:

Zahtjevi za opremu koju pogoni motor različiti su pri ispitivanju emisija i ispitivanju snage

5.2.   Popis i identifikacijski detalji

5.3.   Apsorbirana snaga pri brzinama vrtnje motora specifičnima za ispitivanje emisija

Tablica 1.

Apsorbirana snaga pri brzinama vrtnje motora specifičnima za ispitivanje emisija

Oprema

 

 

Prazni hod

Niska brzina

Visoka brzina

Poželjna brzina (2)

n95h

Pa

Pomoćni uređaji/oprema koja se zahtijeva na temelju Dodatka 6. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49

 

 

 

 

 

Pb

Pomoćni uređaji/oprema koja se ne zahtijeva na temelju Dodatka 6. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49

 

 

 

 

 

5.4.   Konstanta ventilatora utvrđena u skladu s Dodatkom 5. ovom Prilogu (ako je primjenjivo)

5.4.1.   Cavg-fan (ako je primjenjivo)

5.4.2.   Cind-fan (ako je primjenjivo)

Tablica 2.

Vrijednost konstante ventilatora Cind-fan za različite brzine motora

Vrijednost

Brzina motora

Brzina motora

Brzina motora

Brzina motora

Brzina motora

Brzina motora

Brzina motora

Brzina motora

Brzina motora

Brzina motora

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

brzina vrtnje motora [min– 1]

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

konstanta ventilatora Cind-fan,i

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

6.   Performanse motora (navodi ih proizvođač)

6.1.   Ispitne brzine vrtnje motora za ispitivanje emisija u skladu s Prilogom 4. revizije 06 Pravilnika UNECE-a br. 49 (1)

Niska brzina vrtnje (nlo)

… min– 1

Visoka brzina vrtnje (nhi)

… min– 1

Brzina vrtnje u praznom hodu

… min– 1

Poželjna brzina

… min– 1

n95h

… min– 1

6.2.   Deklarirane vrijednosti za ispitivanje snage u skladu s Pravilnikom br. 85

6.2.1.

Brzina vrtnje u praznom hodu

… min– 1

6.2.2.

Brzina vrtnje pri najvećoj snazi

… min– 1

6.2.3.

Najveća snaga

… kW

6.2.4.

Brzina vrtnje pri maksimalnom zakretnom momentu

… min– 1

6.2.5.

Maksimalni zakretni moment

… Nm


(1)  Navesti dopušteno odstupanje; mora biti unutar ±3 % vrijednosti koje je naveo proizvođač.

Dodatak 3.

Porodica motora po CO2

1.   Parametri kojima se definira porodica motora po CO2

Porodica motora po CO2, kako ju je odredio proizvođač, mora odgovarati kriterijima pripadnosti definiranima u skladu sa stavkom 5.2.3. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49. Porodica motora po CO2 može se sastojati od samo jednog motora.

Uz te kriterije pripadnosti porodica motora po CO2, kako ju je odredio proizvođač, mora biti u skladu s kriterijima pripadnosti iz stavaka od 1.1. do 1.9. ovog Dodatka.

Uz parametre navedene u nastavku, proizvođač može uvesti dodatne kriterije kojima se omogućuje definiranje manjih porodica. Ti parametri nisu nužno parametri koji utječu na razinu potrošnje goriva.

1.1.   Podaci o dimenzijama bitnima za izgaranje

1.1.1.   Radni obujam po cilindru

1.1.2.   Broj cilindara

1.1.3.   Podaci o provrtu i hodu motora

1.1.4.   Dimenzije komore za izgaranje i kompresijski omjer

1.1.5.   Promjeri ventila i dimenzije otvora

1.1.6.   Brizgaljke za gorivo (konstrukcija i položaj)

1.1.7.   Konstrukcija glave cilindra

1.1.8.   Konstrukcija klipa i klipnog prstena

1.2.   Sastavni dijelovi bitni za upravljanje zrakom

1.2.1.   Vrsta opreme za prednabijanje (preljevni ventil, VTG, 2-stupanjska, drugo) i termodinamičke karakteristike

1.2.2.   Koncept hladnjaka stlačenog zraka

1.2.3.   Koncept podešavanja otvaranja/zatvaranja ventila (fiksno, djelomično fleksibilno, fleksibilno)

1.2.4.   Koncept EGR-a (nehlađeni/hlađeni, visoki tlak/niski tlak, regulacija EGR-a)

1.3.   Sustav za ubrizgavanje

1.4.   Koncept pogona pomoćnih uređaja/opreme (mehanički, električni, drugo)

1.5.   Oporaba otpadne topline (da/ne; koncept i sustav)

1.6.   Sustav za naknadnu obradu

1.6.1.   Karakteristike sustava za doziranje reagensa (reagens i koncept doziranja)

1.6.2.   Katalizator i DPF (raspored, materijal i premaz)

1.6.3.   Karakteristike sustava za doziranje HC (reagens i koncept doziranja)

1.7.   Dijagram motora pri punom opterećenju

1.7.1.   Vrijednosti zakretnog momenta pri svakoj brzini vrtnje motora dijagrama pri punom opterećenju osnovnog motora porodice po CO2, utvrđenog u skladu sa stavkom 4.3.1., moraju biti jednake ili veće nego za sve ostale motore iz iste porodice po CO2 pri istoj brzini vrtnje motora tijekom cijelog zabilježenog raspona brzine vrtnje motora.

1.7.2.   Vrijednosti zakretnog momenta pri svakoj brzini vrtnje motora dijagrama pri punom opterećenju motora s najnižom nazivnom snagom unutar porodice po CO2, utvrđenog u skladu sa stavkom 4.3.1., moraju biti jednake ili manje nego za sve ostale motore iz iste porodice po CO2 pri istoj brzini vrtnje motora tijekom cijelog zabilježenog raspona brzine vrtnje motora.

1.8.   Karakteristične ispitne brzine motora

1.8.1.   Brzina vrtnje motora u praznom hodu, nidle, osnovnog motora iz porodice po CO2 prema deklaraciji proizvođača u zahtjevu za certifikaciju u opisnom dokumentu u skladu s Dodatkom 2. ovom Prilogu mora biti jednaka ili niža nego za sve ostale motore iz iste porodice po CO2.

1.8.2.   Brzina vrtnje motora n95h svih ostalih motora osim osnovnog motora porodice po CO2 iz iste porodice motora po CO2, utvrđena na temelju dijagrama motora pri punom opterećenju, zabilježenog u skladu sa stavkom 4.3.1., primjenom definicija karakterističnih brzina vrtnje motora u skladu sa stavkom 7.4.6. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49, ne smije odstupati od brzine vrtnje motora n95h osnovnog motora porodice po CO2 za više od ±3 posto.

1.8.3.   Brzina vrtnje motora n57 svih ostalih motora osim osnovnog motora porodice po CO2 iz iste porodice motora po CO2, utvrđena na temelju dijagrama motora pri punom opterećenju, zabilježenog u skladu sa stavkom 4.3.1., primjenom definicija u skladu sa stavkom 4.3.5.2.1. ne smije odstupati od brzine vrtnje motora n57 osnovnog motora porodice po CO2 za više od ±3 posto.

1.9.   Minimalni broj točaka na dijagramu potrošnje goriva

1.9.1.   Svi motori iz iste porodice po CO2 moraju imati minimalno 54 točke na dijagramu potrošnje goriva smještene ispod svojih dijagrama motora pri punom opterećenju, zabilježenih u skladu sa stavkom 4.3.1.

2.   Odabir osnovnog motora porodice po CO2

Osnovni motor porodice po CO2 odabire se prema sljedećim kriterijima.

2.1.   Najveća nazivna snaga svih motora iz iste porodice po CO2.

Dodatak 4.

Sukladnost karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva

1.   Opće odredbe

1.1.   Sukladnost karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva provjerava se na temelju opisa u certifikatima navedenima u Dodatku 1. ovom Prilogu i na temelju opisa u opisnom dokumentu navedenom u Dodatku 2. ovom Prilogu.

1.2.   Ako je certifikat za motor proširen jednom ili više puta, ispitivanja se provode na motorima opisanima u opisnoj dokumentaciji koja se odnosi na odgovarajuće proširenje.

1.3.   Svi motori koji podliježu ispitivanjima moraju se uzeti iz serijske proizvodnje koja ispunjava kriterije za odabir u skladu sa stavkom 3. ovog Dodatka.

1.4.   Ispitivanja se mogu provoditi s primjenjivim komercijalnim gorivima. Na zahtjev proizvođača mogu se upotrijebiti referentna goriva opisana u stavku 3.2.

1.5.   Ako se ispitivanja u svrhu sukladnosti karakteristika motora na plin (prirodni plin, UNP) povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva provode s komercijalnim gorivima, proizvođač motora mora homologacijskom tijelu dokazati da je sastav plinovitog goriva utvrđen na odgovarajući način radi određivanja NCV-a u skladu sa stavkom 4. ovog Dodatka na temelju dobre inženjerske procjene.

2.   Broj motora i porodica motora po CO2 koje je potrebno ispitati

2.1.   0,05 posto svih motora u posljednjoj proizvodnoj godini unutar područja primjene ove uredbe predstavlja osnovu za izvođenje broja porodica motora po CO2 i broja motora unutar tih porodica po CO2 koje je potrebno ispitati na godišnjoj osnovi radi provjere sukladnosti certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva. Dobivena vrijednost od 0,05 posto odgovarajućih motora zaokružuje se na najbliži cijeli broj. Taj se rezultat naziva nCOP,base.

2.2.   Ne dovodeći u pitanje odredbe točke 2.1. za nCOP,base, najmanji broj koji se upotrebljava je 30.

2.3.   Dobivena vrijednost za nCOP,base utvrđena u skladu s točkama 2.1. i 2.2. ovog Dodatka dijeli se s 10, a rezultat se zaokružuje na najbliži cijeli broj radi utvrđivanja broja porodica motora po CO2 koje je potrebno ispitati na godišnjoj osnovi, nCOP,fam, radi provjere sukladnosti certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva.

2.4.   U slučaju da proizvođač ima manje porodica po CO2 od nCOP,fam utvrđenog u skladu s točkom 2.3., broj porodica po CO2 koje je potrebno ispitati, nCOP,fam, definira se na temelju ukupnog broja proizvođačevih porodica po CO2.

3.   Odabir porodica motora po CO2 koje je potrebno ispitati

Od broja porodica motora po CO2 koje je potrebno ispitati, kako je utvrđeno u skladu sa stavkom 2. ovog Dodatka, prve dvije porodice po CO2 moraju biti one koje se proizvode u najvećim količinama.

Preostali broj porodica po CO2 koje treba ispitati nasumično se odabire iz svih postojećih porodica po CO2, a proizvođač i homologacijsko tijelo dogovaraju se o tom odabiru.

4.   Ispitivanje koje treba provesti

Minimalni broj motora koje treba ispitati za svaku porodicu motora po CO2, nCOP,min, utvrđuje se dijeljenjem nCOP,base s nCOP,fam, a pri čemu se te obje vrijednosti utvrđuju u skladu s točkom 2. Ako je dobivena vrijednost za nCOP,min manja od 4, postavlja se na 4.

Za svaku od porodica po CO2 utvrđenih u skladu sa stavkom 3. ovog Dodatka mora se ispitati minimalni broj nCOP,min motora iz te porodice da bi se dobila prolazna ocjena u skladu sa stavkom 9. ovog Dodatka.

Broj ispitivanja koje je potrebno provesti u jednoj porodici po CO2 nasumično se dodjeljuje različitim motorima iz te porodice po CO2, a proizvođač i homologacijsko tijelo dogovaraju se o tom odabiru.

Sukladnost certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva provjerava se ispitivanjem motora WHSC-om u skladu sa stavkom 4.3.4.

Primjenjuju se svi granični uvjeti za certifikacijsko ispitivanje kako su navedeni u ovom Prilogu, uz iznimku sljedećeg.

(1)

Laboratorijski uvjeti ispitivanja u skladu sa stavkom 3.1.1. ovog Priloga. Uvjeti u skladu sa stavkom 3.1.1. su preporučeni, ali nisu obvezni. Primjenom dobre inženjerske procjene treba smanjiti odstupanja do kojih može doći u određenim uvjetima okoline na ispitnoj lokaciji.

