7.10.2017

Službeni list Europske unije

L 259/28

PREPORUKA KOMISIJE (EU) 2017/1805

оd 3. listopada 2017.

o profesionalizaciji javne nabave

Izgradnja strukture za profesionalizaciju javne nabave

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 292.,

budući da:

(1)

Javna nabava je instrument za postizanje pametnog, održivog i uključivog rasta. Tim bi se instrumentom mogao ostvariti znatan gospodarski utjecaj (1) kao dio Komisijina programa za rast, radna mjesta i prekograničnu trgovinu. Učinkovita, djelotvorna i konkurentna javna nabava mjerilo je uspješnosti jedinstvenog tržišta i važno sredstvo za europska ulaganja (2).

(2)

Direktivama o javnoj nabavi donesenima 2014. (3) stavlja se na raspolaganje paket koji državama članicama omogućuje učinkovitiju i stratešku primjenu javne nabave. Javna se nabava suočava s novim izazovima jer se sve više očekuje: dokazivanje najbolje vrijednosti za uložena javna sredstva u sve manjim proračunskim okruženjima; iskorištavanje mogućnosti koje nude digitalizacija i tržišta u razvoju; davanje strateškog doprinosa horizontalnim ciljevima politike i društvenim vrijednostima kao što su inovacije, socijalna uključenost te gospodarska i ekološka održivost; optimizacija pristupačnosti i preuzimanje odgovornosti za smanjivanje neučinkovitosti, rasipnosti, nepravilnosti, prijevara i korupcije na najmanju moguću mjeru te uspostavljanje odgovornih opskrbnih lanaca.

(3)

Kako je objašnjeno u Planu ulaganja za Europu (4), nužno je osigurati učinkovitu primjenu pravila za javnu nabavu na svim razinama kako bi se na najbolji način iskoristio taj ključni mehanizam za europska ulaganja te kako bi se ostvarilo snažnije jedinstveno tržište za koje se u govoru o stanju Unije 2017. zalaže predsjednik Juncker. I u postupku europskog semestra učinkovitost javne nabave istaknuta je kao područje u kojem su potrebna poboljšanja.

(4)	Stoga je potrebno osigurati najučinkovitiju upotrebu javnih sredstava, a javni naručitelji moraju biti u mogućnosti nabavljati u skladu s najvišim profesionalnim standardima. Jačanje i podupiranje profesionalizacije u javnoj nabavi može pomoći cjelokupnom gospodarstvu (5).

(5)

Općenito se smatra da bi cilj profesionalizacije javne nabave trebao uključivati sveukupno poboljšanje cijelog niza stručnih vještina i kompetencija, znanja i iskustva ljudi koji vode zadatke povezane s javnom nabavom ili u njima sudjeluju (6). To obuhvaća i alate i podršku kao i institucionalno-političke strukture koje su potrebne za djelotvorno obavljanje posla i postizanje rezultata (7). Stoga bi se djelotvorna politika profesionalizacije trebala temeljiti na cjelovitom strateškom pristupu s obzirom na tri cilja koja se međusobno nadopunjuju:

razvoj odgovarajuće strukture politike za profesionalizaciju: za postizanje stvarnog utjecaja svaka bi politika profesionalizacije trebala računati na političku potporu na visokoj razini. To podrazumijeva utvrđivanje jasne raspodjele odgovornosti i zadataka među institucijama na središnjoj razini politike, potporu nastojanjima na lokalnoj, regionalnoj i sektorskoj razini, osiguravanje kontinuiteta kroz političke cikluse, uz angažiranje, po potrebi, institucionalnih struktura za promicanje specijalizacije te prikupljanje i razmjenu znanja;

II.

ljudski resursi — poboljšanje izobrazbe i upravljanje karijerom stručnjaka u području nabave: stručnjaci u području javne nabave, tj. oni koji su uključeni u nabavu robe, usluga i radova, kao i revizori i službenici odgovorni za reviziju predmeta u području javne nabave, moraju imati odgovarajuće kvalifikacije, izobrazbu, vještine i iskustvo potrebne za njihovu razinu odgovornosti. To podrazumijeva osiguravanje iskusnog, kvalificiranog i motiviranog osoblja, ponudu potrebne izobrazbe i trajnog stručnog usavršavanja, kao i razvijanje karijerne strukture i poticaja kako bi se dužnosti u području javne nabave učinile privlačnima, a javne službenike motiviralo za ostvarivanje strateških rezultata;

