29.12.2017 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 350/15 |
UREDBA (EU) 2017/2393 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 13. prosinca 2017.
o izmjeni uredaba (EU) br. 1305/2013 o potpori ruralnom razvoju iz Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), (EU) br. 1306/2013 o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike, (EU) br. 1307/2013 o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike, (EU) br. 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i (EU) br. 652/2014 o utvrđivanju odredaba za upravljanje rashodima koji se odnose na prehrambeni lanac, zdravlje i dobrobit životinja te na biljno zdravstvo i biljni reprodukcijski materijal
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 42., članak 43. stavak 2. i članak 168. stavak 4. točku (b),
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Revizorskog suda (1),
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (2),
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (3),
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (4),
budući da:
(1) |
Kako bi se osigurala pravna sigurnost te usklađena i nediskriminirajuća provedba potpore mladim poljoprivrednicima, potrebno je osigurati da u kontekstu ruralnog razvoja „datum uspostavljanja” iz uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5) i iz drugih relevantnih pravila znači datum na koji podnositelj zahtjeva izvodi ili dovršava radnju povezanu s uspostavljanjem po prvi put te da se zahtjev za potporu treba podnijeti najkasnije 24 mjeseca nakon tog datuma. Nadalje, iskustvo u pregovorima o programima pokazalo je da bi trebalo pojasniti pravila za zajedničko uspostavljanje poljoprivrednih gospodarstava mladih poljoprivrednika i pragove za pristup potpori iz članka 19. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1305/2013 te da bi trebalo racionalizirati odredbe o trajanju poslovnog plana. |
(2) |
Kako bi se upravljačkim tijelima država članica olakšala provedba savjetodavnih usluga i usluga osposobljavanja, status korisnika u okviru te mjere trebalo bi proširiti na ta tijela, a istodobno bi trebalo osigurati da pružatelja usluge bira tijelo koje je funkcionalno neovisno o tim upravljačkim tijelima te da se provjere provode na razini pružatelja savjetodavnih usluga ili usluga osposobljavanja. |
(3) |
Kako bi se potaklo sudjelovanje u programima kvalitete, poljoprivrednici ili skupine poljoprivrednika koji u takvim programima sudjeluju u razdoblju od pet godina koje prethodi zahtjevu za potporu trebali bi moći sudjelovati u maksimalnom trajanju od pet godina, uzimajući pritom na odgovarajući način u obzir trajanje početnog sudjelovanja u programu. |
(4) |
Kako bi bili dovoljno privlačni privatnom sektoru, od ključne je važnosti da se financijski instrumenti oblikuju i provode na fleksibilan i transparentan način. Međutim, iskustvo je pokazalo da se određenim pravilima prihvatljivosti koja se odnose na pojedinačnu mjeru ograničava uporaba financijskih instrumenata u programima ruralnog razvoja kao i fleksibilna uporaba financijskih instrumenata od strane upravitelja fondova. Stoga je primjereno predvidjeti da se određena pravila prihvatljivosti koja se odnose na pojedinačnu mjeru ne primjenjuju na financijske instrumente. Zbog istog razloga primjereno je predvidjeti i da se početna pomoć mladim poljoprivrednicima iz članka 19. Uredbe (EU) br. 1305/2013 može pružiti i u obliku financijskih instrumenata. S obzirom na te izmjene, ako se potpora za ulaganja iz članka 17. Uredbe (EU) br. 1305/2013 dodjeljuje u obliku financijskih instrumenata, trebalo bi predvidjeti da se ulaganjem mora doprinijeti jednom ili više prioriteta Unije za ruralni razvoj. |
(5) |
Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje u odnosu na provedbu načela izbjegavanja dvostrukog financiranja u vezi s ekologizacijom, države članice trebale bi imati mogućnost primjene fiksnog prosječnog odbitka na sve dotične korisnike koji obavljaju dotičnu vrstu djelatnosti ili provode podmjere. |
(6) |
Poljoprivrednici su danas zbog promjena na tržištu izloženi sve većim gospodarskim rizicima. Međutim, ti gospodarski rizici ne utječu jednako na sve poljoprivredne sektore. Stoga bi države članice trebale imati mogućnost da u propisno opravdanim slučajevima pomognu poljoprivrednicima s pomoću instrumenta za stabilizaciju prihoda za pojedinačni sektor, posebno za sektore suočene sa znatnim padom prihoda, čime bi se ostvario znatan ekonomski učinak za određeno ruralno područje, pod uvjetom da pad prihoda premašuje prag od najmanje 20 %. Kako bi se osiguralo da instrument za stabilizaciju prihoda za pojedinačni sektor bude djelotvoran i prilagođen posebnim okolnostima država članica, države članice trebale bi imati mogućnost da na fleksibilan način u svojim programima ruralnog razvoja utvrde prihod koji se treba uzeti u obzir za aktivaciju instrumenta. Istodobno i s ciljem promicanja uporabe osiguranja među poljoprivrednicima, prag za smanjenje proizvodnje primjenjiv na osiguranje trebalo bi smanjiti na 20 %. Osim toga, radi praćenja rashoda nastalih u okviru instrumenta za stabilizaciju prihoda za pojedinačni sektor i osiguranja, trebalo bi prilagoditi sadržaj financijskog plana programa. |
(7) |
Poseban zahtjev za izvješćivanjem o mjeri upravljanja rizikom u 2018. iz članka 36. stavka 5. Uredbe (EU) br. 1305/2013 već je obuhvaćen izvješćem Europskom parlamentu i Vijeću o nadzoru i evaluaciji zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) iz članka 110. stavka 5. Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (6). Stoga bi članak 36. stavak 5. drugi podstavak Uredbe (EU) br. 1305/2013 trebalo izbrisati. |
(8) |
Kada je riječ o uzajamnim fondovima za poljoprivrednike u svim sektorima, čini se da se zabranom uplaćivanja bilo kakvog početnog dioničkog kapitala iz javnih sredstava, utvrđenom u članku 38. stavku 3. i članku 39. stavku 4. Uredbe (EU) br. 1305/2013, sprečava djelotvorno funkcioniranje tih fondova. Stoga bi tu zabranu trebalo izbrisati. Također je primjereno proširiti područja koja mogu biti obuhvaćena financijskim doprinosima u uzajamne fondove tako da se doprinosima mogu dopuniti godišnje uplate u fondove te da se oni mogu odnositi na njihov početni dionički kapital. |
(9) |
Potpore za ulaganja za obnovu proizvodnog potencijala nakon elementarnih nepogoda i katastrofalnih događaja iz članka 18. stavka 1. točke (b) i članka 24. stavka 1. točke (d) Uredbe (EU) br. 1305/2013 obično se dodjeljuju svim podnositeljima zahtjeva koji ispunjavaju uvjete. Države članice stoga ne bi trebale imati obvezu utvrđivanja kriterija odabira za djelatnosti obnove. Nadalje, u propisno opravdanim slučajevima kada zbog naravi djelatnosti nije moguće utvrditi kriterije odabir, državama članicama trebalo bi dopustiti da utvrde alternativne metode odabira. |
(10) |
Člankom 59. Uredbe (EU) br. 1305/2013 utvrđuju se maksimalne stope doprinosa Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR). Kako bi se ublažio pritisak na nacionalni proračun pojedinih država članica i ubrzala prijeko potrebna ulaganja u Cipru, maksimalnu stopu doprinosa od 100 % iz članka 59. stavka 4. točke (f) te uredbe trebalo bi produljiti do zaključenja programa. Osim toga, u članku 59. stavku 4. Uredbe (EU) br. 1305/2013 trebalo bi navesti upućivanje na posebnu stopu doprinosa uvrštenu u Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (7) za novi financijski instrument iz članka 38. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 1303/2013. |
(11) |
Na temelju članka 60. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1305/2013 u slučaju kriznih mjera koje se provode zbog elementarnih nepogoda, prihvatljivost rashoda povezanih s izmjenama programa može započeti od dana pojave elementarne nepogode. Ta mogućnost da prihvatljivi rashodi nastanu prije podnošenja izmjene programa trebala bi se proširiti na druge okolnosti, kao što su katastrofalni događaji ili znatne i nagle promjene u društveno-gospodarskim uvjetima države članice ili regije. |
(12) |
Na temelju članka 60. stavka 2. drugog podstavka Uredbe (EU) br. 1305/2013 kada je riječ o ulaganjima u poljoprivrednom sektoru, prihvatljivi su samo rashodi nastali nakon podnošenja zahtjeva. Međutim, u slučajevima kada je ulaganje povezano s kriznim mjerama koje se provode zbog elementarnih nepogoda, katastrofalnih događaja ili nepovoljnih klimatskih prilika ili znatnih i naglih promjena u društveno-gospodarskim uvjetima države članice ili regije, države članice trebale bi imati mogućnost da u svojim programima predvide prihvatljivost rashoda nastalih nakon što je došlo do nekog događaja kako bi osigurale svoju fleksibilnu i pravodobnu reakciju na takve događaje. Kako bi se osigurala učinkovita potpora kriznim aktivnostima koje poduzimaju države članice kao odgovor na događaje do kojih je došlo posljednjih godina, ta mogućnost trebala bi se primjenjivati od 1. siječnja 2016. |