(2)

U slučaju upotrebe referentnog goriva tipa B7 (dizel/CI) u skladu sa stavkom 3.2. ovog Priloga nije potrebno utvrditi NCV u skladu sa stavkom 3.2. ovog Priloga.

(3)

Ako se upotrebljava komercijalno gorivo ili referentno gorivo koje nije B7 (dizel/CI), NCV goriva utvrđuje se u skladu s primjenjivim normama definiranima u tablici 1. ovog Priloga. Uz iznimku motora na plin, mjerenje NCV-a provodi samo jedan laboratorij neovisan o proizvođaču motora umjesto dva laboratorija kako je propisano stavkom 3.2. ovog Priloga. NCV za referentna plinovita goriva (G25, UNP gorivo B) izračunava se u skladu s primjenjivim normama iz tablice 1. ovog Priloga na temelju analize goriva koju je dostavio dobavljač referentnog plinovitog goriva.

(4)

Ulje za podmazivanje mora biti ono koje je napunjeno tijekom proizvodnje motora i ne smije se mijenjati radi ispitivanja sukladnosti karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva.

5.   Uhodavanje novoproizvedenih motora

5.1.   Radi provjere sukladnosti certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva provode se ispitivanja u skladu sa stavkom 4. ovog Dodatka na novoproizvedenim motorima uzetima iz serijske proizvodnje, koji imaju najviše 15 sati uhodavanja prije početka ispitivanja.

5.2.   Na zahtjev proizvođača ispitivanja se mogu provoditi na motorima koji su uhodavani najviše 125 sati. U tom slučaju postupak uhodavanja provodi proizvođač koji na tim motorima ne smije izvršavati nikakva podešavanja.

5.3.   Ako proizvođač želi provesti postupak uhodavanja u skladu s točkom 5.2. ovog Dodatka, on se može provesti na jedan od sljedećih načina:

a.

na svim ispitivanim motorima

b.

na novoproizvedenom motoru, uz određivanje koeficijenta porasta kako slijedi:

A.

specifična potrošnja goriva mjeri se tijekom ispitivanja WHSC-om jednom na novoproizvedenom motoru s najviše 15 sati uhodavanja u skladu s točkom 5.1. ovog Dodatka, a u drugom ispitivanju prije najviše 125 sati kako je navedeno u točki 5.2. ovog Dodatka na prvom ispitivanom motoru;

B.

vrijednosti specifične potrošnje goriva obaju ispitivanja podešavaju se na korigiranu vrijednost u skladu sa stavcima 7.2. i 7.3. ovog Dodatka za odnosno gorivo upotrijebljeno tijekom svakog od dvaju ispitivanja;

C.

koeficijent porasta potrošnje goriva izračunava se dijeljenjem korigirane specifične potrošnje goriva iz drugog ispitivanja s korigiranom specifičnom potrošnjom goriva iz prvog ispitivanja. Koeficijent porasta može imati vrijednost manju od jedan.

5.4.   Ako se primjenjuju odredbe definirane u točki 5.3. (b) ovog Dodatka, motori naknadno odabrani za ispitivanje sukladnosti karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva ne prolaze postupak uhodavanja, već se njihova specifična potrošnja goriva tijekom ispitivanja WHSC-om utvrđena na novoproizvedenom motoru s najviše 15 sati uhodavanja u skladu sa točkom 5.1. ovog Dodatka množi s koeficijentom porasta.

5.5.   U slučaju opisanom u točki 5.4. ovog Dodatka uzimaju se sljedeće vrijednosti specifične potrošnje goriva tijekom WHSC-a:

a.

za motor upotrijebljen za utvrđivanje koeficijenta porasta u skladu s točkom 5.3. (b) ovog Dodatka, vrijednost iz drugog ispitivanja

b.

za ostale motore, vrijednosti utvrđene na novoproizvedenom motoru s najviše 15 sati uhodavanja u skladu s točkom 5.1. ovog Dodatka pomnožene s koeficijentom porasta utvrđenim u skladu s točkom 5.3.(b)(C) ovog Dodatka

5.6.   Umjesto postupka uhodavanja u skladu s točkama od 5.2. do 5.5. ovog Dodatka, na zahtjev proizvođača može se upotrijebiti generički koeficijent porasta od 0,99. U tom se slučaju specifična potrošnja goriva tijekom ispitivanja WHSC-om utvrđena na novoproizvedenom motoru s najviše 15 sati uhodavanja u skladu s točkom 5.1. ovog Dodatka množi s generičkim koeficijentom porasta od 0,99.

5.7.   Ako je koeficijent porasta u skladu s točkom 5.3. (b) ovog Dodatka utvrđen na temelju osnovnog motora porodice motora u skladu sa stavcima 5.2.3. i 5.2.4. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49, može se prenijeti na sve članove bilo koje porodice motora po CO2 koji pripadaju istoj porodici motora u skladu sa stavkom 5.2.3. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49.

6.   Ciljana vrijednost za ocjenu sukladnosti certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva

Ciljana vrijednost za ocjenjivanje sukladnosti certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva korigirana je specifična potrošnja goriva tijekom WHSC-a, SFCWHSC,corr, u g/kWh utvrđena u skladu sa stavkom 5.3.3. i zabilježena u opisnom dokumentu kao dio certifikata navedenih u Dodatku 2. ovom Prilogu za određeni ispitivani motor.

7.   Stvarna vrijednost za ocjenu sukladnosti certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva

7.1.   Specifična potrošnja goriva tijekom WHSC-a, SFCWHSC, određuje se u skladu sa stavkom 5.3.3. ovog Priloga na temelju ispitivanja provedenih u skladu sa stavkom 4. ovog Dodatka. Na zahtjev proizvođača utvrđena vrijednost specifične potrošnje goriva mijenja se primjenom odredbi definiranih u točkama 5.3. do 5.6. ovog Dodatka.

7.2.   Ako je tijekom ispitivanja upotrijebljeno komercijalno gorivo u skladu s točkom 1.4. ovog Dodatka, specifična potrošnja goriva tijekom WHSC-a, SFCWHSC, utvrđena u točki 7.1. ovog Dodatka prilagođava se na korigiranu vrijednost, SFCWHSC,corr, u skladu sa stavkom 5.3.3.1. ovog Priloga.

7.3.   Ako je tijekom ispitivanja upotrijebljeno referentno gorivo u skladu s točkom 1.4. ovog Dodatka, posebne odredbe definirane u stavku 5.3.3.2. ovog Priloga primjenjuju se na vrijednost utvrđenu u točki 7.1. ovog Dodatka.

7.4.   Izmjerene emisije plinovitih onečišćujućih tvari tijekom WHSC-a u skladu sa stavkom 4. prilagođavaju se primjenom odgovarajućih faktora pogoršanja (DF) za taj motor, kako je navedeno u Dopuni certifikata o EZ homologaciji tipa koji je dodijeljen u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 582/2011.

8.   Ograničenje za sukladnost jednog ispitivanja

Za dizelske motore, granične vrijednosti za ocjenu sukladnosti jednog ispitanog motora su ciljana vrijednost utvrđena u skladu s točkom (6) + 3 posto.

Za motore na plin, granične vrijednosti za ocjenu sukladnosti jednog ispitanog motora su ciljana vrijednost utvrđena u skladu s točkom (6) + 4 posto.

9.   Ocjena sukladnosti certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva

9.1.   Rezultati ispitivanja emisija tijekom WHSC-a utvrđeni u skladu s točkom 7.4. ovog Dodatka moraju biti unutar primjenjivih graničnih vrijednosti definiranih u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 595/2009 za sve plinovite onečišćujuće tvari osim amonijaka, inače se ispitivanje smatra ništavnim za ocjenu sukladnosti certificiranih karakteristika povezanih s emisijama CO2 i potrošnjom goriva.

9.2.   Jedno ispitivanje jednog ispitanog motora u skladu sa stavkom 4. ovog Dodatka smatra se nezadovoljavajućim ako je stvarna vrijednost u skladu sa stavkom 7. ovog Dodatka veća od graničnih vrijednosti definiranih u skladu sa stavkom 8. ovog Dodatka.

9.3.   Za trenutačnu veličinu uzorka ispitanih motora unutar jedne porodice motora po CO2 u skladu sa stavkom 4. ovog Dodatka utvrđuje se statistika ispitivanja kojom se kvantificira ukupni broj nezadovoljavajućih ispitivanja u skladu s točkom 9.2. ovog Dodatka na n-tom ispitivanju.

a.

Ako je ukupni broj nezadovoljavajućih ispitivanja na n-tom ispitivanju utvrđen u skladu s točkom 9.3. ovog Dodatka manji ili jednak broju za prolaznu ocjenu za veličinu uzorka navedenu u tablici 4. Dodatka 3. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49, daje se prolazna ocjena.

b.

Ako ukupni broj nezadovoljavajućih ispitivanja na n-tom ispitivanju utvrđen u skladu s točkom 9.3. ovog Dodatka nije manji od broja za neuspjeh za veličinu uzorka navedenu u tablici 4. Dodatka 3. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49, zaključuje se neuspjeh na ispitivanju.

c.

U suprotnom, ispituje se dodatni motor u skladu sa stavkom 4. ovog Dodatka, a postupak izračunavanja u skladu s točkom 9.3. ovog Dodatka primjenjuje se na uzorku uvećanom za jednu jedinicu.

9.4.   Ako se ne dobije prolazna ocjena niti zaključi neuspjeh, proizvođač u svakom trenutku može zaustaviti ispitivanje. U tom se slučaju bilježi neuspjeh na ispitivanju.

Dodatak 5.

Utvrđivanje snage sastavnih dijelova motora

1.   Ventilator

Zakretni moment motora mjeri se tijekom rada motora uz uključen ili isključen ventilator prema sljedećem postupku:

i.

Ventilator se ugrađuje u skladu s uputama za proizvod prije početka ispitivanja.

ii.

Faza zagrijavanja: Motor se zagrijava u skladu s preporukama proizvođača i primjenom dobre inženjerske procjene (npr. radom motora u trajanju od 20 minuta u načinu rada broj 9, kako je definirano u tablici 1. stavka 7.2.2. Priloga 4. reviziji 06 Pravilnika UNECE-a br. 49).

iii.

Faza stabilizacije: Nakon koraka zagrijavanja ili dodatnog zagrijavanja (v.) motor mora raditi uz minimalnu vrijednost koju rukovatelj može zadati pri brzini vrtnje motora npref tijekom 130±2 sekundi uz isključen ventilator (nfan_disengage < 0,25 * nengine * rfan). Prvih 60±1 sekundi tog razdoblja smatraju se razdobljem stabilizacije tijekom kojeg se stvarna brzina motora mora održavati unutar ±5 min– 1 od npref.

iv.

Faza mjerenja: Tijekom narednog razdoblja od 60±1 sekundi stvarna brzina vrtnje motora održava se unutar ±2 min– 1 od npref i temperatura rashladnog sredstva unutar ± 5 °C, a zakretni se moment za rad motora uz isključeni ventilator, brzina ventilatora i brzina vrtnje motora bilježe kao prosječna vrijednost za to razdoblje od 60 ± 1 sekundi. Preostalo razdoblje od 10±1 sekundi upotrebljava se za naknadnu obradu podataka i pohranu ako je potrebno.

v.

Faza dodatnog zagrijavanja: Na zahtjev proizvođača i u skladu s dobrom inženjerskom procjenom, korak ii. može se ponoviti (npr. ako je temperatura pala za više od 5 °C).

vi.

Faza stabilizacije: Nakon završetka koraka dodatnog zagrijavanja (v.) motor mora raditi uz minimalnu vrijednost koju rukovatelj može zadati na brzini vrtnje motora npref tijekom 130±2 sekundi uz uključen ventilator (nfan_engage > 0.9 * nengine * rfan). Prvih 60±1 sekundi tog razdoblja smatraju se razdobljem stabilizacije tijekom kojeg se stvarna brzina motora mora održavati unutar ±5 min– 1 od npref.

vii.

Faza mjerenja: Tijekom narednog razdoblja od 60±1 sekundi, stvarna brzina vrtnje motora održava se unutar ±2 min– 1 od npref i temperatura rashladnog sredstva unutar ± 5°C, a zakretni se moment za rad motora uz uključeni ventilator, brzina ventilatora i brzina vrtnje motora bilježe kao prosječne vrijednosti za to razdoblje od 60 ± 1 sekundi. Preostalo razdoblje od 10±1 sekundi upotrebljava se za naknadnu obradu podataka i pohranu ako je potrebno.

viii.