III.

sustavi – osiguravanje alata i metodologija za potporu profesionalnoj praksi u nabavi: stručnjake u području javne nabave mora se opremiti pravim alatima i omogućiti im potporu za učinkovito djelovanje i ostvarivanje najbolje vrijednosti za novac za svaku nabavu. To podrazumijeva osiguravanje dostupnosti alata i postupaka za ostvarivanje pametne nabave, kao što su: alati za e-nabavu, smjernice, priručnici, predlošci i alati za suradnju, uz odgovarajuću izobrazbu, potporu i stručnost, akumulaciju znanja i razmjenu dobrih praksi.

(6)

Ovom se preporukom (8) potiču razvoj i provedba politika profesionalizacije u državama članicama ponudom referentnog okvira za razmatranje (9). Željeni ishod ove inicijative pružanje je pomoći državama članicama u izgradnji politike za profesionalizaciju kako bi se povećala prepoznatljivost, utjecaj, učinak i ugled nabave u ostvarivanju javnih ciljeva.

(7)

Ova je Preporuka upućena državama članicama i njihovim tijelima javne uprave prvenstveno na nacionalnoj razini. Međutim, u okviru njihova centraliziranog ili decentraliziranog sustava nabave, države članice trebale bi nastaviti poticati i podupirati javne naručitelje/subjekte u pokretanju inicijativa za profesionalizaciju. Stoga bi države članice tijelima nadležnima za javnu nabavu na svim razinama, kao i tijelima zaduženima za izobrazbu revizora i službenika zaduženih za reviziju predmeta u području javne nabave, trebale skrenuti pozornost na ovu Preporuku,

DONIJELA JE OVU PREPORUKU:

I. IZGRADNJA STRUKTURE ZA PROFESIONALIZACIJU JAVNE NABAVE

Države članice trebale bi razviti i provesti strategije dugoročne profesionalizacije za javnu nabavu, prilagođene njihovim potrebama, resursima i administrativnoj strukturi, samostalno ili kao dio širih politika profesionalizacije javne uprave. Cilj je privlačenje, razvoj i zadržavanje vještina, usmjeravanje na učinkovitost i strateške rezultate te optimalno iskorištavanje dostupnih alata i tehnika. Te bi strategije trebale:

(a)	biti upućene svim relevantnim sudionicima u postupku nabave i razvijane uključivim postupkom na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini;

(b)	biti primjenjivane u koordinaciji s drugim politikama u cijelom javnom sektoru; i

(c)	uzeti u obzir kretanja u ostalim državama članicama i na međunarodnoj razini.

Države članice također bi trebale poticati i podupirati javne naručitelje/subjekte u provedbi nacionalnih strategija za profesionalizaciju, razvoju inicijativa za profesionalizaciju kao i odgovarajućeg institucionalnog ustroja i suradnje za koordiniraniju, učinkovitu i stratešku nabavu koja se, među ostalim, temelji na:

(a)	većoj suradnji između odgovarajućih službi i između javnih naručitelja/subjekata; i

(b)	stručnom znanju i podršci institucija za izobrazbu, središnjih tijela za nabavu i strukovnih organizacija usmjerenih na nabavu.

II. LJUDSKI RESURSI — POBOLJŠAVANJE IZOBRAZBE I UPRAVLJANJA KARIJEROM

Države članice trebale bi utvrditi i definirati osnovnu razinu vještina i kompetencija za koje bi svaki stručnjak u području javne nabave trebao biti osposobljen i koje bi trebao posjedovati, uzimajući u obzir multidisciplinarnu prirodu projekata nabave, za službenike koji djeluju isključivo u području nabave te za povezane funkcije, kao i za suce i revizore, uključujući:

(a)	okvire za vještine i kompetencije za potporu postupcima zapošljavanja i upravljanja karijerom te osmišljavanje kurikuluma za izobrazbu: i

(b)	zajednički okvir kompetencija za javnu nabavu na europskoj razini.