(13) |
Kako bi se povećala uporaba pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova iz članka 67. stavka 1. točaka od (b) do (d) Uredbe (EU) br. 1303/2013, potrebno je ograničiti posebna pravila EPFRR-a utvrđena u članku 62. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1305/2013 na pomoć dodijeljenu u skladu s člankom 21. stavkom 1. točkama (a) i (b) povezanu s izgubljenim prihodom i troškovima održavanja, te člancima od 28. do 31. i člancima 33. i 34. Uredbe (EU) br. 1305/2013. |
(14) |
Člankom 74. Uredbe (EU) br. 1305/2013 zahtijeva se od država članica da se s Odborom za praćenje programa ruralnog razvoja savjetuju o kriterijima odabira u roku od četiri mjeseca od odobrenja programa. Time se države članice neizravno obvezuje na utvrđivanje svih kriterija odabira do tog datuma, čak i za pozive za podnošenje zahtjevâ koji će se pokrenuti naknadno. Kako bi se smanjilo nepotrebno administrativno opterećenje i istodobno osiguralo da se financijska sredstva upotrebljavaju na najbolji mogući način, državama članicama trebalo bi dopustiti da utvrde kriterije odabira te zatraže mišljenje Odbora za praćenje u bilo kojem trenutku prije objave pozivâ za podnošenje zahtjevâ. |
(15) |
S ciljem povećanja uporabe osiguranja usjeva, životinja i bilja te uzajamnih fondova i instrumenta za stabilizaciju prihoda maksimalan postotak početne javne potpore trebalo bi povećati sa 65 % na 70 %. |
(16) |
Financijska disciplina upotrebljava se kako bi se osigurala usklađenost proračuna za Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP) s odgovarajućim godišnjim gornjim granicama višegodišnjeg financijskog okvira i uspostavila pričuva za krize u poljoprivrednom sektoru. Zbog tehničkog karaktera utvrđivanja stope prilagodbe za izravna plaćanja i njezine nerazdvojive povezanosti s Komisijinim procjenama rashoda navedenima u godišnjem nacrtu proračuna trebalo bi pojednostaviti postupak za utvrđivanje stope prilagodbe ovlašćivanjem Komisije za njezino donošenje u skladu sa savjetodavnim postupkom. |
(17) |
Radi usklađivanja pravila o automatskom opozivu utvrđenih u članku 87. Uredbe (EU) br. 1303/2013 i članku 38. Uredbe (EU) br. 1306/2013 trebalo bi prilagoditi datum do kojeg države članice Komisiji moraju poslati informacije o izuzećima od opoziva iz članka 38. stavka 3. Uredbe (EU) br. 1306/2013. |
(18) |
Kako bi se osigurala pravna jasnoća u pogledu postupanja s povratima koji proizlaze iz privremenih smanjenja u skladu s člankom 41. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1306/2013, potonja bi trebalo uključiti u popis izvora namjenskih prihoda iz članka 43. te uredbe. |
(19) |
S ciljem administrativnog pojednostavnjenja primjereno je povećati prag ispod kojeg države članice mogu odlučiti ne provoditi postupak povrata neopravdanih plaćanja u iznosu od 150 EUR do 250 EUR pod uvjetom da država članica primjenjuje jednak ili viši prag za nepotraživanje državnih dugova. |
(20) |
Primjereno je osigurati da se u odbijanju ili povratu plaćanja uslijed neusklađenosti s pravilima o javnoj nabavi odražava ozbiljnost takve neusklađenosti i poštuje načelo proporcionalnosti, kako je izraženo, na primjer, u relevantnim smjernicama koje je Komisija utvrdila za financijske ispravke koji se primjenjuju na rashode koje financira Unija u okviru podijeljenog upravljanja u slučaju neusklađenosti s takvim pravilima. Nadalje, primjereno je pojasniti da takve neusklađenosti utječu na zakonitost i pravilnost transakcija samo do visine dijela pomoći koji ne treba isplatiti ili treba povući. |
(21) |
Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za male poljoprivrednike trebalo bi uvesti dodatno odstupanje kojim bi se mali poljoprivrednici izuzeli od obveze prijavljivanja parcela za koje zahtjev za plaćanje nije podnesen. |
(22) |
S obzirom na praktične i posebne poteškoće do kojih je dovelo usklađivanje rokova plaćanja za plaćanja povezana s površinom između EFJP-a i EPFRR-a, prijelazno razdoblje trebalo bi produljiti za još godinu dana. Međutim, u pogledu mjera ruralnog razvoja povezanih s površinom, plaćanje predujmova prije 16. listopada trebalo bi i dalje biti moguće radi održavanja novčanog toka poljoprivrednikâ. |
(23) |
Kako bi se poštovala raznolikost poljoprivrednih sustava diljem Unije primjereno je državama članicama dopustiti da preoravanje, koje je relevantno za poljoprivredne i okolišne aspekte, smatraju kriterijem koji treba upotrijebiti za klasificiranje trajnih travnjaka. |
(24) |
Određeno grmlje i drveće koje se ne upotrebljava za izravnu ispašu životinja može se ipak upotrijebiti za hranu za životinje. Državama članicama trebalo bi dopustiti da uključe to grmlje ili drveće u trajne travnjake na kojima i dalje prevladavaju trave i ostale travolike paše, na cijelom državnom području ili njegovu dijelu. |
(25) |
Kako bi se pojasnila klasifikacija provedena prije 2018. zemljišta ostavljenog na ugaru kao obradivog zemljišta, u slučaju da je ono bilo uspostavljeno tijekom pet ili više godina, te pružila sigurnost dotičnim poljoprivrednicima, države članice trebale bi imati mogućnost zadržati svoju klasifikaciju u obradivo zemljište u 2018. |
(26) |
Zemljište koje se može upotrebljavati za ispašu, na kojem ne prevladavaju trave i ostale travolike paše ili ih uopće nema te na kojem prakse ispaše nisu tradicionalne niti su važne za očuvanje biotopa i staništa, na određenim područjima može ipak imati određenu vrijednost za ispašu. Državama članicama trebalo bi dopustiti da smatraju te površine trajnim travnjakom na cijelom državnom području ili njegovu dijelu. |
(27) |
Iskustvo stečeno u prvim godinama provedbe Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (8) pokazalo je da određene države članice koje primjenjuju program jedinstvenih plaćanja po površini nisu iskoristile cjelokupan iznos sredstava raspoloživih u okviru gornjih granica proračuna utvrđenih u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2015/1089 (9). Države članice koje već primjenjuju program osnovnih plaćanja imaju, u okviru određenih ograničenja, mogućnost raspodjele prava na plaćanja za veću vrijednost od iznosa raspoloživog za program osnovnih plaćanja kako bi se osiguralo učinkovitije korištenje sredstvima. Državama članicama koje primjenjuju program jedinstvenih plaćanja po površini trebalo bi, u okviru istih zajedničkih ograničenja i ne dovodeći u pitanje poštovanje neto gornjih granica za izravna plaćanja, također dopustiti da izračunaju potreban iznos za koji bi se gornja granica njihova programa jedinstvenih plaćanja po površini mogla povećati. |
(28) |
Određene države članice upravljaju nacionalnim fiskalnim registrom ili registrom socijalnog osiguranja u kojima su poljoprivrednici registrirani u pogledu njihovih poljoprivrednih djelatnosti. Te države članice trebale bi moći iz prihvatljivosti za izravna plaćanja isključiti poljoprivrednike koji nisu registrirani na odgovarajući način. |
(29) |
Budući da je dosadašnje iskustvo pokazalo da je potpora u određenom broju slučajeva dodijeljena fizičkim ili pravnim osobama čija poslovna namjena nije bila usmjerena na poljoprivrednu aktivnost ili je to bila samo marginalno, Uredbom (EU) br. 1307/2013 uvedena je klauzula o aktivnom poljoprivredniku. Na temelju te klauzule države članice trebaju se suzdržati od dodjele izravnih plaćanja određenim osobama osim ako te osobe mogu dokazati da njihova poljoprivredna aktivnost nije marginalna. Međutim, naknadno iskustvo pokazuje da provedba triju kriterija za utvrđivanje statusa aktivnog poljoprivrednika, navedenih u članku 9. stavku 2. trećem podstavku Uredbe (EU) br. 1307/2013, izaziva poteškoće za mnoge države članice. Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje povezano s provedbom tih triju kriterija, države članice trebale bi imati mogućnost odlučiti da samo jedan ili dva kriterija moraju biti dostupni kako bi se dokazalo da je neka osoba aktivni poljoprivrednik. |
(30) |
