23.6.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 157/21

(1)

U članku 3. točki (b) Direktive 2010/40/EU kao prioritetna mjera utvrđeno je pružanje usluga prometnih informacija u cijeloj Europskoj uniji u realnom vremenu za razvoj i uporabu specifikacija i normi.

(2)

Prema članku 6. stavku 1. Direktive 2010/40/EU, Komisija mora donijeti specifikacije potrebne kako bi se osigurala usklađenost, interoperabilnost i kontinuitet pri uvođenju i operativnoj uporabi inteligentnih prometnih sustava (ITS) za pružanje usluga prometnih informacija u cijeloj Europskoj uniji u realnom vremenu. Ova Uredba ima za cilj poboljšati dostupnost, razmjenu, ponovnu uporabu i ažuriranje cestovnih i prometnih podataka potrebnih za pružanje visokokvalitetnih i kontinuiranih usluga prometnih informacija u realnom vremenu u cijeloj Uniji.

(3)

Člankom 5. Direktive 2010/40/EU predviđa se da bi se specifikacije donesene u skladu s člankom 6. te Direktive trebale primjenjivati na aplikacije i usluge ITS-a ako se primjenjuju ne dovodeći u pitanje pravo svake države članice da sama odluči o uvođenju takvih aplikacija i usluga na svojem državnom području.

(4)

Te bi se specifikacije trebale primjenjivati na pružanje svih usluga prometnih informacija u realnom vremenu, ne dovodeći u pitanje posebne specifikacije donesene u drugim aktima na temelju Direktive 2010/40/EU, posebno Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 885/2013 (2) i Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 886/2013 (3).

(5)

Tržište za pružanje usluga prometnih informacija u realnom vremenu već postoji u Uniji i u interesu je korisnika i potrošača kao i pružatelja tih usluga da se stvore odgovarajući okvirni uvjeti za to tržište kako bi se moglo očuvati i dalje razvijati na inovativne načine. U pogledu pružanja usluga prometnih informacija u realnom vremenu, Direktivom 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4) utvrđena su minimalna pravila za ponovnu uporabu informacija javnog sektora diljem Unije. S obzirom na ponovnu uporabu podataka u posjedu tijela nadležnih za ceste i javnih operatora cestovnog prometa, pravila utvrđena ovom Uredbom, posebno ona koja se odnose na ažuriranje podataka, primjenjuju se ne dovodeći u pitanje pravila utvrđena Direktivom 2003/98/EZ.

(6)

Direktivom 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5) uspostavlja se infrastruktura prostornih podataka Europske unije kako bi se omogućila njihova razmjena i pristup javnosti prostornim podacima (uključujući prostorne podatke koji se odnose na prometne mreže) diljem Unije s ciljem podupiranja politika Unije u području okoliša te politika i aktivnosti koje mogu imati utjecaj na okoliš. Specifikacije koje su navedene u ovoj Uredbi trebale bi biti u skladu sa specifikacijama utvrđenima u Direktivi 2007/2/EZ i njezinim provedbenim aktima, posebno u Uredbi Komisije (EU) br. 1089/2010 (6). Proširenjem primjene tih specifikacija na sve vrste statičnih cestovnih podataka također bi se moglo promicati daljnje usklađivanje u tom području.

(7)

Uredbom (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (7) utvrđuje se infrastruktura cestovnog prometa koja je dio osnovne i sveobuhvatne transeuropske prometne mreže. Ova bi se Uredba trebala primjenjivati na sveobuhvatnu transeuropsku cestovnu mrežu kako je definirano u Uredbi (EU) br. 1315/2013 budući da se u sklopu te mreže odvija većina međunarodnog cestovnog prijevoza. S obzirom na to da je većina autocesta već uključena u te mreže, druge autoceste također bi trebale biti obuhvaćene ovom Uredbom radi dosljednosti za sudionike u cestovnom prometu. Vanjski utjecaji prometa i druge poteškoće pri upravljanju prometom, poput zagušenja, onečišćenja zraka i buke, nisu ograničeni na transeuropsku cestovnu mrežu ili na autoceste. Zapravo, značajan udio čestih prometnih gužvi odvija se u gradskim područjima. Stoga bi državama članicama trebalo dopustiti da primjenjuju ove specifikacije na odabranim cestama koje nisu dio transeuropske cestovne mreže i mreže autocesta i koje su odredile kao prioritetna područja. S obzirom na to da se prometni tokovi neprestano mijenjaju, državama članicama trebalo bi dopustiti da ažuriraju ta prioritetna područja.

