9.8.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 261/105


PREPORUKA VIJEĆA

od 11. srpnja 2017.

o Nacionalnom programu reformi Slovenije za 2017. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Slovenije za 2017.

(2017/C 261/23)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika (1), a posebno njezin članak 5. stavak 2.,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (2), a posebno njezin članak 6. stavak 1.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,

uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta,

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,

budući da:

(1)

Komisija je 16. studenoga 2016. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra 2017. za koordinaciju ekonomske politike. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 9. i 10. ožujka 2017. Komisija je 16. studenoga 2016. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojemu je Slovenija utvrđena kao jedna od država članica za koje je potrebno provesti detaljno preispitivanje. Istog je dana Komisija donijela i Preporuku za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja, koju je Europsko vijeće potvrdilo 9. i 10. ožujka 2017. Vijeće je 21. ožujka 2017. donijelo Preporuku o ekonomskoj politici europodručja („Preporuka za europodručje”) (3).

(2)

Kao država članica čija je valuta euro te s obzirom na blisku međusobnu povezanost ekonomija u ekonomskoj i monetarnoj uniji, Slovenija bi trebala osigurati punu i pravodobnu provedbu Preporuke za europodručje, koja je navedena u preporukama od 1. do 3. u nastavku.

(3)

Izvješće za Sloveniju za 2017. objavljeno je 22. veljače 2017. U njemu je ocijenjen napredak Slovenije u rješavanju preporuka za tu zemlju koje je Vijeće donijelo 12. srpnja 2016., mjere poduzete kao odgovor na preporuke za tu zemlju donesene prethodnih godina te napredak Slovenije u pogledu ostvarivanja nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020. Izvješće je sadržavalo i rezultate detaljnog preispitivanja u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 1176/2011, koji su također objavljeni 22. veljače 2017. U svojoj analizi Komisija je zaključila da u Sloveniji postoje makroekonomske neravnoteže. Konkretno, osjetljiva su područja slabosti bankarskog sektora, korporativna zaduženost i fiskalni rizici. Zahvaljujući ponovnom rastu, neravnoteže se postupno ublažavaju. Korporativni se sektor znatno razdužio i ponovno su pokrenuta privatna ulaganja, među ostalim u obliku izravnih stranih ulaganja, iako su razine ulaznih inozemnih stranih ulaganja i dalje niske u odnosu na usporediva gospodarstva u regiji. Javni je dug dosegao vrhunac u 2015. i očekuje se njegovo smanjenje u sljedećim godinama. Osim napretka postignutog u području restrukturiranja bankarskog sektora, došlo je i do brzog pada udjela loših kredita te se očekuje da će se on i dalje smanjivati. Vlada je poduzela mjere potrebne za konsolidaciju i restrukturiranje bankarskog sektora te za bolje upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu. Međutim, kako bi se riješio problem korporativnog duga i uklonile preostale slabosti financijskog sektora, osigurala dugoročna održivost javnih financija te poboljšalo poslovno okružje, potrebno je donijeti daljnje mjere politika.

(4)

Slovenija je 28. travnja 2017. dostavila svoj Program stabilnosti za 2017., a 3. svibnja 2017. svoj Nacionalni program reformi za 2017. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa ocijenjena istodobno.

(5)

Pri programiranju europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) za razdoblje 2014.–2020. u obzir su uzete relevantne preporuke za pojedine zemlje. Kako je predviđeno u članku 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4), ako je pri provedbi relevantnih preporuka Vijeća potrebna potpora, Komisija može zatražiti od države članice da preispita i predloži izmjene svojeg sporazuma o partnerstvu i relevantnih programa. Komisija je dostavila dodatne pojedinosti o tome kako bi iskoristila tu odredbu u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost ESI fondova povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem.

(6)

Na Sloveniju se trenutačno primjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu te prijelazno pravilo o dugu. Vlada u svojem Programu stabilnosti za 2017. očekuje da će se ukupni deficit povećati na 0,8 % BDP-a u 2017. te doseći suficit od 0,4 % BDP-a u 2020. Planira se ostvarenje srednjoročnog proračunskog cilja, odnosno strukturno uravnoteženog proračuna koji ne poštuje zahtjeve Pakta o stabilnosti i rastu, do 2020. Međutim, na temelju ponovno izračunanog (5) strukturnog salda srednjoročni proračunski cilj neće se ostvariti do kraja programa. Prema Programu stabilnosti za 2017. očekuje se da će se udio duga opće države u BDP-u smanjiti na 77,0 % BDP-a u 2017. te se nastaviti smanjivati do 67,5 % BDP-a u 2020. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije uvjerljiv je. Istodobno nisu dovoljno precizirane mjere potrebne za potporu planiranim ciljevima od 2017. nadalje.

