28.7.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 198/1

(1)

Unija je predana izgradnji energetske unije s naprednom klimatskom politikom. Energetska učinkovitost ključan je element okvira klimatske i energetske politike Unije do 2030. te je najvažniji čimbenik za smanjenje potražnje za energijom.

(2)

Označivanjem energetske učinkovitosti kupcima se omogućuje da donose utemeljene odluke na temelju potrošnje energije proizvoda povezanih s energijom („proizvodi”). Informacijama o učinkovitim i održivim proizvodima povezanima s energijom znatno se doprinosi uštedi energije i smanjenju računa za potrošnju energije te se istodobno promiču inovacije i ulaganja u proizvodnju energetski učinkovitijih proizvoda. Poboljšanje učinkovitosti proizvoda povezanih s energijom putem utemeljene odluke kupaca te usklađivanje povezanih zahtjeva na razini Unije koriste i proizvođačima, industriji i općenito gospodarstvu Unije.

(3)

Komisija je preispitala učinkovitost Direktive 2010/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća (3) i utvrdila potrebu za ažuriranjem okvira za označivanje energetske učinkovitosti kako bi se poboljšala njegova učinkovitost.

(4)

Primjereno je zamijeniti Direktivu 2010/30/EU Uredbom koja u osnovi zadržava isto područje primjene, ali u kojoj se mijenjaju i poboljšavaju neke od odredaba kako bi se njihov sadržaj pojasnio i ažurirao, uzimajući u obzir tehnološki napredak u području energetske učinkovitosti proizvoda postignut posljednjih godina. Budući da je potrošnja energije prijevoznih sredstava za osobe ili robu izravno i neizravno uređena drugim zakonodavstvom i politikama Unije, primjereno je da ona ostanu izuzeta iz područja primjene ove Uredbe, što uključuje prijevozna sredstva s motorom koji stoji na istom mjestu tijekom rada, poput dizala, pokretnih stepenica i transportnih traka.

(5)

Primjereno je pojasniti da bi svi proizvodi stavljeni na tržište Unije prvi put, uključujući rabljene uvezene proizvode, trebali biti obuhvaćeni područjem primjene Uredbe. Međutim, proizvodi koji se stavljaju na tržište Unije drugi put ili ponovno ne bi trebali biti obuhvaćeni.

(6)

Uredba je odgovarajući pravni instrument jer se njome nameću jasna i detaljna pravila kojima se državama članicama onemogućuje različito prenošenje te se time osigurava viši stupanj usklađenosti u cijeloj Uniji. Usklađenim regulatornim okvirom na razini Unije umjesto na razini države članice smanjuju se troškovi proizvođača, osiguravaju jednaki tržišni uvjeti za sve i osigurava slobodno kretanje robe na unutarnjem tržištu.

(7)

Smanjivanje potražnje za energijom prepoznato je kao ključna aktivnost u europskoj strategiji energetske sigurnosti utvrđenoj u Komunikaciji Komisije od 28. svibnja 2014. Okvirnom strategijom za energetsku uniju utvrđenom u Komunikaciji Komisije od 25. veljače 2015. dodatno su naglašeni načelo energetske učinkovitosti na prvom mjestu i potreba da se u potpunosti provede postojeće zakonodavstvo Unije u području energetike. Planom Okvirne strategije za energetsku uniju utvrđenim u toj komunikaciji, predviđeno je preispitivanje okvira za energetsku učinkovitost proizvoda u 2015. Ovom se Uredbom poboljšava zakonodavni i izvršni okvir za označivanje energetske učinkovitosti.

(8)

Poboljšanje učinkovitosti proizvoda povezanih s energijom putem utemeljene odluke kupaca od koristi je za gospodarstvo Unije, njime se smanjuje potražnja za energijom i štedi novac kupaca na računima za potrošnju energije, doprinosi inovacijama i ulaganju u energetsku učinkovitost te omogućuje industrijama koje razvijaju i proizvode energetski najučinkovitije proizvode da ostvare konkurentsku prednost. Poboljšanjem se doprinosi i postizanju ciljeva energetske učinkovitosti Unije do 2020. i 2030., kao i ciljevima Unije u pogledu okoliša i klimatskih promjena Nadalje, poboljšanjem se želi postići pozitivan učinak na okolišnu učinkovitost proizvoda povezanoga s energijom i njegovih dijelova, uključujući uporabu resursa koji nisu energija.

(9)

Ovom se Uredbom doprinosi razvoju energetski pametnih proizvoda, njihovu priznavanju od strane kupaca i trgovanju takvim proizvodima koji se mogu aktivirati tako da djeluju zajedno s drugim uređajima i sustavima, među ostalim sa samom energetskom mrežom, kako bi se poboljšala energetska učinkovitost ili ubrzalo uvođenje obnovljivih energija, smanjila potrošnja energije i ojačala inovativnost industrije Unije.

(10)

Pružanjem točnih, relevantnih i usporedivih informacija o specifičnoj potrošnji energije proizvoda povezanih s energijom, kupcima se olakšava odabir proizvoda koji tijekom uporabe troše manje energije i drugih bitnih resursa. Standardizirana obvezna oznaka za proizvode povezane s energijom učinkovito je sredstvo kojim se potencijalnim kupcima pružaju usporedive informacije o energetskoj učinkovitosti proizvoda povezanih s energijom. Uz oznaku bi trebao biti priložen informacijski list proizvoda. Oznaka bi trebala biti lako prepoznatljiva, jednostavna i sažeta. U tu bi svrhu na oznakama trebalo zadržati postojeći raspon boja od tamnozelene do crvene kao osnovu za informiranje korisnika o energetskoj učinkovitosti proizvoda. Kako bi oznaka bila od stvarne koristi kupcima koji traže uštedu energije i troškova, stupnjevi raspona oznaka trebali bi odgovarati važnosti uštede energije i troškova za kupce. Za većinu skupina proizvoda na oznaci bi, prema potrebi, uz raspon oznaka trebalo navesti i apsolutnu potrošnju energije kako bi se kupcima omogućilo predviđanje izravnog učinka njihovih odluka na račune za potrošnju energije. Međutim, nemoguće je pružiti istu informaciju za proizvode povezane s energijom koji sami ne troše energiju.