Države članice trebale bi razviti odgovarajuće programe izobrazbe – početne i cjeloživotne – na temelju podataka i procjene potreba te okvira kompetencija ako su dostupni, kao što su:

(a)	razvoj i/ili potpora razvoju početne ponude za izobrazbu, na diplomskoj ili poslijediplomskoj razini, kao i ostalih izobrazbi na početnoj razini;

(b)	osiguravanje sveobuhvatne ponude ciljanih i dostupnih mogućnosti cjeloživotne izobrazbe i učenja i/ili potpore toj izobrazbi;

(c)	umnožavanje ponude izobrazbe putem inovativnih, interaktivnih rješenja ili alata za e-učenje, kao i programa za ponavljanje; i

(d)	uključivanje akademske suradnje i istraživanja kako bi se razvila čvrsta teoretska potpora za rješenja u području nabave.

Države članice trebale bi također razvijati pravilno upravljanje ljudskim resursima, planiranje karijere i motivacijske programe specifične za funkcije u području nabave te podupirati javne naručitelje/subjekte u primjeni tih načela, u cilju privlačenja i zadržavanja kvalificiranog osoblja u području nabave te kako bi se potaknulo uključene strane da poboljšaju kvalitetu i ostvare više strateški pristup javnoj nabavi. To uključuje:

(a)	programe priznavanja i/ili certificiranja kojima se pravilno utvrđuju i nagrađuju funkcije u području nabave;

(b)	strukture napredovanja, institucionalne poticaje i političku potporu za ostvarivanje strateških ciljeva; i

(c)	nagrade za izvrsnost kako bi se promicala dobra praksa u područjima kao što su inovacije, zelena i društveno odgovorna javna nabava i borba protiv korupcije.

III. SUSTAVI – OSIGURAVANJE ALATA I METODOLOGIJA

Države članice trebale bi poticati i podupirati razvoj i upotrebu dostupnih IT alata kojima se može pojednostavniti i poboljšati funkcioniranje sustava nabave, uključujući:

(a)	omogućivanje pristupa informacijama uspostavljanjem jedinstvenih internetskih portala;

(b)	razvoj IT alata uz odgovarajuću izobrazbu (npr. za ekonomiju razmjera, energetsku učinkovitost ili timski rad), ili potpora odgovarajućim tržišno utemeljenim rješenjima; i

(c)

promicanje strateškog pristupa digitalizaciji standardizacijom, dijeljenjem, ponovnom upotrebom i interoperabilnošću proizvoda i usluga, posebno primjenom postojećih IT rješenja dostupnih na razini EU-a (10), te pomoć razvoju instrumenata kao što je internetski katalog normi IKT-a za javnu nabavu (11).

Države članice trebale bi podupirati i promicati integritet na individualnoj i institucionalnoj razini kao sastavni dio profesionalnog ponašanja stavljanjem na raspolaganje alata kojima se osigurava pridržavanje pravila i transparentnost te smjernica za sprečavanje nepravilnosti, kao što su:

(a)	uspostavljanje etičkih kodeksa i povelja za integritet;

(b)	upotreba podataka o nepravilnostima (12) kao povratne informacije za razvoj odgovarajućih izobrazbi i smjernica kao i za promicanje samokorigiranja; i

(c)	razvoj posebnih smjernica kako bi se spriječile i otkrile prijevare i korupcija, uključujući uz pomoć zviždača.

Države članice trebale bi pružiti smjernice čiji je cilj, s jedne strane, pružanje pravne sigurnosti s obzirom na pravo EU-a i nacionalno pravo ili zahtjeve koji proizlaze iz međunarodnih obveza EU-a te, s druge strane, olakšavanje i promicanje strateškog promišljanja, trgovačke procjene i inteligentnog/utemeljenog donošenja odluka. To uključuje:

(a)	ciljane materijale u smislu smjernica, metodološke priručnike i repozitorije dobrih praksi i najčešćih pogrešaka, koji su ažurirani, jednostavni za upotrebu, lako dostupni i utemeljeni na iskustvu iz prakse; i

(b)	standardizirane predloške i alate za različite postupke, na primjer kriterije za zelenu javnu nabavu.