(7)

U Programu stabilnosti Slovenije za 2017. upućuje se na znatan učinak iznimnog priljeva izbjeglica na proračun u 2016. i 2017. te pružaju odgovarajući dokazi o opsegu i prirodi tih dodatnih proračunskih troškova. U skladu s podacima Komisije prihvatljivi dodatni rashodi za izniman priljev izbjeglica iznosili su 0,07 % BDP-a u 2016. Taj je iznos nepromijenjen u odnosu na nacrt proračunskog plana za 2017. kojim se potvrđuju projekcije Programa stabilnosti za 2016. U Programu stabilnosti za 2017. zatraženo je 0,07 % BDP-a, od čega će Komisija razmotriti učinak povećanja od 0,01 % BDP-a. Odredbama iz članka 5. stavka 1. i članka 6. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 1466/97 uzimaju se u obzir ti dodatni rashodi jer su priljev izbjeglica i mjere sigurnosti povezani s neuobičajenim događajima, njihov je utjecaj na javne financije Slovenije znatan, a održivost ne bi bila ugrožena ako se dopusti privremeno odstupanje od kretanja prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja. Stoga, kako bi se u obzir uzeli ti dodatni proračunski troškovi, smanjena je potrebna prilagodba prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja za 2016. U pogledu 2017., konačna će se ocjena, uključujući prihvatljive iznose, izraditi u proljeće 2018. na temelju zabilježenih podataka koje su dostavila slovenska nadležna tijela.

(8)

Vijeće je 12. srpnja 2016. preporučilo Sloveniji da ostvari godišnju fiskalnu prilagodbu od najmanje 0,6 % BDP-a prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja u 2017. Na temelju proljetne prognoze Komisije za 2017. postoji rizik određenog odstupanja od tog zahtjeva u 2017.

(9)

S obzirom na njezinu fiskalnu situaciju, a posebno razinu njezina duga, očekuje se da Slovenija 2018. ostvari dodatnu prilagodbu prema ostvarenju odgovarajućeg srednjoročnog proračunskog cilja. Prema zajednički dogovorenoj matrici prilagodbe u okviru Pakta o stabilnosti i rastu ta prilagodba trebala bi dovesti do stope nominalnog rasta neto primarnih državnih rashoda (6) koja ne premašuje 0,6 %. To bi odgovaralo strukturnoj prilagodbi od 1 % BDP-a. Ne bude li promjene u politikama, postojat će rizik od znatnog odstupanja od tog zahtjeva u 2018. Predviđa se da će Slovenija poštovati pravilo o dugu u 2017. i 2018. Općenito, Vijeće smatra da Slovenija treba biti spremna poduzeti dodatne mjere u 2017. te da će u 2018. biti potrebno još takvih mjera kako bi se poštovale odredbe Pakta o stabilnosti i rastu. Kako je predviđeno Uredbom (EZ) br. 1466/97, ocjenom proračunskih planova i rezultata trebao bi se uzeti u obzir proračunski saldo države članice s obzirom na cikličke uvjete. Kako se navodi u komunikaciji Komisije o europskom semestru 2017. koja prati ovogodišnje preporuke za pojedine zemlje, ocjenom nacrta proračunskog plana za 2018. i naknadnom ocjenom proračunskih rezultata za 2018. morat će se uzeti u obzir da je cilj postići smjer fiskalne politike kojim se doprinosi i jačanju oporavka koji je u tijeku i osiguravanju održivosti javnih financija Slovenije. U tom kontekstu Vijeće prima na znanje da Komisija namjerava izvršiti cjelovitu ocjenu u skladu s Uredbom (EZ) br. 1466/97, posebno s obzirom na cikličku situaciju u Sloveniji. Osim toga, konkretno u slučaju Slovenije postoji velika nesigurnost u pogledu cikličkog položaja zbog izrazito velikog pada gospodarstva u razdoblju 2008.–2013. te opsežnih strukturnih reformi i reformi financijskog sektora koje se trenutačno provode.