Koraci od iii. do vii. moraju se ponoviti pri brzinama vrtnje motora n95h i nhi umjesto npref, uz korak dodatnog zagrijavanja v. prije svakog koraka stabilizacije ako je to potrebno za održavanje temperature rashladnog sredstva (± 5 °C), u skladu s dobrom inženjerskom procjenom.

ix.

Ako je standardna devijacija svih izračunanih Ci prema sljedećem izračunu pri tri brzine npref, n95h i nhi jednaka ili veća od 3 posto, mjerenje se provodi za sve brzine vrtnje motora koje definiraju matricu za postupak izrade dijagrama potrošnje goriva (FCMC) u skladu sa stavkom 4.3.5.2.1.

Stvarna konstanta ventilatora izračunava se iz mjernih podataka u skladu sa sljedećom jednadžbom:

Formula

pri čemu je:

Ci

konstanta ventilatora pri određenoj brzini vrtnje motora

MDfan_disengage

izmjereni zakretni moment motora pri radu s isključenim ventilatorom (Nm)

MDfan_engage

izmjereni zakretni moment motora pri radu s uključenim ventilatorom (Nm)

nfan_engage

brzina ventilatora s uključenim ventilatorom (min– 1)

nfan_disengage

brzina ventilatora s isključenim ventilatorom (min– 1)

rfan

karakteristika ventilatora

Ako je standardna devijacija svih izračunatih Ci pri tri brzine npref, n95h i nhi manja od 3 %, prosječna vrijednost Cavg-fan utvrđena na temelju tri brzine npref, n95h i nhi upotrebljava se kao konstanta ventilatora.

Ako je standardna devijacija svih izračunatih npref, n95h i nhi jednaka ili veća od 3 %, pojedinačne vrijednosti utvrđene za sve brzine vrtnje motora u skladu s točkom ix. upotrebljavaju se za konstantu ventilatora Cind-fan,i. Vrijednost konstante ventilatora za stvarnu brzinu vrtnje motora Cfan, utvrđuje se linearnom interpolacijom između pojedinačnih vrijednosti Cind-fan,i konstante ventilatora.

Zakretni moment motora za pogon ventilatora izračunava se na temelju sljedeće jednadžbe:

Mfan = Cfan · nfan 2 · 10– 6

pri čemu je:

Mfan

zakretni moment za pogon ventilatora (Nm)

Cfan

konstanta ventilatora Cavg-fan ili Cind-fan,i koji odgovara nengine

Mehanička snaga koju troši ventilator izračunava se iz zakretnog momenta motora za pogon ventilatora i stvarne brzine vrtnje motora. Mehanička energija i zakretni moment uzimaju se u obzir u skladu sa stavkom 3.1.2.

2.   Električni sastavni dijelovi/oprema

Mjeri se električna energija kojom se električni sastavni dijelovi motora napajaju iz vanjskog izvora. Ta izmjerena vrijednost korigira se na mehaničku energiju tako da se podijeli s generičkom vrijednosti učinkovitosti od 0,65. Ta mehanička energija i odgovarajući zakretni moment motora uzimaju se u obzir u skladu sa stavkom 3.1.2.

Dodatak 6.

1.   Oznake

Na motoru koji se certificira u skladu s ovim Prilogom mora se navesti:

1.1.   ime proizvođača i trgovačka oznaka;

1.2.   marka i oznaka kojom se identificira tip, kako je zabilježeno u informacijama iz stavaka 0.1. i 0.2. Dodatka 2. ovom Prilogu;

1.3.   certifikacijska oznaka koja se sastoji od pravokutnika oko malog slova „e”, iza kojeg se nalazi razlikovni broj države članice koja je dodijelila certifikat:

 

1 za Njemačku;

 

2 za Francusku;

 

3 za Italiju;

 

4 za Nizozemsku;

 

5 za Švedsku;

 

6 za Belgiju;

 

7 za Mađarsku;

 

8 za Češku;

 

9 za Španjolsku;

 

11 za Ujedinjenu Kraljevinu;

 

12 za Austriju;

 

13 za Luksemburg;

 

17 za Finsku;

 

18 za Dansku;

 

19 za Rumunjsku;

 

20 za Poljsku;

 

21 za Portugal;

 

23 za Grčku;

 

24 za Irsku;

 

25 za Hrvatsku;

 

26 za Sloveniju;

 

27 za Slovačku;

 

29 za Estoniju;

 

32 za Latviju;

 

34 za Bugarsku;

 

36 za Litvu;

 

49 za Cipar;

 

50 za Maltu.

1.4.   Certifikacijska oznaka uz pravokutnik sadržava i „osnovni homologacijski broj” iz dijela 4. homologacijskog broja navedenog u Prilogu VII. Direktivi 2007/46/EZ, ispred kojeg je dvoznamenkasti uzastopni broj koji je dodijeljen najnovijoj tehničkoj izmjeni ove Uredbe i znak „E” što označava da je homologacija izdana za motor.

Za ovu Uredbu taj je uzastopni broj 00.

1.4.1.   Primjer i dimenzije certifikacijske oznake (zasebno označavanje)

Image

Gore prikazana certifikacijska oznaka pričvršćena na motor pokazuje da je predmetni tip certificiran u Poljskoj (e20) u skladu s ovom Uredbom. Prve dvije znamenke (00) označavaju uzastopni broj dodijeljen zadnjoj tehničkoj izmjeni ove Uredbe. Sljedeće slovo označava da je homologacija dodijeljena motoru (E). Posljednje su četiri znamenke (0004) osnovni homologacijski broj koji je homologacijsko tijelo dodijelilo motoru.

1.5.   Ako se certificiranje u skladu s ovom Uredbom izvršava istovremeno s homologacijom u skladu s Uredbom (EU) br. 582/2011, zahtjevi označavanja navedeni u točki 1.4. mogu slijediti, odvojeni znakom „/”, oznake koje se zahtijevaju u skladu s Dodatkom 8. Prilogu I. Uredbi (EU) br. 582/2011

1.5.1.   Primjer certifikacijske oznake (skupno označavanje)

Image

Gore prikazana certifikacijska oznaka pričvršćena na motor pokazuje da je predmetni tip certificiran u Poljskoj (e20) u skladu s Uredbom (EU) 582/2011 (Uredba (EU) br. 133/2014). Slovo „D” označava dizel nakon čega slijedi „C” za stupanj emisija. Sljedeće dvije znamenke (00) označavaju uzastopni broj dodijeljen posljednjoj tehničkoj izmjeni prethodno navedene uredbe nakon kojeg slijede četiri znamenke (0004) i to one koje je homologacijsko tijelo dodijelilo motoru kao osnovni homologacijski broj za Uredbu (EU) br. 582/2011. Prve dvije znamenke nakon kose crte označavaju uzastopni broj dodijeljen posljednjoj tehničkoj izmjeni ove Uredbe, nakon kojeg slijedi slovo „E” za motor, a nakon njega četiri znamenke koje dodjeljuje homologacijsko tijelo radi certificiranja u skladu s ovom Uredbom („osnovni homologacijski broj” za ovu Uredbu).

1.6.   Na zahtjev podnositelja zahtjeva za certifikat i nakon prethodnog dogovora s homologacijskim tijelom mogu se upotrijebiti i druge veličine oznake tipa koje nisu navedene u 1.4.1. i 1.5.1. Te druge veličine oznake tipa moraju biti jasno čitljive.

1.7.   Oznake, etikete, pločice ili naljepnice moraju trajati tijekom radnog vijeka motora i biti jasno čitljive i neizbrisive. Proizvođač se mora pobrinuti da se oznake, pločice i naljepnice mogu ukloniti isključivo tako da ih se pri tome uništi ili izbriše.

2.   Numeriranje

2.1.   Certifikacijski broj za motore sastoji se od sljedećeg:

eX*YYY/YYYY*ZZZ/ZZZZ*E*0000*00

1. dio

2. dio

3. dio

Dodatno slovo uz 3. dio

4. dio

5. dio

Oznaka države koja izdaje certifikat

Akt o certifikaciji CO2 (…/2017)

Zadnji akt o izmjeni (zzz/zzzz)

E - motor

Osnovni certifikacijski broj

0000

Proširenje

00

Dodatak 7.

Ulazni parametri za simulacijski alat

Uvod

U ovom se Dodatku opisuje popis parametara koje proizvođač sastavnog dijela mora dostaviti kao ulazne podatke za simulacijski alat. Primjenjiva XML shema i primjeri podataka dostupni su na namjenskoj elektroničkoj distribucijskoj platformi.

Alat za predobradu podataka o motoru automatski izrađuje XML datoteku.

Definicije

(1)

    „Parameter ID”: jedinstvena identifikacijska oznaka koja se upotrebljava u alatu za izračun potrošnje energije vozila za određeni ulazni parametar ili skup ulaznih podataka

(2)

   „Type”: tip podataka parametra

string … niz znakova kodiran u ISO8859-1

token … niz znakova kodiran u ISO8859-1 bez bjelina na početku i na kraju

date … datum i vrijeme u UTC vremenu u formatu: YYYY-MM-DD T HH:MM:SS Z , pri čemu kosa slova označavaju fiksne znakove, npr. „2002-05-30T09:30:10Z”

integer … vrijednost koja je po tipu podataka cijeli broj, bez početnih nula, npr. „1800”

double, X … racionalni broj s točno X znamenki iza decimalnog znaka („.”) i bez nula na početku, npr. za „double, 2”: „2345.67”; za „double, 4”: „45.6780”

(3)

    „Unit” … fizička jedinica parametra

Skup ulaznih parametara

Tablica 1.

Ulazni parametri „Engine/General”

Parameter name

Parameter ID

Type

Unit

Opis/Referencija

Manufacturer

P200

token

[–]

 

Model

P201

token

[–]

 

TechnicalReportId

P202

token

[–]

 

Date

P203

dateTime

[–]

Datum i vrijeme kad je kreiran kontrolni identifikacijski broj (hash) sastavnog dijela

AppVersion

P204

token

[–]

Broj verzije alata za predobradu podataka o motoru

Displacement

P061

int

[cm3]

 

IdlingSpeed

P063

int

[1/min]

 

RatedSpeed

P249

int

[1/min]

 

RatedPower

P250

int

[W]

 

MaxEngineTorque

P259

int

[Nm]

 

WHTCUrban

P109

double, 4

[–]

 

WHTCRural

P110

double, 4

[–]

 

WHTCMotorway

P111

double, 4

[–]

 

BFColdHot

P159

double, 4

[–]

 

CFRegPer

P192

double, 4

[–]

 

CFNCV

P260

double, 4

[–]

 

FuelType

P193

string

[–]

Dopuštene vrijednosti: „Diesel CI”, „Ethanol CI”, „Petrol PI”, „Ethanol PI”, „LPG”, „NG”


Tablica 2.

Ulazni parametri „Engine/FullloadCurve” za svaku točku na dijagramu punog opterećenja

Parameter name

Parameter ID

Type

Unit

Opis/Referencija

EngineSpeed

P068

double, 2

[1/min]

 

MaxTorque

P069

double, 2

[Nm]

 

DragTorque

P070

double, 2

[Nm]

 


Tablica 3.

Ulazni parametri „Engine/FuelMap” za svaku točku na dijagramu potrošnje goriva

Parameter name

Parameter ID

Type

Unit

Opis/Referencija

EngineSpeed

P072

double, 2

[1/min]

 

Torque

P073

double, 2

[Nm]

 

FuelConsumption

P074

double, 2

[g/h]

 

Dodatak 8.