(11)

Pokazalo se da je za kupce troškovno učinkovito razvrstavanje s pomoću slova od A do G. Njegovom ujednačenom primjenom za sve skupine proizvoda namjerava se povećati transparentnost i razumijevanje kod kupaca. U slučajevima kad se zbog mjera za ekološki dizajn na temelju Direktive 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4) proizvodi više ne mogu razvrstati u razred „E”, „F” ili „G”, ti bi razredi ipak trebali biti prikazani na oznaci u sivoj boji. U iznimnim i valjano utemeljenim slučajevima, kao što je nedovoljno ostvarivanje uštede kroz cijeli spektar od sedam razreda, oznaka bi trebala moći sadržavati manje razreda od uobičajenog raspona od A do G. U tim bi slučajevima raspon boja od tamnozelene do crvene trebalo zadržati na oznakama za preostale razrede i trebao bi se primjenjivati samo na nove proizvode koji se stavljaju na tržište ili puštaju u rad.

(12)

Ako dobavljač stavlja proizvod na tržište, uz svaku jedinicu proizvoda trebala bi biti priložena oznaka u papirnatom obliku koja je u skladu sa zahtjevima relevantnoga delegiranog akta. U relevantnom delegiranom aktu trebao bi se navesti najučinkovitiji način izlaganja oznaka, uzimajući u obzir posljedice za kupce, dobavljače i trgovce te bi se moglo predvidjeti da je oznaka otisnuta na pakiranju proizvoda. Trgovac bi oznaku dostavljenu zajedno s jedinicom proizvoda trebao izložiti na mjestu koje se zahtijeva relevantnim delegiranim aktom. Izložena oznaka trebala bi biti jasno vidljiva i prepoznatljiva kao oznaka koja pripada dotičnom proizvodu, bez potrebe da kupac čita naziv robne marke i broja modela na oznaci, te bi trebala privlačiti pozornost kupca koji promatra izloženi proizvod.

(13)

Dostignućima u digitalnoj tehnologiji mogla bi se omogućiti uporaba elektroničkih oznaka kao nadopune otisnutoj oznaci energetske učinkovitosti, a da se ne utječe na obvezu dobavljača da zajedno sa svakom jedinicom proizvoda dostavi i otisnutu oznaku. Trgovci bi trebali moći preuzeti informacijski list proizvoda iz baze podataka o proizvodima.

(14)

Ako nije moguće izložiti oznaku energetske učinkovitosti, primjerice kod određenih oblika prodaje na daljinu, oglasa i tehničkih promidžbenih materija, potencijalnim kupcima trebali bi se navesti barem energetski razred proizvoda i raspon razreda energetske učinkovitosti dostupnih na oznaci.

(15)

Proizvođači na oznake energetske učinkovitosti odgovaraju razvojem i stavljanjem na tržište sve učinkovitijih proizvoda. Istodobno, oni nastoje obustaviti proizvodnju manje učinkovitih proizvoda, na što ih potiče zakonodavstvo Unije u području ekološkog dizajna. Zbog tog se tehnološkog razvoja većina modela proizvoda nalazi u najvišim razredima oznaka energetske učinkovitosti. Kako bi se kupcima omogućilo da primjereno usporede proizvode, potrebno je uvesti dodatne načine razlikovanja proizvoda, zbog čega nastaje potreba za promjenom vrijednosti oznaka. Ovom bi se Uredbom stoga trebali utvrditi detaljni načini promjene vrijednosti kako bi se što je više moguće povećala pravna sigurnost za dobavljače i trgovce.

(16)

Za nekoliko oznaka uspostavljenih delegiranim aktima donesenima na temelju Direktive 2010/30/EU proizvodi su dostupni samo ili većinom u najvišim razredima. Time se smanjuje učinkovitost oznaka. Razredi na postojećim oznakama, ovisno o skupini proizvoda, imaju različite raspone, pri čemu najviši razred može biti bilo koji razred od A do A+++. Kao rezultat toga, kad kupci uspoređuju oznake za različite skupine proizvoda, moglo bi ih se navesti da povjeruju da za određenu oznaku postoje bolji energetski razredi od onih koji su prikazani. Kako bi se izbjegla takva moguća zabuna, primjereno je kao prvi korak provesti početnu promjenu vrijednosti postojećih oznaka, kako bi se osigurao ujednačen raspon od A do G za tri kategorije proizvoda na temelju ove Uredbe.

(17)

Označivanje energetske učinkovitosti proizvoda za zagrijavanje prostora i vode uvedeno je tek nedavno i tehnološki napredak u tim skupinama proizvoda relativno je spor. Trenutačnim sustavom označivanja jasno se razlikuju tehnologije koje upotrebljavaju konvencionalna fosilna goriva te u najboljem slučaju pripadaju razredu A od tehnologija koje upotrebljavaju obnovljivu energiju, koje su često znatno skuplje, a za koje su rezervirani razredi A+, A++ i A+++. Već je moguće postići znatnu uštedu energije uporabom najučinkovitijih tehnologija koje upotrebljavaju fosilna goriva, zbog čega bi bilo primjereno i dalje ih promicati kao razred A. Kako će se tržište proizvoda za grijanje prostora i vode sporo okretati prema obnovljivim tehnologijama, primjereno je oznakama za te proizvode kasnije promijeniti vrijednost.