(10)

Zakonom o fiskalnom pravilu donesenim u srpnju 2015. uveden je srednjoročni proračunski okvir opće države. Za njegovu operativnost potrebne su određene izmjene Zakona o javnim financijama. Vlada se na početku obvezala na donošenje revidiranog Zakona o javnim financijama u roku od šest mjeseci nakon donošenja Zakona o fiskalnom pravilu. Međutim, taj se rok neprestano odgađao, tako da revidirani zakon još nije poslan parlamentu na razmatranje. Revidirani Zakon o javnim financijama jedan je od pravnih instrumenata kojima se u nacionalno zakonodavstvo prenosi Direktiva Vijeća 2011/85/EU (7), koju su države članice bile dužne prenijeti do kraja 2013. Članovi fiskalnog vijeća imenovani su 21. ožujka 2017.

(11)

Visok javni dug od 79,7 % BDP-a u 2016. slaba je točka javnih financija u Sloveniji. Slovensko stanovništvo stari brže nego stanovništvo u većini država članica. Slovenija se suočava s velikim rizicima za dugoročnu održivost javnih financija te od svih država članica ima najveći pokazatelj nedostatka dugoročne održivosti, što proizlazi iz predviđenog povećanja javnih rashoda povezanih s mirovinama te rashoda u području zdravstva i dugotrajne skrbi.

(12)

Vlada je predložila prijedloge reforme zdravstvenog sustava. Zakon o zdravstvenoj skrbi i zdravstvenom osiguranju, koji je u središtu reforme, poslan je u veljači 2017. na javnu raspravu, a planira ga se proslijediti Nacionalnoj skupštini do ljeta 2017. Važno je poštovati predviđeni vremenski raspored, tako da zakon može stupiti na snagu već u 2017. U prosincu 2016. predstavljeni su prijedlozi izmjena Zakona o zdravstvenoj djelatnosti i Zakona o pravima pacijenata te je donesen novi Zakon o ljekarničkoj djelatnosti. Preostale izazove čine upravljanje bolnicama i njihovo poslovanje, nadzorna uloga primarne skrbi u bolničkoj skrbi, sustavi plaćanja u bolnicama, procjene zdravstvene tehnologije i informatički sustavi. Osim toga, i dalje se nedovoljno iskorištavaju pogodnosti centralizirane javne nabave medicinskih proizvoda i usluga, a u pripremi je nova centralizirana javna nabava lijekova s pomoću koje bi javna nabava mogla postati transparentnija i isplativija. Napredak reforme dugotrajne skrbi također je velik izazov. Naime, u Sloveniji ne postoji integrirani sustav dugotrajne skrbi. Trenutačno se priprema pilot-projekt kojim bi se odredile potrebe dugotrajne skrbi.

(13)

U travnju 2016. vlada je donijela bijelu knjigu o mirovinama te pokrenula javnu raspravu o budućnosti mirovinskog sustava. Međutim, i dalje nema zakonodavnih prijedloga u tom području. Budući izazovi jesu osiguravanje dugoročne održivosti i adekvatnosti mirovinskog sustava prilagođavanjem zakonske dobi za umirovljenje dužem očekivanom životnom vijeku i promicanjem kasnijeg umirovljenja te povećanje opsega dopunskog mirovinskog osiguranja kako bi se na primjeren način uzela u obzir promjenjivost karijera te smanjili rizici od siromaštva u starijoj dobi.

(14)

Situacija na tržištu rada i socijalni trendovi nastavili su se poboljšavati. Otvaranje radnih mjesta je u porastu, a nezaposlenost se smanjuje. Smanjio se broj osoba suočenih s rizikom od siromaštva i socijalne isključenosti, no taj je broj za starije osobe i dalje iznad prosjeka Unije. Zbog poboljšane situacije na tržištu rada pruža se mogućnost zapošljavanja starijih radnika, no njihove su stope sudjelovanja i dalje niske. Posljednjih godina sve češće se odlazi u mirovinu iz sustava osiguranja za slučaj nezaposlenosti. Dugotrajna nezaposlenost i dalje je veća od razina zabilježenih prije krize, a dugotrajno nezaposleni čine više od polovine svih nezaposlenih. Više od 40 % svih dugotrajno nezaposlenih osobe su starije od 50 godina, a gotovo polovina njih nezaposleni su dvije godine ili više. Pripremljeni su analiza i akcijski plan u cilju povećavanja stope zaposlenosti starijih radnika i o njima se raspravljalo sa socijalnim partnerima. Pravovremenom provedbom akcijskog plana može se pomoći pri boljem uključivanju starijih radnika na tržište rada. Stopa zaposlenosti niskokvalificiranih radnika i dalje je niska te je daleko ispod razine zabilježene prije krize i prosjeka Unije. U planu provedbe aktivne politike tržišta rada donesenom u siječnju 2016. nastavlja se s primjenom postojećeg pristupa, a izdaci u tom području i dalje su niski. Stariji i niskokvalificirani radnici i dalje su nedovoljno zastupljeni u mjerama aktivne politike tržišta rada. Unatoč reformi iz 2013., segmentacija tržišta rada i dalje je izazov.