Osim toga, iz iskustva pojedinih država članica očito je da su poteškoće i administrativni troškovi provedbe elemenata povezanih s popisom aktivnosti ili djelatnosti, kako je predviđeno u članku 9. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1307/2013, veći od dobiti ostvarene isključenjem vrlo malog broja neaktivnih korisnika iz programa izravne potpore. Kada država članica smatra da je situacija takva, trebala bi moći prestati primjenjivati članak 9. te uredbe u odnosu na popis aktivnosti ili djelatnosti. |
(31) |
Primjereno je izričito navesti da se člankom 11. Uredbe (EU) br. 1307/2013 dopušta državama članicama da jednom godišnje preispitaju svoje odluke o smanjenju dijela osnovnog plaćanja koje se treba dodijeliti poljoprivrednicima koji premašuje iznos od 150 000 EUR, pod uvjetom da takvo preispitivanje ne dovodi do smanjenja iznosa raspoloživih za ruralni razvoj. |
(32) |
Kako bi se državama članicama omogućilo da potporu u okviru ZPP-a prilagode svojim specifičnim potrebama, trebalo bi im pružiti prikladne mogućnosti za preispitivanje njihove odluke o prijenosu sredstava iz njihove gornje granice izravnih plaćanja u njihove programe ruralnog razvoja i obratno. Trebalo bi im stoga pružiti mogućnost preispitivanja njihove odluke također s učinkom od kalendarske godine 2019., pod uvjetom da takva odluka za sobom ne povlači smanjenje iznosa namijenjenih ruralnom razvoju. |
(33) |
Osim uporabe linearnog smanjenja vrijednosti pravâ na plaćanje u okviru programa osnovnog plaćanja kako bi se nadopunile nacionalne ili regionalne rezerve, a radi olakšavanja sudjelovanja mladih poljoprivrednika i poljoprivrednika koji tek počinju obavljati poljoprivrednu djelatnost u programu potpore, državama članicama trebalo bi također dopustiti da se koriste istim mehanizmom za financiranje mjera poduzetih kako bi se spriječilo napuštanje zemljišta i poljoprivrednicima pružila nadoknada za posebno nepovoljan položaj. |
(34) |
Kako bi se pojednostavnila pravila koja se primjenjuju na mjere ekologizacije i poboljšala njihova dosljednost, izuzeće od obveze u pogledu ekološki značajne površine koja se primjenjuje na gospodarstva koja na više od 75 % obradivog zemljišta uzgajaju mahunaste usjeve kao jedini usjev ili u kombinaciji s travama ili drugim travolikim pašama ili na više od 75 % obradivog zemljišta imaju zemljište ostavljeno na ugaru na temelju članka 46. stavka 4. točke (a) Uredbe (EU) br. 1307/2013 trebalo bi proširiti na obvezu u pogledu raznolikosti usjeva. |
(35) |
Radi osiguranja dosljednosti s obzirom na način na koji se više vrsta usjeva uzima u obzir na temelju njihova znatna udjela u površinama u vezi sa zahtjevom u pogledu raznolikosti usjeva, fleksibilnost u primjeni pravila o raznolikosti usjeva iz članka 44. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1307/2013 trebalo bi proširiti kako bi se obuhvatio uzgoj usjeva pod vodom tijekom znatna dijela godine ili tijekom znatna dijela ciklusa usjeva. |
(36) |
Kako bi se racionalizirala postojeća izuzeća od obveze u pogledu raznolikosti usjeva, utvrđena u članku 44. stavku 3. točkama (a) i (b) Uredbe (EU) br. 1307/2013, koja se primjenjuju na zemljište koje se pretežno upotrebljava za proizvodnju trava ili drugih travolikih paša ili za uzgoj mahunastih usjeva ili uzgoj usjeva pod vodom ili koje je zemljište pretežno ostavljeno na ugaru ili je trajni travnjak te kako bi se osiguralo jednako postupanje prema svim poljoprivrednicima koji imaju iste udjele korištenja zemljišta, gornja granica od 30 hektara obradive površine ne bi se više trebala primjenjivati. |
(37) |
Kako bi se uzele u obzir poljoprivredne specifičnosti Triticum spelte, trebalo bi je smatrati različitom vrstom usjeva za potrebe članka 44. Uredbe (EU) br. 1307/2013. |
(38) |
Kako bi se racionalizirala postojeća izuzeća od obveze u pogledu ekološki značajne površine, utvrđena u članku 46. stavku 4. točkama (a) i (b) Uredbe (EU) br. 1307/2013, koja se primjenjuju na zemljište koje se pretežno upotrebljava za proizvodnju trava ili drugih travolikih paša ili za uzgoj mahunastih usjeva ili uzgoj usjeva pod vodom ili koje je zemljište pretežno ostavljeno na ugaru ili je trajni travnjak, gornja granica od 30 hektara obradive površine ne bi se više trebala primjenjivati. |
(39) |
S obzirom na neizravne koristi za okoliš u području bioraznolikosti koje bi se mogle ostvariti određenim trajnim usjevima, popis vrsta ekološki značajnih površina utvrđen u članku 46. Uredbe (EU) br. 1307/2013 trebalo bi proširiti kako bi se njime obuhvatile vrste Miscanthus i Silphium perfoliatum. S obzirom na to da vrsta pokrivenosti vegetacijom može pozitivno utjecati na doprinos zemljišta ostavljenog na ugaru bioraznolikosti, zemljište ostavljeno na ugaru za medonosne biljke trebalo bi priznati kao zasebnu vrstu ekološki značajnih površina. Slijedom navedenoga, trebalo bi utvrditi faktore ponderiranja za Miscanthus, Silphium perfoliatum i zemljište ostavljeno na ugaru za medonosne biljke. Faktore ponderiranja trebalo bi utvrditi na način da se odraze razlike u njihovoj važnosti za bioraznolikost. Uvođenje dodatnih vrsta ekološki značajnih površina iziskuje da se postojeći faktori ponderiranja za površine s usjevima koji vežu dušik i za površine s kulturom kratkih ophodnji prilagode kako bi se odrazila nova ravnoteža između svih vrsta ekološki značajnih površina. |
(40) |
Iskustvo stečeno u primjeni programa potpore za mlade poljoprivrednike iz članka 50. Uredbe (EU) br. 1307/2013 pokazalo je da u pojedinim slučajevima mladi poljoprivrednici ne mogu ostvariti punih pet godina potpore. Iako je ta potpora i dalje usmjerena na novu gospodarsku aktivnost mladih koji započinju obavljati poljoprivrednu djelatnost, države članice trebale bi olakšati pristup mladih poljoprivrednika plaćanjima za mlade poljoprivrednike u razdoblju od punih pet godina i u slučajevima kada mladi poljoprivrednici nisu zatražili potporu odmah nakon osnivanja poljoprivrednog gospodarstva. |
(41) |
Pojedine države članice procijenile su da plaćanje predviđeno za mlade poljoprivrednike na temelju članka 50. Uredbe (EU) br. 1307/2013 nije dostatno kako bi se primjereno odgovorilo na financijske izazove nakon osnivanja i strukturne prilagodbe poljoprivrednih gospodarstava koja su mladi poljoprivrednici osnovali. Kako bi se dodatno povećali izgledi za sudjelovanje mladih poljoprivrednika u poljoprivredi, državama članicama trebalo bi omogućiti da odluče o povećanju postotka koji se primjenjuje za izračun iznosa plaćanja za mlade poljoprivrednike u rasponu od 25 % do 50 % i neovisno o metodi izračuna koja se primjenjuje. Tom odlukom ne bi trebalo dovoditi u pitanje ograničenje od 2 % njihove nacionalne gornje granice za izravna plaćanja za financiranje plaćanja za mlade poljoprivrednike. |
(42) |
Kako bi se povećala jasnoća u pogledu odgovornosti država članica u odnosu na proizvodno ograničavajući karakter dobrovoljne proizvodno vezane potpore, primjereno je preformulirati članak 52. stavke 5. i 6. Uredbe (EU) br. 1307/2013. Budući da preformulacija odražava trenutačnu praksu koja postoji od 1. siječnja 2015. u vezi s dotičnim odredbama, primjereno je da bi se ona trebala primjenjivati od godine potraživanja 2015. |
(43) |
Kako bi se osigurala najveća moguća dosljednost među programima Unije usmjerenima na sektore u kojima se, u određenim godinama, bilježe strukturne tržišne neravnoteže, Komisiju bi trebalo ovlastiti za donošenje delegiranih akata kojima bi se državama članicama dopustilo da odluče o nastavku isplate dobrovoljne proizvodno vezane potpore do 2020. na temelju proizvodnih jedinica za koje je takva potpora dodijeljena u prethodnom referentnom razdoblju. |
(44) |
Kako bi se poboljšala fleksibilnost u odnosu na dobrovoljnu proizvodno vezanu potporu, državama članicama trebalo bi dopustiti godišnje preispitivanje svojih odluka u vezi s potporom s učinkom od godine potraživanja 2019. |
(45) |
Čini se da je jedna od glavnih prepreka osnivanju organizacija proizvođača, uglavnom u državama članicama koje zaostaju u pogledu stupnja organizacije, nedostatak uzajamnog povjerenja i prethodnih iskustava. U tom kontekstu ta bi se prepreka mogla ukloniti s pomoću mentorstva u okviru kojeg bi organizacije proizvođača koje dobro funkcioniraju služile kao primjer drugim organizacijama proizvođača, skupinama proizvođača ili pojedinačnim proizvođačima voća i povrća, te bi to mentorstvo trebalo uvrstiti među ciljeve organizacija proizvođača u sektoru voća i povrća. |
(46) |
Uz povlačenjâ s tržišta radi besplatne distribucije također je primjereno osigurati financijsku potporu za djelovanja u okviru mentorstva koja za cilj imaju poticanje proizvođačâ na osnivanje organizacija koje ispunjavaju kriterije s ciljem njihova priznavanja, kako bi se mogle koristiti potpunim financiranjem Unije u okviru operativnih programa postojećih organizacija proizvođača. |