(8)

Statični prometni podaci, dinamični podaci o stanju na cestama i prometni podaci imaju različita svojstva i trebali bi biti u skladu s odgovarajućim zahtjevima. S obzirom na raznolikost izvora podataka, od infrastrukture na temelju senzora do vozila koja djeluju kao senzori, važno je da se specifikacije primjenjuju na relevantne kategorije podataka, bez obzira na izvor podataka i tehnologiju koja se upotrebljava za stvaranje ili ažuriranje podataka.

(9)

U slučaju da dođe do obrade osobnih podataka, ta bi obrada trebala biti nepovratno anonimizirana ako je moguće. Osim toga, podaci bi se trebali obrađivati u skladu s pravom Unije, kako je utvrđeno, posebno, u Direktivi 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8) te u Direktivi 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (9) kao i u nacionalnim zakonodavstvima u vezi s tim. Trebalo bi se također pridržavati načela ograničenja svrhe i smanjenja količine podataka.

(10)

Bude li se usluga informiranja u budućnosti temeljila na prikupljanju podataka, uključujući zemljopisnu lokaciju, od samih krajnjih korisnika ili putem kooperativnih sustava, tada bi krajnje korisnike trebalo jasno informirati o prikupljanju takvih podataka, dogovorima povezanima s prikupljanjem podataka i potencijalnom praćenju, kao i koliko se dugo podaci čuvaju. Javna i privatna poduzeća koja se bave prikupljanjem podataka kao što su operatori cestovnog prometa, pružatelji usluga i automobilska industrija trebala bi provesti adekvatne tehničke mjere kojima će se osigurati anonimnost podataka dobivenih od krajnjih korisnika ili njihovih vozila.

(11)

Kako bi se razvilo usklađeno i neprekinuto pružanje usluga prometnih informacija u realnom vremenu, države članice trebale bi se osloniti na postojeća tehnička rješenja i norme europskih i međunarodnih organizacija za normizaciju, poput DATEX II (CEN/TS 16157 i naknadno nadograđene verzije) i ISO normi. Za one vrste podataka za koje ne postoji standardizirani format, trebalo bi potaknuti države članice i dionike na suradnju kako bi se postigao dogovor o definiciji i formatu podataka te o metapodacima.

(12)

Nekoliko metoda dinamičnog utvrđivanja lokacije već postoji u Uniji te se primjenjuje u državama članicama. Uporaba različitih metoda utvrđivanja lokacije i dalje bi trebala biti dopuštena. Države članice i dionike, međutim, trebalo bi poticati da surađuju s ciljem postizanja dogovora o dopuštenim metodama za utvrđivanje položaja, ako je potrebno uz pomoć europskih tijela za normizaciju.

(13)

Dostupnost i redovito ažuriranje statičnih cestovnih podataka od strane tijela nadležnih za ceste i operatora cestovnog prometa ključni su za omogućavanje izrade ažuriranih i točnih digitalnih zemljopisnih karata koje su ključne za pouzdane aplikacije ITS-a. Proizvođače digitalnih zemljopisnih karata trebalo bi poticati da pravovremeno integriraju ažuriranja statičnih cestovnih podataka u svoju postojeću kartu i usluge ažuriranja zemljopisne karte. Radi usklađivanja s javnim politikama poput sigurnosti cestovnog prometa, tijela javne vlasti trebala bi biti u mogućnosti zatražiti od pružatelja usluga i proizvođača digitalnih zemljopisnih karata da isprave netočnosti u svojim podacima.

(14)