(15)

Premda je razina loših kredita još visoka, ona se znatno smanjuje. Središnja banka Slovenije provela je brojne mjere kojima se banke potiču da na održiv način smanje svoje loše kredite. Popuštaju pritisci na smanjenje duga, ali se nastavljaju smanjivati kreditni tokovi prema poduzećima. Napredak u smanjenju duga neujednačeno se odvijao u pojedinačnim poduzećima. Spajanjem triju banaka u 2016. napreduje konsolidacija i restrukturiranje bankarskog sektora. Slovenija se obvezala prodati najmanje 50 % svojeg udjela u vlasništvu najveće banke u državnom vlasništvu do 31. prosinca 2017. i dodatnih 25 % minus jednu dionicu do 31. prosinca 2018. Revizijama zakonodavnog okvira dodatno se ojačao kapacitet korporativnog restrukturiranja Društva za upravljanje bankarskom imovinom. Razina loših kredita i dalje je visoka među MSP-ima. Kako bi se riješilo to pitanje, uz pomoć Svjetske banke pripremljen je sustavni pristup za izlazak MSP-ova iz loših kredita. Osim toga, vlada je donijela zakon o osnivanju središnjeg kreditnog registra radi učinkovitijeg upravljanja rizikom i smanjenja rizika zaduženosti.

(16)

Pristup kreditno sposobnih poduzeća alternativnim izvorima financiranja vrlo je ograničen. Slovenski poduzetnički fond te Slovenska izvozna i razvojna banka (SID banka) uglavnom su uveli nove dužničke instrumente za MSP-e, među ostalim mikrokredite. Slovenski poduzetnički fond proveo je 2016. program početnog kapitala kojim se koristi otprilike 50 MSP-a. Drugi alternativni financijski instrumenti, uključujući rizični i vlasnički kapital uz korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova, mogli bi biti velik izvor dodatnog financiranja, ali se uglavnom još ne iskorištavaju.

(17)

Provodi se strategija razvoja javne uprave 2015.–2020. te je ostvaren određen napredak. Međutim, određene se mjere odgađaju, primjerice donošenje Zakona o državnim službenicima. Ocjenjuje se da se vladinim programom smanjivanja administrativnog opterećenja od 2009. do 2015. uštedjelo ukupno 365 milijuna EUR, te se provelo gotovo 60 % od 318 mjera smanjivanja administrativnog opterećenja. Međutim, složeni i dugi administrativni postupci i dalje koče privatna ulaganja, posebno u području građevinarstva i prostornog planiranja. Unatoč dodatnom poboljšanju učinkovitosti i kvalitete pravosudnog sustava, u trgovačkim predmetima i dalje se dugo čeka na prvo saslušanje, a tužbe se ne mogu podnijeti u elektroničkom obliku. Premda su donesene određene ključne reforme za borbu protiv korupcije, kao što je program nulte tolerancije na korupciju, percepcija korupcije i dalje je negativna, a čini se da utječe na poslovne odluke. Nakon početnog napretka u modernizaciji reguliranja profesija, reforme su se usporile. Uklanjanjem ograničenja u odnosu na reguliranje profesija moglo bi se doprinijeti konkurentnosti na tržištima tih profesija.

(18)