Važni koraci ocjenjivanja i jednadžbe za alat za predobradu podataka o motoru

U ovom su Dodatku opisani najvažniji koraci za ocjenjivanje i osnovne jednadžbe na temelju kojih alat za predobradu podataka o motoru vrši izračune. Tijekom ocjenjivanja ulaznih podataka izvršavaju se sljedeći koraci navedenim redoslijedom:

1.   Čitanje ulaznih datoteka i automatska provjera ulaznih podataka

1.1.   Provjera zahtjeva za ulazne podatke u skladu s definicijama u stavku 6.1. ovog Priloga

1.2.   Provjera zahtjeva za zabilježene podatke o FCMC-u u skladu s definicijama u stavku 4.3.5.2. i stavku 4.3.5.5. podtočki (1) ovog Priloga

2.   Izračun karakterističnih brzina motora na temelju dijagrama osnovnog motora i stvarnog motora pri punom opterećenju radi certificiranja u skladu s definicijama u stavku 4.3.5.2.1. ovog Priloga

3.   Obrada dijagrama potrošnje goriva (FC)

3.1.   Vrijednosti potrošnje goriva pri nidle kopiraju se u brzinu vrtnje motora (nidle – 100 min– 1) na dijagramu

3.2.   Vrijednosti potrošnje goriva pri n95h kopiraju se u brzinu vrtnje motora (n95h + 500 min– 1) na dijagramu

3.3.   Ekstrapolira se vrijednost potrošnje goriva pri svim zadanim vrijednostima brzine vrtnje motora na vrijednost zakretnog momenta od (1,1 puta Tmax_overall) linearnom regresijom najmanjih kvadrata temeljenom na 3 izmjerene točke FC-a s najvećim vrijednostima zakretnog momenta na svakoj zadanoj vrijednosti brzine vrtnje motora na dijagramu

3.4.   Dodaje se FC = 0 za interpolirane vrijednosti zakretnog momenta pri radu na svim zadanim vrijednostima brzine vrtnje motora na dijagramu

3.5.   Dodaje se FC = 0 za minimum interpoliranih vrijednosti zakretnog momenta motora iz podtočke 3.4 minus 100 Nm pri radu na svim zadanim vrijednostima brzine vrtnje motora na dijagramu

4.   Simulacija vrijednosti potrošnje goriva i ciklusnog rada tijekom WHTC-a i odgovarajućih podciklusa za stvarni motor koji se certificira

4.1.   Referentne točke WHTC-a denormaliziraju se na temelju ulaznih podataka za dijagram punog opterećenja s preciznošću kako je izvorno zabilježena

4.2.   FC se izračunava za denormalizirane referentne vrijednosti WHTC-a za brzinu vrtnje motora i zakretni moment iz podtočke 4.1.

4.3.   FC se izračunava s inercijom motora postavljenom na 0

4.4.   FC se izračunava s aktivnom standardnom funkcijom PT1 (kao kod glavne simulacije vozila) za odziv zakretnog momenta motora

4.5.   FC se za sve točke rada motora postavlja na 0

4.6.   FC se za sve radne točke motora u kojima motor nije opterećen izračunava iz dijagrama potrošnje goriva metodom interpolacije po Delaunayu (kao kod glavne simulacije vozila)

4.7.   Ciklusni rad i FC izračunavaju se na temelju jednadžbi definiranih u stavcima 5.1. i 5.2. ovog Priloga

4.8.   Simulirane specifične vrijednosti potrošnje goriva izračunavaju se na isti način kao u jednadžbama definiranima u stavcima 5.3.1. i 5.3.2. ovog Priloga za izmjerene vrijednosti

5.   Izračun korekcijskih faktora za WHTC

5.1.   Izmjerene vrijednosti iz ulaznih podataka alata za predobradu podataka i simuliranih vrijednosti iz točke 4. upotrebljavaju se u skladu s jednadžbama u točkama 5.2. do 5.4.

5.2.   CFUrban = SFCmeas,Urban / SFCsimu,Urban

5.3.   CFRural = SFCmeas,Rural / SFCsimu,Rural

5.4.   CFMW = SFCmeas,MW / SFCsimu,MW

5.5.   Ako izračunana vrijednost za korekcijski faktor iznosi manje od 1, taj se korekcijski faktor postavlja na 1

6.   Izračun faktora uravnoteženja između emisija s hladnim odnosno toplim pokretanjem

6.1.   Taj se faktor izračunava u skladu s jednadžbom u točki 6.2.

6.2.   BFcold-hot = 1 + 0.1 × (SFCmeas,cold – SFCmeas,hot) / SFCmeas,hot

6.3.   Ako izračunana vrijednost za ovaj faktor iznosi manje od 1, faktor se postavlja na 1

7.   Korigiranje vrijednosti potrošnje goriva (FC) na dijagramu potrošnje goriva na standardni NCV

7.1.   To se korigiranje provodi u skladu s jednadžbom u točki 7.2.

7.2.   FCcorrected = FCmeasured,map × NCVmeas / NVCstd

7.3.   FCmeasured,map je vrijednost potrošnje goriva iz ulaznih podataka dijagrama potrošnje goriva obrađenih u skladu s točkom 3.

7.4.   NCVmeas i NVCstd definiraju se u skladu sa stavkom 5.3.3.1. ovog Priloga

7.5.   Ako je tijekom ispitivanja upotrijebljeno referentno gorivo tipa B7 (dizel/CI) u skladu sa stavkom 3.2. ovog Priloga, ne izvršava se korekcija u skladu s točkama 7.1. do 7.4. ovog Priloga

8.   Pretvaranje vrijednosti punog opterećenja motora i zakretnog momenta pri opterećenju stvarnog motora za certifikaciju u učestalost bilježenja podataka brzine vrtnje motora od 8 min– 1

8.1.   Pretvaranje se provodi aritmetičkim izračunom srednje vrijednosti na intervalima od ±4 min– 1 određene zadane vrijednosti za izlazne podatke na temelju ulaznih podataka za dijagram punog opterećenja u izvorno zabilježenoj preciznosti


PRILOG VI.

PROVJERAVANJE PODATAKA O MJENJAČU, PRETVARAČU ZAKRETNOG MOMENTA, DRUGIM SASTAVNIM DIJELOVIMA KOJI PRENOSE ZAKRETNI MOMENT I DODATNIM SASTAVNIM DIJELOVIMA PRIJENOSNOG SUSTAVA

1.   Uvod

U ovom prilogu opisuju se odredbe o certifikaciji s obzirom na gubitke zakretnog momenta mjenjačâ, pretvarača zakretnog momenta (TC), drugih sastavnih dijelova koji prenose zakretni moment (OTTC) i dodatnih sastavnih dijelova prijenosnog sustava (ADC) za teška vozila. Njime se uz to definiraju postupci izračuna za standardne gubitke zakretnog momenta.

Pretvarač zakretnog momenta (TC), drugi sastavni dijelovi koji prenose zakretni moment (OTTC) i dodatni sastavni dijelovi prijenosnog sustava (ADC) mogu se ispitivati u kombinaciji s mjenjačem ili kao zasebne jedinice. Ako se ti sastavni dijelovi testiraju zasebno, primjenjuju se odredbe iz odjeljaka 4., 5. i 6. Gubici zakretnog momenta koji su rezultat pogonskog mehanizma između mjenjača i tih sastavnih dijelova mogu se zanemariti.

2.   Definicije

Za potrebe ovog Priloga primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)

„razvodnik” znači naprava koja razvodi snagu motora vozila i usmjerava je na prednju i stražnju pogonsku osovinu. Ugrađena je iza mjenjača i na nju su povezana vratila prednjeg i stražnjeg pogona. Sastoji se od skupa zupčanika ili sustava pogonskih lanaca kojima se snaga distribuira s mjenjača na vratila. Razvodnik obično može mijenjati između standardnog pogona (pogon na prednje ili stražnje kotače), standardnog pogona na sva četiri kotača (pogon na prednje i stražnje kotače), pogona na sva četiri kotača s redukcijom i praznog hoda;

(2)

„prijenosni omjer” znači prijenosni omjer za vožnju naprijed brzine ulaznog vratila (s izvora pogona) i brzine izlaznog vratila (prema pogonskim kotačima) bez proklizavanja (i = nin/nout );

(3)

„raspon omjera” znači omjer najvećeg i najmanjeg prijenosnog omjera u mjenjaču: φtot = imax/imin ;

(4)

„složeni mjenjač” znači mjenjač s velikim brojem stupnjeva prijenosa za vožnju naprijed i/ili velikim rasponom omjera koji je sastavljen od podmjenjača koji se kombiniraju kako bi u nekoliko stupnjeva prijenosa za vožnju unaprijed upotrebljavali većinu elemenata za prijenos snage;

(5)

„glavni prijenosnik” znači onaj podmjenjač složenog mjenjača koji ima najveći broj stupnjeva prijenosa za vožnju naprijed;

(6)

„dopunski prijenosnik” znači podmjenjač složenog mjenjača koji je obično serijski spojen s glavnim prijenosnikom. Dopunski prijenosnik obično ima dva promjenjiva stupnja prijenosa za vožnju naprijed. Niži prijenosni stupnjevi za vožnju naprijed cijelog mjenjača ostvaruju se stupnjem prijenosa dopunskog prijenosnika s nižim stupnjevima. Viši prijenosni stupnjevi ostvaruju se stupnjem prijenosa dopunskog prijenosnika s višim stupnjevima;

(7)

„razdvojnik” znači konstrukcija koja razdvaja stupnjeve prijenosa glavnog prijenosnika na (obično) dvije varijante, nižebrzinski i višebrzinski mjenjač, čiji su prijenosni omjeri bliži gledajući cijeli raspon prijenosnih omjera koje pokriva mjenjač. Razdvojnik može biti odvojeni podmjenjač, dodatni uređaj, integriran s glavnim prijenosnikom ili kombinacija ovih implementacija;

(8)

„zupčasta spojka” znači spojka u kojoj se zakretni moment prenosi prvenstveno uobičajenom silama između zubi u zahvatu. Zupčasta spojka može biti ili ukopčana ili iskopčana. Aktivira se samo u uvjetima bez opterećenja (na primjer pri promjenama stupnja prijenosa ručnog mjenjača);

(9)

„kutni pogon” znači naprava koja prenosi rotacijsku snagu između neparalelnih vratila; često se upotrebljava s poprečno postavljenim motorom i uzdužnim ulazom u odnosu na pogonsku osovinu;

(10)

„tarna spojka” znači spojka za prijenos pogonskog zakretnog momenta pri čemu se zakretni moment održivo prenosi silama trenja. Tarna spojka može prenositi zakretni moment tijekom proklizavanja, pa se stoga može (ali ne mora) aktivirati pri pokretanju i promjenama stupnja prijenosa uz zadržavanje prijenosa snage;

(11)

„sinkron” znači tip zupčaste spojke u kojoj se tarna naprava upotrebljava za izjednačavanje brzina rotirajućih dijelova koji trebaju ući u zahvat;

(12)

„učinkovitost zahvata zupčanika” znači omjer izlazne i ulazne snage kad se snaga prenosi zupčanicima u zahvatu za vožnju naprijed s relativnim kretanjem;

(13)

„ultraspori stupanj prijenosa” znači niski stupanj prijenosa za vožnju naprijed (s većim omjerom smanjenja brzine od omjera za neultraspore stupnjeve prijenosa) konstruiran za neučestalu upotrebu, na primjer za kretanja pri malim brzinama ili povremena pokretanja na usponu uzbrdo;

(14)

„priključno vratilo” ili „PTO” znači naprava na prijenosnom mehanizmu ili motoru na koju se može priključiti pomoćni pogonjeni uređaj, na primjer hidraulična pumpa;

(15)

„mehanizam priključnog vratila” znači naprava na prijenosnom mehanizmu koja omogućava ugradnju priključnog vratilo (PTO);

(16)

„blokirna spojka” znači tarna spojka u hidrodinamičkom pretvaraču zakretnog momenta; ta spojka može povezati ulaznu i izlaznu stranu čime se eliminira proklizavanje;

(17)

„spojka za pokretanje” znači spojka koja prilagođava brzinu između motora i pogonskih kotača pri pokretanju vozila. Spojka za pokretanje obično se nalazi između motora i mjenjača;

(18)

„sinkronizirani ručni mjenjač” ili „SMT” znači ručno upravljani mjenjač kojim se mogu odabrati najmanje dva prijenosna omjera preko sinkrona. Promjena prijenosnog omjera obično se postiže privremenim odvajanjem mjenjača od motora pomoću spojke (obično spojke za pokretanje vozila);

(19)

„automatizirani ručni mjenjač” ili „automatski mjenjač s mehaničkim uključivanjem” ili „AMT” znači automatski mjenjač kojim se mogu odabrati najmanje dva prijenosna omjera koji se dobivaju zupčastim spojkama (sinkronizirani/nesinkronizirani). Promjena prijenosnog omjera postiže se privremenim odvajanjem mjenjača od motora. Mijenjanje stupnja prijenosa obavlja se elektronički upravljanim sustavom koji upravlja trenutkom promjene brzine, radom spojke između motora i mjenjača te brzinom i zakretnim momentom motora. Sustav automatski odabire i uključuje najprikladniji stupanj prijenosa za vožnju naprijed, ali vozač može zaobići ovaj sustav pomoću ručnog načina rada;