Dostupnost točnih i ažuriranih statičnih prometnih podataka, dinamičnih podataka o stanju na cestama i prometnih podataka ključna je za pružanje usluga prometnih informacija u realnom vremenu u cijeloj Uniji. Relevantne podatke prikupljaju i pohranjuju tijela nadležna za ceste, operatori cestovnog prometa i pružatelji usluga prometnih informacija u realnom vremenu. Kako bi se omogućila jednostavna razmjena i ponovno korištenje tih podataka za pružanje takvih usluga, tijela nadležna za ceste, operatori cestovnog prometa i pružatelji usluga prometnih informacija u realnom vremenu trebali bi učiniti podatke, odgovarajuće metapodatke i informacije o kvaliteti podataka dostupnima drugim tijelima nadležnima za ceste, operatorima cestovnog prometa, pružateljima usluga prometnih informacija u realnom vremenu i proizvođačima digitalnih zemljopisnih karata putem nacionalne ili zajedničke pristupne točke. Pristupna točka može biti u obliku repozitorija, registra, internetskog portala ili slično, ovisno o vrsti podataka. Države članice trebale bi objediniti postojeće javne i privatne pristupne točke u jednu točku kojom bi se omogućio pristup svim vrstama relevantnih i raspoloživih podataka koje su obuhvaćene područjem primjene ovih specifikacija. Državama članicama trebalo bi dopustiti da surađuju jedne s drugima kako bi uspostavile zajedničke pristupne točke za dostupne podatke uključenih država članica. Države članice trebale bi moći odlučiti da se koriste pristupnim točkama uspostavljenima u okviru drugih delegiranih akata donesenih na temelju Direktive 2010/40/EU kao nacionalnim pristupnim točkama za podatke obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe.

(15)

Kako bi se tijelima nadležnima za ceste, operatorima cestovnog prometa, pružateljima usluga i proizvođačima digitalnih karata omogućilo uspješno i isplativo otkrivanje i uporaba odgovarajućih podataka, potrebno je primjereno opisati sadržaj i strukturu tih podataka uporabom odgovarajućih metapodataka.

(16)

Tim se specifikacijama ne bi trebalo obvezivati tijela nadležna za ceste ili operatore cestovnog prometa i pružatelje usluga da počnu prikupljati neke podatke koje još ne prikupljaju ili da digitaliziraju podatke koji još nisu dostupni u strojno čitljivom formatu. Posebni zahtjevi koji se odnose na ažuriranje statičnih cestovnih podataka, dinamičnih podataka o stanju na cestama i prometnih podataka trebali bi se primjenjivati samo na podatke koji se prikupljaju i na raspolaganju su u strojno čitljivom formatu. Jednako tako, države članice trebalo bi poticati da traže ekonomične načine za digitalizaciju postojećih statičnih cestovnih podataka koji odgovaraju njihovim potrebama.

(17)

Tim specifikacijama ne bi trebalo obvezati tijela nadležna za ceste ili operatore cestovnog prometa na oblikovanje ili provedbu planova protoka prometa i privremenih mjera upravljanja prometom. Njima ne bi trebalo obvezati pružatelje usluga da međusobno razmjenjuju bilo kakve podatke s drugim pružateljima usluga. Pružatelji usluga trebali bi moći sklapati međusobne komercijalne ugovore za ponovnu uporabu relevantnih podataka.

(18)

Države članice i dionike ITS-a trebalo bi poticati da surađuju kako bi se dogovorili o zajedničkim definicijama kvalitete podataka s ciljem uporabe zajedničkih pokazatelja za kvalitetu podataka u cijelom vrijednosnom lancu prometnih podataka, kao što su cjelovitost, točnost i ažurnost podataka, o načinu dobivanja podataka i metodama utvrđivanja lokacije, kao i o provjerama kvalitete koje se primjenjuju. Također bi ih trebalo potaknuti da nastave rad na uspostavi povezanih metoda mjerenja i praćenja kvalitete različitih vrsta podataka. Države članice trebalo bi poticati da međusobno razmjenjuju znanja, iskustva i najbolje prakse u tom području.

(19)

Uzima se u obzir da uporaba cestovnih i prometnih podataka i usluga prometnih informacija u realnom vremenu koje pružaju privatni pružatelji usluga može predstavljati troškovno učinkovit način za tijela nadležna za ceste da poboljšaju upravljanje prometom kao i upravljanje infrastrukturom i njezino održavanje. Međutim, posebne uvjete koji se primjenjuju na uporabu ili na ponovnu uporabu takvih podataka i povezanih usluga trebalo bi prepustiti dotičnim strankama ne dovodeći u pitanje odredbe Direktive 2003/98/EZ.

(20)

Privatni pružatelji usluga mogu upotrebljavati statične cestovne podatke, dinamične podatke o stanju na cestama i prometne podatke koje prikupljaju tijela nadležna za ceste i operatori cestovnog prometa kao ulazne podatke za vlastite usluge prometnih informacija u realnom vremenu. Posebne uvjete koji se primjenjuju na ponovnu uporabu tih podataka trebalo bi prepustiti dotičnim strankama ne dovodeći u pitanje odredbe Direktive 2003/98/EZ.

