28.6.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 169/6

PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2016/1040

оd 24. lipnja 2016.

o odobravanju odstupanja koje je zatražila Talijanska Republika za regije Lombardiju i Pijemont u skladu s Direktivom Vijeća 91/676/EEZ o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2016) 3820)

(Vjerodostojan je samo tekst na talijanskom jeziku)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (1), a posebno njezin Prilog III. stavak 2. treći podstavak,

budući da:

(1)

Ako je količina stajskog gnoja koju država članica namjerava godišnje upotrebljavati po hektaru drugačija od one navedene u prvoj rečenici drugog podstavka stavka 2. Priloga III. Direktivi 91/676/EEZ i u točki (a) navedenog podstavka, tom se količinom ne smije dovesti u pitanje ostvarivanje ciljeva iz članka 1. te Direktive i ona se mora opravdati na temelju nepristranih kriterija, kao što su dugotrajno razdoblje rasta i usjevi s visokim stupnjem potrošnje dušika.

(2)

Komisija je 3. studenoga 2011. donijela Provedbenu odluku 2011/721/EU (2), kojom se Italiji dopušta da u regijama Emiliji i Romanji, Lombardiji, Pijemontu i Venetu pod određenim uvjetima dopusti primjenu do 250 kg po hektaru godišnje dušika iz kravljeg gnoja i obrađenog svinjskog gnoja na gospodarstvima s najmanje 70 % usjeva s visokim stupnjem potrošnje dušika i dugotrajnim razdobljem rasta.

(3)

Odstupanje odobreno Provedbenom odlukom 2011/721/EU odnosilo se na približno 300 gospodarstava i 13 000 ha zemljišta te je isteklo 31. prosinca 2015.

(4)

Italija je 20. siječnja 2016. Komisiji podnijela zahtjev za odstupanje za regije Lombardiju i Pijemont na temelju trećeg podstavka stavka 2. Priloga III. Direktivi 91/676/EEZ.

(5)

Zatraženo odstupanje odnosi na namjeru Italije da u regijama Lombardiji i Pijemontu dopusti primjenu do 250 kg dušika po hektaru godišnje iz kravljeg gnoja i obrađenog svinjskog gnoja na gospodarstvima s najmanje 70 % usjeva s visokim stupnjem potrošnje dušika i dugotrajnim razdobljem rasta. Procjenjuje se da bi odstupanje moglo obuhvatiti približno 600 stočnih farmi i 60 farmi svinja u regijama Lombardiji i Pijemontu, što odgovara 15 % odnosno 6 % ukupnog broja takvih farmi u tim regijama, 4 % iskorištene poljoprivredne površine (IPP-a) te 14 % ukupnog broja muznih krava i 7,4 % ukupnog broja svinja u tim regijama. Odstupanje mogu zatražiti i poljodjelska gospodarstva.

(6)

Zakonodavstvo kojim se provodi Direktiva 91/676/EEZ i uspostavljaju akcijski programi u Lombardiji (Odluka br. X/5171 od 16. svibnja 2016.) i Pijemontu (Odluka br. 19/2971 od 29. veljače 2016.) doneseno je i primjenjuje se zajedno s ovom Odlukom u razdoblju od 2016. do 2019.

(7)

Ugrožena područja na koja se primjenjuju akcijski programi obuhvaćaju približno 80 % IPP-a Lombardije i 44 % IPP-a Pijemonta.

(8)

Prema prikupljenim podacima o kvaliteti vode u regijama Lombardiji i Pijemontu srednja vrijednost koncentracije nitrata u 87 % podzemnih voda niža je od 50 mg/l, a u 55 % podzemnih voda od 25 mg/l. U površinskim je vodama na 90 % mjesta za praćenje srednja vrijednost koncentracije nitrata niža od 25 mg/l, a ni na jednom nije viša od 50 mg/l.

(9)

U regijama Lombardiji i Pijemontu drži se više od 35 % stoke u Italiji: 38 % muznih krava, 60 % svinja i 15 % peradi. Broj grla stoke smanjivao se u razdoblju od 2007. do 2013.

(10)

U razdoblju od 2003. do 2013. potrošnja dušičnog gnojiva smanjila se za približno 27 %, a upotreba mineralnih fosfornih gnojiva za 57 %.