Države članice trebale bi promicati razmjenu dobre prakse i pružati potporu stručnjacima kako bi se osigurala profesionalnost postupaka nabave, suradnja i prijenos stručnog znanja, uključujući:

(a)	omogućivanje tehničke pomoći putem reaktivne korisničke podrške, dežurnih telefonskih linija centara za pomoć i/ili usluga e-pošte;

(b)	organiziranje seminara i radionica za razmjenu podataka o novim pravnim kretanjima, prioritetima politike i dobroj praksi; i

(c)	poticanje zajednica stručnjaka putem internetskih foruma i profesionalnih društvenih mreža.

IV. PRAĆENJE OVE PREPORUKE – IZVJEŠĆIVANJE I NADZOR

10.

Preporučuje se da bi države članice trebale obavijestiti Komisiju o mjerama poduzetima kao odgovor na ovu Preporuku prilikom izvješćivanja u skladu s člankom 83. Direktive 2014/24/EU, člankom 45. Direktive 2014/23/EU i člankom 99. Direktive 2014/25/EU.

Sastavljeno u Strasbourgu 3. listopada 2017.

Za Komisiju

Elżbieta BIEŃKOWSKA

Članica Komisije

(1) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Poboljšanje jedinstvenog tržišta: više prilika za ljude i poduzeća (COM/2015/550).

(2) Gotovo polovina sredstava iz kohezijskih fondova dodjeljuje se javnom nabavom. Tijekom razdoblja od 2014. do 2020. EU će u europske regije uložiti 325 milijardi EUR – gotovo trećinu ukupnog proračuna EU-a – putem europskih strukturnih i investicijskih fondova čiji je cilj promicanje gospodarskog rasta, stvaranje radnih mjesta, konkurentnost i smanjenje nejednakosti u razvoju.

(3) Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 65.) („Klasična direktiva”), Spremi stavku Direktiva 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o dodjeli ugovorâ o koncesiji (SL L 94, 28.3.2014., str. 1.) („Direktiva o koncesijama”) i Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 243.) („Direktiva o komunalnim uslugama”), a posebno njihov članak 83. stavak 4., članak 45. stavak 4., odnosno članak 99. stavak 4.

(4) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskoj središnjoj banci, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija i Europskoj investicijskoj banci: Plan ulaganja za Europu (COM(2014) 903).

(5) U Radnom dokumentu službi Komisije (SWD(2015) 202) priloženom strategiji jedinstvenog tržišta potencijalne gospodarske koristi od rješavanja problema profesionalizacijom procjenjuju se na više od 80 milijardi EUR.

(6) Ovo u cijelosti obuhvaća poslove službenika za javnu nabavu koji su uključeni u sve faze postupka nabave, od utvrđivanja potreba do upravljanja ugovorima, bez obzira na to nalaze li se oni u centraliziranim ili decentraliziranim upravnim tijelima ili institucijama, na funkcijama koje su izričito definirane kao povezane s javnom nabavom, ili su odgovorni samo za određene zadatke povezane s javnom nabavom.

(7) Potreba za razvojem radne snage u području nabave sa sposobnošću kontinuiranog ostvarivanja vrijednosti za novac također je naglašena u Preporuci OECD-a o javnoj nabavi 2015. http://www.oecd.org/gov/ethics/OECD-Recommendation-on-Public-Procurement.pdf.

(8) Komisija ne namjerava propisati poseban model, nego pozvati države članice i nadležna upravna tijela da se pozabave rješavanjem relevantnih pitanja. Jasno se prepoznaje da se svaka od njih nalazi u različitim etapama tog puta. Bez obzira na to, od država članica se novim direktivama zahtijeva da osiguraju da (a) informacije i smjernice za tumačenje i primjenu prava EU-a za javnu nabavu budu besplatno dostupne kako bi se pomoglo javnim naručiteljima i gospodarskim subjektima, posebice MSP-ovima; te (b) javnim naručiteljima bude dostupna potpora za planiranje i provođenje postupaka nabave.

(9) Preporuci će se priložiti zbirka primjera dobre prakse iz država članica.

(10) Među ostalim: jedinstveni digitalni pristupnik i sastavni dijelovi infrastrukture digitalnih usluga za povezivanje Europe (e-identifikacija, e-potpis, e-dostava, e-fakturiranje).

(11) https://joinup.ec.europa.eu/community/european_catalogue/

(12) Uz istodobno poštivanje zakonodavstva o zaštiti podataka i temeljnog prava na zaštitu osobnih podataka.