(18)

Nakon početne promjene vrijednosti, učestalost daljnjih promjena vrijednosti trebala bi biti određena upućivanjem na postotak prodanih proizvoda razvrstanih u najviše razrede. Daljnja promjena vrijednosti u obzir bi trebala uzeti brzinu tehnološkog napretka i potrebu da se izbjegne prekomjerno opterećenje dobavljača i trgovaca, posebice malih poduzeća. Stoga bi poželjno bilo da učestalost promjena vrijednosti bude otprilike svakih 10 godina. Oznaka s novom promijenjenom vrijednošću trebala bi ostavljati najviši razred prazan kako bi se potaknuo tehnološki napredak, omogućila regulatorna stabilnost, ograničila učestalost promjene vrijednosti te omogućili razvoj i prepoznavanje sve učinkovitijih proizvoda. U iznimnim slučajevima, kad se očekuje da će se tehnologija brže razvijati, niti jedan proizvod ne bi trebao biti razvrstan u dva najviša razreda u trenutku uvođenja oznake s novom promijenjenom vrijednošću.

(19)

Prije promjene vrijednosti Komisija bi trebala provesti odgovarajuću pripremnu studiju.

(20)

Kad se promijeni vrijednost oznake za neku skupinu proizvoda, zabune kupaca trebalo bi izbjeći zamjenom oznaka na dotičnim proizvodima izloženim u trgovinama u kratkom vremenskom roku i organiziranjem prikladnih kampanja za informiranje potrošača u kojima se jasno navodi da je uvedena nova verzija oznake.

(21)

U slučaju oznaka s promijenjenom vrijednošću dobavljači bi tijekom određenog razdoblja trgovcima trebali dostavljati i postojeće oznake i oznake s promijenjenom vrijednošću. Zamjena postojećih oznaka na izloženim proizvodima, među ostalim na internetu, oznakama s promijenjenom vrijednošću trebala bi se izvršiti što je brže moguće nakon datuma zamjene navedenog u delegiranom aktu o oznakama s promijenjenom vrijednošću. Trgovci ne bi smjeli izlagati oznake s promijenjenom vrijednošću prije datuma zamjene.

(22)

Potrebno je osigurati jasnu i razmjernu raspodjelu obveza koje odgovaraju ulozi svakog subjekta u opskrbnom i distribucijskom procesu. Gospodarski subjekti trebali bi biti odgovorni za usklađenost u vezi sa svojom ulogom u opskrbnom lancu te bi trebali osigurati da na tržište stavljaju samo one proizvode koji su u skladu s ovom Uredbom i delegiranim aktima donesenim na temelju ove Uredbe.

(23)

Kako bi kupci zadržali povjerenje u oznake energetske učinkovitosti, za proizvode povezane s energijom i proizvode koji nisu povezani s energijom ne bi smjela biti dopuštena uporaba drugih oznaka koje oponašaju oznaku energetske učinkovitosti. Ako proizvodi povezani s energijom nisu obuhvaćeni delegiranim aktima, države članice trebale bi moći zadržati ili uvesti nove nacionalne sustave za označivanje takvih proizvoda. Iz istog razloga ne bi smjele biti dopuštene dodatne oznake, znakovi, simboli ili natpisi koji bi kupce mogli dovesti u zabludu ili zbuniti u vezi s potrošnjom energije za dotični proizvod. Ne bi se smjelo smatrati da oznake predviđene na temelju zakonodavstva Unije poput označivanja guma s obzirom na učinkovitost potrošnje goriva i druge okolišne parametre te dodatne oznake kao što su EU Energy Star i znak za okoliš EU-a dovode u zabludu ili zbunjuju.

(24)

Kupcima se sve više nude ažuriranja softvera ili ugrađenih programa za njihove proizvode nakon što su ti proizvodi stavljeni na tržište i u uporabu. Iako se takvim ažuriranjima obično namjerava poboljšati rad proizvoda, njima se može utjecati i na energetsku učinkovitost i druge parametre proizvoda navedene na oznaci energetske učinkovitosti. Ako su te promjene na štetu onoga što je navedeno na oznaci, kupce bi trebalo obavijestiti o tim promjenama te bi im trebalo dati mogućnost prihvaćanja ili odbijanja tog ažuriranja.

(25)

Kako bi se osigurala pravna sigurnost, potrebno je pojasniti da se pravila za nadzor tržišta Unije i kontrolu proizvoda koji ulaze na tržište Unije, a koja su predviđena u Uredbi (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (5), primjenjuju na proizvode povezane s energijom. S obzirom na načelo slobodnog kretanja robe nužno je da tijela država članica za nadzor tržišta učinkovito surađuju. Takva suradnja u području označivanja energetske učinkovitosti trebala bi se ojačati potporom Komisije u okviru skupina za administrativnu suradnju (AdCos) u području ekološkog dizajna i označivanja energetske učinkovitosti.

(26)

U prijedlog Komisije za novu uredbu o tržišnom nadzoru proizvoda integrirane su odredbe Uredbe (EZ) br. 765/2008, Direktive 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6) te nekoliko zakonodavnih akata Unije o usklađivanju u određenom sektoru. U prijedlog su uključene odredbe o zaštitnim klauzulama sadržane u Odluci br. 768/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (7) koje bi se primjenjivale na sve zakonodavne akte Unije o usklađivanju. Sve dok suzakonodavci još razmatraju novu uredbu, primjereno je upućivati na Uredbu (EZ) br. 765/2008 i uključiti zaštitne klauzule u ovu Uredbu.

(27)

Aktivnosti nadzora tržišta obuhvaćene Uredbom (EZ) br. 765/2008 nisu usmjerene isključivo na zaštitu zdravlja i sigurnosti, već su primjenjive i na izvršavanje zakonodavstva Unije kojim se nastoje zaštititi drugi javni interesi, uključujući energetsku učinkovitost. U skladu s Komunikacijom Komisije pod naslovom „20 djelovanja za sigurnije i usklađene proizvode za Europu: višegodišnji akcijski plan za nadzor proizvoda u EU-u” od 13. veljače 2013., opća metodologija procjene rizika Unije ažurirana je tako da su njome obuhvaćeni svi rizici, među ostalim oni koji se odnose na označivanje energetske učinkovitosti.