Državno uplitanje u gospodarstvo i dalje je veliko unatoč programu privatizacije pokrenutom u 2013. U Sloveniji je država najveći poslodavac, upravitelj imovinom i korporativni dužnik. Visoka razina državnog vlasništva i slabo korporativno upravljanje imali su velike fiskalne i ekonomske posljedice. One su u razdoblju 2007.–2014. procijenjene na 13 milijardi EUR, odnosno otprilike jednu trećinu BDP-a, uglavnom zbog stabilizacijskih mjera financijskog sektora i izgubljene dobiti poduzeća u državnom vlasništvu u odnosu na usporediva poduzeća u privatnom sektoru. Rezultati poduzeća u državnom vlasništvu počeli su se poboljšavati kao rezultat novog sustava korporativnog upravljanja, ali su rizici i dalje prisutni. Do kraja 2015. rezultati su upućivali na veću profitabilnost poduzeća kojima upravlja Slovenski državni holding, premda nisu ostvarila prijelazni cilj iz strategije upravljanja. Vlada je u siječnju 2017. potvrdila plan upravljanja imovinom za 2017. u kojem su kvantificirani pokazatelji uspješnosti pojedinačnih poduzeća u državnom vlasništvu i ažuriran popis imovine za prodaju. Istodobno se još čeka na reviziju strategije upravljanja imovinom, koju je parlament potvrdio 2015., jer je vlada odgodila svoju odluku za drugu polovinu 2017. Premda je novi predsjednik upravnog odbora imenovan krajem veljače 2017., nadzorni odbor još nije uspostavljen.

(19)

Komisija je u okviru europskog semestra 2017. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Slovenije i objavila je u izvješću za tu zemlju za 2017. Ocijenila je i Program stabilnosti za 2017. i Nacionalni program reformi za 2017. te mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Sloveniji u proteklim godinama. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socijalno-ekonomsku politiku u Sloveniji, nego i njihovo poštovanje pravila i smjernica Unije, a s obzirom na potrebu jačanja ukupnoga gospodarskog upravljanja Unijom pružanjem doprinosa budućim nacionalnim odlukama s razine Unije.

(20)

Uzimajući u obzir tu ocjenu Vijeće je ispitalo Program stabilnosti za 2017., a njegovo je mišljenje (8) posebno navedeno u preporuci 1. u nastavku.

(21)

Uzimajući u obzir detaljno preispitivanje koje je provela Komisija i tu ocjenu, Vijeće je ispitalo Nacionalni program reformi za 2017. i Program stabilnosti za 2017. Preporuke Vijeća donesene u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) br. 1176/2011 navedene su u preporukama od 1. do 3. u nastavku,

PREPORUČUJE da Slovenija 2017. i 2018. poduzme djelovanja kojima je cilj:

1.

U 2018. nastaviti s ulaganjem znatnog fiskalnog napora, u skladu sa zahtjevima preventivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu, uzimajući u obzir potrebu za jačanjem oporavka koji je u tijeku i osiguravanjem održivosti javnih financija Slovenije. Donijeti i provesti predloženu reformu zdravstvenog sustava te donijeti planiranu reformu sustava dugotrajne skrbi, povećanjem troškovne učinkovitosti i dostupnosti te jačanjem kvalitetne skrbi. U potpunosti iskoristiti potencijal centralizirane javne nabave u sektoru zdravstva. Donijeti mjere potrebne za osiguravanje dugoročne održivosti i adekvatnosti mirovinskog sustava.

2.

Pojačati napore za povećanje zapošljivosti niskokvalificiranih i starijih radnika, osobito s pomoću ciljanih mjera cjeloživotnog učenja i mjera aktivacije.

3.

Poboljšati uvjete financiranja, uključujući olakšavanjem trajnog rješavanja loših kredita i pristupa alternativnim izvorima financiranja. Osigurati potpunu provedbu strategije društva za upravljanje bankarskom imovinom. Smanjiti administrativno opterećenje poduzeća koje proizlazi iz propisa o prostornom planiranju i građevinskih dozvola te osigurati dobro upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. srpnja 2017.

Za Vijeće

Predsjednik

T. TÕNISTE


(1)  SL L 209, 2.8.1997., str. 1.

(2)  SL L 306, 23.11.2011., str. 25.

(3)  SL C 92, 24.3.2017., str. 1.

(4)  Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).

(5)  Ciklički prilagođen saldo bez jednokratnih i privremenih mjera koji je Komisija ponovno izračunala koristeći se zajednički dogovorenom metodologijom.

(6)  Neto državni rashodi sastoje se od ukupnih državnih rashoda bez rashoda za kamate, rashoda za programe Unije koji su u cijelosti usklađeni s prihodima iz fondova Unije i nediskrecijskih promjena u rashodima za naknade za nezaposlenost. Nacionalno financirane bruto investicije u fiksni kapital izglađuju se za četverogodišnje razdoblje. Uračunane su diskrecijske mjere na prihodovnoj strani ili povećanja prihoda propisana zakonom, dok se jednokratne mjere na prihodovnoj i rashodovnoj strani poništavaju.

(7)  Direktiva Vijeća 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica (SL L 306, 23.11.2011., str. 41.).

(8)  U skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1466/97.