(47) |
Mjere za sprečavanje kriznih situacija i upravljanje njima trebalo bi proširiti kako bi se obuhvatilo nadopunu uzajamnih fondova koji bi kao novi instrumenti mogli pomoći u borbi protiv kriza te u promidžbi i komunikaciji s ciljem diversifikacije i konsolidacije tržištâ voća i povrća. |
(48) |
Radi pojednostavnjivanja postojećeg postupka prema kojem se najprije ovlašćuju države članice za dodjelu dodatne nacionalne financijske pomoći organizacijama proizvođača u regijama Unije u kojima je stupanj organizacije posebno nizak, a potom se nadoknađuje dio nacionalne financijske pomoći ako su daljnji uvjeti ispunjeni, trebalo bi uspostaviti novi sustav za države članice u kojima je stupanj organizacije znatno ispod prosjeka Unije. Kako bi se osigurao neometan prijelaz s postojećeg postupka na novi sustav trebalo bi predvidjeti prijelazno razdoblje od godine dana. Stoga bi se novi sustav trebao početi primjenjivati od 1. siječnja 2019. |
(49) |
Kako bi se osigurala zaštita jakih alkoholnih pića s oznakom zemljopisnog podrijetla od rizika zlouporabe ugleda, državama članicama trebalo bi dopustiti primjenu pravila o odobravanja nasada vinove loze pogodnih za proizvodnju vina s oznakom zemljopisnog podrijetla i na vina pogodna za proizvodnju jakih alkoholnih pića na bazi vina s oznakom zemljopisnog podrijetla. |
(50) |
Uporabom ugovora u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda može se pomoći u jačanju odgovornosti gospodarskih subjekata i povećanju njihove svijesti o tome da treba bolje uzeti u obzir signale s tržišta, poboljšati prijenos cijene i prilagoditi ponudu potražnji, kao i pomoći u izbjegavanju određen nepoštenih poslovnih praksi. Kako bi se potakla uporaba takvih ugovora u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda kao i u drugim sektorima, proizvođači, organizacije proizvođača ili udruženja organizacija proizvođača trebali bi imati pravo zatražiti pisani ugovor, čak i ako dotična država članica nije uvela obvezu uporabe takvih ugovora. |
(51) |
Dok stranke ugovora za isporuku sirovog mlijeka imaju slobodu u pregovorima dogovoriti elemente takvih ugovora, državama članicama koje uvedu obvezu uporabe ugovorâ daje se mogućnost nametanja određenih ugovornih klauzula, a posebno njihovo minimalno trajanje. Kako bi se strankama omogućilo da postignu ugovornu jasnoću u vezi s isporučenim količinama i cijenama, države članice trebale bi imati i mogućnost da strankama nametnu obvezu postizanja dogovora o odnosu između isporučene količine i cijene koja se plaća za tu isporuku. |
(52) |
Organizacije proizvođača i njihova udruženja mogu imati korisnu ulogu u koncentraciji ponude, poboljšanju stavljanja na tržište, planiranju i prilagođavanju proizvodnje potražnji, optimiziranju troškova proizvodnje i stabiliziranju proizvođačkih cijena, provođenju istraživanja, promicanju najboljih praksi i pružanju tehničke pomoći, upravljanju nusproizvodima i alatima za upravljanje rizicima koji su na raspolaganju njihovim članovima, time doprinoseći jačanju položaja proizvođača u prehrambenom lancu. Njihovim aktivnostima, uključujući pregovore o ugovorima za opskrbu poljoprivrednim proizvodima od strane tih organizacija proizvođača i njihovih udruženja pri koncentraciji ponude i plasiranja na tržište proizvoda vlastitih članova, doprinosi se stoga ispunjenju ciljeva ZPP-a utvrđenih u članku 39. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) jer se njima jača položaj poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom i može se doprinijeti boljem funkcioniranju lanca opskrbe hranom. Reformom ZPP-a iz 2013. ojačala se uloga organizacija proizvođača. Odstupajući od članka 101. UFEU-a, mogućnost obavljanja aktivnosti poput planiranja proizvodnje, optimizacije troškova, plasiranja na tržište proizvoda članova proizvođača i vođenja pregovora o ugovorima trebalo bi stoga izričito regulirati kao pravo priznatih organizacija proizvođača iz svih sektora za koje se Uredbom (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (10) uspostavlja zajednička organizacija tržištâ. Tim odstupanjem trebalo bi obuhvatiti samo organizacije proizvođača koje stvarno obavljaju aktivnost usmjerenu na ekonomsku integraciju i koje koncentriraju ponudu i plasiraju na tržište proizvode vlastitih članova.Međutim, osim primjene članka 102. UFEU-a na takve organizacije proizvođača, trebalo bi uspostaviti zaštitne mjere kako bi se osiguralo da se takvim aktivnostima ne isključuje konkurencija niti ugrožava ostvarenje ciljeva utvrđenih u članku 39. UFEU-a. Tijela za zaštitu tržišnog natjecanja trebala bi imati pravo intervenirati u takvim slučajevima i odlučiti o tome treba li takve aktivnosti u budućnosti izmijeniti, prekinuti odnosno o tome da se takve aktivnosti uopće ne smiju provoditi. Aktivnosti koje organizacije proizvođača provedu do donošenja odluke tijela za zaštitu tržišnog natjecanja trebale bi se smatrati zakonitima. Udruženja organizacija proizvođača priznata na temelju članka 156. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013 trebala bi imati mogućnost za aktivnosti koje sama obavljaju iskoristiti to odstupanje u istoj mjeri i pod istim uvjetima kao organizacije proizvođača. |
(53) |
Organizacije proizvođača priznate su u određenom sektoru iz članka 1. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013. Međutim, s obzirom na to da organizacije proizvođača mogu djelovati u više sektora te u svrhu izbjegavanja administrativnog opterećenja zbog obveze osnivanja više organizacija proizvođača za potrebe priznavanja, za organizaciju proizvođača trebalo bi biti moguće dobiti više od jednog priznanja. Međutim, u takvim slučajevima, dotična organizacija proizvođača trebala bi ispuniti uvjete za priznavanje za svaki od dotičnih sektora. |
(54) |
Uzimajući u obzir ulogu koju sektorske organizacije mogu imati u boljem funkcioniranju lanca opskrbe hranom, trebalo bi proširiti popis mogućih ciljeva koje bi takve sektorske organizacije mogle nastojati ostvariti kako bi se njima obuhvatile i mjere za sprečavanje rizika i upravljanje rizicima koji su povezani sa zdravljem životinja, zaštitom bilja i okolišem. |
(55) |
Sektorske organizacije priznate su u određenom sektoru iz članka 1. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013. Međutim, s obzirom na to da sektorske organizacije mogu djelovati u više sektora te u svrhu izbjegavanja administrativnog opterećenja zbog obveze osnivanja više sektorskih organizacija za potrebe priznavanja, za sektorsku organizaciju trebalo bi biti moguće dobiti više od jednog priznanja. Međutim, u takvim slučajevima, sektorska organizacija trebala bi ispuniti uvjete za priznavanje za svaki od dotičnih sektora. |
(56) |
Kako bi se olakšao bolji prijenos tržišnih signala i ojačale poveznice između proizvođačkih cijena i dodane vrijednosti u cijelom lancu opskrbe, poljoprivrednicima bi se, a među ostalim i udruženjima poljoprivrednika, trebalo dopustiti da se s prvim kupcem dogovore o klauzulama o podjeli vrijednosti, uključujući tržišne bonuse i gubitke. Budući da sektorske organizacije mogu imati važnu ulogu u omogućivanju dijaloga između aktera u lancu opskrbe i u promicanju najboljih praksi i transparentnosti tržišta, trebalo bi im omogućiti utvrđivanje standardnih klauzula o podjeli vrijednosti. Međutim, uporaba klauzula o podjeli vrijednosti među poljoprivrednicima, udruženjima poljoprivrednika i njihovim prvim kupcima trebala bi ostati dobrovoljna. |
(57) |
Iskustvo stečeno primjenom članka 188. Uredbe (EU) br. 1308/2013 pokazalo je da je potreba za donošenjem provedbenih akata za upravljanje jednostavnim, matematičkim procesima povezanima s načinom na koji se dodjeljuju kvote opterećujuća i zahtijeva velike resurse, a takvim pristupom ne ostvaruje se nikakva posebna prednost. Komisija zapravo nema diskrecijsko pravo u tom kontekstu s obzirom na to da je povezana formula već utvrđena člankom 7. stavka 2. Uredbe Komisije (EZ) br. 1301/2006 (11). Kako bi se smanjilo s time povezano administrativno opterećenje i racionalizirao proces trebalo bi propisati da rezultate raspodjele carinskih kvota Komisija objavljuje s pomoću odgovarajuće internetske publikacije. Nadalje, trebalo bi uvrstiti posebnu odredbu kojom se predviđa da bi države članice trebale izdavati dozvole tek nakon što Komisija objavi rezultate raspodjele. |
(58) |