(28)

Za usklađenu i troškovno učinkovitu aktivnost nadzora tržišta diljem Unije potrebno je i dobro strukturirano, sveobuhvatno arhiviranje i razmjena svih važnih informacija među državama članicama o nacionalnim aktivnostima u tom kontekstu, među ostalim upućivanje na obavijesti koje se zahtijevaju ovom Uredbom. Baza podataka informacijskog i komunikacijskog sustava za tržišni nadzor (ICSMS) koju je uspostavila Komisija pogodna je za svrhu stvaranja potpune baze podataka s informacijama o nadzoru tržišta te bi njezinu uporabu stoga trebalo snažno poticati.

(29)

Kako bi se uspostavio koristan alat za potrošače, omogućili alternativni načini za trgovce da primaju informacijske listove proizvoda, olakšalo praćenje usklađenosti i pružili ažurirani tržišni podaci za regulatorni postupak o revizijama oznaka i informacijskih listova za određene proizvode, Komisija bi trebala uspostaviti i održavati bazu podataka o proizvodima koja bi se sastojala od dijela dostupnoga javnosti i dijela koji se odnosi na usklađenost te koja bi trebala biti dostupna putem internetskog portala.

(30)

Ne dovodeći u pitanje obveze država članica u pogledu nadzora tržišta i obveze dobavljača da provjere usklađenost proizvoda, dobavljači bi potrebne informacije o usklađenosti proizvoda trebali staviti na raspolaganje u elektroničkom obliku u bazi podataka o proizvodima. Informacije relevantne za potrošače i trgovce trebale bi biti javno dostupne u dijelu baze podatka o proizvodima dostupnom javnosti. Te bi informacije trebale biti javno dostupne kao otvoreni podaci kako bi se dizajnerima mobilnih aplikacija i drugim alatima za usporedbu dala mogućnost da ih upotrebljavaju. Jednostavan izravan pristup dijelu baze podataka o proizvodima dostupnom javnosti trebao bi se olakšati alatima usmjerenima na korisnike, kao što je dinamična oznaka za brzi odgovor (QR oznaka) uključen na otisnutoj oznaci.

(31)

Dio baze podataka o proizvodima koji se odnosi na usklađenost trebao bi podlijegati strogim pravilima o zaštiti podataka. Potrebni posebni dijelovi tehničke dokumentacije u dijelu koji se odnosi na usklađenost trebali bi biti dostupni i tijelima za nadzor tržišta i Komisiji. Kada su neke tehničke informacije tako osjetljive da ih ne bi bilo primjereno uključiti u kategoriju tehničke dokumentacije kako je navedena u delegiranim aktima donesenima na temelju ove Uredbe, tijela za nadzor tržišta trebala bi zadržati ovlast pristupa tim informacijama kada je to potrebno u skladu s obvezom suradnje dobavljača ili njihovim dobrovoljnim učitavanjem dodatnih dijelova tehničke dokumentacije u bazu podataka o proizvodima.

(32)

Kako bi baza podataka o proizvodima bila od koristi što je prije moguće, registracija bi trebala biti obvezna za sve modele čije su jedinice stavljene na tržište od datuma stupanja na snagu ove Uredbe. Za modele čije su jedinice stavljene na tržište prije datuma stupanja na snagu ove Uredbe, ali koji se više ne stavljaju na tržište, registracija bi trebala biti neobavezna. Trebalo bi se osigurati odgovarajuće prijelazno razdoblje za razvoj baze podataka te kako bi se dobavljačima omogućilo da se usklade s obvezom registracije. Pri svakoj promjeni na proizvodu već dostupnom na tržištu koja je relevantna za oznaku i informacijski list proizvoda, proizvod bi se trebao smatrati novim modelom i dobavljač bi ga trebao registrirati u bazi podataka o proizvodima. Komisija bi, u suradnji s tijelima za nadzor tržišta i s dobavljačima, trebala posvetiti posebnu pozornost prijelaznom procesu do pune provedbe dijela baze podataka o proizvodima dostupnoga javnosti i dijela koji se odnosi na usklađenost.

(33)

Sankcije primjenjive za kršenja odredaba ove Uredbe i delegiranih akata donesenih na temelju ove Uredbe trebale bi biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

(34)

Kako bi se promicala energetska učinkovitost, ublažavanje klimatskih promjena i zaštita okoliša, države članice trebale bi moći stvoriti poticaje za uporabu energetski učinkovitih proizvoda. Države članice slobodno odlučuju o naravi tih poticaja. Takvi poticaji trebali bi biti u skladu s pravilima Unije o državnim potporama i ne bi smjeli predstavljati neopravdane tržišne prepreke. Ovom se Uredbom ne dovodi u pitanje ishod bilo kojeg budućeg postupka za dodjelu državne potpore koji može biti pokrenut u skladu s člancima 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) u odnosu na takve poticaje.

(35)

Potrošnja energije, učinkovitost i druge informacije o proizvodima obuhvaćenima zahtjevima za određene proizvode iz ove Uredbe trebali bi se izmjeriti primjenom pouzdanih, točnih i ponovljivih metoda kojima se uzimaju u obzir općenito priznate najmodernije metode mjerenja i izračuna. U interesu pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta, trebalo bi uskladiti norme na razini Unije. Takvim metodama i normama trebalo bi se u mjeri u kojoj je to moguće uzimati u obzir stvarnu uporabu dotičnog proizvoda, one bi trebale odražavati ponašanje prosječnog potrošača i biti stabilne kako bi se njima suzbilo namjerno i nenamjerno zaobilaženje mjera. U oznakama energetske učinkovitosti trebala bi se odražavati komparativna učinkovitost stvarne uporabe proizvoda, u okviru ograničenja zbog potrebe za pouzdanim i ponovljivim laboratorijskim testiranjem. Stoga se dobavljačima ne bi smjelo dopustiti da uključe softver ili hardver kojima se automatski mijenja učinkovitost proizvoda u uvjetima ispitivanja. U nedostatku objavljenih normi u trenutku primjene zahtjeva za određene proizvode, Komisija bi u Službenom listu Europske unije trebala objaviti prijelazne metode mjerenja i izračuna u odnosu na te zahtjeve za određene proizvode. Kad se upućivanje na takvu normu objavi, usklađenost s njom trebala bi stvoriti pretpostavku usklađenosti s metodama mjerenja za te zahtjeve za određene proizvode usvojene na temelju ove Uredbe.