(21)

Kako bi se osigurala pravilna provedba tih specifikacija, države članice trebale bi ocijeniti sukladnost sa zahtjevima koji se odnose na dostupnost, razmjenu, ponovnu uporabu i ažuriranje cestovnih i prometnih podataka od strane tijela nadležnih za ceste, operatora cestovnog prometa, proizvođača digitalnih zemljopisnih karata i pružatelja usluga. U tu svrhu nadležna tijela trebala bi se moći osloniti na izjave o sukladnosti utemeljene na dokazima koje su predala tijela nadležna za ceste, operatori cestovnog prometa, proizvođači digitalnih zemljopisnih karata i pružatelji usluga.

(22)

Tim se specifikacijama ne ograničava sloboda izražavanja radiopostaja ako ih se ne obvezuje da zauzmu bilo kakav poseban stav s obzirom na informacije koje treba objaviti i ako se državama članicama ostavlja dovoljno prostora kako bi se uzele u obzir njihove nacionalne ustavne tradicije u pogledu slobode izražavanja radiopostaja.

(23)

U skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (10) obavljeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka, koji je iznio mišljenje 17. lipnja 2015.,

1.

„osnovna transeuropska cestovna mreža” znači cestovna prometna infrastruktura koja je dio osnovne mreže kako je definirano u Uredbi (EU) br. 1315/2013;

2.

„sveobuhvatna transeuropska cestovna mreža” znači cestovna prometna infrastruktura koja je dio sveobuhvatne mreže kako je definirano u Uredbi (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća;

3.

„autocesta” znači cesta koju je kao takvu označila država članica u kojoj se nalazi;

4.

„prioritetna područja” znači cestovne dionice koje nisu dio sveobuhvatne transeuropske cestovne mreže i nisu autoceste i koje su, na temelju razine čestih prometnih gužvi ili drugih pitanja upravljanja prometom, odredile nacionalne vlasti, posebno u urbanim područjima, ako smatraju da je to potrebno;

5.

„dostupnost podataka” znači mogućnost traženja i dobivanja podataka u bilo kojem trenutku u strojno čitljivom obliku;

6.

„statični cestovni podaci” znači cestovni podaci koji se ne mijenjaju često ili redovito, kako je navedeno u točki 1. Priloga;

7.

„dinamični podaci o stanju na cestama” znači podaci koji se mijenjaju često ili redovito i opisuju stanje na cestama, kako je navedeno u točki 2. Priloga;

8.

„prometni podaci” znači podaci o karakteristikama cestovnog prometa, kako je navedeno u točki 3. Priloga;

9.

„ažuriranje podataka” znači svaka preinaka postojećih podataka, uključujući brisanje ili umetanje novih ili dodatnih elemenata;

10.

„prometne informacije u realnom vremenu” znači informacije koje proizlaze iz svih statičnih cestovnih podataka, dinamičnih podataka o stanju na cestama, prometnih podataka ili njihove kombinacije, a koje su korisnicima i krajnjim korisnicima dala na raspolaganje tijela nadležna za ceste, operatori cestovnog prometa ili pružatelji usluga putem bilo kojeg sredstva komunikacije;

11.

„usluga prometnih informacija u realnom vremenu” znači usluga ITS-a koja korisnicima i krajnjim korisnicima odmah pruža prometne informacije u realnom vremenu;

12.

„tijelo nadležno za ceste” znači svako javno tijelo koje je nadležno za planiranje, nadzor ili upravljanje cestama u okviru svoje mjesne nadležnosti;

13.

„operator cestovnog prometa” znači svaki javni ili privatni subjekt koji je odgovoran za održavanje i upravljanje cestama;

14.

„pružatelj usluge” znači svaki javni ili privatni pružatelj usluga prometnih informacija u realnom vremenu korisnicima i krajnjim korisnicima, isključujući samo prijenos informacija;

15.

„korisnik” znači bilo koje tijelo nadležno za ceste, operatori cestovnog prometa, pružatelji usluga i proizvođači digitalnih zemljopisnih karata;

16.

„krajnji korisnik” znači svi korisnici cesta, fizičke ili pravne osobe koje imaju pristup uslugama prometnih informacija u realnom vremenu;

17.