(11)

Travnjaci, kukuruz za zrno, kukuruz za silažu i ozime žitarice zauzimaju približno 65 % ukupne poljoprivredne površine u Lombardiji i Pijemontu.

(12)

Iz popratne dokumentacije priložene zahtjevu za odstupanje vidjeti se da je predložena količina od 250 kg dušika po hektaru godišnje iz kravljeg gnoja i obrađenog svinjskog gnoja opravdana na temelju nepristranih kriterija, kao što su velika neto količina padalina, dugotrajno razdoblje rasta i veliki prinos usjeva s visokim stupnjem potrošnje dušika.

(13)

Nakon razmatranja zahtjeva Komisija smatra da predložena količina od 250 kg po hektaru iz kravljeg gnoja i obrađenog svinjskog gnoja neće dovesti u pitanje ostvarivanje ciljeva Direktive 91/676/EEZ ako budu ispunjeni određeni strogi uvjeti.

(14)

Direktivom 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3) utvrđuje se sveobuhvatan, prekogranični pristup za zaštitu voda organiziran u vodnom području s ciljem postizanja dobrog stanja europskih vodnih tijela do 2015. Smanjenje količine hranjiva sastavni je dio tog cilja. Odobravanje odstupanja na temelju ove Odluke ne dovodi u pitanje odredbe iz Direktive 2000/60/EZ i ne isključuje da mogu biti potrebne dodatne mjere kako bi se ispunile obveze koje iz nje proizlaze.

(15)

Direktivom 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4) utvrđuju se opća pravila za uspostavljanje infrastrukture za prostorne informacije u Uniji za potrebe politika Unije u pogledu okoliša te politika ili aktivnosti koje mogu utjecati na okoliš. Ako je primjenjivo, prostorne informacije prikupljene u kontekstu ove Odluke trebale bi biti u skladu s odredbama te Direktive. Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje i povećala dosljednost podataka, Italija bi se prilikom prikupljanja potrebnih podataka u skladu s ovom Odlukom trebala, prema potrebi, koristiti informacijama dobivenima u okviru integriranog administrativnog i kontrolnog sustava uspostavljenog u skladu s poglavljem II. glavom V. Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5).

(16)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora za nitrate osnovanog u skladu s člankom 9. Direktive 91/676/EEZ,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odstupanje

Odstupanje koje je zatražila Italija za regije Lombardiju i Pijemont kako bi se dopustila veća količina stajskog gnoja od one predviđene u prvoj rečenici drugog podstavka stavka 2. Priloga III. Direktivi 91/676/EEZ i u točki (a) navedenog podstavka odobrava se u skladu s uvjetima utvrđenima u ovoj Odluci.

Članak 2.

Područje primjene

Ova se odluka primjenjuje na pojedinačnoj osnovi i podložno uvjetima određenima u člancima od 4. do 7. na poljoprivredna gospodarstva u kojima se na najmanje 70 % površine uzgajaju usjevi s visokim stupnjem potrošnje dušika i dugotrajnim razdobljem rasta.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Odluke primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„poljoprivredna gospodarstva” znači poljoprivredna gospodarstva na kojima se uzgaja ili ne uzgaja stoka;

(b)

„parcela” znači pojedinačno polje ili skupina polja koja su homogena s obzirom na poljoprivrednu kulturu, vrstu tla i praksu gnojidbe;

(c)

„travnjak” znači trajni ili privremeni travnjak (privremeni je onaj koji kao takav postoji manje od pet godina);

(d)

„kasni kukuruz” znači kukuruz klase FAO 600 – 700, koji se sije od sredine ožujka do početka travnja s razdobljem rasta od najmanje 145 – 150 dana;

(e)

„kukuruz ili sirak nakon kojeg slijede ozime krmne kulture” znači srednje kasni ili rani kukuruz prema međunarodnoj klasifikaciji FAO ili sirak nakon kojeg slijede ozime krmne kulture, kao što su talijanski ljulj, ječam, pšenoraž (tritikale) ili ozima raž;

(f)

„ozima žitarica nakon čije žetve slijede jare krmne kulture” znači ozima pšenica, ozimi ječam ili pšenoraž (tritikale) nakon čije žetve slijede jare krmne kulture, kao što su kukuruz, sirak, muhar ili proso;