(20)

„mjenjač s dvostrukom spojkom” ili „DCT” znači automatski mjenjač s dvije tarne spojke i nekoliko prijenosnih omjera koji se dobivaju zupčastim spojkama. Mijenjanje stupnja prijenosa obavlja se elektronički upravljanim sustavom koji upravlja trenutkom promjene brzine, radom spojki te brzinom i zakretnim momentom motora. Sustav automatski odabire najprikladniji stupanj prijenosa, ali vozač može zaobići ovaj sustav pomoću ručnog načina rada;

(21)

„usporivač” znači pomoćni kočni uređaj u pogonskom sklopu vozila; njegova je namjena kontinuirano kočenje;

(22)

„raspored S” znači serijski razmještaj pretvarača zakretnog momenta i povezanih mehaničkih dijelova prijenosnog mehanizma;

(23)

„raspored P” znači paralelni razmještaj pretvarača zakretnog momenta i povezanih mehaničkih dijelova prijenosnog mehanizma (na primjer u rasporedima u kojima postoji razdvajanje snage);

(24)

„automatski mjenjač bez prekida prijenosa snage” ili „APT” znači automatski mjenjač s više od dvije tarne spojke i nekoliko prijenosnih omjera koji se prvenstveno dobivaju tim tarnim spojkama. Mijenjanje stupnja prijenosa obavlja se elektronički upravljanim sustavom koji upravlja trenutkom promjene, radom spojki te brzinom i zakretnim momentom motora Sustav automatski odabire najprikladniji stupanj prijenosa, ali vozač može zaobići ovaj sustav pomoću ručnog načina rada. Mijenjanja se uobičajeno obavljaju bez prekida vuče (s tarne spojke na tarnu spojku);

(25)

„sustav za održavanje ulja” znači vanjski sustav kojim se za vrijeme ispitivanja održava ulje mjenjača. Sustav osigurava cirkulaciju ulja u mjenjač i iz njega. Time se ulje pročišćava te se održava njegova temperatura;

(26)

„sustav za pametno podmazivanje” znači sustav koji će utjecati na gubitke neovisne o opterećenju (također poznate kao gubici zbog inercije ili trenja) mjenjača ovisno o ulaznom zakretnom momentu i/ili toku snage kroz mjenjač. Primjeri su kontrolirane hidraulične tlačne pumpe za kočnice i spojke u APT-u, kontrolirana promjenjiva razina ulja u mjenjaču, kontrolirani promjenjivi tok/tlak ulja za podmazivanje i hlađenje u mjenjaču. Pametno podmazivanje može obuhvaćati i kontrolu temperature ulja u mjenjaču, ali ovdje se ne razmatraju sustavi za pametno podmazivanje konstruirani samo za kontrolu temperature jer postupak za ispitivanje mjenjača propisuje nepromjenjive zadane ispitne temperature;

(27)

„električni pomoćni uređaj mjenjača” znači električni pomoćni uređaj koji se upotrebljava za rad mjenjača tijekom jednoličnog rada. Tipičan je primjer električna pumpa za hlađenje/podmazivanje (ali ne i električni aktuatori za mijenjanje stupnja prijenosa ni električni upravljački sustavi, uključujući elektromagnetske ventile, jer su to mali potrošači energije, posebno pri jednoličnom radu);

(28)

„gradacija viskoznosti tipa ulja” znači gradacija viskoznosti kako je definirana u normi SAE J306;

(29)

„tvorničko ulje” znači gradacija viskoznosti tipa ulja koje je napunjeno u tvornici i koje bi trebalo ostati u mjenjaču, pretvaraču zakretnog momenta, drugim sastavnim dijelovima za prijenos zakretnog momenta ili dodatnim sastavnim dijelovima prijenosnog sustava tijekom razdoblja do prvog servisa;

(30)

„shema mjenjača” znači raspored vratila, zupčanika i spojki u mjenjaču;

(31)

„tok snage” znači prijenosni put kojim se vratilima, zupčanicima i spojkama prenosi snaga od ulaza do izlaza mjenjača.

3.   Ispitni postupak za mjenjače

Za ispitivanje gubitaka mjenjača mjeri se dijagram gubitka zakretnog momenta svakog pojedinog tipa mjenjača. U skladu s odredbama iz Dodatka 6. ovom Prilogu mjenjači se mogu grupirati u porodice sličnih ili jednakih podataka važnih za CO2.

Za utvrđivanje gubitaka zakretnog momenta mjenjača podnositelj zahtjeva mora primijeniti jednu od sljedećih metoda za svaki pojedinačni stupanj prijenosa za vožnju naprijed (osim za ultraspore stupnjeve prijenosa).

(1)

Opcija 1.: Mjerenje gubitaka neovisnih o zakretnom momentu, izračun gubitaka ovisnih o zakretnom momentu.

(2)

Opcija 2.: Mjerenje gubitaka neovisnih o zakretnom momentu, mjerenje gubitka zakretnog momenta pri maksimalnom zakretnom momentu i interpolacija gubitaka ovisnih o zakretnom momentu na temelju linearnog modela.

(3)

Opcija 3.: Mjerenje ukupnog gubitka zakretnog momenta.

3.1.   Opcija 1.: Mjerenje gubitaka neovisnih o zakretnom momentu, izračun gubitaka ovisnih o zakretnom momentu.

Gubitak zakretnog momenta Tl ,in na ulaznom vratilu mjenjača izračunava se formulom

Tl,in (nin , Tin , gear) = T l,in,min_loss + fT * Tin + floss_corr * Tin + T l,in,min_el + fel_corr * Tin

Korekcijski faktor za hidrauličke gubitke zakretnog momenta ovisne o zakretnom momentu izračunava se formulom

Formula

Korekcijski faktor za električne gubitke zakretnog momenta ovisne o zakretnom momentu izračunava se formulom

Formula

Gubitak zakretnog momenta na ulaznom vratilu mjenjača zbog potrošnje snage električnog pomoćnog uređaja mjenjača izračunava se formulom

Formula

pri čemu je:

Tl,in

=

gubitak zakretnog momenta povezan s ulaznim vratilom [Nm]

Tl,in,min_loss

=

gubitak neovisan o zakretnom momentu pri minimalnoj razini hidrauličkog gubitka (minimalni glavni tlak, tokovi hlađenja/podmazivanja itd.) izmjeren s izlaznim vratilom koje se slobodno vrti nakon ispitivanja bez opterećenja [Nm]

Tl,in,max_loss

=

gubitak neovisan o zakretnom momentu pri maksimalnoj razini hidrauličkog gubitka (maksimalni glavni tlak, tokovi hlađenja/podmazivanja itd.) izmjeren s izlaznim vratilom koje se slobodno vrti nakon ispitivanja bez opterećenja [Nm]

floss_corr

=

korekcija gubitka za razinu hidrauličkog gubitka ovisnu o ulaznom zakretnom momentu [-]

nin

=

brzina na ulaznom vratilu mjenjača (iza pretvarača zakretnog momenta, ako je primjenjivo) [min– 1]

fT

=

koeficijent gubitka zakretnog momenta = 1-ηT

Tin

=

zakretni moment na ulaznom vratilu [Nm]

ηT

=

učinkovitost ovisna o zakretnom momentu (potrebno je izračunati); za izravni stupanj prijenosa fT = 0,007 (ηT = 0,993) [-]

fel_corr

=

korekcija gubitka za razinu gubitka električne energije ovisnu o ulaznom zakretnom momentu [-]

Tl,in, el

=

dodatni gubitak zakretnog momenta na ulaznom vratilu uzrokovan potrošačima električne energije [Nm]

Tl,in,min_el

=

dodatni gubitak zakretnog momenta na ulaznom vratilu uzrokovan potrošačima električne energije koji odgovara minimalnoj električnoj energiji [Nm]

Tl,in,max_el

=

dodatni gubitak zakretnog momenta na ulaznom vratilu uzrokovan potrošačima električne energije koji odgovara maksimalnoj električnoj energiji [Nm]

Pel

=

potrošnja električne energije električnih potrošača u prijenosnom mehanizmu izmjerena tijekom ispitivanja gubitka prijenosa [W]

Tmax,in

=

maksimalni dozvoljeni ulazni zakretni moment za bilo koji stupanj prijenosa za vožnju naprijed u mjenjaču [Nm]

3.1.1.   Gubici ovisni o zakretnom momentu prijenosnog sustava utvrđuju se kako je opisano u nastavku.

U slučaju višestrukih usporednih i nazivno jednakih protoka snage, na primjer dvostrukog međuvratila ili nekoliko planetarnih zupčanika u planetarnom prijenosniku, oni se u ovom odjeljku mogu tretirati kao jedan protok snage.

3.1.1.1.   Za svaki neizravni stupanj prijenosa g uobičajenih mjenjača s nerazdvojenim protokom snage i običnim, neplanetarnim prijenosnicima provode se sljedeći koraci.

3.1.1.2.   Za svaki aktivni zahvat zupčanika učinkovitost ovisna o zakretnom momentu zadaje se kao konstantna vrijednost ηm:

vanjski – vanjski zahvat zupčanika

:

ηm = 0,986

vanjski – unutarnji zahvat zupčanika

:

ηm = 0,993

zahvat zupčanika kutnog pogona

:

ηm = 0,97

(Gubici kutnog pogona mogu se alternativno utvrditi zasebnim ispitivanjem, kako je opisano u stavku 6. ovog Priloga)

3.1.1.3.   Umnožak tih učinkovitosti ovisnih o zakretnom momentu u aktivnim zahvatima zupčanika množi se s učinkovitosti ležaja koja ovisi o zakretnom momentu ηb = 99,5 %.

3.1.1.4.   Ukupna učinkovitost ovisna o zakretnom momentu η Tg za stupanj prijenosa g izračunava se formulom:

η Tg = η b * η m,1 * η m,2 * […] * η m,n

3.1.1.5.   Koeficijent gubitka ovisan o zakretnom momentu fTg za stupanj prijenosa g izračunava se formulom:

fTg = 1 – η Tg

3.1.1.6.   Gubitak ovisan o zakretnom momentu Tl,inTg na ulaznom vratilu za stupanj prijenosa g izračunava se formulom:

Tl,inTg = fTg * Tin

3.1.1.7.   Učinkovitost planetarnog dopunskog prijenosnika u stanju nižih brzina za posebni slučaj prijenosnih mehanizama koji se sastoje od glavnog prijenosnika međuvratilnog tipa u serijama s planentarnim dopunskim prijenosnikom (s nerotirajućim prstenastim zupčanikom i nosačem planetarnog zupčanika povezanim s izlaznim vratilom), koja ovisi o zakretnom momentu, može se, umjesto prema postupku opisanom u 3.1.1.8., izračunati formulom:

Formula

pri čemu je:

ηm,ring

=

učinkovitost prstenastog-do-planetarnog zahvata zupčanika, ovisna o zakretnom momentu = 99,3 % [-]

ηm,sun

=

učinkovitost planetarnog-do-sunčanog zahvata zupčanika, ovisna o zakretnom momentu = 98,6 % [-]

zsun

=

broj zuba sunčanog zupčanika dopunskog prijenosnika [-]

zring

=

broj zuba prstenastog zupčanika dopunskog prijenosnika [-]

Planetarni dopunski prijenosnik smatra se dodatnim zahvatom zupčanika unutar glavnog prijenosnika međuvratila, a njegova učinkovitost ovisna o zakretnom momentu ηlowrange uključena je u ukupne učinkovitosti ovisne o zakretnom momentu ηTg za dopunske prijenosnike s nižim stupnjevima u izračunu u 3.1.1.4.

3.1.1.8.   Za sve tipove mjenjača sa složenije razdvojenim protocima snage i/ili planetarnim prijenosnicima (npr. konvencionalni automatski planetarni mjenjač) upotrebljava se sljedeća pojednostavnjena metoda utvrđivanja učinkovitosti ovisne o zakretnom momentu. Metoda obuhvaća sustave prijenosa sastavljene od običnih, neplanetarnih prijenosnika i/ili planetarnih prijenosnika prstenasto-planetarno-sunčanog tipa. Alternativno se učinkovitost ovisna o zakretnom momentu može izračunati na temelju pravilnika VDI-ja br. 2157. U oba izračuna upotrebljavaju se iste konstantne vrijednosti učinkovitosti zahvata zupčanika, definirane u 3.1.1.2.