(36)

Komisija bi trebala osigurati dugoročan plan rada za preispitivanje oznaka za određene proizvode, povezane s energijom, uključujući okvirni popis daljnjih proizvoda povezanih s energijom za koje bi se mogla uvesti oznaka energetske učinkovitosti. Na početku provedbe plana rada trebalo bi izvršiti tehničku, okolišnu i gospodarsku analizu dotičnih skupina proizvoda. U okviru te analize trebale bi se razmotriti dodatne informacije, među ostalim mogućnost i troškovi pružanja informacija potrošačima o radu proizvoda povezanoga s energijom, kao što su njegova potrošnja energije, trajnost ili učinkovitost u pogledu okoliša, u skladu s ciljem promicanja kružnoga gospodarstva. Takvim dodatnim informacijama trebala bi se poboljšati razumljivost i učinkovitost oznake za potrošače te ne bi smjelo biti nikakvoga negativnog utjecaja na potrošače.

(37)

Dobavljači proizvoda stavljenih na tržište u skladu s Direktivom 2010/30/EU prije datuma stupanja na snagu ove Uredbe i dalje bi trebali podlijegati obvezi osiguravanja dostupnosti elektroničke verzije tehničke dokumentacije dotičnih proizvoda na zahtjev tijelâ za nadzor tržišta. Odgovarajućim prijelaznim odredbama trebalo bi se u tom pogledu osigurati pravnu sigurnost i kontinuitet.

(38)

Osim toga, kako bi se osigurao nesmetani prelazak na ovu Uredbu, postojeći zahtjevi utvrđeni u delegiranim aktima donesenim na temelju članka 10. Direktive 2010/30/EU i Direktive Komisije 96/60/EZ (8) trebali bi se nastaviti primjenjivati na relevantne skupine proizvoda sve dok oni ne budu stavljeni izvan snage ili zamijenjeni delegiranim aktima donesenim na temelju ove Uredbe. Primjenom tih postojećih zahtjeva ne dovodi se u pitanje primjena obveza iz ove Uredbe.

(39)

Kako bi se uspostavile određene skupine proizvoda za proizvode povezane s energijom u skladu s nizom posebnih kriterija i kako bi se uspostavile oznake i informacijski listovi za određene proizvode, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (9). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(40)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe provedbene ovlasti za utvrđivanje opravdanosti nacionalne mjere u okviru zaštitnog postupka Unije i za uspostavu detaljnih zahtjeva u vezi s operativnim pojedinostima koje se odnose na bazu podataka o proizvodima trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (10).

(41)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, to jest omogućivanje kupcima da izaberu učinkovitije proizvode dostavljanjem relevantnih informacija, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog daljnjeg razvoja usklađenoga regulatornog okvira i osiguravanja ravnopravnih uvjeta za proizvođače oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(42)

Ovom se Uredbom ne bi smjele dovoditi u pitanje obveze država članica u pogledu rokova za prenošenje u nacionalno pravo i datum primjene Direktive 2010/30/EU.

(43)

Direktivu 2010/30/EU stoga bi trebalo staviti izvan snage,

(a)

rabljene proizvode, osim ako su uvezeni iz treće zemlje;

(b)

prijevozna sredstva za osobe ili robu.

1.

„proizvod povezan s energijom” ili „proizvod” znači roba ili sustav koji tijekom uporabe utječe na potrošnju energije i koji je stavljen na tržište ili pušten u rad, uključujući dijelove koji tijekom uporabe utječu na potrošnju energije koji su stavljeni na tržište ili pušteni u rad za kupce i čija je namjena da budu integrirani u proizvode;

2.

„skupina proizvoda” znači skupina proizvoda koji imaju istu glavnu funkcionalnost;

3.

„sustav” znači kombinacija određene robe koja zajedno obavlja određenu funkciju u očekivanom okruženju i čija se energetska učinkovitost tada može odrediti kao jedinstveni subjekt;

4.

„model” znači verzija proizvoda čije sve jedinice imaju iste tehničke karakteristike relevantne za oznaku i informacijski list proizvoda te imaju istu identifikacijsku oznaku modela;

5.

„identifikacijska oznaka modela” znači šifra, obično alfanumerička, kojom se određeni model razlikuje od drugih modela s istim žigom ili istim nazivom dobavljača;

6.

„ekvivalentni model” znači model s istim tehničkim karakteristikama relevantnima za oznaku i istim informacijskim listom proizvoda, ali ga je isti dobavljač na tržište stavio kao drugi model s različitom identifikacijskom oznakom modela;

7.

„stavljanje na raspolaganje na tržištu” znači isporuka proizvoda za distribuciju ili uporabu na tržištu Unije u okviru trgovačke djelatnosti, bilo s plaćanjem ili bez plaćanja;

8.

„stavljanje na tržište” znači prvo stavljanje proizvoda na raspolaganje na tržištu Unije;

9.

„puštanje u rad” znači prva uporaba proizvoda u svrhu za koju je namijenjen na tržištu Unije;

10.

„proizvođač” znači fizička ili pravna osoba koja proizvodi proizvod ili za koju se proizvod smišljava ili proizvodi te koja taj proizvod stavlja na tržište pod svojim nazivom ili žigom;

11.