(g)

„usjevi s visokim stupnjem potrošnje dušika i dugotrajnim razdobljem rasta” znači travnjak, kasni kukuruz, kukuruz ili sirak nakon kojeg slijede ozime krmne kulture i ozime žitarice nakon kojih slijede jare krmne kulture;

(h)

„kravlji gnoj”znači stajski gnoj koji izlučuju goveda, uključujući tijekom ispaše, ili u prerađenom obliku;

(i)

„obrada stajskog gnoja” znači prerada svinjskog gnoja u dvije frakcije, krutu i tekuću, provedena kako bi se poboljšale primjena na tlu te nadoknada dušika i fosfora;

(j)

„obrađeni stajski gnoj” znači tekuća frakcija koja nastaje obradom svinjskog gnoja te ima omjer dušika i fosfata (N/P2O5) od najmanje 2,5;

(k)

„obrađeni stajski gnoj s uklonjenim dušikom” znači obrađeni stajski gnoj s udjelom dušika nižim za 30 % u usporedbi s udjelom dušika u neobrađenom svinjskom gnoju;

(l)

„tla s niskim udjelom organskih tvari” znači tla s udjelom organskog ugljika nižim od 2 % u gornjih 30 centimetara tla;

(m)

„nezaslanjena i blago zaslanjena tla” znači tla s električnom vodljivosti zasićenog ekstrakta tla EC < 4 mS/cm ili s električnom vodljivosti ekstrakta vode s omjerom tla i vode 1:2 EC 1:2 < 1 mS/cm ili područja određena kao sigurna od zaslanjivanja, kako je navedeno na regionalnoj karti tla;

(n)

„učinkovitost upotrebe dušika” znači postotak ukupnog dušika iz stajskog gnoja koji je dostupan usjevima u godini primjene.

Članak 4.

Godišnji zahtjev i obveze

1.   Poljoprivrednici koji žele da im se odobri odstupanje u skladu s ovom Odlukom podnose zahtjev nadležnim tijelima svake godine do 15. veljače. Godišnji zahtjev za 2016. podnosi se do 30. lipnja 2016.

2.   Pri podnošenju godišnjeg zahtjeva iz stavka 1. poljoprivrednici se i pismeno obvezuju da će ispunjavati uvjete navedene u člancima 5., 6. i 7.

Članak 5.

Obrada stajskog gnoja

1.   Poljoprivrednici kojima je odobreno odstupanje za primjenu obrađenog svinjskog gnoja svake godine nadležnim tijelima dostavljaju sljedeće informacije:

(a)

vrstu obrade stajskog gnoja;

(b)

kapacitet i glavna obilježja postrojenja za obradu, uključujući njegovu učinkovitost;

(c)

količinu stajskog gnoja poslanog na obradu;

(d)

količinu, sastav, uključujući specifikaciju udjela dušika i fosfora, te odredište krute frakcije;

(e)

količinu, sastav, uključujući specifikaciju udjela dušika i fosfora, te odredište obrađenog stajskog gnoja;

(f)

procjenu plinovitih gubitaka tijekom obrade.

2.   Kruta frakcija iz obrade stajskog gnoja mora se stabilizirati radi smanjenja mirisa i drugih emisija, poboljšanja poljoprivrednih i higijenskih svojstava, lakšeg rukovanja i povećanja dostupnosti dušika i fosfata za usjeve. Dobiveni proizvod ne smije se primjenjivati na poljoprivrednim gospodarstvima za koja je odobreno odstupanje. Nadležna tijela donose mjere za poticanje upotrebe stabilizirane krute frakcije na tlima s niskim udjelom organskih tvari. Ta su tla naznačena na regionalnim kartama koje su na raspolaganju poljoprivrednicima.

3.   Nadležna tijela utvrđuju metode za procjenu sastava obrađenog stajskog gnoja, promjena u sastavu i učinkovitosti obrade za svako poljoprivredno gospodarstvo za koje je odobreno pojedinačno odstupanje.

4.   Nadležna tijela prate razinu amonijaka i drugih emisija nastalih obradom stajskog gnoja na reprezentativnim mjestima za svaku tehniku obrade. Na temelju rezultata praćenja nadležna tijela uspostavljaju popis emisija.