U tom se slučaju za svaki neizravni stupanj prijenosa g provode sljedeći koraci.

3.1.1.9.   Uz pretpostavku ulazne brzine od 1 rad/s i ulaznog zakretnog momenta od 1 Nm kreira se tablica vrijednosti za brzinu (Ni ) i zakretni moment (Ti ) za sve zupčanike s fiksnom rotacijskom osi (sunčani zupčanici, prstenasti zupčanici i obični zupčanici) te za nosače planetarnih zupčanika. Vrijednosti brzine i zakretnog momenta slijede pravilo desne strane, pri čemu se motor rotira u pozitivnom smjeru.

3.1.1.10.   Za svaki planetarni prijenosnik izračunavaju se relativne brzine sunčanog zupčanika-do-nosača i prstenastog zupčanika-do-nosača formulom:

 

Nsun–carrier = Nsun Ncarrier

 

Nring–carrier = Nring Ncarrier

pri čemu je:

Nsun

=

brzina vrtnje sunčanog zupčanika [rad/s]

Nring

=

brzina vrtnje prstenastog zupčanika [rad/s]

Ncarrier

=

brzina vrtnje nosača zupčanika [rad/s]

3.1.1.11.   Snage koje proizvode gubitak u zahvatima zupčanika izračunavaju se na sljedeći način:

 

Za svaki obični, neplanetarni prijenosnik snaga P izračunava se formulom:

 

P 1 = N 1 · T 1

 

P 2 = N 2 · T 2

pri čemu je:

P

=

snaga zahvata zupčanika [W]

N

=

brzina vrtnje zupčanika [rad/s]

T

=

zakretni moment zupčanika [Nm]

 

Za svaki planetarni prijenosnik virtualna snaga sunčanih Pv,sun i prstenastih zupčanika Pv,ring izračunava se formulom:

 

Pv,sun = Tsun · (Nsun Ncarrier ) = Tsun · Nsun/carrier

 

Pv,ring = Tring · (Nring Ncarrier ) = Tring · Nring/carrier

pri čemu je:

Pv,sun

=

virtualna snaga sunčanog zupčanika [W]

Pv,ring

=

virtualna snaga prstenastog zupčanika [W]

Tsun

=

zakretni moment sunčanog zupčanika [Nm]

Tcarrier

=

zakretni moment nosača zupčanika [Nm]

Tring

=

zakretni moment prstenastog zupčanika [Nm]

Negativni rezultati virtualne snage ukazuju na to da snaga izlazi iz prijenosnika, pozitivni rezultati virtualne snage ukazuju na to da snaga ulazi u prijenosnik.

Snage prilagođene prema gubitku Padj zahvata zupčanika izračunavaju se na sljedeći način.

 

Za svaki obični, neplanetarni prijenosnik negativna snaga množi se s odgovarajućom učinkovitosti ovisnom o zakretnom momentu ηm :

 

Pi > 0⇒Pi,adj = Pi

 

Pi < 0⇒Pi,adj = Pi · η mi

pri čemu je:

Padj

=

snage zahvata zupčanika prilagođene prema gubitku [W]

ηm

=

učinkovitost ovisna o zakretnom momentu (za odgovarajući zahvat zupčanika; vidjeti 3.1.1.2) [–]

 

Za svaki planetarni prijenosnik negativna virtualna snaga množi se s učinkovitostima ovisnima o zakretnom momentu sunčanog-do-planetarnog ηmsun i prstenastog-do-planetarnog ηmring :

 

Pv,i ≥ 0⇒Pi,adj = Pv,i

 

Pv,i < 0⇒Pi,adj = Pi · ηmsun · ηmring

pri čemu je:

ηmsun

=

učinkovitost sunčanog-do-planetarnog ovisna o zakretnom momentu [-]

ηmring

=

učinkovitost prstenastog-do-planetarnog ovisna o zakretnom momentu [-]

3.1.1.12.   Sve vrijednosti snage prilagođene za gubitak dodaju se gubitku snage zahvata zupčanika sustava prijenosa koji ovisi o zakretnom momentu Pm,loss i koji se odnosi na ulaznu snagu:

Pm,loss = ΣPi,adj

pri čemu je:

i

=

svi zupčanici s fiksnom rotacijskom osi [-]

Pm,loss

=

gubitak snage zahvata zupčanika prijenosnog sustava koji ovisi o zakretnom momentu [W]

3.1.1.13.   Koeficijent gubitka ovisan o zakretnom momentu za ležajeve

fT,bear = 1 – η bear = 1 – 0,995 = 0,005

i koeficijent gubitka ovisan o zakretnom momentu za zahvat zupčanika

Formula

zbrajaju se kako bi se dobio ukupni koeficijent gubitka za sustav mjenjača ovisan o zakretnom momentu fT :

fT = fT,gearmesh + fT,bear

pri čemu je:

fT

=

koeficijent ukupnog gubitka ovisnog o zakretnom momentu za sustav prijenosa [-]

fT,bear

=

koeficijent gubitka ovisan o zakretnom momentu za ležajeve [-]

fT,gearmesh

=

koeficijent gubitka ovisan o zakretnom momentu za zahvat zupčanika [-]

Pin

=

fiksna ulazna snaga mjenjača; Pin = (1 Nm * 1 rad/s) [W]

3.1.1.14.   Gubici ovisni o zakretnom momentu na ulaznom vratilu za određeni stupanj prijenosa izračunavaju se formulom:

Tl,inT = fT * Tin

pri čemu je:

Tl,inT

=

gubitak ovisan o zakretnom momentu povezan s ulaznim vratilom [Nm]

Tin

=

zakretni moment na ulaznom vratilu [Nm]

3.1.2.   Gubici neovisni o zakretnom momentu mjere se u skladu sa sljedećim postupkom.

3.1.2.1.   Opći zahtjevi

Mjenjač koji se upotrebljava za mjerenja mora biti u skladu s nacrtnim specifikacijama mjenjača iz serijske proizvodnje i mora biti nov.

Dopušteno je preinačiti mjenjač radi ispunjavanja ispitnih zahtjeva iz ovog Priloga, npr. kako bi se postavili mjerni senzori ili prilagodio vanjski sustav za održavanje ulja.

Granične vrijednosti dopuštenog odstupanja u ovom stavku odnose se na vrijednosti mjerenja bez mjerne nesigurnosti senzora.

Ukupno vrijeme ispitivanja po pojedinačnom mjenjaču i stupnju prijenosa ne smije biti više od 2,5 puta dulje od stvarnog vremena ispitivanja po stupnju prijenosa (ponovno je ispitivanje mjenjača dopušteno ako je to potrebno zbog pogreške mjerenja ili uređaja).

Isti pojedinačni mjenjač može se upotrijebiti za najviše 10 različitih ispitivanja, npr. za ispitivanja gubitaka zakretnog momenta prijenosnog mehanizma za varijante s usporivačem i bez njega (s različitim temperaturnim zahtjevima) ili s različitim uljima. Ako se pojedinačni mjenjač upotrebljava za ispitivanja različitih ulja, najprije se mora ispitati preporučeno tvorničko ulje.

Isto se ispitivanje ne smije provesti više puta kako bi se odabrala serija ispitivanja s najnižim rezultatima.

Na zahtjev homologacijskog tijela podnositelj zahtjeva za certifikat mora navesti i dokazati sukladnost sa zahtjevima definiranima u ovom Prilogu.

3.1.2.2.   Diferencijalna mjerenja

Da bi se od izmjerenih gubitaka zakretnog momenta oduzeli utjecaji postavki ispitnog stola (npr. ležajeva, spojki), dopuštena su diferencijalna mjerenja kako bi se utvrdili ti parazitski zakretni momenti. Mjerenja se moraju provoditi na istim koracima brzine i istim temperaturama ±3 K ležajeva ispitnog stola koji se upotrebljavaju u ispitivanju. Mjerna nesigurnost senzora zakretnog momenta mora biti niža od 0,3 Nm.

3.1.2.3.   Uhodavanje

Na zahtjev podnositelja zahtjeva na mjenjač se može primijeniti postupak uhodavanja. Na postupak uhodavanja primjenjuju se sljedeće odredbe.

3.1.2.3.1.   Postupak ne smije trajati dulje od 30 sati po stupnju prijenosa ni ukupno dulje od 100 sati.

3.1.2.3.2.   Primjena ulaznog zakretnog momenta mora se ograničiti na 100 % maksimalnog ulaznog zakretnog momenta.

3.1.2.3.3.   Najveća ulazna brzina mora se ograničiti na najveću brzinu deklariranu za mjenjač.

3.1.2.3.4.   Proizvođač utvrđuje profil brzine i zakretnog momenta za postupak uhodavanja.

3.1.2.3.5.   Proizvođač mora dokumentirati postupak uhodavanja u pogledu trajanja, brzine, zakretnog momenta i temperature ulja te o tome izvijestiti homologacijsko tijelo.

3.1.2.3.6.   Za postupak uhodavanja ne primjenjuju se zahtjevi za temperaturu okoline (3.1.2.5.1.), točnost mjerenja (3.1.4.), ispitni postav (3.1.8.) i kuta ugradnje (3.1.3.2).

3.1.2.4.   Pretkondicioniranje

3.1.2.4.1.   Dopušteno je pretkondicioniranje mjenjača i opreme ispitnog stola kako bi se prije postupaka uhodavanja i ispitivanja postigle točne i stabilne temperature.

3.1.2.4.2.   Pretkondicioniranje se provodi na izravnom stupnju prijenosa bez zakretnog momenta primijenjenog na izlazno vratilo. Ako mjenjač nema izravni stupanj prijenosa, upotrebljava se stupanj prijenosa čiji je omjer najbliži omjeru 1:1.

3.1.2.4.3.   Najveća ulazna brzina mora se ograničiti na najveću brzinu deklariranu za mjenjač.

3.1.2.4.4.   Maksimalno kombinirano vrijeme za pretkondicioniranje ne smije prelaziti ukupno 50 sati za jedan mjenjač. Budući da se kompletno ispitivanje mjenjača može podijeliti u više ispitnih sljedova (npr. svaki stupanj prijenosa ispituje se u zasebnom slijedu), pretkondicioniranje se može podijeliti na nekoliko sljedova. Svaki pojedinačni slijed pretkondicioniranja ne smije trajati duže od 60 minuta.

3.1.2.4.5.   Vrijeme pretkondicioniranja ne uračunava se u vrijeme dodijeljeno za postupke uhodavanja ili ispitivanja.

3.1.2.5.   Ispitni uvjeti

3.1.2.5.1.   Temperatura okoline

Temperatura okoline tijekom ispitivanja mora biti u rasponu od 25°C ± 10 K.

Temperaturu okoline mjeri se 1 m bočno od mjenjača.

Granična se vrijednost temperature okoline ne primjenjuje u postupku uhodavanja.

3.1.2.5.2.   Temperatura ulja

Nije dopušteno vanjsko zagrijavanje osim za ulje.

Tijekom mjerenja (osim stabilizacije) primjenjuju se sljedeća temperaturna ograničenja:

 

Za SMT/AMT/DCT mjenjače temperatura ulja na odvodnom čepu ne smije biti veća od 83 °C pri mjerenju bez usporivača i 87 °C kad je usporivač montiran na mjenjač. Ako se mjerenja mjenjača bez usporivača kombiniraju sa zasebnim mjerenjima usporivača, primjenjuje se niže temperaturno ograničenje kako bi se kompenziralo za pogonski mehanizam usporivača i zupčanik za povećanje brzine te za spojku u slučaju odvojivog usporivača.

 

Za planetarne mjenjače s pretvaračem zakretnog momenta i za mjenjače koji imaju više od dvije tarne spojke temperatura ulja na odvodnom čepu ne smije biti veća od 93 °C bez usporivača i 97°C s usporivačem.

Da bi se primijenila prethodno definirana povećana granična vrijednost temperature za ispitivanje s usporivačem, usporivač mora biti integriran u mjenjač ili mora imati sustav za hlađenje ili uljni sustav integriran s mjenjačem.

Tijekom uhodavanja primjenjuju se iste specifikacije temperature ulja kao i za redovno ispitivanje.