Kako bi se osiguralo da se organizacije poljoprivrednika ili organizacije proizvođača ili njihova udruženja djelotvorno koriste člankom 209. Uredbe (EU) br. 1308/2013, trebalo bi uvesti mogućnost da se zatraži mišljenje Komisije o usklađenosti sporazuma, odluka i usklađenih djelovanja organizacija poljoprivrednika ili organizacija proizvođača ili njihovih udruženja s ciljevima utvrđenima u članku 39. UFEU-a. |
(59) |
Kako bi se osiguralo da se odredbe Uredbe (EU) br. 1308/2013, kojima se s pomoću kolektivnih ugovora i odluka omogućava privremena stabilizacija dotičnih sektora tijekom razdobljâ ozbiljne neravnoteže tržišta, mogu provoditi na djelotvoran i pravodoban način, mogućnosti za poduzimanje takvih kolektivnih djelovanja trebalo bi proširiti na poljoprivrednike i udruženja poljoprivrednika. Osim toga, takve privremene mjere više se ne bi trebale odobravati samo u krajnjoj nuždi, već bi trebale nadopunjavati djelovanje Unije u kontekstu javne intervencije, privatnog skladištenja i izvanrednih mjera predviđenih Uredbom (EU) br. 1308/2013. |
(60) |
S obzirom da je primjereno nastaviti pružati pomoć sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda u njegovoj tranziciji do koje je došlo slijedom prestanka sustava kvota i potaknuti ga na djelotvorniju reakciju na oscilacije na tržištu i u cijenama, odredbe Uredbe (EU) br. 1308/2013 kojima se jačaju ugovorni aranžmani u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda više ne bi trebale imati datum završetka. |
(61) |
Poljoprivredna tržišta trebala bi biti transparentna, a informacije o cijenama trebale bi biti dostupne i korisne svim uključenim stranama. |
(62) |
Iskustvo stečeno primjenom Priloga VIII. dijela II. odjeljka A Uredbe (EU) br. 1308/2013 pokazalo je da je potreba za donošenjem provedbenih akata za odobravanje ograničenih povećanja granica pojačavanja za vino, koja su tehničke prirode i nisu sporna, opterećujuća i zahtijeva velike resurse, a takvim pristupom ne ostvaruje se nikakva posebna prednost. Kako bi se smanjilo s time povezano administrativno opterećenje i racionalizirao proces trebalo bi propisati da države članice koje odluče primijeniti to odstupanje o svim takvim odlukama trebaju obavijestiti Komisiju. |
(63) |
Uredbom (EU) br. 652/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (12) predviđa se mogućnost podjele proračunskih obveza na godišnje obroke samo u slučaju odobravanja višegodišnjih programa za iskorjenjivanje, kontrolu i nadziranje bolesti životinja i zoonoza, za programe nadzora u slučaju prisutnosti štetnih organizama i za programe za kontrolu štetnih organizama u najudaljenijim regijama Unije. Radi pojednostavnjenja i kako bi se smanjilo administrativno opterećenje tu bi mogućnost trebalo proširiti na druge mjere predviđene u toj Uredbi. |
(64) |
Kako bi se omogućilo da se izmjene predviđene u ovoj Uredbi primjenjuju od 1. siječnja 2018., ova Uredba trebala bi stupiti na snagu sljedećeg dana od objave u Službenom listu Europske unije. |
(65) |
Uredbe (EU) br. 1305/2013, (EU) br. 1306/2013, (EU) br. 1307/2013, (EU) br. 1308/2013 i (EU) br. 652/2014 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELI SU OVU UREDBU:
Članak 1.
Izmjene Uredbe (EU) br. 1305/2013
Uredba (EU) br. 1305/2013 mijenja se kako slijedi:
1. |
U članku 2. stavku 1. drugi podstavak mijenja se kako slijedi:
|
2. |
U članku 8. stavku 1. točka (h) podtočka ii. zamjenjuje se sljedećim:
|
3. |
Članak 14. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim: „4. Prihvatljivi troškovi u okviru ove mjere su troškovi organizacije i izvršenja prijenosa znanja ili informativnih aktivnosti. Infrastruktura postavljena slijedom pokaznih aktivnosti može se upotrebljavati nakon završetka djelatnosti. U slučaju pokaznih projekata, potporom se ujedno mogu pokriti relevantni troškovi ulaganja. Putni troškovi, troškovi smještaja i dnevnica sudionika, kao i troškovi zamjene poljoprivrednika također su prihvatljivi za potporu. Korisniku se plaćaju svi troškovi utvrđeni u okviru ovog stavka.” |
4. |
Članak 15. mijenja se kako slijedi:
|
5. |
Članak 16. mijenja se kako slijedi:
|
6. |
Članak 17. mijenja se kako slijedi:
|
7. |
Članak 19. mijenja se kako slijedi:
|
8. |
U članku 20. dodaje se sljedeći stavak: „4. Stavci 2. i 3. ne primjenjuju se ako se potpora pruža u obliku financijskih instrumenata.” |
9. |
Članak 23. mijenja se kako slijedi:
|
10. |
Članak 28. mijenja se kako slijedi:
|
11. |
Članak 29. mijenja se kako slijedi:
|
12. |
U članku 30. stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Pri izračunu plaćanja povezanih s potporom iz prvog podstavka države članice oduzimaju iznos potreban da bi isključile dvostruko financiranje praksi iz članka 43. Uredbe (EU) br. 1307/2013. Države članice taj odbitak mogu izračunati kao fiksni prosječni iznos koji se primjenjuje na sve dotične korisnike koji provode dotične podmjere”. |
13. |
Članak 31. mijenja se kako slijedi:
|
14. |
Članak 33. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Plaćanja povezana s dobrobiti životinja u okviru ove mjere dodjeljuju se poljoprivrednicima koji dobrovoljno prihvate obavljanje djelatnosti koje se sastoje od jedne ili više obveza povezanih s dobrobiti životinja i koji su aktivni poljoprivrednici u smislu članka 9. Uredbe (EU) br. 1307/2013, kako je primjenjivo u dotičnoj državi članici.” |
15. |
Članak 36. mijenja se kako slijedi:
|
16. |
U članku 37. stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „1. Potpora navedena u članku 36. stavku 1. točki (a) dodjeljuje se isključivo u slučaju ugovora o osiguranju koji pokrivaju gubitke nastale nepovoljnim klimatskim prilikama, bolešću životinja ili bilja, najezdom nametnika ili okolišnim incidentom ili mjerom donesenom u skladu s Direktivom 2000/29/EZ radi suzbijanja ili sprečavanja bolesti bilja, ili nametnika koji uništavaju više od 20 % prosječne godišnje proizvodnje poljoprivrednika u proteklom trogodišnjem razdoblju ili prosječne trogodišnje proizvodnje u proteklom petogodišnjem razdoblju, ne uzimajući u obzir najveću i najmanju vrijednost. Za izračun godišnje proizvodnje poljoprivrednika mogu se koristiti indeksi. Metodom izračuna mora se omogućiti određivanje stvarnog gubitka pojedinog poljoprivrednika u određenoj godini.” |
17. |
Članak 38. mijenja se kako slijedi:
|
18. |
Članak 39. mijenja se kako slijedi:
|
19. |
Umeće se sljedeći članak: „Članak 39.a Instrument za stabilizaciju prihoda za poljoprivrednike u pojedinačnom sektoru 1. Potpora iz članka 36. stavka 1. točke (d) dodjeljuje se samo u propisno opravdanim slučajevima i ako pad prihoda premašuje prag od najmanje 20 % prosječnog godišnjeg prihoda pojedinog poljoprivrednika u prethodnom trogodišnjem razdoblju ili prosječnog trogodišnjeg prihoda u proteklom petogodišnjem razdoblju, ne uzimajući u obzir najveću i najmanju vrijednost. Za izračun godišnjeg gubitka prihoda poljoprivrednika mogu se koristiti indeksi. Za potrebe članka 36. stavka 1. točke (d) prihod podrazumijeva zbroj prihoda koje poljoprivrednik ostvari na tržištu, uključujući bilo kakav oblik javne potpore, umanjen za iznos ulaznih troškova. Plaćanjima poljoprivrednicima iz uzajamnog fonda nadoknađuje se manje od 70 % izgubljenog prihoda u onoj godini u kojoj proizvođač postaje prihvatljiv za primanje takve pomoći. 2. Članak 39. stavci od 2. do 5. primjenjuju se za potrebe potpore iz članka 36. stavka 1. točke (d).” |
20. |
Članak 45. mijenja se kako slijedi:
|
21. |
Članak 49. mijenja se kako slijedi:
|
22. |
U članku 59. stavak 4. mijenja se kako slijedi:
|
23. |
Članak 60. mijenja se kako slijedi:
|
24. |
U članku 62. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Ako je pomoć dodijeljena na temelju standardnih troškova ili dodatnih troškova i izgubljenog prihoda u skladu s člankom 21. stavkom 1. točkama (a) i (b), u vezi s izgubljenim prihodom i troškovima održavanja, i u skladu s člancima od 28. do 31. i člancima 33. i 34., države članice osiguravaju da su relevantni izračuni adekvatni i točni te utvrđeni unaprijed na temelju pravedne i uravnotežene metode izračuna koja se može provjeriti. U tu svrhu, tijelo koje je funkcionalno neovisno od tijela odgovornih za provedbu programa te posjeduje odgovarajuće stručno znanje, provodi izračune ili potvrđuje prikladnost i točnost izračuna. U program ruralnog razvoja uključuje se izjava kojom se potvrđuje adekvatnost i točnost izračuna.” |
25. |
U članku 66. stavku 1. točka (b) briše se. |
26. |
U članku 74. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:
|
27. |
Prilog II. mijenja se u skladu s Prilogom I. ovoj Uredbi. |
Članak 2.