„ovlašteni zastupnik” znači fizička ili pravna osoba s poslovnim nastanom u Uniji koju je proizvođač pisanim putem ovlastio da u njegovo ime obavlja određene zadaće;

12.

„uvoznik” znači fizička ili pravna osoba s poslovnim nastanom u Uniji koja na tržište Unije stavlja proizvod iz treće zemlje;

13.

„trgovac” znači prodavač na malo ili druga fizička ili pravna osoba koja nudi na prodaju, iznajmljivanje, kupnju uz obročnu otplatu ili izlaže proizvode kupcima ili monterima u okviru trgovačke djelatnosti, bilo s plaćanjem ili bez plaćanja;

14.

„dobavljač” znači proizvođač s poslovnim nastanom u Uniji, ovlašteni zastupnik proizvođača koji nema poslovni nastan u Uniji, ili uvoznik, koji proizvod stavlja na tržište Unije;

15.

„prodaja na daljinu” znači ponuda za prodaju, najam ili kupnju uz obročnu otplatu putem poštanske narudžbe, kataloga, interneta, telemarketinga ili bilo koje druge metode u kojoj se može očekivati da potencijalni kupac ne vidjeti izloženi proizvod;

16.

„kupac” znači fizička ili pravna osoba koja kupi, unajmi ili primi proizvod za vlastitu uporabu, bez obzira na to djeluje li u svrhe izvan svoje trgovačke, poslovne, obrtničke ili profesionalne djelatnosti;

17.

„energetska učinkovitost” znači omjer između ostvarenog učinka, usluge, robe ili energije te uložene energije;

18.

„usklađena norma” znači norma kako je definirana u članku 2. stavku 1. točki (c) Uredbe (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (11);

19.

„oznaka” znači grafički dijagram, u tiskanom ili elektroničkom obliku, koji uključuje ograničen raspon upotrebom isključivo slova od A do G, pri čemu svako slovo predstavlja razred, a svaki razred odgovara uštedi energije, u sedam različitih boja od tamnozelene do crvene, u svrhu obavješćivanja kupaca o energetskoj učinkovitosti i potrošnji energije; uključuje oznake s promijenjenom vrijednošću i oznake s manje razreda i boja u skladu s člankom 11. stavcima 10. i 11.;

20.

„promjena vrijednosti” znači postupak uvođenja strožih zahtjeva za postizanje energetskih razreda na oznaci za određenu skupinu proizvoda;

21.

„oznaka s promijenjenom vrijednošću” znači oznaka za određenu skupinu proizvoda čija je vrijednost promijenjena i može je se razlikovati od oznaka prije promjene vrijednosti uz istodobno očuvanje vizualne i vidljive usklađenosti svih oznaka;

22.

„informacijski list proizvoda” znači standardni dokument koji sadržava informacije o proizvodu, u tiskanom ili elektroničkom obliku;

23.

„tehnička dokumentacija” znači dokumentacija dovoljna za omogućivanje tijelima za nadzor tržišta procjene točnosti oznake i informacijskog lista proizvoda, uključujući izvješća o ispitivanju ili slične tehničke dokaze;

24.

„dodatne informacije” znači informacije, kako su navedene u delegiranom aktu, o funkcionalnoj i okolišnoj učinkovitosti proizvoda;

25.

„baza podataka o proizvodima” znači zbirka podataka o proizvodu koja je uređena na sustavan način te se sastoji se od dijela dostupnoga javnosti koji je usmjeren na potrošače, u kojem su informacije o pojedinačnim parametrima proizvoda dostupne elektronički, internetskog portala za dostupnost i dijela koji se odnosi na usklađenost, s jasno utvrđenim zahtjevima u pogledu dostupnosti i sigurnosti;

26.

„dopušteno odstupanje pri provjeri” znači najveće dopušteno odstupanje u rezultatima mjerenja i izračuna pri provjerama koje provode tijela za nadzor tržišta ili koje se provode u njihovo ime, u odnosu na vrijednosti prijavljenih ili objavljenih parametara, odražavajući odstupanje koje proizlazi iz razlika među laboratorijima.

(a)

za jedinice modela obuhvaćenog relevantnim delegiranim aktom na vidljiv način izlaže, među ostalim pri prodaji na daljinu putem interneta, oznaku koju mu je dostavio dobavljač ili koja je stavljena na raspolaganje u skladu sa stavkom 2.; i

(b)

kupcima na raspolaganje stavlja informacijski list proizvoda, među ostalim, na zahtjev, u fizičkom obliku na prodajnom mjestu.

(a)

upućuju na razred energetske učinkovitosti proizvoda i raspon razreda učinkovitosti dostupan na oznaci u vizualnom oglasu ili tehničkom promidžbenom materijalu za određeni model u skladu s relevantnim delegiranim aktom;

(b)

surađuju s tijelima za nadzor tržišta i odmah poduzimaju mjere za ispravljanje bilo kakve situacije neusklađenosti sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi i relevantnim delegiranim aktima, koji su pod njihovom odgovornošću, na vlastitu inicijativu ili kad to zahtijevaju tijela za nadzor tržišta;

(c)

za proizvode obuhvaćene delegiranim aktima ne smiju dostavljati ni izlagati druge oznake, znakove, simbole ili natpise koji nisu u skladu sa zahtjevima ove Uredbe i relevantnih delegiranih akata ako bi se kupce time moglo dovesti u zabludu ili zbuniti u vezi s potrošnjom energije ili drugih resursa tijekom uporabe proizvoda;

(d)

za proizvode koji nisu obuhvaćeni delegiranim aktima donesenima ne smiju dostavljati ni izlagati oznake koje oponašaju oznake predviđene u ovoj Uredbi i relevantnim delegiranim aktima;

(e)

za proizvode koji nisu povezani s energijom, ne smiju dostavljati niti izlagati oznake koje oponašaju oznake predviđene u ovoj Uredbi ili delegiranim aktima.