Iznimne vršne temperature ulja od najviše 110 °C dopuštene su za sljedeće uvjete:

(1)

tijekom postupka uhodavanja do najviše 10 % primijenjenog vremena uhodavanja,

(2)

tijekom trajanja stabilizacije.

Temperatura ulja mjeri se na odvodnom čepu ili u uljnom koritu.

3.1.2.5.3.   Kvaliteta ulja

U ispitivanju se upotrebljava novo, preporučeno ulje za prvo punjenje za europsko tržište. Isto se punjenje ulja može upotrijebiti za uhodavanje i mjerenje zakretnog momenta.

3.1.2.5.4.   Viskoznost ulja

Ako je za prvo punjenje preporučeno više ulja, ona se smatraju jednakima ako im je pri istoj temperaturi kinematička viskoznost u rasponu od 10 % (unutar specificiranog raspona dostupnog odstupanja za KV100). Za bilo koje ulje niže viskoznosti od ulja upotrijebljenog u ispitivanju smatra se da rezultira manjim gubicima za ispitivanja provedena unutar te opcije. Svako dodatno ulje za prvo punjenje mora ili biti u rasponu dopuštenog odstupanja od 10 % ili imati nižu viskoznost od ulja u ispitivanju koje će biti obuhvaćeno istim certifikatom.

3.1.2.5.5.   Razina i kondicioniranje ulja

Razina ulja mora ispunjavati nazivne specifikacije za mjenjač.

Ako se upotrebljava vanjski sustav za održavanje ulja, ulje u mjenjaču mora se održavati na specifičnom obujmu koji odgovara specificiranoj razini ulja.

Da bi se jamčilo da vanjski sustav za održavanje ulja ne utječe na ispitivanje, na jednoj se ispitnoj točki mjeri i kad je sustav za održavanje uključen i kad je isključen. Odstupanje između dvaju mjerenja gubitka zakretnog momenta (= ulazni zakretni moment) mora iznositi manje od 5 %. Ispitna točka definira se kako slijedi:

(1)

stupanj prijenosa = najviši neizravni stupanj prijenosa,

(2)

ulazna brzina = 1 600 min– 1,

(3)

temperature kako je navedeno u 3.1.2.5.

Za mjenjače s hidrauličkom kontrolom tlaka ili sustavom za pametno podmazivanje mjerenje gubitaka neovisnih o zakretnom momentu provodi se s dvjema različitim postavkama: prva je postavka tlak sustava mjenjača postavljen barem na minimalnu vrijednost za uvjete s ukopčanim prijenosom, a druga tlak postavljen na maksimalni mogući hidraulički tlak (vidjeti 3.1.6.3.1.).

3.1.3.   Ugradnja

3.1.3.1.   Električni stroj i senzor zakretnog momenta montiraju se na ulaznu stranu mjenjača. Izlazno se vratilo mora slobodno okretati.

3.1.3.2.   Mjenjač se ugrađuje s kutom nagiba za ugradnju u vozilu u skladu s homologacijskim nacrtom ± 1° ili s kutom nagiba od 0°±1°.

3.1.3.3.   Unutarnja pumpa za ulje je uključena u mjenjač.

3.1.3.4.   Ako je hladnjak ulja opcionalan za mjenjač, može ga se isključiti iz ispitivanja; ako je obvezan za mjenjač, u ispitivanju se može upotrijebiti bilo koji hladnjak ulja.

3.1.3.5.   Ispitivanje mjenjača može se provesti s mehanizmom priključnog vratila ili bez njega i/ili s priključnim vratilom i/ili bez njega. Da bi se utvrdili gubici energije priključnih vratila i/ili mehanizma priključnog vratila, primjenjuju se vrijednosti iz priloga VII. ovoj Uredbi. Te vrijednosti pretpostavljaju da je mjenjač ispitan bez mehanizma priključnog vratila i/ili priključnih vratila.

3.1.3.6.   Mjerenje mjenjača može se provoditi s jednostrukom suhom spojkom ili bez nje (s 1 ili 2 lamele). Spojke bilo kojeg drugog tipa moraju biti ugrađene tijekom ispitivanja.

3.1.3.7.   Za svaku pojedinu postavku ispitnog stola i za senzor zakretnog momenta izračunava se pojedinačni utjecaj parazitskih opterećenja, kako je opisano u 3.1.8.

3.1.4.   Mjerna oprema

Postrojenja laboratorija za umjeravanje moraju ispunjavati zahtjeve norme ISO/TS 16949, niza normi ISO 9000 ili norme ISO/IEC 17025. Sva laboratorijska oprema za referentna mjerenja koja se upotrebljava za umjeravanje i/ili verifikaciju mora biti sljediva do državnog ili međunarodnog etalona.

3.1.4.1.   Zakretni moment

Mjerna nesigurnost senzora zakretnog momenta mora biti niža od 0,3 Nm.

Upotreba senzora zakretnog momenta s višim mjernim nesigurnostima dopuštena je ako se dio nesigurnosti koji prelazi 0,3 Nm može izračunati i ako se dodaje izmjerenom gubitku zakretnog momenta kako je opisano u 3.1.8. Mjerna nesigurnost.

3.1.4.2.   Brzina

Nesigurnost senzora brzine ne smije prelaziti ±1 min– 1.

3.1.4.3.   Temperatura

Nesigurnost senzora temperature za mjerenje temperature okoline ne smije prelaziti ±1,5 K.

Nesigurnost senzora temperature za mjerenje temperature ulja ne smije prelaziti ±1,5 K.

3.1.4.4.   Tlak

Nesigurnost senzora tlaka ne smije prelaziti 1 % od maksimalno izmjerenog tlaka.

3.1.4.5.   Napon

Nesigurnost voltmetra ne smije prelaziti 1 % od maksimalno izmjerenog napona.

3.1.4.6.   Jakost električne struje

Nesigurnost ampermetra ne smije prelaziti 1 % od maksimalno izmjerene jakosti struje.

3.1.5.   Mjerni signali i bilježenje podataka

Tijekom mjerenja bilježe se sljedeći signali:

(1)

ulazni zakretni momenti [Nm];

(2)

ulazne brzine vrtnje [min– 1];

(3)

temperatura okoline [°C];

(4)

temperatura ulja [°C].

Ako je mjenjač opremljen sustavom za promjenu stupnja prijenosa i/ili sustavom spojki koji se kontroliraju hidrauličkim tlakom ili pametnim sustavom za podmazivanje koji se pokreće mehanički, dodatno se bilježi:

(5)

tlak ulja [kPa].

Ako je mjenjač opremljen električnim pomoćnim uređajem mjenjača, dodatno se bilježi:

(6)

napon struje električnog pomoćnog uređaja mjenjača [V];

(7)

jakost struje električnog pomoćnog uređaja mjenjača [A];

Za diferencijalna mjerenja za kompenzaciju utjecaja koje uzrokuju postavke ispitnog stola dodatno se bilježi:

(8)

temperatura ležaja ispitnog stola [°C].

Učestalost uzorkovanja i bilježenja mora biti najmanje 100 Hz.

Da bi se smanjile mjerne pogreške, upotrebljava se niskofrekvencijski filtar.

3.1.6.   Ispitni postupak

3.1.6.1.   Kompenzacija za nulti signal zakretnog momenta

Mora se izmjeriti nulti signal senzora zakretnog momenta. Senzori se radi mjerenja moraju postaviti na ispitni stol. Pogonski sklop ispitnog stola (ulaz i izlaz) ne smije biti pod opterećenjem. Kompenzira se izmjereno odstupanje signala od nule.

3.1.6.2.   Raspon brzine

Gubitak zakretnog momenta mjeri se za sljedeće korake brzine (brzina na ulaznom vratilu): 600, 900, 1 200, 1 600, 2 000, 2 500, 3 000, […] min– 1 do najveće brzine po stupnju prijenosa u skladu sa specifikacijama mjenjača ili do posljednjeg koraka brzine prije definirane najveće brzine.

Promjena koraka brzine (vrijeme potrebno za promjenu između dvaju koraka brzine) ne smije trajati dulje od 20 sekundi.

3.1.6.3.   Slijed mjerenja

3.1.6.3.1.

Ako je mjenjač opremljen sustavima za pametno podmazivanje i/ili električnim pomoćnim uređajem mjenjača, mjerenje se provodi s dvjema postavkama mjerenja tih sustava.

 

Prvi slijed mjerenja (od 3.1.6.3.2. do 3.1.6.3.4.) provodi se s najnižom potrošnjom snage hidrauličkih i električnih sustava kad rade u vozilu (razina niskoga gubitka).

 

Drugi slijed mjerenja provodi se kad su sustavi postavljeni za rad s najvećom mogućom potrošnjom snage kad rade u vozilu (razina velikoga gubitka).

3.1.6.3.2.

Mjerenja se provode tako da se počne s najnižom brzinom i završi s najvišom.

3.1.6.3.3.

Za svaki korak brzine potrebno je razdoblje stabilizacije od najmanje 5 sekundi unutar temperaturnih graničnih vrijednosti iz 3.1.2.5. Proizvođač prema potrebi može produljiti vrijeme stabilizacije na najviše 60 sekundi. Tijekom stabilizacije moraju se bilježiti temperature ulja i okoline.

3.1.6.3.4.

Nakon razdoblja stabilizacije bilježe se mjerni signali iz 3.1.5. za ispitnu točku tijekom 5 – 15 sekundi.

3.1.6.3.5.

Svako se mjerenje provodi dvaput za svaku postavku mjerenja.

3.1.7.   Provjera valjanosti mjerenja

3.1.7.1.   Za svako se mjerenje izračunavaju srednje aritmetičke vrijednosti zakretnog momenta, brzine te (ako je to primjenjivo) napona i jakosti struje tijekom mjerenja od 5 – 15 sekundi.

3.1.7.2.   Prosječno odstupanje brzine za svaku mjerenu točku mora biti manje od ± 5 min– 1 od zadanih vrijednosti brzine za cijelu seriju gubitka zakretnog momenta.

3.1.7.3.   Mehanički gubici zakretnog momenta i (ako je to primjenjivo) potrošnja električne energije izračunavaju se za svako od mjerenja kako slijedi:

 

Tloss = Tin

 

Pel = I * U

Dopušteno je od gubitka zakretnog momenta oduzeti utjecaje koje uzrokuju postavke ispitnog stola (3.1.2.2.).

3.1.7.4.   Moraju se izračunati srednje aritmetičke vrijednosti dvaju skupova mehaničkih gubitaka zakretnog momenta i (ako je to primjenjivo) potrošnje električne energije.

3.1.7.5.   Odstupanje između prosječnih gubitaka zakretnog momenta dviju mjernih točaka za svaku postavku mora biti manje od ±5 % od prosjeka ili ±1 Nm, koja je god od tih vrijednosti veća. Tada se uzima aritmetički prosjek dviju prosječnih vrijednosti snage.

3.1.7.6.   Ako je odstupanje veće, uzima se najveća prosječna vrijednost gubitka zakretnog momenta ili se ispitivanje ponavlja.

3.1.7.7.   Odstupanje između prosječnih vrijednosti potrošnje električne energije (napon * jakost struje) iz dvaju mjerenja za svaku postavku mjerenja mora biti manja od ±10 % od prosjeka ili ±5 W, koja je god od tih vrijednosti veća. Tada se uzima aritmetički prosjek dviju prosječnih vrijednosti snage.

3.1.7.8.   Ako je odstupanje veće, uzima se skup prosječnih vrijednosti napona i jakosti struje koji daje najveću prosječnu potrošnju struje ili se ispitivanje za taj stupanj prijenosa ponavlja.

3.1.8.   Mjerna nesigurnost

Dio izračunane ukupne nesigurnosti UT,loss koji prelazi 0,3 Nm dodaje se vrijednosti Tloss za prijavljeni gubitak zakretnog momenta Tloss,rep . Ako je vrijednost UT,loss manja od 0,3 Nm, tada je Tloss,rep  = Tloss .

Tloss,rep = Tloss + MAX (0, (UT,loss – 0,3 Nm))

Ukupna nesigurnost UT,loss gubitka zakretnog momenta izračunava se na temelju sljedećih parametara:

(1)

učinka temperature;

(2)

parazitskih opterećenja;

(3)

pogreške umjeravanja (uklj. dopušteno odstupanje osjetljivosti, linearnost, histerezu i ponovljivost).