Izmjene Uredbe (EU) br. 1306/2013
Uredba (EU) br. 1306/2013 mijenja se kako slijedi:
1. |
Članak 26. mijenja se kako slijedi:
|
2. |
U članku 38. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. U slučaju sudskog postupka ili upravne žalbe sa suspenzivnim učinkom, rok za automatski opoziv izdvojenih sredstava iz stavka 1. ili stavka 2. prekida se u pogledu iznosa za dotične operacije tijekom trajanja tog postupka ili te upravne žalbe ako Komisija primi obrazloženu obavijest države članice do 31. siječnja godine N + 4.” |
3. |
U članku 43. stavku 1. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:
|
4. |
U članku 54. stavku 3. točki (a) podtočka ii. zamjenjuje se sljedećim:
|
5. |
U članku 63. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak: „Ako se neusklađenost odnosi na nacionalna pravila o javnoj nabavi ili pravila Unije o javnoj nabavi, dio pomoći koji ne treba isplatiti ili treba povući utvrđuje se na temelju ozbiljnosti neusklađenosti i u skladu s načelom proporcionalnosti. To utječe na zakonitost i regularnost transakcije samo do visine dijela pomoći koji ne treba isplatiti ili treba povući.” |
6. |
U članku 72. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Odstupajući od stavka 1. točke (a) ovog članka države članice mogu odlučiti da:
|
7. |
Članak 75. stavak 1. treći i četvrti podstavak zamjenjuju se sljedećim: „Neovisno o prvom i drugom podstavku ovog stavka, države članice mogu:
U pogledu potpore odobrene u okviru ruralnog razvoja, kako je navedeno u članku 67. stavku 2., prvi i drugi podstavak ovog stavka primjenjuju se na zahtjeve za potporu ili zahtjeve za plaćanje podnesene od godine podnošenja zahtjeva 2019.” |
Članak 3.
Izmjene Uredbe (EU) br. 1307/2013
Uredba (EU) br. 1307/2013 mijenja se kako slijedi:
1. |
Članak 4. mijenja se kako slijedi:
|
2. |
U članku 6. stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak: „Ako država članica koristi mogućnost predviđenu u članku 36. stavku 4. drugom podstavku, nacionalna gornja granica utvrđena u Prilogu II. za tu državu članicu za odgovarajuću godinu može se premašiti za iznos izračunan u skladu tim podstavkom.” |
3. |
Članak 9. mijenja se kako slijedi.:
|
4. |
Članak 11. stavak 6. zamjenjuje se sljedećim: „6. Države članice mogu jednom godišnje preispitati svoje odluke o smanjenju plaćanjâ u skladu s ovim člankom pod uvjetom da takvo preispitivanje ne dovede do smanjenja iznosa raspoloživih za ruralni razvoj. Države članice obavješćuju Komisiju o odlukama donesenima u skladu s ovim člankom i o svakom procijenjenom rezultatu smanjenjâ za godine do 2019., i to do 1. kolovoza godine koja prethodi primjeni takvih oduka, pri čemu je krajnji rok za takvu obavijest 1. kolovoza 2018.” |
5. |
Članak 14. mijenja se kako slijedi:
|
6. |
U članku 31. stavku 1. točka (g) zamjenjuje se sljedećim:
|
7. |
U članku 36. stavku 4. dodaju se sljedeći podstavci: „Za svaku državu članicu, iznos izračunan u skladu s prvim podstavkom ovog stavka može se uvećati za najviše 3 % relevantne godišnje nacionalne gornje granice određene u Prilogu II., nakon što se oduzme iznos nastao primjenom članka 47. stavka 1. za relevantnu godinu. Ako neka država članica primijeni takvo povećanje, Komisija uzima u obzir to povećanje prilikom određivanja godišnje nacionalne gornje granice za program jedinstvenih plaćanja po površini na temelju prvog podstavka ovog stavka. U tu svrhu države članice obavješćuju Komisiju do 31. siječnja 2018. o godišnjim postotcima za koje treba povećati iznos izračunan u skladu sa stavkom 1. ovog članka u svakoj kalendarskoj godini od 2018. Države članice jednom godišnje mogu preispitati svoju odluku iz drugog podstavka ovog stavka i dužne su obavijestiti Komisiju o svakoj odluci utemeljenoj na takvom preispitivanju do 1. kolovoza godine koja prethodi njezinoj primjeni.” |
8. |
Članak 44. mijenja se kako slijedi:
|
9. |
Članak 46. mijenja se kako slijedi:
|
10. |
Članak 50. mijenja se kako slijedi:
|
11. |
Članak 52. mijenja se kako slijedi:
|
12. |
U članku 53. stavak 6. zamjenjuje se sljedećim: „6. Države članice svoju odluku donesenu u skladu s ovim poglavljem mogu preispitati do 1. kolovoza svake godine te odlučiti, s učinkom od godine koja slijedi nakon te godine:
Države članice obavješćuju Komisiju o svakoj takvoj odluci do datuma iz prvog podstavka.” |
13. |
Članak 70. mijenja se kako slijedi:
|
14. |
Prilog X. mijenja se u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi. |
Članak 4.