Članak 6.

Primjena stajskog gnoja i drugih gnojiva

1.   Podložno uvjetima utvrđenima u stavcima od 2. do 12. količina kravljeg gnoja, uključujući gnoj koji izluče životinje i obrađeni stajski gnoj koji se svake godine primjenjuje na zemljištu poljoprivrednih gospodarstava za koje je odobreno odstupanje, ne smije biti veća od količine stajskog gnoja koja sadržava 250 kg dušika po hektaru.

2.   Ukupni unos dušika ne smije biti veći od predviđene potrebe predmetnog usjeva za hranjivima. Pritom se uzima u obzir količina dušika dobivena iz tla i povećana dostupnost dušika iz stajskog gnoja zbog njegove obrade. Ne smiju se prijeći najveće dopuštene količine primjene, kako su utvrđene u akcijskim programima koji se odnose na poljoprivredno gospodarstvo u Lombardiji (Odluka br. X/5171 od 16. svibnja 2016.) i Pijemontu (Odluka br. 19/2971 od 29. veljače 2016.).

3.   Ukupni unos fosfora ne smije prelaziti predviđenu potrebu predmetnog usjeva za hranjivima te se mora uzeti u obzir količina fosfora dobivena iz tla. Fosfor iz kemijskih gnojiva ne smije se primjenjivati na poljoprivrednim gospodarstvima za koja je odobreno odstupanje.

4.   Za svako poljoprivredno gospodarstvo priprema se plan gnojidbe u kojemu se opisuju plodored i planirana primjena stajskog gnoja i mineralnih gnojiva svake godine najkasnije do 15. veljače. Za 2016. priprema se do 30. lipnja 2016.

Plan gnojidbe obuhvaća sljedeće:

(a)

broj grla stoke, opis sustava za držanje i skladištenje, uključujući kapacitet i vrstu raspoloživog spremnika za stajski gnoj;

(b)

izračun dušika i fosfora iz stajskog gnoja proizvedenog na poljoprivrednom gospodarstvu;

(c)

opis obrade stajskog gnoja i svojstava obrađenog stajskog gnoja (ako je relevantno);

(d)

količinu, vrstu i svojstva stajskog gnoja otpremljenog s poljoprivrednog gospodarstva ili dostavljenog na njega;

(e)

plodored i površinu parcela s usjevima s visokim stupnjem potrošnje dušika i dugotrajnim razdobljem rasta te parcela s drugim usjevima;

(f)

očekivani prinos svake vrste uzgojenog usjeva, ovisno o dostupnosti hranjiva i vode te lokalnim uvjetima kao što su klima, vrsta tla itd.;

(g)

procijenjenu potrebu usjeva za dušikom i fosforom za svaku parcelu;

(h)

izračun dušika i fosfora iz stajskog gnoja koji će se primijeniti na svakoj parceli;

(i)

izračun dušika iz kemijskih gnojiva koja će se primijeniti na svakoj parceli;

(j)

procjenu količine vode potrebne za navodnjavanje uz točno navođenje izvora vode; plan mora sadržavati i odobrenje za zahvaćanje vode ili ugovor za upotrebu vode s odgovarajućim „vodnim konzorcijem” ili kartu na kojoj se vidjeti da se poljoprivredno gospodarstvo nalazi u području gdje su podzemne vode blizu površine u dodiru s korijenjem.

Planovi se revidiraju u roku od najviše sedam dana nakon svake promjene poljoprivredne prakse kako bi se osigurala usklađenost planova i stvarne poljoprivredne prakse.

5.   Svako poljoprivredno gospodarstvo za svaku parcelu priprema knjigu gnojidbe. Knjiga gnojidbe uključuje primijenjene količine i vrijeme primjene stajskog gnoja i kemijskih gnojiva.

6.   Odobrenje za zahvaćanje vode ili ugovor za upotrebu vode s odgovarajućim „vodnim konzorcijem” ili karta na kojoj se vidjeti da se poljoprivredno gospodarstvo nalazi u području gdje su podzemne vode blizu površine u dodiru s korijenjem mora biti na raspolaganju na poljoprivrednom gospodarstvu. Ako je primjenjivo, odobrena ili ugovorena količina vode mora biti dovoljna za prinose usjeva jednake onima koji su ostvareni u uvjetima bez ograničenja opskrbe vodom.

