5.6.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 139/12

(1)

Nakon antidampinškog ispitnog postupka („početni ispitni postupak”) Uredbom Vijeća (EZ) br. 383/2009 (2), kako je zadnje izmijenjena Provedbenom uredbom (EU) br. 986/2012 (3), Vijeće je uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz određenih žica i žica u strukovima od nelegiranog čelika za prednaprezanje i naknadno naprezanje (žice i žice u strukovima PSC) podrijetlom iz Narodne Republike Kine („Kina”).

(2)

Mjere su uvedene u obliku stope pristojbe ad valorem od 46,2 %, uz izuzetak trgovačkog društva Kiswire Qingdao, Ltd (0 %) te trgovačkih društava Ossen Innovation Materials Co. Joint Stock Company Ltd i Ossen Jiujiang Steel Wire Cable Co. Ltd (oba 31,1 %).

(3)

Nakon objave obavijesti o skorom isteku (4) antidampinških mjera na snazi, Komisija je 7. veljače 2014. zaprimila zahtjev za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(4)

Zahtjev je podnio European Stress Information Service („ESIS”) („podnositelj zahtjeva”) u ime proizvođača koji čine više od 25 % ukupne proizvodnje određenih žica i žica u strukovima PSC u Uniji.

(5)

Zahtjev se temeljio na pretpostavci da bi istek mjera vjerojatno doveo do ponavljanja dampinga i štete industriji Unije.

(6)

Nakon savjetovanja s Odborom uspostavljenim člankom 15. stavkom 1. Osnovne uredbe, Komisija je utvrdila da postoje dostatni dokazi koji opravdavaju pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera te je 8. svibnja 2014. u obavijesti objavljenoj u Službenom listu Europske unije  (5) („Obavijest o pokretanju postupka”) najavila pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(7)

Ispitnim postupkom o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. travnja 2013. do 31. ožujka 2014. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”). Ispitivanjem kretanja važnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2010. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

(8)

Komisija je o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka mjera službeno obavijestila podnositelja zahtjeva, proizvođače iz Unije, proizvođače izvoznike iz Kine, uvoznike i korisnike iz Unije za koje se zna da se revizija na njih odnosi te predstavnike Kine. Zainteresiranim stranama pružena je prilika da iznesu svoje stavove u pisanom obliku i zatraže raspravu u roku određenom u obavijesti o pokretanju postupka.

(9)

S obzirom na velik broj proizvođača izvoznika iz Kine i nepovezanih uvoznika iz Unije, u obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka tih zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

(10)

Komisija je u obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je odabrala uzorak na temelju proizvodnje istovjetnog proizvoda. Taj se uzorak sastojao od pet proizvođača iz Unije. Proizvođači iz Unije u uzorku predstavljali su 64 % ukupne proizvodnje industrije Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije. Komisija je pozvala zainteresirane strane da se očituju o privremenom uzorku, ali nije primila nikakve primjedbe. Stoga je privremeni uzorak potvrđen te se smatra reprezentativnim za industriju Unije.

(11)

Kako bi Komisija mogla odlučiti je li potrebno odabrati uzorak proizvođača izvoznika iz Kine i nepovezanih uvoznika iz Unije, od tih se strana zatražilo da se jave i dostave Komisiji podatke zatražene u obavijesti o pokretanju postupka. Međutim, s obzirom na to da se ni jedna od tih strana nije javila, zaključilo se da nije potrebno odabrati uzorak proizvođača izvoznika i nepovezanih uvoznika.

(12)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za određivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga, vjerojatnosti nastanka ili ponavljanja štete te za određivanje interesa Unije.

(13)

U tu je svrhu Komisija poslala upitnike svim stranama za koje se zna da se to na njih odnosi i svim drugim stranama koje su to zatražile u rokovima određenima u obavijesti o pokretanju postupka, odnosno poznatim proizvođačima izvoznicima iz Kine, poznatim proizvođačima u osam trećih zemalja tržišnoga gospodarstva za koje postoje naznake da se u njima proizvodi istovjetan proizvod, proizvođačima iz Unije u uzorku i poznatim korisnicima iz Unije.

(14)

Pet proizvođača iz Unije u uzorku i dvanaest dodatnih proizvođača dostavili su odgovore na upitnik. Jedan korisnik dostavio je odgovor na upitnik. Jedanaest korisnika i tri dobavljača dostavili su pisane podneske. Ni jedan kineski proizvođač izvoznik nije odgovorio na upitnik. Proizvođači iz trećih zemalja tržišnoga gospodarstva dostavili su tri odgovora na upitnik.

(15)

Posjeti radi provjere obavljeni su u poslovnim prostorijama sljedećih trgovačkih društava:

(16)

Predmetni je proizvod neprekrivena ili neprevučena žica od nelegiranog čelika, žica od nelegiranog čelika pocinčana ili prevučena cinkom i žica u strukovima od nelegiranog čelika, neovisno o tome je li prekrivena ili prevučena ili ne, s najviše 18 žica, s masenim udjelom ugljika 0,6 % ili više, najveće dimenzije poprečnog presjeka veće od 3 mm, trenutačno razvrstana u oznake KN ex 7217 10 90, ex 7217 20 90, ex 7312 10 61, ex 7312 10 65 i ex 7312 10 69 i podrijetlom iz Kine. Galvanizirane (ali neprevučene nikakvim drugim materijalom) žice u strukovima koje se sastoje od sedam žica kojima je promjer središnje žice 3 % ili manje veći od promjera bilo koje od 6 preostalih žica, nisu obuhvaćene mjerama koje su trenutačno na snazi i nisu predmet ove revizije.

(17)

Predmetni proizvod uglavnom se rabi za armiranje betona u građevinskoj industriji, no upotrebljava se i u visećim elementima i ovješenim mostovima. Proizveden je od čeličnih žičanih šipki s visokim udjelom ugljika koje se čiste, izvlače, zagrijavaju i – u slučaju strukova – međusobno helikoidalno prepleću radi postizanja posebnih svojstava promjera, otpornosti i stabilnosti.

(18)

Ispitnim postupkom revizije potvrđeno je da žice i žice u strukovima PSC koje proizvodi i prodaje industrija Unije u Uniji, žice koje se proizvode i prodaju na domaćem tržištu u Južnoj Africi, koja je odabrana kao analogna zemlja, te žice koje se proizvode u Kini i mogu se prodavati u Uniji, imaju ista osnovna fizička i tehnička svojstva i istovjetnu osnovnu uporabu.

(19)

Stoga se ovi proizvodi smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(20)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe Komisija je ispitala postoji li vjerojatnost da će zbog isteka postojećih mjera doći do nastavka ili ponavljanja dampinga iz Kine.

(21)

Kina je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije izvozila zanemarive količine predmetnog proizvoda. Stoga ne postoji vjerojatnost nastavka dampinga za Kinu. Procjena je bila ograničena na vjerojatnost ponavljanja dampinga na temelju izvoznih cijena prema ostalim trećim zemljama.

(22)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 14., Komisija nije zaprimila nikakav odgovor od kineskih proizvođača izvoznika. Budući da proizvođači izvoznici iz Kine nisu surađivali, ukupna analiza koja uključuje izračun dampinga temelji se na dostupnim činjenicama u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. Kineska su nadležna tijela u skladu s time obaviještena o namjeri Komisije da primijeni članak 18. Osnovne uredbe i da temelji nalaze na dostupnim činjenicama.

(23)

Stoga je vjerojatnost ponavljanja dampinga procijenjena na temelju podataka u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera te ostalih izvora podataka kao što su trgovinski statistički podaci o uvozu i izvozu (Eurostat i statistički podaci iz Kine i trećih zemalja) i industrijska izvješća.

(24)

U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe Kina se ne smatra zemljom tržišnoga gospodarstva. U početnom ispitnom postupku Turska je odabrana kao treća zemlja tržišnoga gospodarstva u svrhu utvrđivanja uobičajene vrijednosti („analogna zemlja”).

(25)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka: i. predvidjela ponovni odabir Turske kao analogne zemlje u ovoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera, kao što je predložio podnositelj zahtjeva; ii. utvrdila ostale treće zemlje tržišnoga gospodarstva koje izvoze žice i žice u strukovima PSC u Uniju, a to su Brazil, Indija, Rusija, Južna Afrika, Južna Koreja i Tajland. Iz tih je zemalja 2013. uvezeno najviše žica i žica u strukovima PSC u Uniju (na temelju podataka Eurostata).

(26)

Komisija je ispitala proizvode li se i prodaju žice i žice u strukovima PSC u tim trećim zemljama tržišnoga gospodarstva za koje postoje naznake da se u njima proizvode žice i žice u strukovima PSC. Komisija se javila proizvođačima i njihovim sektorskim udruženjima iz sedam zemalja u kojima se proizvodi čelik navedenih u obavijesti o pokretanju postupka i iz SAD-a.

(27)

Komisija je zaprimila odgovore na upitnik od proizvođača iz Indije, Južne Afrike i Turske. Podnositelj zahtjeva podnio je prigovor na odabir Indije kao analogne zemlje tvrdeći da na njezino domaće tržište utječu državne subvencije u korist industrije čelika. Komisija nije zaprimila primjedbe od ostalih zainteresiranih strana.

(28)

Komisija je zaključila da je Južna Afrika najprimjerenija analogna zemlja u trenutačnoj reviziji na temelju sljedećih elemenata:

(29)

Uobičajena vrijednost određena je na temelju podataka koji su dobiveni od proizvođača koji surađuje u analognoj zemlji u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe.

(30)

Komisija je najprije ispitala je li ukupna količina domaće prodaje proizvođača koji surađuje u analognoj zemlji reprezentativna. Domaća prodaja istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima predstavljala je najmanje 5 % ukupne količine izvozne prodaje žica i žica u strukovima PSC trećim zemljama upotrijebljenima u izračunu dampinga tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Na temelju navedenoga, ukupna domaća prodaja istovjetnog proizvoda proizvođača koji surađuje na domaćem tržištu u analognoj zemlji bila je reprezentativna.

(31)

Komisija je naknadno utvrdila vrste proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu, a koje su istovjetne ili usporedive s vrstama proizvoda koje se prodaju za izvoz trećim zemljama upotrijebljenima u izračunu dampinga.

(32)

Komisija je zatim za svaku vrstu proizvoda definirala udio profitabilne prodaje nepovezanim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe upotrebljavati stvarnu domaću prodaju.

(33)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda bez obzira na to je li ta prodaja profitabilna ili ne ako:

(34)

U ovom slučaju uobičajena je vrijednost ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje te vrste proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(35)

Uobičajena vrijednost jest stvarna domaća cijena po vrsti proizvoda isključivo profitabilne domaće prodaje vrsta proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije ako:

(36)

Za pojedinu vrstu proizvoda, ako nije utvrđena domaća prodaja na domaćem tržištu analogne zemlje, uobičajena se vrijednost određuje tako da se ponderiranom prosjeku troška proizvodnje istovjetnog proizvoda doda određeni iznos za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit, u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe.

(37)

U skladu s člankom 2. stavkom 6. Osnovne uredbe ovaj iznos temelji se na stvarnim podacima o proizvodnji i prodaji istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine proizvođača koji surađuje u analognoj zemlji.

(38)

Budući da ni jedan kineski proizvođač izvoznik nije surađivao, izvozna se cijena u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe trebala odrediti na temelju dostupnih činjenica.

(39)

Komisija je analizirala statističke podatke Eurostata. Uvezene količine proizvoda uvezenog iz Kine bile su vrlo ograničene te se stoga smatra da cijene tog proizvoda nisu reprezentativne.

(40)

Komisija je analizirala kineske statističke podatke o trgovini. Prema tim statističkim podacima predmetni je proizvod bio razvrstan pod oznake HS koje su obuhvaćale druge proizvode znatno veće vrijednosti poput proizvoda od nehrđajućeg čelika i čelične užadi. Komisija je stoga zaključila da se kineski statistički podaci o trgovini ne mogu upotrijebiti za određivanje vjerojatne izvozne cijene predmetnog proizvoda.

(41)

Komisija je odabrala najveće zemlje uvoznice kineskih proizvoda obuhvaćenih oznakama HS, uključujući predmetni proizvod (Brazil, Japan, Malezija, Južna Koreja, SAD i Vijetnam). Komisija je dalje ispitala mogu li se na temelju statističkih podataka o uvozu tih zemalja žice i žice u strukovima PSC odrediti kao predmetni proizvod te je utvrdila da su se takve žice i žice u strukovima PSC uvozile u znatnim količinama. Budući da su samo statistički podaci o trgovini nekih od tih zemalja ispunjavali ta dva kriterija, vjerojatna izvozna cijena utvrđena je na temelju takvih statističkih podataka o uvozu iz Kine.

(42)

Usporedba uobičajene vrijednosti i vjerojatne izvozne cijene izvršena je na temelju FOB-a u Kini.

(43)

Kako bi se osigurala primjerena usporedba, u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe uzete su u obzir razlike koje utječu na usporedivost cijena. Gdje je to bilo primjenljivo, izvedene su prilagodbe za razlike u troškovima prijevoza, troškovima osiguranja, nepovratnom PDV-u, troškovima izvoza, rabatima i popustima.

(44)

Na temelju navedenoga, u smislu članka 11. stavka 2. Osnovne uredbe vjerojatna dampinška marža iznosila je 27,2 %.

(45)

Budući da ni jedan kineski proizvođač izvoznik nije surađivao, upotrijebljeni su sljedeći izvori:

(46)

Poznato je da je kineska industrija čelika bez sumnje najveća u svijetu. Prema podacima koje je dostavio podnositelj zahtjeva Kina je 2013. ostvarila godišnju proizvodnju žica i žica u strukovima PSC od 2,5 do 3 milijuna tona te procijenjeni kapacitet od 4 do 5 milijuna tona. Od te količine proizvodnje od 1 do 1,5 milijuna tona izvezeno je u treće zemlje, a od 1 do 2 milijuna tona prodano je na domaćem tržištu. Uvoz žica i žica u strukovima PSC u Kinu bio je zanemariv. Neiskorišteni proizvodni kapacitet u Kini (od 1,5 do 2 milijuna tona) trostruko je veći od tržišta Unije.

(47)

Podnositelj zahtjeva procijenio je da proizvodni kapacitet za žice i žice u strukovima PSC u Kini uvelike premašuje 11 milijuna tona na godinu. Uz domaću i izvoznu prodaju koje iznose od 6 do 7 milijuna tona na godinu, ukupni neiskorišteni kapacitet premašio bi 4 milijuna tona.

(48)

U tom pogledu, prije uvođenja mjera uvoz iz Kine povećao se sedam puta u razdoblju od tri godine, dosegnuvši oko 87 000 tona (odnosno, 8,2 % potrošnje tijekom početnog ispitnog postupka, ali 17 % potrošnje tržišta Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije).

(49)

Stoga u slučaju stavljanja mjera izvan snage postoji znatan rizik da će kineski proizvođači izvoznici prodavati znatne količine žica i žica u strukovima na tržištu Unije.

(50)

Budući da ni jedan kineski proizvođač izvoznik nije surađivao, nalazi se temelje na dostupnim činjenicama. Procjena rizika od preusmjeravanja trgovine na tržište Unije u slučaju stavljanja mjera izvan snage temelji se na javno dostupnim izvorima.

(51)

Tržište Unije veoma je važno. U razdoblju ispitnog postupka revizije njegova je vrijednost iznosila oko 365 milijuna eura. Osim toga, u odnosu na prosječnu prodajnu cijenu industrije Unije, u ovom ispitnom postupku utvrđena je razina obaranja cijena kineskim izvozom u relevantne treće zemlje iz uvodne izjave 41. od 47 %. Te razlike u cijeni ukazuju na privlačnost tržišta Unije i sposobnost kineskih proizvođača da u slučaju stavljanja mjera izvan snage budu konkurentni s obzirom na cijenu.

(52)

Nakon objave zainteresirane su strane navele elemente koji uz cijene tržišta Unije dokazuju privlačnost tržišta Unije. Oni uključuju:

Ti elementi ukazuju na to da cijena nije jedini čimbenik koji Uniju čini privlačnim tržištem za kineske izvoznike.

(53)

Imajući u vidu prethodno navedeno, Komisija je zaključila da postoji znatan rizik od preusmjeravanja trgovine s manje privlačnih tržišta trećih zemalja na tržište Unije u slučaju stavljanja mjera izvan snage.

(54)

Na temelju raspoloživog neiskorištenog kapaciteta u Kini i privlačnosti tržišta Unije može se zaključiti da u slučaju isteka mjera na snazi postoji rizik od znatnog povećanja kineskog dampinškog izvoza predmetnog proizvoda.

(55)

Tijekom razmatranog razdoblja istovjetni je proizvod proizvodio 21 proizvođač iz Unije. To 21 trgovačko društvo predstavlja „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

(56)

Komisija je odredila potrošnju u Uniji zbrajanjem količine prodaje industrije Unije na tržištu Unije i obujma uvoza iz Kine i ostalih trećih zemalja na temelju podataka Eurostata na razini oznake TARIC (integrirana tarifa Europske unije).

(57)

Na temelju toga, potrošnja u Uniji razvijala se kako slijedi:

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji

(58)

Potrošnja u Uniji smanjila se za 12 % tijekom razmatranog razdoblja. Do smanjenja potražnje došlo je uglavnom u razdoblju od 2011. do 2012. te ono odražava opća kretanja u građevinskom sektoru u razdoblju nakon financijske krize.

(59)

Obujam i tržišni udio uvoza iz Kine utvrđeni su na temelju podataka Eurostata.

(60)

Tržišni dio i obujam uvoza u Uniju iz predmetne zemlje razvijali su se kako slijedi:

Tablica 2.

Obujam uvoza i tržišni udio Kine

(61)

Uvođenjem antidampinških mjera gotovo je zaustavljen uvoz iz Kine. Tijekom razmatranog razdoblja uvoz iz Kine bio je vrlo nizak. Smanjio se sa 676 tona u 2010. (0,1 % tržišta Unije) na 99 tona u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(62)

Na temelju male količine prodaje predmetnog proizvoda iz Kine u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nisu se mogli donijeti bitni zaključci.

(63)

Budući da se kineski trgovinski statistički podaci o kineskom izvozu na druga tržišta nisu mogli upotrijebiti (vidjeti uvodnu izjavu 40.), vjerojatna izvozna cijena utvrđena je na temelju statističkih podataka određenih trećih zemalja o uvozu PSC žica i žica u strukovima iz Kine (vidjeti uvodnu izjavu 41.).

(64)

Izvršena je usporedba cijena istovjetnog proizvoda koje proizvodi i prodaje industrija Unije i cijena PSC žica i žica u strukovima koje se proizvode u Kini i prodaju određenim trećim zemljama, prilagođenih CIF-u na granici Unije.

(65)

Usporedba cijena pokazala je znatnu vjerojatnu maržu obaranja cijena od 47 %.

(66)

Obujam, tržišni udio i cijene uvoza iz ostalih trećih zemalja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 3.

Obujam uvoza i tržišni udio ostalih trećih zemalja

(67)

Uvoz iz ostalih trećih zemalja osim Kine zadržao je relativno stabilan tržišni udio od 4,6 % do 5,9 % tijekom razmatranog razdoblja. Više od polovice tog uvoza bilo je podrijetlom iz Tajlanda i Južne Afrike. Ostale zemlje izvoznice bile su Indija, Rusija i Ukrajina.

(68)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe ispitala sve gospodarske čimbenike i pokazatelje koji utječu na stanje industrije Unije.

(69)

Ukupna proizvodnja Unije, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta razvijali su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 4.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(70)

Proizvodnja u Uniji smanjila se za 12 % tijekom razmatranog razdoblja. Zbog stabilnosti tržišnog udjela industrije Unije proizvodnja je blisko pratila razvoj potrošnje predmetnog proizvoda na tržištu Unije.

(71)

Na to smanjenje količine proizvodnje industrija Unije reagirala je poduzevši znatan pothvat restrukturiranja. Restrukturiranje je tijekom razmatranog razdoblja dovelo do smanjenja proizvodnog kapaciteta od 18 %, koje je bilo veće od smanjenja potražnje.

(72)

Zbog toga se iskorištenost kapaciteta poboljšala sa 66 % na 70 % tijekom razmatranog razdoblja. No ona svejedno nije dosegla svoju optimalnu razinu, što ukazuje na daljnje postojanje viška kapaciteta u industriji Unije.

(73)

Količina prodaje industrije Unije i njezin tržišni udio u Uniji tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Količina prodaje i tržišni udio

(74)

Količina prodaje istovjetnog proizvoda industrije Unije smanjila se za 12 % tijekom razmatranog razdoblja u skladu s razvojem potrošnje Unije.

(75)

Tržišni udio industrije Unije ostao je uglavnom stabilan tijekom razmatranog razdoblja. Prosječna cijena industrije Unije bila je 10 % niža od prosječne cijene uvoza iz trećih zemalja tijekom posljednje tri godine razmatranog razdoblja, dok je prije uglavnom bila jednaka njoj.

(76)

Količina prodaje industrije Unije smanjila se u istom omjeru kao potrošnja u Uniji, što se izrazilo kao stabilan tržišni udio od 95,2 %.

(77)

Zaposlenost i produktivnost tijekom razmatranog su se razdoblja razvijale kako slijedi:

Tablica 6.

Zaposlenost i produktivnost

(78)

Kao posljedica restrukturiranja industrije zaposlenost u industriji Unije znatno se smanjila tijekom razmatranog razdoblja, sa 1 580 zaposlenika u 2010. godini na 1 267 zaposlenika u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(79)

Produktivnost se povećala za 9 % tijekom razmatranog razdoblja. Do toga je došlo jer je pad zaposlenosti bio brži od smanjenja proizvodnje Unije.

(80)

Prosječne prodajne cijene industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Prosječne prodajne cijene u Uniji

(81)

Prosječna prodajna cijena industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji smanjila se za 5 % tijekom razmatranog razdoblja. Povećanje u razdoblju od 2010. do 2011. i naknadno smanjenje u sljedećoj godini ponajprije je odražavalo povećanje cijene sirovina. Pad cijene koji je uslijedio povezan je s pritiskom na cijene proizašlim iz kombiniranog učinka pada potrošnje u Uniji i postojanja viška kapaciteta u industriji Unije.

(82)

Jedinični trošak proizvodnje smanjio se za 7 % tijekom razmatranog razdoblja. Kako je prethodno navedeno, povećanje zabilježeno tijekom prve dvije godine bilo je uzrokovano povećanjem cijene sirovine. Zbog znatnog napora uloženog u restrukturiranje i poboljšanje iskorištenosti kapaciteta i produktivnosti, industrija je uspjela uravnotežiti troškove proizvodnje i prosječnu prodajnu cijenu u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(83)

Prosječni troškovi rada u industriji Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prosječni trošak rada po zaposleniku

(84)

Prosječni troškovi rada po zaposleniku povećali su se za 6 %. Osim učinka inflacije, to uglavnom ukazuje na koncentraciju pada zaposlenosti u zemljama s niskim troškovima plaća i na nastojanja da se poboljša produktivnost.

(85)

Razine zaliha industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 9.

Zalihe

(86)

Završne zalihe tijekom razmatranog razdoblja općenito su se povećale za 8 %. Međutim one su i dalje činile stabilan i nizak postotak proizvodnje u Uniji.

(87)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 10.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(88)

Komisija je utvrdila profitabilnost industrije Unije iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje. Ukupna profitabilnost proizvođača u uzorku poboljšala se tijekom razmatranog razdoblja porastom od vrlo niske stope od – 3,2 % do praga isplativosti u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(89)

Neto novčani tok sposobnost je industrije Unije da financira svoje djelatnosti. Neto novčani tok razvijao se jednako kao i profitabilnost, uz stalno poboljšanje tijekom razmatranog razdoblja, sa znatnim porastom u posljednja tri razdoblja do razdoblja ispitnog postupka revizije.

(90)

Ulaganja su se smanjila za 48 % tijekom razmatranog razdoblja. To su uglavnom bila ulaganja potrebna za održavanje.

(91)

Kao i ostali financijski pokazatelji, povrat ulaganja od proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda bio je negativan, ali se poboljšao od 2011. Razlika u postotcima uz druge financijske pokazatelje upućuje na nizak intenzitet kapitala industrije Unije i smanjenje neto imovine zbog ograničene razine ulaganja.

(92)

Uzimajući u obzir financijsko stanje industrije Unije u gospodarskom kontekstu koji karakterizira ograničen pristup financiranju, posebno za industrije povezane s građevinskim sektorom, mogućnost Unije za prikupljanje novog kapitala bila je vrlo ograničena.

(93)

Ispitnim je postupkom utvrđena vjerojatnost ponavljanja dampinga sa znatnim maržama. Stoga se visina dampinške marže ne može smatrati zanemarivom.

(94)

Iako se antidampinškim mjerama djelomično postigao očekivani rezultat otklanjanja štete koju su pretrpjeli proizvođači iz Unije, prethodno ispitani makroekonomski pokazatelji upućuju na činjenicu da se industrija i dalje nalazi u osjetljivom i ranjivom stanju. Tako se količina proizvodnje tijekom razmatranog razdoblja smanjila za 12 %, količina prodaje nepovezanim kupcima u EU-u smanjila se za 12 %, a zaposlenost se smanjila za 20 %. Tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije ostvarivala je gubitke. Stoga se nije mogao utvrditi potpuni oporavak od prethodnog dampinga te Komisija smatra da je industrija Unije i dalje u vrlo osjetljivom stanju s obzirom na štetne učinke dampinškog uvoza na tržište Unije.

(95)

Glavni pokazatelji štete ukazali su na negativna kretanja povezana s utjecajem krize u građevinskom sektoru. Tako su se potrošnja, količina proizvodnje i prodaja smanjile za 12 % tijekom razmatranog razdoblja.

(96)

Međutim, mjerama se učinkovito pomoglo industriji Unije da prebrodi ovu krizu i izvede znatan pothvat restrukturiranja koji je rezultirao smanjenjem proizvodnog kapaciteta i radne snage.

(97)

Znakovi poboljšanja uočeni su tijekom posljednjih godina razmatranog razdoblja u prilikama kada je zabilježeno povećanje produktivnosti i iskorištenosti kapaciteta. Nadalje, iznos troškova proizvodnje približio se iznosu prosječne prodajne cijene.

(98)

Međutim, industrija Unije i dalje se nalazi u osjetljivom stanju. Iako se većina financijskih pokazatelja poboljšala, oni još nisu dosegli održivu razinu. Potrošnja i cijene i dalje su niske te ukazuju na postojanje stalnog viška kapaciteta u Uniji.

(99)

Antidampinškim mjerama djelomično se postigao željeni cilj otklanjanjem dijela štete koju je zbog dampinškog uvoza iz Kine pretrpjela industrija Unije. Iako su se financijski pokazatelji poput profitabilnosti i povrata ulaganja tijekom razmatranog razdoblja poboljšali, oni su i dalje negativni. I novčani se tok poboljšao te je pokazao blago pozitivno kretanje. Stoga je jasno da se industrija Unije još nije potpuno oporavila od učinaka prethodnog dampinga te je i dalje u nestabilnom stanju zbog čega je vrlo osjetljiva na ponavljanje dampinškog uvoza.

(100)

Čak i ako se osjetljivo stanje industrije Unije kvalificira kao znatna šteta, ono se ne može pripisati uvozu iz Kine koji na tržištu Unije predstavlja tržišni udio manji od 1 %. Uz nedostatak pritiska na cijene iz Kine industrija Unije uspjela je održati svoj tržišni udio i smanjiti gubitke.

(101)

Stanje industrije Unije se poboljšalo, ali je i dalje osjetljivo. Tijekom cijelog razmatranog razdoblja obujam kineskog uvoza bio je zanemariv. Pritom je, kako je navedeno u uvodnim izjavama od 20. do 54., ispitnim postupkom utvrđeno da postoji vjerojatnost ponavljanja dampinga ako dođe do isteka mjera.

(102)

Komisija je procijenila vjerojatnost ponavljanja štete u slučaju isteka mjera koje su trenutačno na snazi, odnosno mogući utjecaj kineskog izvoza na tržište Unije i na industriju Unije, u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(103)

Analiza je bila usredotočena na neiskorišteni kapacitet kineskih proizvođača izvoznika i kretanje njihovih cijena u pogledu izvoza u druge zemlje.

(104)

Kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 46., ukupni neiskorišteni kapacitet za proizvodnju žica i žica u strukovima PSC u Kini procijenjen je na oko 1,7 milijuna tona u 2013. Taj iznos uvelike je premašio ukupnu potrošnju u Uniji tijekom istog razdoblja.

(105)

Može se zaključiti da će u slučaju stavljanja mjera izvan snage barem dio tog neiskorištenog kapaciteta vjerojatno biti usmjeren na tržište Unije.

(106)

U tom pogledu, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 48., prije uvođenja mjera koje su trenutačno na snazi, uvoz iz Kine povećao se sedam puta tijekom tri godine. Dosegao je iznos od oko 87 000 tona, odnosno 8,2 % potrošnje u razdoblju početnog ispitnog postupka ili 17 % trenutačne potrošnje na tržištu Unije. To pokazuje da u nedostatku mjera kineski uvoz može brzo prodrijeti na tržište Unije.

(107)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 65., postoji vjerojatnost da kineske cijene uvoza bez antidampinške pristojbe znatno obore cijene industrije Unije (47 %). Zbog ove vrlo visoke moguće marže obaranja cijena koja se temelji na usporedbi cijena izvoza iz Kine u treće zemlje i cijena industrije Unije, za kineski je izvoz tržište Unije privlačnije od ostalih tržišta trećih zemalja. U slučaju isteka mjera kineski proizvođači izvoznici doista bi mogli proizvode izvoziti u Uniju po višim cijenama nego što ih izvoze u treće zemlje te pritom i dalje obarati cijene industrije Unije.

(108)

Na temelju toga, Komisija je zaključila da će u nedostatku mjera kineski proizvođači izvoznici vjerojatno povećati pritisak na cijene i svoj tržišni udio na tržištu Unije te tako prouzročiti znatnu štetu industriji Unije.

(109)

S obzirom na nalaze ispitnog postupka, odnosno procjenu neiskorištenog kapaciteta kineskih proizvođača izvoznika i očekivane razine cijena kineskog uvoza, smatra se da bi ukidanje mjera vjerojatno dovelo do ponavljanja štete i dodatno pogoršalo osjetljivo stanje industrije Unije zbog vjerojatnog povećanja kineskog uvoza po dampinškim cijenama i obaranja prodajnih cijena industrije Unije.

(110)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera protiv Kine bilo u interesu Unije kao cjeline. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na procjeni svih različitih uključenih interesa, u koje se ubraja interes industrije Unije, uvoznika, dobavljača i korisnika.

(111)

Sve zainteresirane strane dobile su priliku iznijeti svoje stavove na temelju članka 21. stavka 2. Osnovne uredbe.

(112)

Na temelju toga ispitano je postoje li, unatoč zaključcima o ponavljanju dampinga i vjerojatnosti ponavljanja štete, uvjerljivi razlozi koji bi doveli do zaključka da zadržavanje mjera nije u interesu Unije.

(113)

Ispitnim postupkom utvrđeno je da postoji vjerojatnost ponavljanja znatne štete u slučaju isteka mjera protiv kineskog uvoza.

(114)

Ako se mjere zadrže, očekuje se da će industrija Unije moći u potpunosti provesti restrukturiranje i postupno poboljšati svoju profitabilnost.

(115)

Komisija je stoga zaključila da bi zadržavanje mjera protiv Kine na snazi bilo u interesu industrije Unije.

(116)

Ni jedan uvoznik/trgovac nije se javio nakon objave obavijesti o pokretanju postupka.

(117)

Iako se ne može isključiti mogućnost da bi uvođenje mjera moglo imati negativan učinak na njihove aktivnosti, uvoznici ne ovise o Kini i mogu nabavljati žice i žice u strukovima PSC od drugih zemalja dobavljača poput Tajlanda i Južne Afrike.

(118)

Mjere su podržala tri dobavljača, od kojih su dva proizvođači žičanih šipki te su povezani s podnositeljem zahtjeva. Treće trgovačko društvo industriji Unije dostavlja maziva za izvlačenje žice i kemikalije.

(119)

Žičane šipke koje se prodaju industriji Unije predstavljaju mali udio u prometu sektora te se stoga smatra da stavljanje mjera izvan snage ne bi imalo znatan učinak na dobavljače. No, bez obzira na to, zadržavanje mjera u interesu je industrije Unije.

(120)

U ovom ispitnom postupku potporu mjerama izrazilo je dvanaest korisnika, uključujući jedno trgovačko društvo s velikom količinom kupovine istovjetnog proizvoda.

(121)

Ni jedan korisnik nije u potpunosti odgovorio na naš upitnik. Međutim, početnim se ispitnim postupkom utvrdilo da žice i žice u strukovima PSC predstavljaju 5 % troškova proizvodnje i manje od 1 % troškova njihovih krajnjih kupaca.

(122)

Budući da se mjere ne primjenjuju na druge zemlje osim Kine, korisnici imaju pristup alternativnim izvorima opskrbe. Osim toga, najveći proizvođači iz Unije imaju slične tržišne udjele, čime se održava visoka razina unutarnjeg tržišnog natjecanja.

(123)

Korisnici koji su se javili izrazili su zabrinutost da bi stavljanje mjera izvan snage moglo destabilizirati industriju Unije i tako utjecati na pouzdanost njihovog lanca opskrbe. Oni sigurnost opskrbe smatraju važnijom od mogućih smanjenja troškova.

(124)

S obzirom na prethodno navedeno, Komisija je zaključila da ne postoje snažni razlozi u interesu Unije protiv zadržavanja trenutačnih antidampinških mjera protiv Kine.

(125)

Iz prethodno navedenoga slijedi, kako je predviđeno člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, da treba zadržati antidampinške mjere primjenjive na uvoz određenih žica i žica u strukovima od nelegiranog čelika za prednaprezanje i naknadno naprezanje (žice i žice u strukovima PSC) podrijetlom iz Narodne Republike Kine, uvedene Uredbom (EZ) br. 383/2009.

(126)

Stope antidampinške pristojbe za pojedinačna trgovačka društva navedene u ovoj Uredbi primjenjuju se jedino na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvode ta društva i posebno navedene pravne osobe. Uvoz predmetnog proizvoda, koji proizvodi neko drugo trgovačko društvo koje se posebno ne spominje u izvršnom dijelu ove Uredbe njegovim nazivom i adresom, uključujući subjekte koji se odnose na one koji se posebno spominju, ne može imati koristi od tih stopa i podložan je stopi carine koja se primjenjuje na „sva ostala trgovačka društva”.

(127)

Trgovačko društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora poslati Komisiji (6). Zahtjev mora sadržavati sve bitne podatke kojima se dokazuje da promjena ne utječe na pravo trgovačkog društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva trgovačkog društva ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, u Službenom listu Europske unije objavit će se obavijest o promjeni naziva.

(128)

Ova je Uredba u skladu s mišljenjem Odbora uspostavljenog člankom 15. stavkom 1. Osnovne uredbe,