Izmjene Uredbe (EU) br. 1308/2013
Uredba (EU) br. 1308/2013 mijenja se kako slijedi:
1. |
Članak 33. mijenja se kako slijedi:
|
2. |
U članku 34. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim: „4. Ograničenje od 50 % predviđeno u stavku 1. povećava se na 100 % u sljedećim slučajevima:
|
3. |
Članak 35. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 35. Nacionalna financijska pomoć 1. U regijama država članica u kojima je stupanj organizacije proizvođača u sektoru voća i povrća znatno ispod prosjeka Unije, države članice mogu organizacijama proizvođača dodijeliti nacionalnu financijsku pomoć u visini od najviše 80 % financijskih doprinosa iz članka 32. stavka 1. točke (a) te do 10 % vrijednosti proizvodnje koja je stavljena na tržište bilo koje takve organizacije proizvođača. Ta je pomoć dodatak operativnom fondu. 2. Za stupanj organizacije proizvođača u regiji države članice smatra se da je znatno ispod prosjeka Unije ako je prosječan stupanj organizacije bio niži od 20 % tijekom tri uzastopne godine koje prethode provedbi operativnog programa. Stupanj organizacije izračunava se kao vrijednost proizvodnje voća i povrća, koja je ostvarena u dotičnoj regiji i koju su na tržište stavili organizacije proizvođača, udruženja organizacija proizvođača i skupine proizvođača priznati u skladu s člankom 125.e Uredbe (EZ) br. 1234/2007 ili člankom 27. Uredbe (EU) br. 1305/2013, podijeljena s ukupnom vrijednošću proizvodnje voća i povrća koja je ostvarena u toj regiji. 3. Države članice koje dodijele nacionalnu financijsku pomoć u skladu sa stavkom 1. obavješćuju Komisiju o regijama koje ispunjavaju kriterije iz stavka 2. te o nacionalnoj financijskoj pomoći dodijeljenoj organizacijama proizvođača u tim regijama.” |
4. |
U članku 37. točki (d) podtočka ii. zamjenjuje se sljedećim:
|
5. |
U članku 38. prvom podstavku točka (i) zamjenjuje se sljedećim:
|
6. |
U članku 62. dodaje se sljedeći stavak: „5. Države članice mogu primijeniti ovo poglavlje na vinogradarske površine pogodne za proizvodnju jakih alkoholnih pića na bazi vina s oznakom zemljopisnog podrijetla kako je registrirana u skladu s Prilogom III. Uredbi (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (*1). Za potrebe ovoga poglavlja tim površinama mogu se smatrati površine na kojima je moguće proizvoditi vino sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla. |
7. |
Članak 64. mijenja se kako slijedi:
|
8. |
Članak148. mijenja se kako slijedi:
|
9. |
U članku 149. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Organizacija proizvođača iz sektora mlijeka i mliječnih proizvoda koja je priznata na temelju članka 161. stavka 1. može u ime svojih članova poljoprivrednika u odnosu na njihovu cjelokupnu zajedničku proizvodnju ili njezin dio, u pregovorima dogovoriti ugovore za isporuku sirovog mlijeka od strane poljoprivrednika prerađivaču sirovog mlijeka ili otkupljivaču u smislu članka 148. stavka 1. trećeg podstavka.” |
10. |
Članak 152. mijenja se kako slijedi:
|
11. |
Članak 154. mijenja se kako slijedi:
|
12. |
Članak 157. mijenja se kako slijedi:
|
13. |
Izmjena navedena u ovoj točki ne odnosi na verziju na hrvatskom jeziku. |
14. |
Članak 161. mijenja se kako slijedi:
|
15. |
Članak 168. mijenja se kako slijedi:
|
16. |
Članci 169., 170. i 171. brišu se. |
17. |
Umeće se sljedeći odjeljak:
Članak 172.a Podjela vrijednosti Ne dovodeći u pitanje bilo koju posebnu klauzulu o podjeli vrijednosti u sektoru šećera, poljoprivrednici, uključujući udruženja poljoprivrednika, i prvi kupac mogu se dogovoriti o klauzulama o podjeli vrijednosti, uključujući tržišne bonuse i gubitke, kojima se određuje na koji način među njima treba raspodijeliti eventualni razvoj relevantnih tržišnih cijena dotičnih proizvoda ili drugih tržišta roba.” |
18. |
Članak 184., stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Komisija putem delegiranih akata na temelju članka 186. ove Uredbe i provedbenih akata na temelju članka 187. ove Uredbe otvara carinske kvote i/ili upravlja carinskim kvotama za uvoz poljoprivrednih proizvoda radi stavljanja tih poljoprivrednih proizvoda u slobodni promet u Uniji ili dijelu Unije, ili carinskim kvotama za uvoz poljoprivrednih proizvoda Unije u treće zemlje, kojima treba djelomično ili u potpunosti upravljati Unija, koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma sklopljenih u skladu s UFEU-om ili bilo kojeg drugog akta donesenog u skladu s člankom 43. stavkom 2. ili člankom 207. UFEU-a.” |
19. |
Članak 188. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 188. Proces dodjele carinskih kvota 1. Komisija odgovarajućom publikacijom na internetu objavljuje rezultate dodjele carinskih kvota za prijavljene zahtjeve uzimajući u obzir raspoložive carinske kvote i prijavljene zahtjeve. 2. U publikaciji iz stavka 1. upućuje se, ako je to primjenjivo, i na potrebu za odbacivanjem zahtjevâ u postupku, suspenzijom podnošenja zahtjevâ ili dodjelom neupotrebljenih količina. 3. Države članice izdaju uvozne dozvole i izvozne dozvole za zatražene količine u okviru uvoznih carinskih kvota i izvoznih carinskih kvota podložno odgovarajućim koeficijentima dodjele, i nakon što ih je Komisija objavila u skladu sa stavkom 1.” |
20. |
Članak 209. mijenja se kako slijedi:
|
21. |
Članak 222. mijenja se kako slijedi:
|
22. |
U članku 232. stavak 2. briše se. |
23. |
Prilozi VII. i VIII. mijenjaju se u skladu s Prilogom III. ovoj Uredbi. |
Članak 5.
Izmjene Uredbe (EU) br. 652/2014
Uredba (EU) br. 652/2014 mijenja se kako slijedi:
1. |
U članku 4. dodaje se sljedeći stavak: „4. U slučaju odobravanja višegodišnjih djelovanja, proračunske obveze mogu se podijeliti na godišnje obroke. Ako su proračunske obveze tako podijeljene, Komisija dodjeljuje godišnje obroke pri čemu uzima u obzir napredak djelovanja, procijenjene potrebe i raspoloživi proračun.” |
2. |
U članku 13. stavak 5. briše se. |
3. |
U članku 22. stavak 5. briše se. |
4. |
U članku 27. stavak 5. briše se. |
Članak 6.
Stupanje na snagu i primjena
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 1. siječnja 2018.
Međutim:
(a) |
članak 3. točka 11. podtočke (a) i (b) primjenjuju se od 1. siječnja 2015.; |
(b) |
članak 1. točka 23. podtočka (b) primjenjuje se od 1. siječnja 2016. i |
(c) |
članak 4. točka 3. primjenjuje se od 1. siječnja 2019. |
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Strasbourgu 13. prosinca 2017.
Za Europski parlament
Predsjednik
A. TAJANI
Za Vijeće
Predsjednik
M. MAASIKAS
(1) SL C 91, 23.3.2017., str. 1.
(2) SL C 75, 10.3.2017., str. 63.
(3) SL C 306, 15.9.2017., str. 64.
(4) Stajalište Europskog parlamenta od 12. prosinca 2017. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 12. prosinca 2017.
(5) Uredba (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 (SL L 347, 20.12.2013., str. 487.).
(6) Uredba (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) 485/2008 (SL L 347, 20.12.2013., str. 549.).
(7) Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).
(8) Uredba (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 (SL L 347, 20.12.2013., str. 608.).
(9) Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/1089 оd 6. srpnja 2015. o utvrđivanju gornjih granica proračuna za 2015. primjenjivih na određene programe izravne potpore predviđene Uredbom (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća i o utvrđivanju udjela za posebnu rezervu za razminirano područje za Hrvatsku (SL L 176, 7.7.2015., str. 29.).
(10) Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 671.).
(11) Uredba Komisije (EZ) br. 1301/2006 od 31. kolovoza 2006. o utvrđivanju zajedničkih pravila za upravljanje uvoznim carinskim kvotama za poljoprivredne proizvode kojima upravlja sustav uvoznih dozvola (SL L 238, 1.9.2006., str. 13.).
(12) Uredba (EU) br. 652/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o utvrđivanju odredaba za upravljanje rashodima koji se odnose na prehrambeni lanac, zdravlje i dobrobit životinja te na biljno zdravstvo i biljni reprodukcijski materijal, o izmjeni direktiva Vijeća 98/56/EZ, 2000/29/EZ i 2008/90/EZ, uredbi (EZ) br. 178/2002, (EZ) br. 882/2004 i (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća, Direktive 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage odluka Vijeća 66/399/EEZ, 76/894/EEZ i 2009/470/EZ (SL L 189, 27.6.2014., str. 1.).
(*1) Uredba (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o definiranju, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1576/89 (SL L 39, 13.2.2008., str. 16.).”;
PRILOG I.
Prilog II. Uredbi (EU) br. 1305/2013 mijenja se kako slijedi:
1. |
U retku koji se odnosi na članak 17. stavak 3., Predmet: Ulaganje u fizičku imovinu, Maksimalan iznos u EUR ili stopa:40 %, četvrti stupac, uvodni dio i prva alineja zamjenjuju se sljedećim: „iznosa prihvatljivih ulaganja u ostalim regijama Navedene stope moguće je povećati za dodatnih 20 postotnih bodova pod uvjetom da maksimalna kombinirana potpora ne prelazi 90 %, u slučaju:
|
2. |
U retku koji se odnosi na članak 17. stavak 3., Predmet:Ulaganje u fizičku imovinu, Prerada i plasman na tržište proizvoda navedenih u Prilogu I. TFEU-u, Maksimalan iznos u EUR ili stopa: 40 %, četvrti stupac zamjenjuje se sljedećim: „iznosa prihvatljivih ulaganja u ostalim regijama Prethodno navedene stope moguće je povećati za dodatnih 20 postotnih bodova pod uvjetom da maksimalna kombinirana potpora ne prelazi 90 %, za djelatnosti podržane u okviru programa EPI, za zajednička ulaganja i integrirane projekte ili djelatnosti povezane sa spajanjem organizacija proizvođača”. |
3. |
Retci koji se odnose na članak 37. stavak 5., članak 38. stavak 5. i članak 39. stavak 5. zamjenjuju se sljedećim:
|
PRILOG II.