7.   Rezultati analize dušika i fosfora u tlu moraju biti dostupni za svako poljoprivredno gospodarstvo za koje je odobreno odstupanje. Uzorkovanje i analiza provode se prije 1. lipnja najmanje jednom u četiri godine za fosfor i dušik za svaku homogenu površinu poljoprivrednog gospodarstva s obzirom na plodored i svojstva tla. Obvezna je najmanje jedna analiza na pet hektara poljoprivrednog zemljišta.

8.   Stajski gnoj primijenjen na poljoprivrednim gospodarstvima za koja je dopušteno odstupanje mora imati učinkovitosti upotrebe dušika od najmanje 65 % za gnojovku i 50 % za kruti gnoj.

9.   Stajski gnoj i kemijska gnojiva na poljoprivrednim gospodarstvima za koja je dopušteno odstupanje ne mogu se primjenjivati nakon 1. studenoga.

10.   Najmanje dvije trećine dušika iz stajskog gnoja, osim dušika iz gnoja pašnih životinja, primjenjuju se svake godine prije 31. srpnja. U tu svrhu poljoprivredna gospodarstva za koje je odobreno odstupanje moraju imati odgovarajući kapacitet za skladištenje stajskog gnoja koji može obuhvatiti barem razdoblja u kojima primjena gnoja nije dopuštena.

11.   Tekući stajski gnoj, uključujući obrađeni stajski gnoj i gnojovku, primjenjuje se tehnikama koje omogućuju niske emisije. Kruti stajski gnoj mora biti unesen unutar 24 sata.

12.   Radi zaštite tla od zaslanjivanja, obrađeni stajski gnoj s uklonjenim dušikom dopušten je samo na nezaslanjenom i blago zaslanjenom tlu. U tu svrhu poljoprivrednici koji namjeravaju primijeniti obrađeni stajski gnoj s uklonjenim dušikom moraju izmjeriti električnu vodljivost na predmetnim parcelama barem svake četiri godine, a rezultate uključiti u zahtjev iz članka 4. stavka 1. Nadležna tijela uspostavljaju protokol prema kojemu poljoprivrednici moraju mjeriti električnu vodljivost. Nadležna tijela izrađuju karte područja koja su u opasnosti od zaslanjivanja.

Članak 7.

Upravljanje zemljištem

Poljoprivrednici koji traže odstupanje moraju osigurati da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)

na najmanje 70 % površine poljoprivrednog gospodarstva uzgajaju se usjevi s visokim stupnjem potrošnje dušika i dugotrajnim razdobljem rasta;

(b)

privremeni travnjaci oru se u proljeće;

(c)

privremeni i trajni travnjaci ne obuhvaćaju više od 50 % mahunarki ili drugih biljaka koje vezuju atmosferski dušik;

(d)

kasni kukuruz se žanje, uključujući stabljike;

(e)

ozime krmne kulture, kao što su talijanski ljulj, ječam, pšenoraž (tritikale) ili ozima raž, siju se u roku od dva tjedna nakon žetve kukuruza ili sirka te se žanju najranije dva tjedna prije sjetve kukuruza ili sirka;

(f)

jare krmne kulture, kao što su kukuruz, sirak, muhar ili proso, siju se u roku od dva tjedna nakon žetve ozimih žitarica te se žanju najranije dva tjedna prije sjetve ozimih žitarica;

(g)

usjevi s visokim stupnjem potrošnje dušika siju se u roku od dva tjedna nakon što je trava izorana, a u godini oranja trajnih travnjaka ne primjenjuju se gnojiva.

Članak 8.

Ostale mjere

1.   Nadležna tijela osiguravaju da odstupanja odobrena za primjenu obrađenog stajskog gnoja budu u skladu s kapacitetom postrojenja za njegovu obradu.

2.   Nadležna tijela osiguravaju da svako odobreno odstupanje bude u skladu s odobrenom upotrebom vode na poljoprivrednom gospodarstvu za koje je odobreno odstupanje.