(a)

podatke potrebne za identifikaciju neusklađenih proizvoda;

(b)

podrijetlo proizvoda;

(c)

prirodu navodne neusklađenosti i rizika koji ona uključuje;

(d)

prirodu i trajanje poduzetih nacionalnih mjera i argumente koje je iznio dobavljač ili, prema potrebi, trgovac.

(a)

podnosi preispitivanja za skupine proizvoda obuhvaćene delegiranim uredbama (EU) br. 811/2013, (EU) br. 812/2013 te (EU) 2015/1187 do 2. kolovoza 2025. s ciljem promjene njihove vrijednosti, te, prema potrebi, do 2. kolovoz 2026. donosi delegirane akte na temelju članka 16. ove Uredbe kako bi dopunila ovu Uredbu uvođenjem oznaka s promijenjenom vrijednošću s rasponom od A do G.

U svakom slučaju delegirani akti kojima se uvode oznake s promijenjenom vrijednošću s rasponom od A do G donose se najkasnije 2. kolovoza 2030.;

(b)

do 2. studenoga 2018. donosi delegirane akte na temelju članka 16. kako bi dopunila ovu Uredbu uvođenjem oznaka s promijenjenom vrijednošću s rasponom od A do G za skupine proizvoda obuhvaćene delegiranim uredbama Komisije (EU) br. 1059/2010 (15), (EU) br. 1060/2010 (16), (EU) br. 1061/2010 (17), (EU) br. 1062/2010 (18) i (EU) br. 874/2012 (19) i Direktivom 96/60/EZ s ciljem izlaganja oznake s promijenjenom vrijednošću i u trgovinama i na internetu, 12 mjeseci nakon stupanja na snagu tih delegiranih akata.

(a)

da je 30 % jedinica modelâ iz skupine proizvoda koji se prodaju na tržištu Unije razvrstano u najviši razred energetske učinkovitosti, razred A, te se može očekivati daljnji tehnološki razvoj; ili

(b)

da je 50 % jedinica modelâ iz skupine proizvoda koji se prodaju na tržištu Unije razvrstano u dva najviša razreda energetske učinkovitosti, razrede A i B, te se može očekivati daljnji tehnološki razvoj.

(a)

dobavljač pri stavljanju proizvoda na tržište trgovcu dostavlja i postojeće oznake i oznake s promijenjenom vrijednošću te informacijske listove proizvoda za razdoblje koje počinje četiri mjeseca prije datuma utvrđenoga u relevantnom delegiranom aktu za početak izlaganja oznake s promijenjenom vrijednošću.

Odstupajući od prvog podstavka ove točke, ako postojeća oznaka i oznaka s promijenjenom vrijednošću zahtijevaju različito ispitivanje modela, dobavljač može odlučiti da neće dostaviti trenutačnu oznaku s jedinicama modelâ stavljenima na tržište ili puštenima u rad unutar razdoblja od četiri mjeseca prije datuma utvrđenoga u relevantnom delegiranom aktu za početak izlaganja oznake s promijenjenom vrijednošću, ako nijedna jedinica iz istog modela ili ekvivalentnih modela nije bila stavljena na tržište ili puštena u rad prije početka razdoblja od četiri mjeseca. U tom slučaju trgovac ne nudi na prodaju te jedinice prije tog datuma. Dobavljač obavješćuje dotičnog trgovca o toj posljedici što je prije moguće, među ostalim kada uključuju takve jedinice u svoje ponude za trgovce;

(b)

za proizvode stavljene na tržište ili puštene u rad prije razdoblja od četiri mjeseca dobavljač dostavlja oznaku s promijenjenom vrijednošću na zahtjev trgovca u skladu s člankom 3. stavkom 2. od početka tog razdoblja. Za takve proizvode trgovac dobiva oznaku s promijenjenom vrijednošću u skladu s člankom 5. stavkom 2;

Odstupajući od prvog podstavka ove točke:

(c)

trgovac postojeće oznake na izloženim proizvodima, i u trgovinama i na internetu, zamjenjuje oznakama s promijenjenom vrijednošću u roku od 14 radnih dana nakon datuma utvrđenoga u relevantnom delegiranom aktu za početak izlaganja oznake s promijenjenom vrijednošću. Oznake s promijenjenom vrijednošću trgovac ne izlaže prije tog datuma.

(a)

potporu tijelima za nadzor tržišta u obavljanju njihovih zadaća na temelju ove Uredbe i relevantnih delegiranih akata., što uključuje njihovo izvršavanje;

(b)

pružanje informacija javnosti o proizvodima koji se stavljaju na tržište, njihovim oznakama energetske učinkovitosti i informacijskim listovima proizvoda;

(c)

pružanje ažuriranih informacija Komisiji o energetskoj učinkovitosti proizvodâ u svrhu preispitivanjâ oznaka energetske učinkovitosti.

(a)

opći opis modela dovoljan za njegovu nedvosmislenu i jednostavnu identifikaciju;

(b)

upućivanja na primijenjene usklađene norme ili druge upotrijebljene mjerne norme;

(c)

specifične mjere opreza koje se poduzimaju pri sastavljanju, ugradnji, održavanju ili ispitivanju modela;

(d)

izmjerene tehničke parametre modela;

(e)

izračune izvršene uporabom izmjerenih parametara;

(f)

uvjete ispitivanja ako nisu dostatno opisani u točki (b).

(a)

svođenje administrativnog opterećenja za dobavljača i druge korisnike baze podataka na najmanju mjeru;

(b)

pristupačnost za korisnike i isplativost; i

(c)

automatsko izbjegavanje suvišnog unosa podataka.