„pristupna točka” znači digitalno sučelje u kojem su statični cestovni podaci, dinamični podaci o stanju na cestama i prometni podaci zajedno s odgovarajućim metapodacima dostupni korisnicima za ponovnu uporabu ili u kojem su izvori tih podataka i njihovi metapodaci dostupni za ponovnu uporabu korisnicima;

18.

„metapodaci” znači strukturiran opis sadržaja podataka za lakše pronalaženje i uporabu tih podataka;

19.

„usluge pronalaženja” znači usluge kojima se omogućuje pretraživanje traženih podataka na temelju sadržaja odgovarajućih metapodataka te prikazivanje takvih sadržaja;

20.

„privremene mjere upravljanja prometom” znači privremene mjere namijenjene rješavanju određenog prometnog poremećaja i osmišljene, na primjer, za kontrolu i usmjeravanje protoka prometa;

21.

„planovi protoka prometa” znači trajne mjere upravljanja prometom koje su oblikovali upravitelji prometa za kontrolu i usmjeravanje protoka prometa u odnosu na stalne ili česte prometne poremećaje.

(a)

bez diskriminacije;

(b)

unutar roka kojim se osigurava pravovremeno pružanje usluga prometnih informacija u realnom vremenu;

(c)

preko nacionalne ili zajedničke pristupne točke iz članka 3.

(d)

Tijela nadležna za ceste, operatori cestovnog prometa, proizvođači digitalnih zemljopisnih karata i pružatelji usluga uporabom statičnih cestovnih podataka iz stavka 1. surađuju kako bi osigurali da se o eventualnim netočnostima vezanima uz statične cestovne podatke bez odlaganja obavijeste tijela nadležna za ceste i operatori cestovnog prometa od kojih podaci potječu.

(a)

bez diskriminacije;

(b)

unutar roka kojim se osigurava pravovremeno pružanje usluga prometnih informacija u realnom vremenu;

(c)

preko nacionalne ili zajedničke pristupne točke iz članka 3.

(a)

bez diskriminacije;

(b)

unutar roka kojim se osigurava pravovremeno pružanje usluga prometnih informacija u realnom vremenu;

(c)

preko nacionalne ili zajedničke pristupne točke iz članka 3.

(a)

vrstu statičnih cestovnih podataka kako je navedeno u točki 1. Priloga na koju se ažuriranje odnosi;

(b)

lokaciju stanja na koje se odnosi ažuriranje;

(c)

vrstu ažuriranja (izmjena, umetanje ili brisanje);

(d)

opis ažuriranja;

(e)

datum ažuriranja podataka;

(f)

datum i vrijeme kad se promjena u određenom stanju dogodila ili se predviđa da će se dogoditi;

(g)

kvalitetu ažuriranja podataka.

(a)

vrstu dinamičnih podataka o stanju na cestama kako je navedeno u točki 2. Priloga na koju se ažuriranje odnosi i, prema potrebi, njegov kratak opis;

(b)

lokaciju događaja ili stanja na koje se odnosi ažuriranje;

(c)

vrijeme pojavljivanja događaja ili stanja na koje se odnosi ažuriranje;

(d)

kvalitetu ažuriranja podataka.

(a)

vrstu prometnih podataka kako je navedeno u točki 3. Priloga na koju se ažuriranje odnosi i, prema potrebi, njegov kratak opis;

(b)

lokaciju događaja ili stanja na koje se odnosi ažuriranje;

(c)

kvalitetu ažuriranja podataka.

(a)

opis cestovnih i prometnih podataka, digitalne zemljopisne karte ili usluge prometnih informacija u realnom vremenu koje nude kao i informacije o njihovoj kvaliteti i uvjetima za ponovnu uporabu tih podataka;

(b)

na dokazima utemeljenu izjavu o usklađenosti sa zahtjevima iz članaka od 3. do 10.

(a)

napredak u pogledu dostupnosti, razmjene i ponovne uporabe vrsta cestovnih i prometnih podataka navedenih u Prilogu;

(b)

zemljopisno područje te sadržaj cestovnih i prometnih podataka u sklopu usluga prometnih informacija u realnom vremenu i njihovu kvalitetu, uključujući kriterije za utvrđivanje kvalitete te načine njezina praćenja;

(c)

rezultate procjene sukladnosti iz članka 11. sa zahtjevima utvrđenima u člancima od 3. do 10.;

(d)

prema potrebi, opis promjena nacionalne ili zajedničke pristupne točke;

(e)

prema potrebi, opis promjena prioritetnih područja.