Članak 9.

Mjere pri prijevozu stajskog gnoja

1.   Nadležna tijela osiguravaju da se prijevoz stajskog gnoja na poljoprivredna gospodarstva za koja je odobreno odstupanje ili s takvih gospodarstava bilježi sustavima za geografsko pozicioniranje ili navodi u popratnim dokumentima, uz mjesto podrijetla i odredište. Bilježenje sustavima za geografsko pozicioniranje obvezno je za prijevoz dalji od 30 km.

2.   Nadležna tijela osiguravaju da dokument u kojem se navode količina prevezenog stajskog gnoja te njegov sadržaj dušika i fosfora bude dostupan tijekom prijevoza.

3.   Nadležna tijela osiguravaju da se obrađeni stajski gnoj i krute frakcije nastale obradom stajskog gnoja analiziraju s obzirom na udio dušika i fosfora. Analize provode priznati laboratoriji. Rezultati analize priopćuju se nadležnim tijelima i poljoprivredniku kojemu se stajski gnoj dovozi. Potvrda analize mora biti dostupna pri svakom prijevozu.

Članak 10.

Praćenje

1.   Nadležna će se tijela pobrinuti za izradu i godišnje ažuriranje karata koje za svaku općinu prikazuju postotak poljoprivrednih gospodarstava, stoke i poljoprivrednih zemljišta za koja je odobreno pojedinačno odstupanje te karata koje prikazuju lokalnu upotrebu zemljišta.

2.   Na poljoprivrednim gospodarstvima za koja je odobreno odstupanje svake se godine prikupljaju i ažuriraju podaci o plodoredima i poljoprivrednoj praksi.

3.   Mreža za praćenje uzorkovanja površinskih voda i podzemnih voda blizu površine uspostavlja se i održava kako bi se procijenio učinak odstupanja na kvalitetu vode. Plan mreže za praćenje podnosi se Komisiji. Broj prvotnih mjesta za praćenje ne može se smanjivati, a lokacija tih mjesta tijekom razdoblja primjene ove Odluke ne može se mijenjati ako to nije propisno opravdano.

4.   Na poljoprivrednim slivnim područjima koja se nalaze u blizini najugroženijih vodnih tijela, koja utvrđuju nadležna tijela, provodi se pojačano praćenje voda.

5.   Mjesta za praćenje uspostavljaju se kako bi se na njima prikupljali podaci o koncentraciji dušika i fosfora u vodi iz tla, mineralnom dušiku u profilu tla i odgovarajućem gubitku dušika i fosfora kroz područje korijena u podzemne vode, kao i gubitku dušika i fosfora površinskim i potpovršinskim otjecanjem, kako pod uvjetima odstupanja tako i pod uvjetima bez odstupanja. Mjesta za praćenje obuhvaćaju glavne vrste tla, prakse gnojidbe i usjeve. Plan mreže za praćenje podnosi se Komisiji. Broj prvotnih mjesta za praćenje ne može se smanjivati, a lokacija tih mjesta tijekom razdoblja primjene ove Odluke ne može se mijenjati ako to nije propisno opravdano.

Članak 11.

Kontrole i provjere

1.   Nadležna će se tijela pobrinuti da svi zahtjevi za odstupanje prođu upravnu kontrolu. Ako se kontrolom ustanovi da uvjeti iz članaka 5., 6. i 7. nisu ispunjeni, podnositelj zahtjeva obavješćuje se o tome. U tom se slučaju zahtjev smatra odbijenim.

2.   Uspostavlja se program inspekcija na terenu koji se temelji na analizi rizika, rezultatima kontrola prethodnih godina i rezultatima općih nasumičnih kontrola zakonodavstva kojim se provodi Direktiva 91/676/EEZ. Inspekcijama na terenu mora se obuhvatiti najmanje 7 % poljoprivrednih gospodarstava za koje je odobreno odstupanje u pogledu uvjeta utvrđenih u člancima 5., 6. i 7. ove Odluke.

3.   Nadležna tijela osiguravaju terenske kontrole najmanje 2 % djelatnosti prijevoza stajskog gnoja, koje se temelje na procjeni rizika i rezultatima upravnih kontrola iz stavka 1. Kontrole uključuju najmanje procjenu popratnih dokumenata, provjeru podrijetla i odredišta stajskog gnoja te dostupnost analize prevezenog stajskog gnoja.