(a)

zaštita od nenamjerne uporabe i čuvanje povjerljivih informacija strogim sigurnosnim mjerama;

(b)

pravo pristupa utemeljeno na načelu nužnosti pristupa informacijama;

(c)

obrada osobnih podataka u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001 i Direktivom 95/46/EZ, ovisno o slučaju;

(d)

ograničenje opsega pristupa podacima kako bi se spriječilo kopiranje većih skupova podataka;

(e)

sljedivost pristupa podacima za dobavljača u pogledu njihove tehničke dokumentacije.

(a)

prema najnovijim dostupnim brojkama i uzimajući u obzir količine koje se stavljaju na tržište Unije, skupina proizvoda mora imati znatan potencijal za uštedu energije i, ako je to relevantno, drugih resursa;

(b)

unutar skupine proizvoda modeli ekvivalentne funkcionalnosti moraju se znatno razlikovati u odgovarajućim razinama učinkovitosti;

(c)

ne smije postojati znatan negativan utjecaj u pogledu cjenovne pristupačnosti i troška životnog ciklusa skupine proizvoda;

(d)

uvođenje zahtjeva za označivanje energetske učinkovitosti za neku skupinu proizvoda ne smije imati znatan negativan utjecaj na funkcionalnost proizvoda tijekom uporabe.

(a)

definicija određene skupine proizvoda koji potpadaju pod definiciju „proizvoda povezanoga s energijom” iz članka 2. točke 1., koju treba obuhvatiti detaljnim zahtjevima za označivanje;

(b)

izgled i sadržaj oznake, uključujući raspon kojim se prikazuje potrošnja energije od A do G, koja u najvećoj mogućoj mjeri mora imati jednake karakteristike izgleda u različitim skupinama proizvoda te u svakom slučaju mora biti jasna i čitljiva. Stupnjevi razvrstavanja od A do G moraju odgovarati znatnoj uštedi energije i troškova te odgovarajućem razlikovanju proizvoda iz perspektive kupca. U njima se ujedno mora navesti način na koji se stupnjevi razvrstavanja od A do G i, prema potrebi, potrošnja energije izlaže se na vidljivom mjestu na oznaci;

(c)

prema potrebi, uporaba drugih resursa i dodatne informacije o proizvodu, a u tom se slučaju na oznaci mora naglasiti energetska učinkovitost proizvoda. Dodatne informacije moraju biti nedvosmislene i ne smiju imati negativan utjecaj na jasnu razumljivost i učinkovitost oznake u cjelini za kupce. One se moraju temeljiti na podacima o fizičkim karakteristikama proizvoda koje tijela za nadzor tržišta mogu izmjeriti i provjeriti;

(d)

prema potrebi, uključivanje upućivanja u oznaku, čime se kupcima omogućuje da prepoznaju proizvode koji su energetski pametni, to jest sposobni automatski mijenjati i optimizirati svoje obrasce potrošnje kao odgovor na vanjske podražaje (kao što su signali koji dolaze iz središnjega kućnog sustava upravljanja energijom ili putem tog sustava, cjenovni signali, izravni kontrolni signali, lokalno mjerenje)ili sposobni pružiti druge usluge kojima se povećava energetska učinkovitost i prihvaćanje obnovljive energije, s ciljem poboljšanja utjecaja uporabe energije na okoliš u cjelokupnom energetskom sustavu;

(e)

mjesta na kojima se izlaže oznaka, na primjer oznaka se pričvršćuje na jedinicu proizvoda tako da se proizvod ne oštećuje, otisnuta je na pakiranju, dana u elektroničkom obliku ili izložena na internetu, uzimajući u obzir zahtjeve iz članka 3. stavka 1. te posljedice za kupce, dobavljače i trgovce;

(f)

prema potrebi, elektronička sredstva za označivanje proizvoda;

(g)

način na koji se oznaka i informacijski list proizvoda treba dostaviti u slučaju prodaje na daljinu;

(h)

traženi sadržaji i, prema potrebi, format i druge pojedinosti koje se odnose na informacijski list proizvoda i tehničku dokumentaciju, uključujući mogućnost unošenja parametara informacijskog lista proizvoda u bazu podataka u skladu s člankom 3. stavkom 1.;

(i)

dopuštena odstupanja pri provjeri koja trebaju upotrebljavati države članice pri provjeri usklađenosti sa zahtjevima;

(j)

na koji je način energetski razred i raspon razreda energetske učinkovitosti dostupnih na oznaci uključen u vizualne oglase i tehničke promidžbene materijale, uključujući čitljivost i vidljivost;

(k)

metode mjerenja i izračuna navedene u članku 13., koje treba upotrebljavati za utvrđivanje informacija na oznaci i na informacijskom listu proizvoda, što uključuje definiciju indeksa energetske učinkovitosti (EEI) ili ekvivalentnog parametra;

(l)

je li za veće uređaje potrebna viša razina energetske učinkovitosti kako bi postigli određeni energetski razred;

(m)

format bilo kakvih dodatnih upućivanja na oznaci, čime se kupcima omogućuje elektronički pristup detaljnijim informacijama o radu proizvoda uključenima u informacijski list proizvoda. Format tih upućivanja može imati oblik adrese internetskih stranica, dinamične oznake za brzi odgovor (QR oznaka), poveznice na oznake dostupne na internetu ili bilo kojeg drugoga odgovarajućeg sredstva usmjerenoga na potrošače;

(n)

na koji bi način, prema potrebi, energetski razredi kojima se opisuje potrošnja energije tijekom uporabe proizvoda trebali biti prikazani na interaktivnom zaslonu proizvoda;

(o)

datum ocjenjivanja i mogućeg naknadnog preispitivanja delegiranog akta;

(p)

prema potrebi, razlike u energetskim svojstvima u različitim klimatskim regijama;

(q)

što se tiče zahtjeva za čuvanje informacija u dijelu baze podataka koji se odnosi na usklađenost iz članka 4. stavka 6., razdoblje čuvanja podataka kraće od 15 godina, prema potrebi u odnosu na prosječan životni vijek proizvoda.