U Prilogu X. Uredbi (EU) br. 1307/2013, tablica „Faktori prenamjene i ponderiranja iz članka 46. stavka 3.” mijenja se kako slijedi:
1. |
Redak „Površine s kulturama kratkih ophodnji” zamjenjuje se sljedećim:
|
2. |
Redak „Površine s usjevima koji vežu dušik” zamjenjuje se sljedećim:
|
3. |
Dodaju se sljedeći retci:
|
PRILOG III
Prilozi VII. i VIII. Uredbi (EU) br. 1308/2013 mijenjaju se kako slijedi:
1. |
U Prilogu VII. dijelu II., točka 1. podtočka (c) druga alineja zamjenjuje se sljedećim:
|
2. |
U Prilogu VIII. dijelu I. odjeljku A točka 3. zamjenjuje se sljedećim:
|
Izjave Komisije
O članku 1. – Ruralni razvoj
— Produljenje trajanja programa ruralnog razvoja
Rashodi koji se odnose na programe ruralnog razvoja za razdoblje 2014.–2020. odobrene u skladu s člankom 10. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1305/2013 i dalje će biti prihvatljivi za doprinos iz EPFRR-a ako se korisnicima isplati najkasnije do 31. prosinca 2023. Komisija će razmotriti nastavak potpore za ruralni razvoj nakon 2020. u kontekstu svojeg prijedloga za sljedeći VFO.
— Upravljanje rizicima
Komisija potvrđuje da namjerava revidirati funkcioniranje i učinkovitost instrumenata za upravljanje rizicima koji su trenutačno obuhvaćeni Uredbom (EU) br. 1305/2013 u kontekstu svojeg prijedloga za modernizaciju i pojednostavnjenje zajedničke poljoprivredne politike.
— Sankcije za Leader
Komisija potvrđuje da namjerava revidirati učinkovitost i proporcionalnost sankcija za Leader obuhvaćenih Provedbenom uredbom Komisije (EU) 809/2014.
O članku 2. – Horizontalna uredba
— Krizna pričuva
Komisija potvrđuje da će se funkcioniranje pričuve za krize u poljoprivrednom sektoru i povrat odobrenih sredstava povezanih s financijskom disciplinom kako je predviđeno u članku 25. i članku 26. stavku 5. Uredbe (EU) br. 1306/2013 revidirati u kontekstu priprema za sljedeći VFO kako bi se omogućila učinkovita i pravodobna intervencija u trenucima tržišne krize.
— Jedinstvena revizija
Komisija potvrđuje pristup jedinstvene revizije kako je potvrđeno u njezinu prijedlogu članka 123. nove Financijske uredbe. Komisija isto tako potvrđuje da postojeći pravni okvir za upravljanje i kontrolu poljoprivrednih rashoda uspostavljen Uredbom (EU) br. 1306/2013 već omogućuje takav pristup i da je primijenjen u strategiji revizije za razdoblje 2014. – 2020. Konkretno, ako se mišljenje tijela za ovjeravanje dano u skladu s člankom 9. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1306/2013 smatra pouzdanim, Komisija to mišljenje uzima u obzir pri ocjenjivanju potrebe za revizijom u predmetnoj agenciji za plaćanja.
O članku 3. – Izravna plaćanja
— Plan za proteinske kulture
Komisija potvrđuje da namjerava revidirati ponudu i potražnju za proteinske kulture u EU-u i razmotriti mogućnost razvoja „Europske strategije za proteinske kulture” u cilju daljnjeg poticanja proizvodnje proteinskih biljaka u EU-u na ekonomičan i ekološki način.
O članku 4. – Zajednička organizacija tržišta (ZOT)
— Dobrovoljni programi za smanjenje proizvodnje
Komisija potvrđuje da Uredba (EU) 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda već sadržava, u člancima 219. i 221., potrebnu pravnu osnovu koja omogućuje, ovisno o dostupnosti proračunskih sredstava, rješavanje tržišnih poremećaja i drugih specifičnih problema, među ostalim i na regionalnoj razini, s mogućnošću dodjele izravne financijske pomoći poljoprivrednicima. Osim toga, prijedlog Komisije da se Uredba (EU) br. 1305/2013 o potpori ruralnom razvoju dopuni sektorskim instrumentom za stabilizaciju dohotka omogućit će državama članicama da u svoje programe ruralnog razvoja uključe mogućnost da se poljoprivrednicima u određenim sektorima osigura nadoknada u slučaju znatnog smanjenja dohotka.
Nadalje, Komisija potvrđuje da je člankom 219. omogućeno da se u slučaju tržišnih poremećaja ili opasnosti od pojave istih uvedu programi kojima se potpora Unije dodjeljuje proizvođačima koji dobrovoljno smanje svoju proizvodnju, uključujući potrebne pojedinosti provedbe takvih programa (primjer: Delegirana uredba Komisije (EU) 2016/1612, SL L 242 od 9.9.2016., str. 4.).
— Priznavanje transnacionalnih međustrukovnih organizacija
Komisija podsjeća da su pravila o proizvođačkim organizacijama transnacionalnih proizvođačkih organizacija za priznavanje, transnacionalnih udruženja proizvođačkih organizacija ili transnacionalnih međustrukovnih organizacija, uključujući potrebnu administrativnu suradnju predmetnih država članica, trenutačno utvrđena Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2016/232. Provedba i prikladnost tih pravila revidirat će se u kontekstu postupka modernizacije i pojednostavnjenja ZPP-a koji je u tijeku.
— Nepoštene trgovačke prakse
Komisija potvrđuje da je pokrenula inicijativu za lanac opskrbe hranom koja je sada u različitim fazama zadanima smjernicama za bolju regulativu. Donijet će odluku o mogućem zakonodavnom prijedlogu nakon okončanja tog postupka, ako je moguće u prvoj polovini 2018.
— Suradnja proizvođača
Komisija prima na znanje sporazum Parlamenta i Vijeća o izmjenama članaka 152., 209., 222. i 232. Komisija napominje da su izmjene koje su dogovorili Parlament i Vijeće sadržajne naravi i uključene bez procjene učinka kako je propisano točkom 15. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva. To dovodi do nepoželjne količine pravne i proceduralne nesigurnosti čiji učinak i posljedice nisu poznati.
Budući da izmjene Komisijinog izvornog prijedloga sve zajedno dovode do znatne promjene zakonodavnog okvira, Komisija sa zabrinutošću napominje da bi određene nove odredbe u korist proizvođačkih organizacija mogle ugroziti održivost i dobrobit malih poljoprivrednika i interes potrošača.. Komisija potvrđuje svoju obvezu održavanja učinkovitog tržišnog natjecanja u sektoru poljoprivrede i potpunog ostvarivanja ciljeva ZPP-a utvrđenih u članku 39. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. U tom kontekstu Komisija napominje da je izmjenama koje su dogovorili suzakonodavci predviđena tek vrlo ograničena uloga Komisije i nacionalnih tijela nadležnih za tržišno natjecanje u očuvanju učinkovitog tržišnog natjecanja.
Sveukupna suglasnost Komisije s prijedlogom „skupne” uredbe, uključujući izmjene koje su dogovorili Parlament i Vijeće, ne dovodi u pitanje bilo kakve buduće prijedloge koje bi Komisija mogla dati u tim područjima u kontekstu reforme zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje nakon 2020. ni druge inicijative koje su namijenjene rješavanju određenih pitanja navedenih u tekstu koji su sada dogovorili Europski parlament i Vijeće.
Komisija žali zbog toga što suzakonodavci nisu na zadovoljavajući način riješili pitanje vrlo ograničene uloge Komisije i nacionalnih tijela nadležnih za tržišno natjecanje u očuvanju učinkovitog tržišnog natjecanja te izražava zabrinutost zbog mogućih posljedica te ograničenosti na poljoprivrednike i potrošače. Komisija napominje da se pravni tekst mora tumačiti u skladu s Ugovorom, osobito u pogledu mogućnosti da Komisija i nacionalna tijela nadležna za tržišno natjecanje interveniraju ako proizvođačka organizacija koja pokriva veliki dio tržišta želi ograničiti slobodu djelovanja svojih članova. Komisija žali što ta mogućnost nije jasno zajamčena u pravnom tekstu.