4.   Ako se provjerom ustanovi nepridržavanje ove Odluke, nadležna tijela poduzimaju potrebne mjere kako bi se to ispravilo. Poljoprivrednici koji se ne pridržavaju članaka 5., 6. i 7. sljedeće će godine biti isključeni iz odstupanja.

Članak 12.

Izvješćivanje

Svake godine do 31. prosinca, a 2019. do 30. rujna, nadležna tijela Komisiji podnose izvješće koje sadržava sljedeće informacije:

(a)

procjenu provedbe odstupanja na temelju kontrola na razini poljoprivrednoga gospodarstva, kao i kontrola prijevoza stajskog gnoja te informacije o poljoprivrednim gospodarstvima koja ne ispunjavaju uvjete, na temelju rezultata upravnih i terenskih inspekcija;

(b)

informacije o obradi stajskog gnoja, uključujući daljnju preradu i uporabu krutih frakcija, i detaljne podatke o svojstvima sustava za obradu, njihovoj učinkovitosti i sastavu obrađenog stajskog gnoja te konačnom odredištu krutih frakcija;

(c)

karte koje prikazuju područja s niskim sadržajem organskih tvari te mjere poduzete radi poticanja upotrebe stabilizirane krute frakcije na tlu s niskim sadržajem organskih tvari, kako je navedeno u članku 5. stavku 2.;

(d)

metode za procjenu sastava obrađenog stajskog gnoja, promjena u sastavu i učinkovitosti obrade za svako poljoprivredno gospodarstvo za koje je odobreno pojedinačno odstupanje iz članka 5. stavka 3.;

(e)

popis razina amonijaka i drugih emisija iz stajskog gnoja prema članku 5. stavku 4.;

(f)

uspostavljeni protokol za mjerenje električne vodljivosti i karte s prikazom područja koja su u opasnosti od zaslanjivanja iz članka 6. stavka 12.;

(g)

metode za provjeru usklađenosti odobrenog odstupanja s kapacitetom postrojenja za obradu stajskog gnoja prema članku 8. stavku 1.;

(h)

metode za provjeru usklađenosti svakog odobrenog odstupanja s odobrenom upotrebom vode na poljoprivrednom gospodarstvu za koje je odobreno odstupanje prema članku 8. stavku 2.;

(i)

karte koje prikazuju postotak poljoprivrednih gospodarstava, postotak stoke, postotak poljoprivrednog zemljišta za koje vrijede pojedinačna odstupanja i karte koje prikazuju lokalnu uporabu zemljišta, kao i podatke o plodoredu i poljoprivrednoj praksi na poljoprivrednim gospodarstvima za koja je odobreno odstupanje prema članku 10. stavcima 1. i 2.;

(j)

rezultate praćenja voda, uključujući informacije o trendovima kvalitete vode za podzemne i površinske vode, uključujući priobalne vode, kao i utjecaj odstupanja na kvalitetu vode iz članka 10. stavka 3.;

(k)

popis najugroženijih vodnih tijela iz članka 10. stavka 4.;

(l)

sažetak i procjenu podataka prikupljenih na mjestima za praćenje iz članka 10. stavka 5.

Članak 13.

Razdoblje primjene

Ova Odluka prestaje važiti 31. prosinca 2019.

Članak 14.

Primatelj

Ova je Odluka upućena Talijanskoj Republici.

Sastavljeno u Bruxellesu 24. lipnja 2016.

Za Komisiju

Karmenu VELLA

Član Komisije

(1)  SL L 375, 31.12.1991., str. 1.

(2)  Provedbena odluka Komisije 2011/721/EU od 3. studenoga 2011. o odobravanju odstupanja koje je zatražila Italija za regije Emiliju i Romanju, Lombardiju, Pijemont i Veneto skladu s Direktivom Vijeća 91/676/EEZ o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (SL L 287, 4.11.2011., str. 36.).

(3)  Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).

(4)  Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) (SL L 108, 25.4.2007., str. 1.).

(5)  Uredba (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) br. 485/2008 (SL L 347, 20.12.2013., str. 549.).