Ukupna nesigurnost gubitka zakretnog momenta (UT,loss ) temelji se na mjernim nesigurnostima senzora pri razini pouzdanosti od 95 %. Izračunava se kao kvadratni korijen zbroja kvadrata („Gaussov zakon propagacije pogrešaka”).

 

Formula

 

Formula

 

Formula

 

Formula

 

Formula

 

wpara = senspara * ipara

pri čemu je:

Tloss

=

izmjereni gubitak zakretnog momenta (nekorigiran) [Nm]

Tloss,rep

=

prijavljeni gubitak zakretnog momenta (nakon korekcije za nesigurnost) [Nm]

UT,loss

=

ukupna proširena nesigurnost mjerenja gubitka zakretnog momenta pri razini pouzdanosti od 95 % [Nm]

UT,in

=

nesigurnost mjerenja gubitka ulaznog zakretnog momenta [Nm]

uTKC

=

nesigurnost uzrokovana utjecajem temperature na trenutačni signal zakretnog momenta [Nm]

wtkc

=

utjecaj temperature na trenutačni signal zakretnog momenta po Kref, prema deklaraciji proizvođača senzora [%]

uTK0

=

nesigurnost zbog utjecaja temperature na nulti signal zakretnog momenta (u odnosu na nazivni zakretni moment) [Nm]

wtk0

=

utjecaj temperature na nulti signal zakretnog momenta po Kref (povezan s nazivnim zakretnim momentom), prema deklaraciji proizvođača senzora [%]

Kref

=

referentni temperaturni raspon za uTKC i uTK0, wtk0 i wtkc, prema deklaraciji proizvođača senzora [K]

ΔK

=

razlika u temperaturi senzora između umjeravanja i mjerenja [K]; ako se temperatura senzora ne može izmjeriti, upotrebljava se zadana vrijednost ΔK = 15 K

Tc

=

trenutačna / izmjerena vrijednost zakretnog momenta na senzoru zakretnog momenta [Nm]

Tn

=

nazivna vrijednost zakretnog momenta senzora zakretnog momenta [Nm]

ucal

=

nesigurnost uzrokovana umjeravanjem senzora zakretnog momenta [Nm]

Wcal

=

relativna nesigurnost umjeravanja (povezana s nazivnim zakretnim momentom) [%]

kcal

=

faktor umjeravanja (ako ga je proizvođač senzora deklarirao, inače = 1)

upara

=

nesigurnost zbog parazitskih opterećenja [Nm]

wpara

=

senspara * ipara

relativni utjecaj sila i momenata savijanja uzrokovanih nepodešenošću

senspara

=

maksimalni utjecaj parazitskih opterećenja za određeni senzor zakretnog momenta prema deklaraciji proizvođača senzora [%]; ako proizvođač nije deklarirao specifičnu vrijednost za parazitska opterećenja, vrijednost iznosi 1,0 %

ipara

=

maksimalni učinak parazitskih opterećenja za određeni senzor zakretnog momenta, ovisan o ispitnom postavu (A/B/C, kako je definirano u nastavku)

 

=

A) 10 % u slučaju da ležajevi izoliraju parazitske snage ispred i iza senzora te da je fleksibilna spojnica (ili kardansko vratilo) funkcionalno montirana uz senzor (ispred ili iza); nadalje, ti ležajevi mogu biti integrirani u stroj za vožnju/kočenje (npr. električni stroj) i/ili u mjenjač sve dok su sile u stroju i/ili mjenjaču izolirane od senzora. Vidjeti sliku 1.

Slika 1.

Ispitni postav A za opciju 1.

Image

 

=

B) 50 % u slučaju da ležajevi izoliraju parazitske snage ispred i iza senzora te da fleksibilna spojnica nije funkcionalno montirana uz senzor; nadalje, ti ležajevi mogu biti integrirani u stroj za vožnju/kočenje (npr. električni stroj) i/ili u mjenjač sve dok su sile u stroju i/ili mjenjaču izolirane od senzora. Vidjeti sliku 2.

Slika 2.

Ispitni postav B za opciju 1.

Image

 

=

C) 100 % za ostale postavke

3.2.   Opcija 2.: Mjerenje gubitaka neovisnih o zakretnom momentu, mjerenje gubitka zakretnog momenta pri maksimalnom zakretnom momentu i interpolacija gubitaka ovisnih o zakretnom momentu na temelju linearnog modela.

U opciji 2. opisuje se utvrđivanje gubitka zakretnog momenta kombinacijom mjerenja i linearne interpolacije. Mjerenja se provode za gubitke mjenjača neovisne o zakretnom momentu te za jednu točku opterećenja gubitaka ovisnih o zakretnom momentu (maksimalni ulazni zakretni moment). Na temelju gubitaka zakretnog momenta na točki bez opterećenja i na točki maksimalnog ulaznog zakretnog momenta gubici zakretnog momenta za ulazne zakretne momente između tih dviju točaka izračunavaju se pomoću koeficijenta zakretnog momenta fTlimo .

Gubitak zakretnog momenta Tl,in na ulaznom vratilu mjenjača izračunava se formulom

Tl,in (nin , Tin , gear) = Tl,in,min_loss + fTlimo * Tin + T l,in,min_el + fel_corr * Tin

Koeficijent gubitka zakretnog momenta na temelju linearnog modela fTlimo izračunava se formulom

Formula

pri čemu je:

Tl,in

=

gubitak zakretnog momenta povezan s ulaznim vratilom [Nm]

Tl,in,min_loss

=

gubitak momenta otpora na ulazu mjenjača izmjeren s izlaznim vratilom koje se slobodno vrti nakon ispitivanja bez opterećenja [Nm]

nin

=

brzina na ulaznom vratilu [Nm]

fTlimo

=

koeficijent gubitka zakretnog momenta na temelju linearnog modela [-]

Tin

=

zakretni moment na ulaznom vratilu [Nm]

Tin,maxT

=

maksimalni ispitani zakretni moment na ulaznom vratilu (obično 100 % ulaznog zakretnog momenta, vidjeti 3.2.5.2. i 3.4.4.) [Nm]

Tl,maxT

=

gubitak zakretnog momenta povezan s ulaznim vratilom s Tin = Tin,maxT

fel_corr

=

korekcija gubitka za razinu gubitka električne energije ovisnu o ulaznom zakretnom momentu [-]

Tl,in,el

=

dodatni gubitak zakretnog momenta na ulaznom vratilu uzrokovan potrošačima električne energije [Nm]

Tl,in,min_el

=

dodatni gubitak zakretnog momenta na ulaznom vratilu uzrokovan potrošačima električne energije koji odgovara minimalnoj električnoj energiji [Nm]

Korekcijski faktor za gubitke električnih zakretnih momenata ovisnih o zakretnom momentu fel_corr i gubitak zakretnog momenta na ulaznom vratilu mjenjača koji je uzrokovan potrošnjom snage električnog pomoćnog uređaja mjenjača Tl,in,el izračunava se kako je opisano u stavku 3.1.

3.2.1.   Gubici zakretnog momenta mjere se u skladu s postupkom opisanim u nastavku.

3.2.1.1.   Opći zahtjevi

Kako je utvrđeno za opciju 1. u 3.1.2.1.

3.2.1.2.   Diferencijalna mjerenja

Kako je utvrđeno za opciju 1. u 3.1.2.2.

3.2.1.3.   Uhodavanje

Kako je utvrđeno za opciju 1. u 3.1.2.3.

3.2.1.4.   Pretkondicioniranje

Kako je utvrđeno za opciju 3. u 3.3.2.1.

3.2.1.5.   Uvjeti ispitivanja

3.2.1.5.1.   Temperatura okoline

Kako je utvrđeno za opciju 1. u 3.1.2.5.1.

3.2.1.5.2.   Temperatura ulja

Kako je utvrđeno za opciju 1. u 3.1.2.5.2.

3.2.1.5.3.   Kvaliteta ulja / viskoznost ulja

Kako je utvrđeno za opciju 1. u 3.1.2.5.3. i 3.1.2.5.4.

3.2.1.5.4.   Razina i kondicioniranje ulja

Kako je utvrđeno za opciju 3. u 3.3.3.4.

3.2.2.   Ugradnja

Kako je utvrđeno za opciju 1. u 3.1.3. za mjerenje gubitaka neovisnih o zakretnom momentu.

Kako je utvrđeno za opciju 3. u 3.3.4. za mjerenje gubitaka ovisnih o zakretnom momentu.

3.2.3.   Mjerna oprema

Kako je utvrđeno za opciju 1. u 3.1.4. za mjerenje gubitaka neovisnih o zakretnom momentu.

Kako je utvrđeno za opciju 3. u 3.3.5. za mjerenje gubitaka ovisnih o zakretnom momentu.

3.2.4.   Mjerni signali i bilježenje podataka

Kako je utvrđeno za opciju 1. u 3.1.5. za mjerenje gubitaka neovisnih o zakretnom momentu.

Kako je utvrđeno za opciju 3. u 3.3.7. za mjerenje gubitaka ovisnih o zakretnom momentu.

3.2.5.   Ispitni postupak

Dijagram gubitka zakretnog momenta koji se upotrebljava u simulacijskom alatu sadržava vrijednosti gubitka zakretnog momenta mjenjača na temelju ulazne brzine vrtnje i ulaznog zakretnog momenta.

Da bi se utvrdio dijagram gubitka zakretnog momenta za mjenjač, moraju se izmjeriti i izračunati osnovni podaci za dijagram gubitka zakretnog momenta kako je navedeno u ovom stavku. Rezultati gubitka zakretnog momenta moraju se dopuniti u skladu s 3.4. i formatirati u skladu s Dodatkom 12. radi daljnje obrade u simulacijskom alatu.

3.2.5.1.   Gubici neovisni o zakretnom momentu utvrđuju se postupkom opisanim u 3.1.1. za gubitke neovisne o zakretnom momentu za opciju 1. samo za postavku električnih i hidrauličkih potrošača za niske razine gubitaka.

3.2.5.2.   Gubici ovisni o zakretnom momentu utvrđuju se za svaki stupanj prijenosa primjenjujući postupak opisan u opciji 3. u 3.3.6., s razlikom u primjenjivom rasponu zakretnog momenta.

Raspon zakretnog momenta:

gubici zakretnog momenta za svaki stupanj prijenosa mjere se pri 100 % maksimalnog ulaznog zakretnog momenta mjenjača po stupnju prijenosa.

Ako je izlazni zakretni moment veći od 10 kNm (za teoretski mjenjač bez gubitaka) ili ako ulazna snaga prelazi specificiranu maksimalnu ulaznu snagu, primjenjuje se točka 3.4.4.

3.2.6.   Provjera valjanosti mjerenja

Kako je utvrđeno za opciju 3. u 3.3.8.

3.2.7.   Mjerna nesigurnost

Kako je utvrđeno za opciju 1. u 3.1.8. za mjerenje gubitaka neovisnih o zakretnom momentu.

Kako je utvrđeno za opciju 3. u 3.3.9. za mjerenje gubitka ovisnog o zakretnom momentu.

3.3.   Opcija 3.: Mjerenje ukupnog gubitka zakretnog momenta.

U opciji 3. opisuje se utvrđivanje gubitka zakretnog momenta potpunim mjerenjem gubitaka ovisnih o zakretnom momentu, uključujući gubitke mjenjača neovisne o zakretnom momentu.

3.3.1.   Opći zahtjevi

Kako je utvrđeno za opciju 1. u 3.1.2.1.

3.3.1.1.   Diferencijalna mjerenja

Kako je utvrđeno za opciju 1. u 3.1.2.2.

3.3.2.   Uhodavanje

Kako je utvrđeno za opciju 1. u 3.1.2.3.

3.3.2.1.   Pretkondicioniranje

Kako je utvrđeno za opciju 1. u 3.1.2.4., uz sljedeće iznimke:

 

pretkondicioniranje se provodi na izravnom stupnju prijenosa bez primijenjenog zakretnog momenta na izlazno vratilo ili s ciljanim zakretnim momentom na izlaznom vratilu postavljenim na nulu. Ako mjenjač nije opremljen izravnim stupnjem prijenosa, upotrebljava se stupanj prijenosa čiji je omjer najbliži omjeru 1:1.;

ili

primjenjuju se zahtjevi utvrđeni u 3.1.2.4., uz sljedeće iznimke: