27.1.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 20/6


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/110

оd 26. siječnja 2015.

o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih zavarenih cijevi od željeza ili nelegiranog čelika podrijetlom iz Bjelarusa, Narodne Republike Kine i Rusije te o prekidu postupka u vezi s uvozom određenih zavarenih cijevi od željeza ili nelegiranog čelika podrijetlom iz Ukrajine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1225/2009

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1225/2009 od 30. studenoga 2009. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (1) („Osnovna uredba”), a posebno njezin članak 9. stavak 4. i članak 11. stavke 2. i 5.,

budući da:

A.   POSTUPAK

1.   Mjere na snazi

(1)

Nakon antidampinškog ispitnog postupka („početni ispitni postupak”) Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1256/2008 (2) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz određenih zavarenih cijevi od željeza ili nelegiranog čelika koje su trenutačno razvrstane u oznake KN ex 7306 30 41, ex 7306 30 49, ex 7306 30 72 i ex 7306 30 77 podrijetlom iz Bjelarusa, Narodne Republike Kine („NRK”), Rusije, Tajlanda i Ukrajine („konačne antidampinške mjere”). Mjere su uvedene u obliku pristojbe ad valorem u rasponu od 10,1 % do 90,6 %.

2.   Zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera

(2)

Nakon objave obavijesti o skorom isteku (3) konačnih antidampinških mjera na snazi Komisija je 18. rujna 2013. primila zahtjev za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka tih mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe. Zahtjev je podnio Odbor za obranu industrije zavarenih čeličnih cijevi Europske unije („podnositelj zahtjeva”) u ime proizvođača koji predstavljaju najveći dio ukupne proizvodnje zavarenih cijevi u Uniji, u ovom slučaju više od 25 %.

(3)

Zahtjev se temeljio na obrazloženju da bi istek mjera vjerojatno doveo do nastavka ili ponavljanja dampinga i štete za industriju Unije.

3.   Pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera

(4)

Utvrdivši nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera, Komisija je 19. prosinca 2013. putem obavijesti objavljene u Službenom listu Europske unije  (4) („Obavijest o pokretanju postupka”) najavila pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe.

4.   Ispitni postupak

4.1.   Razdoblje ispitnog postupka revizije i razmatrano razdoblje

(5)

Ispitnim postupkom o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2012. do 30. rujna 2013. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”). Ispitivanjem kretanja važnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2010. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

4.2.   Strane na koje se postupak odnosi

(6)

Komisija je o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka mjera službeno obavijestila podnositelja zahtjeva, druge proizvođače iz Unije koji su joj poznati, proizvođače izvoznike iz Bjelarusa, NRK-a, Rusije i Ukrajine („predmetne zemlje”), nepovezane uvoznike i korisnike za koje se zna da se na njih odnosi ispitni postupak te predstavnike predmetnih zemalja. Zainteresirane strane imale su mogućnost u pisanom obliku iznijeti stavove i zatražiti raspravu u roku koji je određen u Obavijesti o pokretanju postupka.

(7)

Rasprava je odobrena svim zainteresiranim stranama koje su to zatražile te dokazale da postoje posebni razlozi da im se omogući rasprava.

4.2.1.   Uzorkovanje proizvođača izvoznika

(8)

S obzirom na očito veliki broj proizvođača izvoznika iz NRK-a, Rusije i Ukrajine, u Obavijesti o pokretanju postupka bilo je predviđeno uzorkovanje u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe. Kako bi Komisija mogla odlučiti hoće li uzorkovanje biti potrebno i, ako bude, odabrati uzorak, od navedenih strana zatraženo je da se u roku od 15 dana od pokretanja revizije jave Komisiji i dostave joj podatke zatražene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(9)

Naposljetku, Komisija u okviru uzorkovanja nije primila odgovore od proizvođača izvoznika iz NRK-a. Primila je jedan odgovor u okviru uzorkovanja od jednog proizvođača izvoznika iz Ukrajine. Primila je tri odgovora u okviru uzorkovanja od proizvođača izvoznika iz Rusije. Stoga je Komisija smatrala da uzorkovanje proizvođača izvoznika nije potrebno.

4.2.2.   Uzorkovanje uvoznika i proizvođača iz Unije

(10)

S obzirom na očito veliki broj nepovezanih uvoznika iz Unije, u Obavijesti o pokretanju postupka bilo je predviđeno uzorkovanje u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe. Kako bi Komisija mogla odlučiti hoće li uzorkovanje biti potrebno i, ako bude, odabrati uzorak, od navedenih strana zatraženo je da se u roku od 15 dana od pokretanja revizije jave Komisiji i dostave joj podatke zatražene u Obavijesti o pokretanju postupka. Budući da nije primljen odgovor ni od jednog nepovezanog uvoznika, uzorkovanje nije primijenjeno na nepovezane uvoznike.

(11)

S obzirom na veliki broj proizvođača iz Unije u ovom postupku, u Obavijesti o pokretanju postupka navedeno je da je Komisija za utvrđivanje štete u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe privremeno odabrala uzorak proizvođača iz Unije. Taj je predodabir proveden upotrebom podataka dostupnih Komisiji u početnoj fazi, a temeljio se na količini prodaje, količini proizvodnje i zemljopisnom položaju proizvođača iz Unije. Uzorak odgovara najvećoj reprezentativnoj količini proizvodnje i prodaje koju je bilo moguće razumno ispitati u raspoloživom vremenu, a predstavlja 52 % ukupne proizvodnje i prodaje industrije Unije nepovezanim kupcima u EU-u. Osim toga, uzorak je reprezentativan u pogledu zemljopisnog položaja društava jer su njime obuhvaćene četiri različite države članice. Na dan objave Obavijesti o pokretanju postupka s proizvođačima iz EU-a provedeno je savjetovanje o predloženom uzorku. Budući da se nisu javili dodatni proizvođači i da nisu primljene nikakve primjedbe na uzorak, predloženi je uzorak potvrđen.

(12)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za određivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga, vjerojatnosti nastanka ili ponavljanja štete te za određivanje interesa Unije. U tu je svrhu Komisija poslala upitnike proizvođačima izvoznicima i proizvođačima iz Unije koji su bili uključeni u uzorak. Posjeti radi provjere obavljeni su u poslovnim prostorijama sljedećih trgovačkih društava:

(a)

Proizvođači u Uniji:

Arcelor Mittal Karvina, Češka Republika,

Arcelor Mittal Krakow, Poljska,

Arvedi Tubi Acciaio s.p.A, Cremona, Italija,

Tata Steel UK Limited, Corby, Ujedinjena Kraljevina;

(b)

Proizvođač izvoznik iz Bjelarusa:

Mogilev Metallurgical Works, Mogilev, Bjelarus;

(c)

Trgovac povezan s proizvođačem izvoznikom iz Ukrajine:

Interpipe Europe SA, Lugano, Švicarska;

(d)

Proizvođač iz Rusije:

Pervouralsk New Pipe Plant, Pervouralsk, Rusija;

(e)

Proizvođač u analognoj zemlji:

Robor Ltd. Johannesburg, Južna Afrika.

B.   PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD

1.   Predmetni proizvod

(13)

Predmetni proizvod jesu zavarene cijevi od željeza ili nelegiranog čelika, kružnog poprečnog presjeka i vanjskog promjera koji ne prelazi 168,3 mm, isključujući cijevi vrsta koje se upotrebljavaju za naftovode ili plinovode, zaštitne cijevi (casing) i proizvodne cijevi (tubing) vrsta koje se upotrebljavaju pri bušenju za pridobivanje nafte ili plina, precizne cijevi i cijevi s priključnim priborom, prikladne za vođenje plinova ili tekućina, za upotrebu u civilnom zrakoplovstvu, koje su trenutačno razvrstane u oznake KN ex 7306 30 41, ex 7306 30 49, ex 7306 30 72 i ex 7306 30 77, podrijetlom iz Bjelarusa, NRK-a, Rusije i Ukrajine.

(14)

Ispitnim postupkom utvrđeno je da sve različite vrste predmetnog proizvoda imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva i u osnovi se upotrebljavaju za iste namjene.

2.   Istovjetni proizvod

(15)

Utvrđeno je da zavarene cijevi koje industrija Unije proizvodi i prodaje u Uniji te zavarene cijevi koje se proizvode i prodaju u predmetnim zemljama i analognim zemljama imaju u osnovi ista fizička, kemijska i tehnička svojstva i iste osnovne namjene kao zavarene cijevi koje se proizvode u predmetnim zemljama i prodaju za izvoz u Uniju. Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

C.   VJEROJATNOST NASTAVKA ILI PONAVLJANJA DAMPINGA

(16)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe Komisija je ispitala je li vjerojatno da bi istek postojećih mjera doveo do nastavka ili ponavljanja dampinga iz četiriju predmetnih zemalja.

(17)

Sve četiri zemlje koje su predmet ispitnog postupka izvozile su zanemarive količine predmetnog proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Stoga ne postoji vjerojatnost nastavka dampinga za bilo koju od četiriju zemalja na koje se odnosi ispitni postupak. Procjena je bila ograničena na vjerojatnost ponavljanja dampinga na temelju izvoznih cijena prema ostalim trećim zemljama. Kao i u prethodnom ispitnom postupku, u ovu se svrhu zanemario izvoz u Bjelarus.

ZEMLJE BEZ TRŽIŠNOGA GOSPODARSTVA

1.   Analogne zemlje

(18)

U skladu s odredbama članka 2. stavka 7. točke (a) Osnovne uredbe Bjelarus i NRK ne smatraju se zemljama s tržišnim gospodarstvom. U prethodnom je ispitnom postupku SAD upotrijebljen kao analogna zemlja u svrhu utvrđivanja uobičajene vrijednosti. Prema Obavijesti o pokretanju postupka predviđeno je da se SAD upotrebljava kao analogna zemlja u okviru ove revizije zbog predstojećeg isteka mjera, kako je predložio podnositelj zahtjeva.

(19)

Komisija je primila primjedbe društva Mogilev, kao i primjedbe bjelaruskih nadležnih tijela. Nijedna primjedba nije primljena od zainteresiranih strana iz NRK-a.

(20)

Bjelaruske strane tvrdile su da SAD nije odgovarajući izbor zbog navodnih veza između jedinog proizvođača iz SAD-a koji surađuje te industrije Unije.

(21)

Bjelaruske strane predložile su da se Rusija upotrijebi kao analogna zemlja s obzirom na to da je ruska industrija čelika navodno slična bjelaruskoj zbog njihovih zajedničkih veza s bivšim Sovjetskim Savezom.

(22)

Međutim, ispitnim postupkom utvrđeno je da vrijednost prirodnog plina nije primjereno prikazana u trošku proizvodnje jedinog proizvođača iz Rusije koji surađuje (vidjeti uvodnu izjavu 69. u nastavku). Nadalje, suradnja navedenog proizvođača iz Rusije nije bila dostatna (vidjeti uvodnu izjavu 61. u nastavku). Stoga se Rusija nije smatrala odgovarajućim izborom.

(23)

Komisija je jednako tako identificirala ostale treće zemlje koje izvoze predmetni proizvod u Uniju. Komisija je stupila u kontakt s proizvođačima iz 14 zemalja za koje se zna da proizvode čelik. Među ostalim, to su bile Bosna i Hercegovina, Brazil, bivša jugoslavenska republika Makedonija, Srbija, Južna Afrika, Južna Koreja i Tajvan.

(24)

Naposljetku, proizvođači iz SAD-a nisu surađivali s Komisijom. Međutim, Komisija je primila potpune odgovore na upitnike od proizvođača iz bivše jugoslavenske republike Makedonije i iz Južne Afrike. Komisija je s obzirom na znatnu količinu domaće prodaje proizvođača smatrala da je Južna Afrika najprikladniji izbor.

BJELARUS

1.   Uvodna napomena

(25)

Najveći poznati proizvođač u Bjelarusu, društvo OJSC Mogilev Metallurgical Works („Mogilev”) surađivao je u ispitnom postupku. Međutim, društvo Mogilev nije izvozilo predmetni proizvod u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Stoga se podatci o vjerojatnim izvoznim cijenama u Uniju temelje na izvoznim cijenama u ostale treće zemlje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 27. u nastavku.

2.   Vjerojatan damping tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije

2.1.   Određivanje uobičajene vrijednosti

(26)

Uobičajena vrijednost za Bjelarus utvrđena je po vrsti proizvoda za istovjetan proizvod na temelju domaćih prodajnih cijena nepovezanim kupcima u uobičajenom tijeku trgovine u Južnoj Africi (analogna zemlja). U slučajevima kad nije bilo prodaje određene vrste proizvoda istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine ili kad se vrsta proizvoda nije prodavala u reprezentativnim količinama na domaćem tržištu Južne Afrike, Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost tako da je pridodala trošku proizvodnje istovjetnog proizvoda prodajne, opće i administrativne troškove i dobit.

2.2.   Određivanje vjerojatne izvozne cijene

(27)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije društvo Mogilev nije izvozilo predmetni proizvod u Uniju. Stoga je vjerojatna izvozna cijena utvrđena na temelju prodajnih cijena ostalim trećim zemljama.

2.3.   Usporedba

(28)

Usporedba između uobičajene vrijednosti i vjerojatne izvozne cijene izvršena je na temelju cijena franko tvornica. Kako bi se osigurala primjerena usporedba, u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe uzete su u obzir razlike koje utječu na usporedivost cijena.

(29)

Gdje je to bilo primjenljivo, izvršene su prilagodbe za razlike u troškovima prijevoza, rabate, popuste i razinu trgovine.

2.4.   Vjerojatan damping tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije

(30)

Na temelju navedenoga, u smislu članka 11. stavka 2. Osnovne uredbe utvrđena je vjerojatna dampinška marža od 28,4 %.

3.   Razvoj izvoza u slučaju stavljanja mjera izvan snage

3.1.   Proizvodni kapacitet proizvođača izvoznika

(31)

Proizvodne linije društva Mogilev upotrijebljene su kako za proizvodnju zavarenih cijevi tako i za proizvodnju šupljih profila (proizvodnja tih dvaju proizvoda razlikuje se samo u jednom malom proizvodnom koraku). Društvo Mogilev proizvodilo je znatne količine šupljih profila i izvozilo ih, među ostalim, u Uniju s obzirom na to da antidampinške pristojbe nisu na snazi za ove proizvode. Nadalje, društvo Mogilev proizvodilo je zavarene cijevi promjera većeg od 168,3 mm („velike cijevi”), koje ne podliježu antidampinškim pristojbama u Uniji.

(32)

Na temelju trenutačne ponude proizvoda računa se da neiskorišteni kapacitet društva Mogilev iznosi oko 20 000 tona ili oko 5 % potrošnje u Uniji.

(33)

Stoga u slučaju stavljanja mjera izvan snage postoji rizik da će društvo Mogilev prodavati znatne količine zavarenih cijevi na tržištu Unije po dampinškim cijenama.

(34)

Nakon objave društvo Mogilev tvrdilo je da je njegov stvarni neiskorišteni kapacitet znatno manji zbog uskog grla pri hidrauličkom ispitivanju. Međutim, hidrauličko ispitivanje samo je manji korak u cjelokupnom proizvodnom postupku predmetnog proizvoda, stoga se takvo usko grlo može relativno lako ukloniti. Stoga se tvrdnja da se neiskorišteni kapacitet tvornice može utvrditi na temelju uskog grla izazvanog opremom za hidrauličko ispitivanje ne može prihvatiti.

3.2.   Preusmjeravanje proizvodnje s drugih proizvoda koji se proizvode u istim pogonima

(35)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 31., društvu Mogilev trenutačno je isplativije proizvoditi šuplje profile jer oni ne podliježu antidampinškim pristojbama, dok zavarene cijevi podliježu antidampinškim pristojbama u Uniji. Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije proizvodnja je uistinu bila snažno usredotočena na proizvode koji ne podliježu antidampinškim pristojbama u Uniji, koji su činili veliku većinu proizvedenih proizvoda. U nedostatku mjera za zavarene cijevi može se očekivati da će Mogilev proizvoditi ujednačeniju ponudu proizvoda te preusmjeriti kapacitete s proizvoda koji trenutačno ne podliježu mjerama na zavarene cijevi.

(36)

Stoga postoji znatan rizik da će društvo Mogilev barem djelomično preusmjeriti proizvodnju s proizvoda koji trenutačno ne podliježu antidampinškim pristojbama na zavarene cijevi za tržište Unije po dampinškim cijenama u slučaju stavljanja mjera izvan snage.

(37)

Nakon objave društvo Mogilev tvrdilo je da ne bi odmah promijenilo svoj asortiman proizvoda od šupljih profila na zavarene cijevi jer već godinama prodaje puno veće količine šupljih profila od zavarenih cijevi te da za promjenu nema razloga.

(38)

Potrebno je tom smislu istaknuti da je EU najveće tržište društva Mogilev za šuplje profile te da društvo Mogilev trenutačno uopće ne prodaje zavarene cijevi na tržištu Unije. Mogilev nije dostavio nikakve dokaze da se u slučaju stavljanja mjera izvan snage udjel raznih proizvoda u prodaji u EU-u neće promijeniti. Stoga se ostaje pri zaključku da će u slučaju stavljanja mjera izvan snage društvo Mogilev vjerojatno proizvoditi ravnomjerniji asortiman proizvoda i barem djelomično preusmjeriti proizvodnju sa šupljih profila na zavarene cijevi za tržište Unije.

3.3.   Privlačnost tržišta Unije

(39)

Kako je spomenuto u uvodnoj izjavi 27., tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nije bilo bjelaruskog izvoza predmetnog proizvoda u Uniju. Stoga bi se vjerojatnost rizika preusmjeravanja trgovine na tržište Unije u slučaju stavljanja mjera izvan snage trebala temeljiti na sljedećem:

prevladavajućim prodajnim cijenama za druga izvozna tržišta,

prevladavajućim cijenama na tržištu Unije, kako industrije Unije tako i drugih izvora uvoza, i

prodajnom ponašanju društva Mogilev u pogledu proizvoda koji ne podliježu antidampinškim pristojbama.

(40)

Usporedbom prosječne prodajne cijene društva Mogilev ostalim zemljama s onima na tržištu Unije može se utvrditi znatna razina obaranja cijena. U usporedbi s prosječnom prodajnom cijenom industrije Unije razina obaranja cijena kreće se između 30 % i 50 %. Cijene društva Mogilev jednako su tako niže u usporedbi s drugim izvorima uvoza na tržište Unije kao što su Indija i Turska.

(41)

Vjerojatnu privlačnost tržišta Unije još jačom čini činjenica da društvo Mogilev već ima postojeće prodajne kanale koje trenutačno upotrebljava za prodaju drugih proizvoda, a koji bi se u slučaju da se mjere stave izvan snage mogli upotrebljavati i za prodaju predmetnog proizvoda.

(42)

Imajući u vidu prethodno navedeno, Komisija zaključuje da u slučaju stavljanja mjera izvan snage postoji znatan rizik od preusmjeravanja izvoza na tržište Unije po dampinškim cijenama jer je tržište Unije mnogo privlačnije u smislu cijena.

(43)

Nakon objave društvo Mogilev tvrdilo je da se znatno povećanje njegove prodaje zavarenih cijevi na domaćem tržištu i ruskom tržištu tijekom razmatranog razdoblja nije pravilno utvrdilo. U tom pogledu potrebno je napomenuti da je povećanje količine prodaje na tim tržištima potvrđeno u ispitnom postupku. Društvo Mogilev je u primjedbama dostavljenima nakon objave dodatno potvrdilo da su zavarene cijevi prodavane po cijenama koje su niže od prevladavajućih cijena na tržištu EU-a. Stoga činjenica da se količina prodaje navedenih proizvoda na domaćem tržištu i ruskom tržištu tijekom vremena povećavala, zbog privlačnijih cijena u EU-u ne umanjuje niti uklanja rizik preusmjeravanja na tržište Unije. Stoga je ta tvrdnja društva Mogilev odbačena.

4.   Zaključak o vjerojatnosti ponavljanja dampinga

(44)

S obzirom na raspoloživ neiskorišteni kapacitet u Bjelarusu, rizik preusmjeravanja proizvodnje s drugih proizvoda na predmetne proizvode te privlačnu razinu cijena na tržištu Unije, može se zaključiti da postoji rizik povećanja bjelaruskog dampinškog izvoza predmetnog proizvoda u slučaju stavljanja mjera izvan snage.

NRK

1.   Uvodne napomene

(45)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 9., Komisija nije primila nijedan odgovor iz NRK-a. Budući da proizvođači izvoznici iz NRK-a nisu surađivali, sveukupna analiza uključujući i izračun dampinga temelji se na dostupnim činjenicama u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. Kineska nadležna tijela obaviještena su o namjeri Komisije da primjeni članak 18. Osnovne uredbe i da temelji nalaze na dostupnim činjenicama.

(46)

Dakle, vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga procijenjena je na temelju zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera i ostalih izvora podataka kao što su trgovinski statistički podatci o uvozu i izvozu (Eurostat i kineski podatci o izvozu) te publikacija Metal Bulletin.

(47)

Izostanak suradnje utjecao je na usporedbu uobičajene vrijednosti s izvoznom cijenom različitih vrsta proizvoda. Smatralo se primjerenim utvrditi uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu na globalnoj razini, odnosno na temelju prosječnih vrijednosti u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe.

2.   Vjerojatan damping tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije

2.1.   Određivanje uobičajene vrijednosti

(48)

Uobičajena vrijednost za NRK utvrđena je na temelju prosječne domaće prodajne cijene nepovezanim kupcima u uobičajenom tijeku trgovine u Južnoj Africi (analogna zemlja).

2.2.   Određivanje vjerojatne izvozne cijene

(49)

Budući da nijedan kineski proizvođač izvoznik nije surađivao, izvozna se cijena u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe morala temeljiti na dostupnim činjenicama.

(50)

Komisija je prvo analizirala statističke podatke Eurostata. Međutim, uvezene količine proizvoda uvezenog iz NRK-a bile su vrlo ograničene i stoga se smatra da cijene tog proizvoda nisu reprezentativne. Stoga je vjerojatna izvozna cijena utvrđena na temelju kineskih trgovinskih statističkih podataka o izvozu u treće zemlje.

2.3.   Usporedba

(51)

Usporedba između uobičajene vrijednosti i vjerojatne izvozne cijene izvršena je na temelju cijena franko tvornica. Kako bi se osigurala primjerena usporedba, u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe uzete su u obzir razlike koje utječu na usporedivost cijena.

(52)

Gdje je to bilo primjenljivo, izvršene su prilagodbe za razlike u troškovima prijevoza, troškovima osiguranja, nepovratnog PDV-a, troškovima izvoza, rabatima i popustima.

2.4.   Vjerojatan damping tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije

(53)

Na temelju navedenoga, u smislu članka 11. stavka 2. Osnovne uredbe vjerojatna dampinška marža iznosila je 39,3 %.

3.   Razvoj izvoza u slučaju stavljanja mjera izvan snage

3.1.   Proizvodni kapacitet proizvođača izvoznika

(54)

Budući da nijedan kineski proizvođač izvoznik nije surađivao, upotrijebljeni su sljedeći izvori:

podatci koje je ustupio podnositelj zahtjeva,

dostupne publikacije (na primjer Metal Bulletin),

podatci prikupljeni u prethodnom ispitnom postupku.

(55)

Poznato je da je kineska industrija zavarenih cijevi bez sumnje najveća u svijetu. Prema publikaciji Metal Bulletin godišnja proizvodnja zavarenih cijevi iznosila je u 2012. oko 35 milijuna tona. Podnositelj zahtjeva procijenio je da proizvodni kapacitet za zavarene cijevi u NRK-u premašuje 45 milijuna tona godišnje. Ukupni bi neiskorišteni kapacitet prema tome premašivao deset milijuna tona, što je 25 puta više od vidljive potrošnje zavarenih cijevi u EU-u.

(56)

Stoga u slučaju stavljanja mjera izvan snage postoji znatan rizik da će kineski proizvođači izvoznici prodavati znatne količine zavarenih cijevi na tržištu Unije po dampinškim cijenama.

3.2.   Privlačnost tržišta Unije

(57)

Budući da nijedan kineski proizvođač izvoznik nije surađivao, nalazi se temelje na dostupnim činjenicama. Rizik od preusmjeravanja trgovine na tržište Unije u slučaju stavljanja mjera izvan snage temelji se dakle na javno dostupnim izvorima.

(58)

Prema javno dostupnim izvorima kao što je Metal Bulletin kineska razina cijena znatno je niža od prosječne prodajne cijene industrije Unije od 848 EUR/tona i prosječne cijene uvoza u Uniju iz najvećih država izvoznica kao što su Indija i Turska. U usporedbi s prosječnom prodajnom cijenom industrije Unije razina obaranja cijena kreće se između 30 % i 50 %. To svakako pokazuje koliko je tržište Unije privlačno, kao i sposobnost kineskih proizvođača da u slučaju stavljanja mjera izvan snage budu konkurentni s obzirom na cijenu.

(59)

Imajući u vidu prethodno navedeno, Komisija je zaključila da, s obzirom na spomenute znatne razlike u cijeni, postoji znatan rizik od preusmjeravanja trgovine iz trećih zemalja s nižim cijenama na isplativije tržište Unije u slučaju stavljanja mjera izvan snage.

4.   Zaključak o vjerojatnosti ponavljanja dampinga

(60)

Na temelju raspoloživog neiskorištenog kapaciteta u NRK-u i privlačne razine cijene na tržištu Unije može se zaključiti da postoji rizik od znatnog povećanja kineskog dampinškog izvoza predmetnog proizvoda u slučaju isteka mjera.

ZEMLJE S TRŽIŠNIM GOSPODARSTVOM

RUSIJA

1.   Uvodne napomene

(61)

Ruski proizvođači izvoznici koji predstavljaju oko 75 % ruske proizvodnje, a koji su dostavili odgovore u sklopu uzorkovanja, kasnije su obavijestili Komisiju da ne namjeravaju odgovoriti na upitnik za proizvođače izvoznike. Samo jedan mali proizvođač koji ne izvozi u Uniju i koji neznatno izvozi u ostale zemlje surađivao je tijekom ispitnog postupka tako da je odgovorio na upitnik i pristao na posjet radi provjere. S obzirom na znatnu nesuradnju proizvođača izvoznika iz Rusije, sveukupna analiza, uključujući i izračun dampinga, temelji se na dostupnim činjenicama u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. Ruski proizvođači izvoznici koji ne surađuju i ruska nadležna tijela obaviještena su o namjeri Komisije da primjeni članak 18. Osnovne uredbe i da temelji nalaze na dostupnim činjenicama.

(62)

Dakle, vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga procijenjena je na temelju zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera i ostalih izvora podataka kao što su trgovinski statistički podatci Eurostata, ruski statistički podatci o izvozu i Metal Bulletin.

(63)

Znatna nesuradnja utjecala je na usporedbu uobičajene vrijednosti s izvoznom cijenom različitih vrsta proizvoda. Smatralo se primjerenim utvrditi uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu na globalnoj razini, odnosno na temelju prosječnih vrijednosti u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe.

(64)

Komisija je napomenula da se prema statističkim podatcima Eurostata predmetni proizvod uvozio iz Rusije. Međutim, te su količine bile vrlo ograničene i stoga se smatralo da cijene tog uvoza nisu reprezentativne. Stoga se podatci o vjerojatnim izvoznim cijenama u Uniju temelje na izvoznim cijenama u ostale treće zemlje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 73. u nastavku.

2.   Vjerojatan damping tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije

2.1.   Određivanje uobičajene vrijednosti

(65)

Kako je prethodno spomenuto u uvodnoj izjavi 61., znatna nesuradnja proizvođača izvoznika iz Rusije prisilila je Komisiju da za određivanje uobičajene vrijednosti upotrebljava dostupne činjenice. U ovu svrhu upotrijebljeni su podatci koje je ustupio ruski proizvođač koji surađuje.

(66)

Uobičajena vrijednost određena je u skladu s prvom rečenicom članka 2. stavka 2. Osnovne uredbe. Prvo je utvrđeno je li ukupna količina domaće prodaje istovjetnog proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bila reprezentativna u usporedbi s ruskom izvoznom prodajom trećim zemljama. Domaća prodaja smatrala se reprezentativnom ako je količina prodaje istovjetnog proizvoda predstavljala pet ili više posto ruske izvozne prodaje trećim zemljama.

(67)

Zatim je ispitano je li se istovjetan proizvod prodavao u uobičajenom tijeku trgovine u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe. To je učinjeno utvrđivanjem udjela profitabilne domaće prodaje nepovezanim kupcima za predmetnu vrstu proizvoda.

(68)

Za provođenje testa za utvrđivanje uobičajenog tijeka trgovine upotrebljavao se prosječan trošak proizvodnje. U pogledu troškova proizvodnje, a posebno troškova energije, u odnosu na plin ispitano je jesu li cijene plina koje su proizvođači izvoznici platili objektivno odražavale troškove povezane s proizvodnjom i distribucijom plina.

(69)

Utvrđeno je da je domaća cijena plina koju su platili proizvođači izvoznici iznosila oko 30 % izvozne cijene prirodnog plina iz Rusije. U vezi s tim, svi raspoloživi podatci ukazuju na to da su domaće cijene plina u Rusiji regulirane cijene, koje su znatno ispod razine tržišnih cijena koje se za ruski prirodni plin plaćaju na nereguliranim tržištima. Budući da troškovi plina nisu razumno prikazani u poslovnim knjigama izvođača izvoznika kako je predviđeno člankom 2. stavkom 5. Osnovne uredbe, bilo ih je potrebno odgovarajuće prilagoditi. U nedostatku ikakvih dovoljno reprezentativnih neiskrivljenih cijena plina koje se odnose na rusko domaće tržište, smatralo se primjerenim u skladu s člankom 2. stavkom 5. Osnovne uredbe temeljiti prilagodbu na podatcima s drugih reprezentativnih tržišta. Prilagođena cijena temeljila se na prosječnoj cijeni ruskog plina kada se prodaje za izvoz na njemačko-češkoj granici (Waidhaus) te je prilagođena kako bi odražavala lokalne troškove distribucije. Waidhaus je glavno čvorište za prodaju ruskog plina EU-u, koji je i najveće tržište za ruski plin, a i cijene objektivno odražavaju troškove. Stoga se može smatrati reprezentativnim tržištem u smislu članka 2. stavka 5. Osnovne uredbe.

(70)

Prema tome, Komisija je za test za utvrđivanje uobičajenog tijeka trgovine upotrebljavala prosječan trošak proizvodnje nakon prilagodbe za trošak plina.

(71)

Uobičajena je vrijednost, dakle, utvrđena kao prosječna cijena profitabilne domaće prodaje tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije s obzirom na to da je količina profitabilne prodaje činila 80 % ili manje ukupne količine prodaje.

2.2.   Određivanje vjerojatne izvozne cijene

(72)

Znatna nesuradnja proizvođača izvoznika iz Rusije prisilila je Komisiju da za određivanje izvozne cijene upotrebljava dostupne činjenice. Podatci koje je ustupio jedini ruski proizvođač koji surađuje nisu se mogli upotrebljavati jer taj proizvođač nije izvozio predmetni proizvod u EU te je izvozio samo neznatne količine u ostale treće zemlje.

(73)

Zbog tog razloga te s obzirom na to da je izvoz iz Rusije u Uniju bio neznatan, vjerojatna izvozna cijena utvrđena je na temelju ruskih statističkih podataka o izvozu, upotrebljavajući izvoz u ostale treće zemlje. U ostale treće zemlje izvozilo se u znatnim količinama.

(74)

Budući da je jedini ruski proizvođač koji surađuje proizvodio isključivo takozvane „crne cijevi” (što znači negalvanizirane cijevi), za određivanje izvozne cijene upotrijebljeni su samo podatci u vezi s crnim cijevima. Prema ruskim statističkim podatcima o izvozu velika većina ruskog izvoza jednako je tako povezana s crnim cijevima.

(75)

Nakon objave jedini ruski proizvođač koji surađuje tvrdio je da je trebalo upotrijebiti njegove izvozne cijene jer one čine više od 10 % njegove ukupne prodaje. Te cijene međutim čine manje od 2 % ukupnog izvoza kako se navodi u ruskim statističkim podatcima o izvozu. Na temelju toga ostaje se pri zaključku da se ne mogu upotrijebiti izvozne cijene tog proizvođača zbog njihove zanemarivo male količine.

2.3.   Usporedba

(76)

Usporedba između uobičajene vrijednosti i vjerojatne izvozne cijene izvršena je na temelju cijena franko tvornica. Kako bi se osigurala primjerena usporedba, u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe uzete su u obzir razlike koje utječu na usporedivost cijena.

(77)

Gdje je to bilo primjenljivo, izvršene su prilagodbe za razlike u troškovima prijevoza.

2.4.   Vjerojatan damping tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije

(78)

Na temelju navedenoga, u smislu članka 11. stavka 2. Osnovne uredbe vjerojatna dampinška marža iznosila je 38,7 %.

3.   Razvoj izvoza u slučaju stavljanja mjera izvan snage

3.1.   Proizvodni kapacitet proizvođača izvoznika

(79)

Podnositelj zahtjeva procijenio je da neiskorišteni kapacitet predmetnog proizvoda u Rusiji premašuje ukupnu potrošnju na tržištu EU-a. Procjena podnositelja zahtjeva temelji se na podatcima objavljenima u publikaciji Metal Expert. Nadalje, podnositelj zahtjeva procijenio je da iskorištenost kapaciteta iznosi 56 %, što je potvrđeno podatcima koje je ustupio proizvođač koji surađuje.

(80)

Stoga u slučaju stavljanja mjera izvan snage postoji znatan rizik da će ruski proizvođači izvoznici prodavati znatne količine zavarenih cijevi na tržištu Unije po dampinškim cijenama.

(81)

Nakon objave ruski proizvođači izvoznici koji ne surađuju navedeni u uvodnoj izjavi 61. tvrdili su da je Komisija zanemarila podatke o navodnoj privlačnosti drugih tržišta, uključujući i rusko tržište, te podatke o neiskorištenom kapacitetu u Rusiji koje su dostavili ti proizvođači.

(82)

Potrebno je tom smislu istaknuti da su se podatci o neiskorištenom kapacitetu odnosili na širi asortiman proizvoda, uključujući šuplje profile i cijevi velikog promjera. Stoga su ti podatci manje važni od podataka koje je dostavio podnositelj zahtjeva. Nadalje, čak i kada bi se primijenila stopa neiskorištenog kapaciteta od 60 % – 70 % koju navode ruski proizvođači, dobiveni neiskorišteni kapacitet činio bi većinu potrošnje na tržištu EU-a.

(83)

U pogledu podataka koje su dostavili ruski proizvođači izvoznici koji ne surađuju o navodnoj privlačnosti drugih tržišta, uključujući i rusko tržište, prvo treba napomenuti da se ti podatci zbog nesuradnje nisu mogli provjeriti. Kao drugo, ti su podatci u suprotnosti s podatcima prikupljenima tijekom ispitnog postupka, kako se navodi u uvodnim izjavama 84. – 86. u nastavku, koji se temelje na službenim ruskim statističkim podatcima o izvozu, a koje dvojica ruskih proizvođača izvoznika koji ne surađuju nisu osporili.

3.2.   Privlačnost tržišta Unije

(84)

Prema ruskim trgovinskim statističkim podatcima, prosječna ruska cijena izvoza od 647 EUR/toni znatno je manja od prosječne prodajne cijene industrije Unije od 848 EUR/toni te u skladu s prosječnom cijenom uvoza u Uniju iz najvećih država izvoznica kao što su Indija i Turska.

(85)

Prema istim trgovinskim statistikama, 33 % čitavog ruskog izvoza prodaje se u Azerbajdžanu, najvažnijem ruskom izvoznom tržištu. Prodajna cijena za Azerbajdžan iznosi 586 EUR/toni, što znači da je znatno niža od prodaje cijene industrije Unije od 848 EUR/toni, no niža i od cijena koje naplaćuju ostali najvažniji izvoznici u Uniju kao što su Indija ili Turska. Nadalje, ruski izvoz u Azerbajdžan iznosi oko 15 % potrošnje u EU-u. Stoga postoji rizik od preusmjeravanja izvoza prema EU-u u slučaju stavljanja mjera izvan snage.

(86)

Imajući u vidu prethodno navedeno, Komisija je zaključila da postoji znatan rizik od preusmjeravanja trgovine na tržište Unije u slučaju stavljanja mjera izvan snage.

4.   Zaključak o vjerojatnosti ponavljanja dampinga

(87)

Na temelju raspoloživog neiskorištenog kapaciteta u Rusiji i privlačne razine cijena na tržištu Unije može se zaključiti da u slučaju stavljanja mjera izvan snage postoji rizik od povećanja ruskog dampinškog izvoza predmetnog proizvoda u Uniju.

(88)

Nakon objave zainteresirane strane tvrdile su da zadržavanje mjera na snazi protiv Rusije uz ukidanje mjera na snazi protiv Ukrajine (vidjeti u nastavku) predstavlja diskriminaciju jer Rusija i Ukrajina navodno imaju slične neiskorištene kapacitete.

(89)

Nalazi istražnog postupka, u kojima je utvrđeno da znatni neiskorišteni kapacitet u Rusiji odgovara najmanje većini potrošnje na tržištu EU-a, ne govore u prilog toj tvrdnji. S druge strane, za Ukrajinu je utvrđeno da je raspoloživi neiskorišteni kapacitet za izvoz u sve zemlje ograničen. Tvrdnje o diskriminaciji odbacuju se zbog navedene znatne razlike u pogledu neiskorištenog kapaciteta.

UKRAJINA

1.   Uvodne napomene

(90)

Samo je jedan ukrajinski proizvođač izvoznik, grupacija „Interpipe Group” („Interpipe”), surađivao tijekom ispitnog postupka. Grupacija Interpipe čini znatan dio ukrajinske proizvodnje i gotovo sav ukrajinski izvoz u Uniju koji je, općenito gledajući, na vrlo niskoj razini. Bar četiri poznata ukrajinska proizvođača ne surađuju, no prema trgovinskim statistikama, njihov je izvoz u EU neznatan.

(91)

S obzirom na neznatan ukrajinski izvoz u Uniju, vjerojatna izvozna cijena utvrđena je na temelju prodajne cijene grupacije Interpipe ostalim trećim zemljama kako je opisano u uvodnoj izjavi 17.

2.   Vjerojatan damping tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije

2.1.   Određivanje uobičajene vrijednosti

(92)

Komisija je prvo ispitala je li ukupna količina domaće prodaje jedinog proizvođača izvoznika koji surađuje, grupacije Interpipe, reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe. Domaća prodaja reprezentativna je ako je ukupna količina domaće prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima na domaćem tržištu iznosila najmanje 5 % ukupne količine izvozne prodaje predmetnog proizvoda ostalim trećim zemljama tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Na temelju navedenoga ukupna prodaja koju je grupacija Interpipe ostvarila za istovjetni proizvod na domaćem tržištu bila je reprezentativna.

(93)

Komisija je naknadno utvrdila vrste proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu, a koje su istovjetne ili usporedive s vrstama proizvoda koje grupacija Interpipe prodaje za izvoz.

(94)

Komisija je zatim ispitala je li domaća prodaja grupacije Interpipe za svaku vrstu proizvoda koja je istovjetna ili usporediva s vrstom proizvoda koja se prodaje radi izvoza reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe. Domaća prodaja bilo koje vrste proizvoda reprezentativna je ako je ukupna količina domaće prodaje te vrste proizvoda nepovezanim kupcima tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije činila najmanje 5 % ukupne količine izvozne prodaje istovjetne ili usporedive vrste proizvoda. Komisija je utvrdila da je za većinu vrsta proizvoda domaća prodaja bila ostvarena u reprezentativnim količinama.

(95)

Komisija je zatim za svaku vrstu proizvoda definirala udjel profitabilne prodaje nepovezanim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe upotrebljavati stvarnu domaću prodaju.

(96)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda bez obzira na to je li ta prodaja profitabilna ili ne ako:

(a)

količina prodaje vrste proizvoda prodanog po neto prodanoj cijeni koja je jednaka ili viša od izračunanog troška proizvodnje čini više od 80 % ukupne količine prodaje te vrste proizvoda; i

(b)

ako je ponderirana prosječna prodajna cijena te vrste proizvoda jednaka ili viša od jediničnog troška proizvodnje.

(97)

U ovom slučaju uobičajena je vrijednost ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje te vrste proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(98)

Uobičajena vrijednost jest stvarna domaća cijena po vrsti proizvoda isključivo profitabilne domaće prodaje vrsta proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije ako:

(a)

količina profitabilne prodaje vrste proizvoda predstavlja 80 % ili manje od ukupne količine prodaje te vrste proizvoda; ili

(b)

ponderirana prosječna cijena te vrste proizvoda manja je od jediničnog troška proizvodnje.

(99)

Analizom domaće prodaje utvrđeno je da je uobičajena vrijednost izračunana kao ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije ili kao ponderirani prosjek profitabilne prodaje ovisno samo o vrsti proizvoda.

(100)

U slučajevima kada nije bilo prodaje vrste proizvoda istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine ili kada se vrsta proizvoda nije prodavala u reprezentativnim količinama na domaćem tržištu, Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. Osnovne uredbe.

(101)

Uobičajena vrijednost izračunana je tako da su sljedeće vrijednosti pribrojene trošku proizvodnje istovjetnog proizvoda grupacije Interpipe tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije:

prodajni, opći i administrativni troškovi koje je grupacija Interpipe imala u vezi s domaćom prodajom istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, i

dobit koju je grupacija Interpipe ostvarila u vezi s domaćom prodajom istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

2.2.   Određivanje vjerojatne izvozne cijene

(102)

U nedostatku znatnog ukrajinskog izvoza u Uniju vjerojatna izvozna cijena utvrđena je kako je opisano u uvodnoj izjavi 17., na temelju prodajne cijene grupacije Interpipe ostalim trećim zemljama koja je ostvarena u znatnim količinama.

(103)

Grupacija Interpipe svu je prodaju izvršavala izravno nepovezanim kupcima u trećim zemljama. Prodajna cijena stoga je utvrđena na temelju plaćenih ili plativih cijena tih nepovezanih kupaca.

2.3.   Usporedba

(104)

Usporedba između uobičajene vrijednosti i vjerojatne izvozne cijene izvršena je na temelju cijena franko tvornica. Kako bi se osigurala primjerena usporedba, u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe uzete su u obzir razlike koje utječu na usporedivost cijena.

(105)

Gdje je to bilo primjenljivo, izvršene su prilagodbe za razlike u troškovima prijevoza i kredita.

2.4.   Vjerojatan damping tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije

(106)

Na temelju navedenoga, u smislu članka 11. stavka 2. Osnovne uredbe vjerojatna dampinška marža iznosila je 16 %.

(107)

Nakon objave zainteresirane strane tvrdile su da je Komisija za Ukrajinu utvrdila nastavak dampinga po stopi od 16 %. Međutim, ta je tvrdnja neutemeljena jer se, po svemu sudeći, temelji na nesporazumu. Kako se navodi u uvodnoj izjavi 17., tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije sve zemlje, uključujući Ukrajinu, izvozile su zanemarive količine predmetnog proizvoda u EU. Stoga se iz tih količina ne mogu izvući razumni zaključci, a za Ukrajinu nije utvrđen nastavak dampinga. Tvrdnja se stoga odbacuje.

3.   Razvoj izvoza u slučaju stavljanja mjera izvan snage

Proizvodni kapacitet proizvođača izvoznika

(108)

Komisija je u prethodnom ispitnom postupku utvrdila da proizvodni kapacitet u Ukrajini premašuje 400 000 tona godišnje. Međutim, od tog ispitnog postupka dva su poznata proizvođača prestala proizvoditi zavarene cijevi, točnije društvo Lugansk Tube Plant i Interpipe Nizhnedneprovsky Tube Rolling Plant, jedan od pogona grupacije Interpipe Group. Budući da otad nema potvrđenih povećanja proizvodnog kapaciteta u Ukrajini, trenutačni kapaciteti znatno su manji nego tijekom prethodnog ispitnog postupka.

(109)

U pogledu iskorištenosti kapaciteta iz uvodne izjave 108., grupacija Interpipe pokazala je da je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije radila gotovo do pune iskorištenosti kapaciteta ako se uzmu u obzir tehnička ograničenja pogona.

(110)

Još jedan važan aspekt jest zemljopisni položaj ukrajinskih pogona. Uglavnom su smješteni u istočnom dijelu Ukrajine te su izravno ili neizravno pogođeni trenutačnim sigurnosnim stanjem u tom dijelu zemlje. Stoga je neizvjesno mogu li ta društva u cijelosti iskoristiti proizvodne kapacitete.

(111)

Nakon objave zainteresirane strane tvrdile su da se dio ukrajinske proizvodnje koji nije zanemariv nalazi izvan područja pogođenog trenutačnim sigurnosnim stanjem. Potrebno je, međutim, istaknuti da su i društva izvan tog područja neizravno pogođena sigurnosnim stanjem, primjerice nestašicom sirovina. Stoga se zaključuje da je većina tvornica u Ukrajini izravno ili neizravno pogođena trenutačnim sigurnosnim stanjem. Tvrdnja se stoga odbacuje.

(112)

Istodobno, s obzirom na posebno stanje u Ukrajini na kraju razdoblja ispitnog postupka revizije, može se očekivati da će građevinska industrija apsorbirati dodatne kapacitete na domaćem tržištu nakon što se normalizira sigurnosno stanje. Istovjetni proizvod upotrebljava se i u građevinske svrhe, na primjer za nosive konstrukcije, ograde, zaštitne elemente i skele.

(113)

S obzirom na smanjenje proizvodnog kapaciteta i očekivano povećanje domaće potražnje, zaključuje se da su dostupni neiskorišteni kapaciteti za izvoz u sve zemlje ograničeni.

(114)

Nakon objave zainteresirane strane tvrdile su da postoji znatan neiskorišteni kapacitet u Ukrajini. Međutim, te tvrdnje nisu potkrijepljene konkretnim dokazima i stoga su odbačene.

(115)

Zainteresirane strane tvrdile su nadalje da je društvo Interpipe najavilo da će znatno povećati svoj izvoz u EU, za oko 60 %, što je u suprotnosti s tvrdnjom o ograničenom neiskorištenom kapacitetu Ukrajine raspoloživom za izvoz. Međutim, ta se tvrdnja ne može prihvatiti. Najava društva Interpipe odnosi se na društvo u cjelini, a ne konkretno na predmetni proizvod. Čak i da je mjerodavno za predmetni proizvod, znatno povećanje od oko 60 % dovelo bi do povećanja tržišnog udjela u EU-u od oko 0,5 %, što se i dalje smatra zanemarivim. Stoga ta tvrdnja nije u suprotnosti sa zaključkom da je raspoloživi neiskorišteni kapacitet za izvoz u sve zemlje ograničen.

(116)

Iste zainteresirane strane tvrdile su da se neiskorišteni kapaciteti ne bi trebali upotrebljavati kao čimbenik u analizi dampinga jer se iskorištenost kapaciteta, kako se navodi u uvodnoj izjavi 139., ne smatra mjerodavnim pokazateljem štete u analizi štete.

(117)

Ta se tvrdnja ne može prihvatiti. Te dvije procjene imaju različitu svrhu. U analizi štete ocjenjuje se može li se niska iskorištenost kapaciteta smatrati indikacijom štete za industriju Unije, što nije nužno slučaj kada se preostali kapacitet može upotrijebiti za proizvodnju drugih proizvoda. Analiza dampinga usredotočena je na sam neiskorišteni kapacitet, tj. na prazni kapacitet koji se ne upotrebljava za proizvodnju nijednog proizvoda te je odmah dostupan za proizvodnju predmetnog proizvoda.

4.   Zaključak o vjerojatnosti ponavljanja dampinga

(118)

Na temelju ograničenog raspoloživog neiskorištenog kapaciteta u Ukrajini i ograničenog rizika od preusmjeravanja dampinškog izvoza može se zaključiti da ne postoji rizik od znatnog povećanja ukrajinskog dampinškog izvoza predmetnog proizvoda u slučaju isteka mjera koje su trenutačno na snazi. Stoga se ne smatra vjerojatnim da će istek antidampinških mjera protiv Ukrajine prouzročiti ponavljanje dampinga u količinama koje nisu zanemarive u smislu članka 5. stavka 7. Osnovne uredbe.

D.   DEFINICIJA INDUSTRIJE UNIJE

(119)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije istovjetni je proizvod proizvodilo približno 20 proizvođača u Uniji. Proizvodnja tih proizvođača (utvrđena na temelju podataka prikupljenih od proizvođača koji surađuju i na temelju podataka iz zahtjeva za reviziju za druge proizvođače iz Unije) čini ukupnu proizvodnju u Uniji. Svi ti proizvođači predstavljaju industriju Unije u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

(120)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 11., zbog velikog broja proizvođača iz Unije odabran je uzorak. Za potrebe analize štete utvrđeni su pokazatelji štete na sljedećim dvjema razinama:

makroekonomski čimbenici (proizvodnja, kapacitet, količina prodaje, tržišni udjel, rast, zaposlenost, produktivnost, prosječne jedinične cijene, visina dampinških marži te oporavak od učinka prethodnog dampinga) ispitani su na razini industrije Unije na temelju podataka prikupljenih od proizvođača koji surađuju, a za druge proizvođače iz Unije upotrijebljena je procjena na temelju podataka iz zahtjeva za reviziju,

provedena je analiza mikroekonomskih čimbenika (zalihe, plaće, profitabilnost, povrat ulaganja, novčani tok, sposobnost prikupljanja kapitala i ulaganja) za proizvođače iz Unije u uzorku na temelju podataka koje su dostavili.

E.   SITUACIJA NA TRŽIŠTU UNIJE

1.   Potrošnja u Uniji

(121)

Potrošnja u Uniji utvrđena je na temelju količine prodaje vlastite proizvodnje industrije Unije namijenjene za tržište Unije i podataka o količini uvoza na tržište Unije koji su uzeti iz statističkih podataka Eurostata.

(122)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja u Uniji smanjila se za 28 %. Smanjila se za 6 % u 2011., za 8 postotnih bodova u 2012. te za dodatnih 10 postotnih bodova tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Silazni trend može se djelomično objasniti određenim stupnjem tehničke zamjene s obzirom na to da postoji tendencija zamjene čeličnih cijevi alternativnim proizvodima kao što je bakar, plastika ili nehrđajući čelik kad su u pitanju vodovodne cijevi.

 

2010.

2011.

2012.

RIPR

Ukupna potrošnja u EU-u (u tonama)

561 955

528 191

460 847

404 394

Indeks (2010. = 100)

100

94

82

72

(123)

Nakon objave zainteresirane strane tvrdile su da su podatci o potrošnji u EU-u znatno manji od stvarne potrošnje. Te strane međutim nisu dostavile nikakve pouzdane dokaze u prilog svoji tvrdnji te se zbog toga ne može prihvatiti.

2.   Uvoz iz Bjelarusa, NRK-a i Rusije

(124)

Budući da je ispitnim postupkom utvrđeno da nije vjerojatno da će se damping iz Ukrajine nastaviti ili ponoviti (vidjeti uvodne izjave 17. i 118.), mali udio uvoza iz ove zemlje nije se razmatrao s uvozom iz ostalih predmetnih zemalja u analizi u nastavku.

(125)

Kako bi se izvršila procjena u pogledu kumulacije uvoza iz Bjelarusa, NRK-a i Rusije, ispitivalo se pojedinačno stanje ovih triju zemalja u pogledu uvjeta navedenih u članku 3. stavku 4. Osnovne uredbe.

(126)

S obzirom na neznatnu količinu uvoza tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, Komisija je izvršila analizu količina i dampinških marži koja se temelji na očekivanjima za vjerojatne količine izvoza i dampinške marže po zemlji u slučaju stavljanja mjera izvan snage. Analizom je utvrđeno da bi se u slučaju stavljanja mjera izvan snage količine vjerojatno povećale do razina koje premašuju one dosegnute u razdoblju ispitnog postupka revizije te bi sigurno premašile prag zanemarivosti (vidjeti uvodne izjave 33., 56. i 80.). Komisija je jednako tako utvrdila da bi u slučaju stavljanja mjera izvan snage vjerojatne dampinške marže bile znatne (vidjeti uvodne izjave 30., 53. i 78.).

(127)

Što se tiče prosječne cijene uvoza, zanemarive količine uvoza ne mogu se upotrebljavati za dobivanje konkretnih rezultata.

(128)

Međutim, ispitnim je postupkom utvrđeno da su uvjeti tržišnog natjecanja među relevantnim subjektima bili slični. Ispitnim postupkom utvrđeno je da predmetni proizvod koji se uvozi iz Bjelarusa, NRK-a i Rusije te istovjetni proizvod koji proizvodi i prodaje industrija Unije imaju ista osnovna fizička i tehnička svojstva.

(129)

Na temelju prethodno navedenoga zadovoljeni su kriteriji navedeni u članku 3. stavku 4. Osnovne uredbe u pogledu Bjelarusa, NRK-a i Rusije. Uvoz iz tih triju zemalja stoga se ispitivao kumulativno.

(a)   Količina

(130)

Količina uvoza predmetnog proizvoda iz Bjelarusa, NRK-a i Rusije u Uniju smanjila se za 60 %, s oko 7 000 tona u 2010. na približno 2 900 tona u razdoblju ispitnog postupka revizije. Povećala se za 31 % u 2011., da bi se smanjila za 62 postotna boda u 2012. te za još 28 postotnih bodova u razdoblju ispitnog postupka revizije.

 

2010.

2011.

2012.

RIPR

Količina uvoza iz Bjelarusa

25

55

0,1

Indeks (2010. = 100)

100

222

0

0

Tržišni udjel uvoza iz Bjelarusa

0 %

0 %

0 %

0 %

Cijena uvoza iz Bjelarusa (€/tona)

677

1 246

600

Indeks (2010. = 100)

100

184

89

Količina uvoza iz NRK-a

712

375

458

118

Indeks (2010. = 100)

100

53

64

17

Tržišni udjel uvoza iz NRK-a

0,1 %

0,1 %

0,1 %

0,0 %

Cijena uvoza iz NRK-a (€/tona)

636

1 052

1 347

2 102

Indeks (2010. = 100)

100

165

212

330

Količina uvoza iz Rusije

6 396

8 937

4 440

2 790

Indeks (2010. = 100)

100

140

69

44

Tržišni udjel uvoza iz Rusije

1,1 %

1,7 %

1,0 %

0,7 %

Cijena uvoza iz Rusije (€/tona)

470

506

513

462

Indeks (2010. = 100)

100

108

109

98

Količina uvoza iz predmetnih zemalja

7 133

9 367

4 898

2 908

Indeks (2010. = 100)

100

131

69

41

Tržišni udjel uvoza iz predmetnih zemalja

1,3 %

1,8 %

1,1 %

0,7 %

Cijena uvoza iz predmetnih zemalja (€/tona)

488

532

591

528

Indeks (2010. = 100)

100

109

121

111

Izvor: Comext

(b)   Tržišni udjel

(131)

Odgovarajući tržišni udjel koji su izvoznici iz Bjelarusa, NRK-a i Rusije imali na tržištu Unije smanjio se s 1,3 % u 2010. na 0,7 % u razdoblju ispitnog postupka revizije. Točnije, tržišni udjel povećao se s 1,3 % u 2010. na 1,8 % u 2011., da bi zatim pao na 1,1 % u 2012. i nastavio padati do 0,7 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(c)   Cijene

i.   Razvoj cijena

(132)

Od 2010. do razdoblja ispitnog postupka revizije prosječna cijena uvoza predmetnog proizvoda podrijetlom iz Bjelarusa, NRK-a i Rusije povećala se za 11 %, s 488 EUR/toni u 2010. na 528 EUR/toni u razdoblju ispitnog postupka revizije. Točnije, cijene su se povećale za 9 % u 2011. te za 12 % u 2012., prije nego što su se smanjile za 10 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

ii.   Obaranje cijena

(133)

Na temelju male količine prodaje predmetnog proizvoda iz NRK-a i Rusije u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije ne mogu se donijeti značajni zaključci. Stoga je izvršena usporedba cijena istovjetnog proizvoda koji proizvodi i prodaje industrija Unije s cijenama predmetnog proizvoda koji se proizvodi u Bjelarusu, NRK-u i Rusiji te prodaje u ostatku svijeta. Tom je usporedbom utvrđeno znatno obaranje cijena.

3.   Uvoz iz ostalih trećih zemalja

 

2010.

2011.

2012.

RIPR

Količina uvoza iz Indije

25 720

48 704

58 619

53 007

Tržišni udjel uvoza iz Indije

4,6 %

9,2 %

12,7 %

13,1 %

Količina uvoza iz Turske

83 654

83 753

98 742

69 757

Tržišni udjel uvoza iz Turske

14,9 %

15,9 %

21,4 %

17,2 %

Količina uvoza iz Ukrajine

956

573

944

1 147

Tržišni udjel uvoza iz Ukrajine

0,2 %

0,1 %

0,2 %

0,3 %

Količina uvoza iz svih ostalih trećih zemalja

34 948

42 714

38 518

30 374

Tržišni udjel uvoza svih ostalih trećih zemalja

6,2 %

8,1 %

8,4 %

7,5 %

(134)

Uvoz iz Turske i Indije povećao se tijekom razmatranog razdoblja. Tržišni udjel uvoza iz Ukrajine ostao je na jako niskoj razini. Tržišni udjel uvoza iz ostalih trećih zemalja ostao je relativno stabilan tijekom razmatranog razdoblja.

(135)

Nakon objave zainteresirane strane tvrdile su da je gubitak tržišnog udjela 12 % industrije Unije gotovo u cijelosti apsorbiran povećanjem tržišnog udjela Indije i Turske zajedno, a jeftini uvoz iz Indije i Turske vjerojatni je glavni razlog osjetljivog stanja industrije Unije. Potrebno je tom smislu istaknuti da je svrha predmetnog ispitnog postupka ispitati bi li ukidanje mjera na snazi protiv tri zemlje za koje je utvrđena vjerojatnost ponavljanja dampinga vjerojatno dovelo do ponavljanja štete industriji Unije. Tijekom ispitnog postupka potvrđeno je postojanje znatnog obaranja cijena u vezi s prodajom proizvoda iz Bjelarusa, NRK-a i Rusije u odnosu na ostatak svijeta. Stoga bi u slučaju ukidanja mjera vjerojatno došlo do ponavljanja dampinškog izvoza iz tih zemalja u EU, a posljedica toga bilo bi vjerojatno povećanje štete industriji EU-a. Okolnosti u kojima je vjerojatno došlo do povećanja uvoza iz Indije i Turske tijekom razmatranog razdoblja ne utječu na predmetnu procjenu o vjerojatnosti ponavljanja dampinga i štete.

4.   Stanje industrije Unije

(136)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe ispitala sve relevantne gospodarske čimbenike i pokazatelje koji imaju utjecaj na stanje industrije Unije.

4.1.   Makroekonomski čimbenici

(a)   Proizvodnja

(137)

Proizvodnja industrije Unije smanjila se tijekom razmatranog razdoblja za 37 %, s razine od približno 437 000 tona u 2010. Točnije, smanjila se za 14 % u 2011., za 19 postotnih bodova u 2012. te za još četiri postotna boda u razdoblju ispitnog postupka revizije. Smanjenje proizvodnje povezano je sa smanjenjem potrošnje, no još je izraženije zbog rastućeg uvoza iz Indije i Turske.

 

2010.

2011.

2012.

RIPR

Proizvodnja (u tonama)

437 492

376 106

294 260

277 483

Indeks (2010. = 100)

100

86

67

63

(b)   Kapacitet i stope iskorištenosti kapaciteta

(138)

Proizvodni kapacitet iznosio je više od 1 700 000 tona u 2010., da bi se smanjio za 16 % tijekom razmatranog razdoblja. Uzrok smanjenja bila je odluka nekih proizvođača iz EU-a da smanje broj dnevnih proizvodnih smjena.

 

2010.

2011.

2012.

RIPR

Proizvodni kapacitet (u tonama)

1 761 677

1 621 386

1 318 459

1 485 339

Indeks (2010. = 100)

100

92

75

84

Iskorištenost kapaciteta

25 %

23 %

22 %

19 %

Indeks (2010. = 100)

100

93

90

75

Izvor: Ispitni postupak

(139)

Iskorištenost kapaciteta iznosila je 25 % u 2010. Smanjila se na 23 % u 2011., na 22 % u 2012. te na 19 % u razdoblju ispitnog postupka revizije. Niske stope iskorištenosti kapaciteta uglavnom se objašnjavaju činjenicom da se proizvodi koji su izvan opsega ovog ispitnog postupka (u prvom redu šuplji profili) mogu proizvoditi upotrebljavajući istu proizvodnu oprema kojom se proizvode zavarene cijevi. Stoga stope iskorištenosti kapaciteta nisu nužno mjerodavan pokazatelj štete za ovu industriju.

(c)   Količina prodaje

(140)

Prodaja vlastitog proizvoda industrije Unije nepovezanim kupcima u EU-u smanjila se za 16 % u 2011., za 21 postotni bod u 2012. te za još tri postotna boda tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Ukupno gledajući prodaja se između 2010. i razdoblja ispitnog postupka revizije smanjila za oko 40 %. Uzroci smanjenja jesu pad potrošnje te povećanje uvoza iz Indije i Turske.

 

2010.

2011.

2012.

RIPR

Količina prodaje EU-a nepovezanim kupcima (u tonama)

409 544

343 080

259 127

247 201

Indeks (2010. = 100)

100

84

63

60

Izvor: Ispitni postupak

(d)   Tržišni udjel

(141)

Tržišni udjel industrije Unije iznosio je 73 % u 2010. Smanjio se na 65 % u 2011., na 56 % u 2012., da bi u razdoblju ispitnog postupka revizije zabilježio rast na 61 %. Ukupno gledajući, tržišni se udjel industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja smanjio za 12 postotnih bodova.

 

2010.

2011.

2012.

RIPR

Tržišni udjel industrije Unije

73 %

65 %

56 %

61 %

Indeks (2010. = 100)

100

89

77

84

Izvor: Ispitni postupak

(e)   Rast

(142)

Između 2010. i razdoblja ispitnog postupka revizije, kad se potrošnja u Uniji smanjila za 28 %, količina prodaje nepovezanim kupcima u EU-u smanjila se za 40 %. Posljedica je bio gubitak tržišnog udjela industrije Unije od 12 postotnih bodova tijekom razmatranog razdoblja. Dakle, industrija Unije nije zabilježila rast rijekom razmatranog razdoblja.

(f)   Zaposlenost

(143)

Broj zaposlenika industrije Unije smanjio se za 13 % u 2011., za 27 postotnih bodova u 2012. te za još tri postotna boda u razdoblju ispitnog postupka revizije. Ukupno se zaposlenost industrije Unije smanjila za 43 % tijekom razmatranog razdoblja, odnosno s više od 1 600 na manje od 1 000 zaposlenih osoba.

 

2010.

2011.

2012.

RIPR

Zaposlenost (osobe)

1 655

1 446

991

939

Indeks (2010. = 100)

100

87

60

57

Izvor: Ispitni postupak

(g)   Produktivnost

(144)

Produktivnost radne snage industrije Unije, mjerena kao količina proizvodnje (u tonama) po zaposleniku u jednoj godini, najprije se s početne razine od 264 tone po zaposleniku blago smanjila za 2 % u 2011. Zatim se povećala za 14 postotnih bodova u 2012., da bi tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije ostala stabilna. Sve u svemu, produktivnost industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja povećala se za 12 %.

 

2010.

2011.

2012.

RIPR

Produktivnost (u tonama po zaposleniku)

264

260

297

296

Indeks (2010. = 100)

100

98

112

112

Izvor: Ispitni postupak

(h)   Čimbenici koji utječu na prodajne cijene

(145)

Jedinične cijene prodaje industrije Unije nepovezanim kupcima povećale su se za 5 % u 2011. te za jedan postotni bod u 2012., da bi se zatim smanjile za četiri postotna boda tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Ukupno gledajući, te su se cijene povećale za 2 % tijekom razmatranog razdoblja s razine od 833 EUR/toni na 848 EUR/toni u razdoblju ispitnog postupka revizije.

 

2010.

2011.

2012.

RIPR

Jedinična cijena na tržištu EU-a (EUR/tona)

833

871

881

848

Indeks (2010. = 100)

100

105

106

102

Izvor: Ispitni postupak

(i)   Visina dampinške marže

(146)

Ispitnim je postupkom utvrđena vjerojatnost ponavljanja dampinga sa znatnim maržama čija se visina ne može smatrati zanemarivom za Bjelarus, NRK i Rusiju.

(147)

Kako je prethodno navedeno, Komisija nije utvrdila vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga za Ukrajinu.

(j)   Oporavak od prethodnog dampinga

(148)

Iako se antidampinškim mjerama djelomično postigao očekivani rezultat otklanjanja štete koju su pretrpjeli proizvođači iz Unije, prethodno ispitani makroekonomski pokazatelji upućuju na činjenicu da se industrija i dalje nalazi u osjetljivom i ranjivom stanju. Tako se količina proizvodnje tijekom razmatranog razdoblja smanjila za 37 %, količina prodaje nepovezanim kupcima u EU-u smanjila se za 40 %, a zaposlenost se smanjila za 43 %. Uz to, udjel industrije Unije na tržištu EU-a pao je s 73 % u 2010. na 61 % u razdoblju ispitnog postupka revizije. Stoga se zapravo nije mogao utvrditi stvarni oporavak od prethodnog dampinga te se smatra da je industrija Unije i dalje u vrlo osjetljivom položaju s obzirom na štetne učinke dampinškog uvoza na tržište Unije.

4.2.   Mikroekonomski čimbenici

(a)   Zalihe

(149)

Razina završnih zaliha proizvođača iz Unije u uzorku bila je gotovo stabilna do 2011. Povećala se za 14 postotnih bodova u 2012., da bi se potom smanjila za deset postotnih bodova tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Razina zaliha tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bila je dakle 5 % veća nego tijekom 2010.

 

2010.

2011.

2012.

RIPR

Završne zalihe (u tonama)

13 892

14 039

16 012

14 556

Indeks (2010. = 100)

100

101

115

105

Izvor: Ispitni postupak

(b)   Plaće

(150)

Tijekom razmatranog razdoblja troškovi rada smanjili su se za 29 %. Točnije, smanjili su se za 2 % u 2011., za 15 postotnih bodova u 2012. te za još 12 postotnih bodova tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Ukupno smanjenje tijekom razmatranog razdoblja posljedica je smanjenja zaposlenosti.

 

2010.

2011.

2012.

RIPR

Godišnji trošak rada (EUR)

20 602 275

20 266 132

17 140 089

14 578 317

Indeks (2010. = 100)

100

98

83

71

Izvor: Ispitni postupak

(151)

Tijekom razmatranog razdoblja troškovi rada po zaposleniku porasli su za 25 %. To je vjerojatno privremeno stanje povezano s troškovima otpremnina koji su posljedica znatnog smanjenja broja zaposlenih.

 

2010.

2011.

2012.

RIPR

Godišnji troškovi rada po zaposleniku (EUR)

12 449

14 015

17 296

15 525

Indeks (2010. = 100)

100

113

139

125

(c)   Profitabilnost i povrat ulaganja

(152)

Tijekom razmatranog razdoblja profitabilnost prodaje proizvođača iz Unije u uzorku na tržištu EU-a, izražena kao postotak neto prodaje, povećala se s razine gubitka od više od 7 % u 2010. na dobit od gotovo 1 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Točnije rečeno, gubitak proizvođača iz Unije u uzorku smanjio se sa 7,3 % u 2010. na 5 % u 2011. te na 0,6 % u 2012., da bi u razdoblju ispitnog postupka revizije prerastao u blagu dobit od 0,8 %.

 

2010.

2011.

2012.

RIPR

Profitabilnost EU-a (% neto prodaje)

– 7,3 %

– 5,0 %

– 0,6 %

0,8 %

Indeks (2010. = 100)

– 100

– 69

– 8

12

Povrat ulaganja (dobit u % neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja)

– 19,2 %

– 11,8 %

0,5 %

4,3 %

Indeks (2010. = 100)

– 100

– 62

3

22

Izvor: Ispitni postupak

(153)

Povećanje profitabilnosti objašnjava se činjenicom da su se prodajne cijene tijekom razmatranog razdoblja povećale za 2 %, dok su se troškovi proizvodnje (u prvom redu vruće valjanih zavojnica koje čine više od 60 % troškova proizvodnje) smanjili za 6 % tijekom istog razdoblja, uz znatno smanjenje godišnjih troškova rada. Stoga su proizvođači iz Unije u uzorku bili u mogućnosti postupno primijeniti profitabilne cijene na kupce na tržištu EU-a.

(154)

Povrat ulaganja („ROI”), izražen kao postotak dobiti od neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja, općenito je slijedio kretanje razine profitabilnosti. Ova vrijednost rasla je s razine gubitka od 19,2 % u 2010. do gubitka od 11,8 % u 2011., preko dobiti od 0,5 % u 2012. do dobiti od 4,3 % u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(d)   Novčani tok i sposobnost prikupljanja kapitala

(155)

Neto novčani tok od poslovanja u 2010. iznosio je približno – 44 milijuna EUR. Povećao se na oko – 7 milijuna EUR u 2011., na gotovo 17 milijuna EUR u 2012. te na oko 20 milijuna EUR u razdoblju ispitnog postupka revizije. Nijedan od proizvođača iz Unije u uzorku nije naveo da je imao poteškoća pri prikupljanju kapitala. Poboljšanje se može objasniti smanjenjem troškova proizvodnje i troškova rada te blagim povećanjem cijena.

 

2010.

2011.

2012.

RIPR

Novčani tok (vlastita robna marka i robna marka trgovca na malo) (EUR)

– 44 322 891

– 7 033 547

16 927 597

20 202 074

Indeks (2010. = 100)

-100

-16

38

46

Izvor: Ispitni postupak

(e)   Ulaganja

(156)

Godišnja ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u proizvodnju istovjetnog proizvoda smanjila su se za 34 % u 2011., povećala za 90 postotnih bodova u 2012., da bi se naposljetku tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije smanjila za 59 postotnih bodova. Tijekom razmatranog razdoblja ulaganja namijenjena za održavanje i obnovu postojeće opreme, a ne za povećanje kapaciteta, smanjila su se za 3 %.

 

2010.

2011.

2012.

RIPR

Neto ulaganja (EUR)

1 149 094

757 750

1 789 210

1 111 661

Indeks (2010. = 100)

100

66

156

97

Izvor: Ispitni postupak

5.   Zaključak o šteti

(157)

Brojni su se pokazatelji znatno poboljšali tijekom razmatranog razdoblja, posebno financijski pokazatelji. Profitabilnost se od gubitka od više od 7 % pretvorila u dobit od 0,8 %, što je ipak još uvijek ispod ciljne dobiti od 5 % iz prethodnog ispitnog postupka. Povrat ulaganja pretvorila se iz gubitka od više od 19 % u dobit od više od 4 %, a razina novčanog toka poboljšala se s – 44 milijuna EUR na 20 milijuna EUR.

(158)

S druge strane, neki pokazatelji ukazuju na negativan razvoj između 2010. i razdoblja ispitnog postupka revizije. Količina proizvodnje smanjila se za 37 %, iskorištenost kapaciteta pala je za 25 %, količina prodaje nepovezanim kupcima u EU-u smanjila se za 40 %, tržišni udjel industrije Unije smanjio se za 12 postotnih bodova, a zaposlenost je pala za 43 %.

(159)

Antidampinškim mjerama djelomično se postigao željeni cilj otklanjanjem dijela štete koju je industrija Unije pretrpjela zbog dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja. Industrija Unije postala je ponovno blago profitabilna, no na račun svojeg tržišnog udjela na tržištu Unije. Industrija Unije uspjela je popraviti financijsko stanje dajući prednost cijenama pred količinama. Stoga je jasno da se industrija Unije još nije potpuno oporavila od učinaka prethodnog dampinga te je i dalje u osjetljivom stanju zbog čega je vrlo osjetljiva na ponavljanje dampinškog uvoza.

(160)

Čak i ako se osjetljivo stanje industrije Unije kvalificira kao znatna šteta, ne može se pripisati uvozu iz predmetnih zemalja. Tri predmetne zemlje (ispitnim postupkom utvrđeno je da za Ukrajinu ne postoji vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga) čine kumulativni tržišni udjel od manje od 1 % na tržištu EU-a. Budući da je pritisak na cijene iz predmetnih zemalja izostao, industrija Unije bila je u mogućnosti održati cijene na dovoljno visokoj razini da bude profitabilna, no ipak znatno ispod ciljne dobiti.

F.   VJEROJATNOST PONAVLJANJA ŠTETE

1.   Uvoz iz NRK-a, Bjelarusa i Rusije

(161)

Na temelju prethodno navedenih kretanja čini se da se antidampinškim mjerama uspio djelomično postići željeni rezultat otklanjanja štete koju su pretrpjeli proizvođači iz Unije. S druge strane, kako pokazuje negativan razvoj brojnih pokazatelja štete, industrija se i dalje nalazi u vrlo osjetljivom stanju.

(162)

Kako je prethodno spomenuto, izvoznici iz svih triju predmetnih zemalja imaju neiskorištene kapacitete koje mogu iskoristiti za brzo povećanje izvoza. Zbog isplativijih cijena na tržištu EU-a u usporedbi s određenim tržištima trećih zemalja vjerojatno je da će se u slučaju stavljanja antidampinških mjera izvan snage znatne količine koje se trenutačno izvoze u te zemlje preusmjeriti na tržište EU-a. To povećanje dampinškog uvoza po cijenama koje obaraju cijene industrije Unije vjerojatno bi povećalo pritisak na cijene na tržištu Unije i tako pogoršalo već osjetljivo stanje industrije Unije. Takav je nagli razvoj već primijećen u prethodnom ispitnom postupku, kada se tržišni udjel uvoza EU-a iz triju predmetnih zemalja utrostručio u samo tri i po godine, tj. s 6,2 % u 2004. na 18,7 % u razdoblju ispitnog postupka (od 1. srpnja 2006. do 30. lipnja 2007.). Proizvođači izvoznici iz NRK-a, Bjelarusa i Rusije već su pokazali sposobnost za brzim povećanjem količina izvoza u Uniju.

(163)

Stoga se na temelju navedenoga može zaključiti da u slučaju stavljanja mjera izvan snage postoji vjerojatnost ponavljanja štete.

2.   Uvoz iz Ukrajine

(164)

Budući da je zaključeno da ne postoji vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga iz Ukrajine, nije potrebna daljnja analiza vjerojatnosti ponavljanja štete.

G.   INTERES UNIJE

(165)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li održavanje postojećih antidampinških mjera bilo protiv interesa Unije u cijelosti. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na procjeni svih različitih uključenih interesa. Sve zainteresirane strane imale su mogućnost da iznesu stavove u skladu s člankom 21. stavkom 2. Osnovne uredbe.

1.   Interes industrije Unije

(166)

Ispitnim je postupkom utvrđeno da je industrija Unije još uvijek vrlo osjetljiva. Antidampinškim mjerama djelomično se postigao željeni cilj otklanjanjem dijela štete koju je industrija Unije pretrpjela zbog dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja. Industrija Unije postala je ponovno blago profitabilna, no na račun svojeg tržišnog udjela na tržištu Unije. Industrija Unije uspjela je popraviti financijsko stanje dajući prednost cijenama pred količinama zahvaljujući mjerama na snazi. Ukidanje mjera povećat će pritisak na cijene na tržištu Unije i ponovno prouzročiti gubitke. Stoga je u interesu industrije Unije da se mjere zadrže.

2.   Interes uvoznika i korisnika

(167)

Komisija je stupila u kontakt s više od 100 nepovezanih uvoznika i korisnika u Uniji kako bi ostvarila suradnju, no nitko nije odgovorio. To se može objasniti vrlo malim količinama izvoza iz svih predmetnih zemalja na tržište Unije. U svakom slučaju, ne postoje čimbenici koji bi upućivali na zaključak da bi uvoznici ili korisnici bili nerazmjerno pogođeni u slučaju produljenja mjera.

(168)

U svjetlu prethodno navedenoga smatra se da nije vjerojatno da bi stanje uvoznika i korisnika u Uniji bilo znatno pogođeno produljenjem mjera.

3.   Rizik nestašice ponude/tržišno natjecanje na tržištu EU-a

(169)

Potrošnja u EU-u smanjila se za 28 % tijekom razmatranog razdoblja dosegavši 400 000 tona u razdoblju ispitnog postupka revizije. Kapacitet industrije Unije stalno je tijekom razmatranog razdoblja prelazio potražnju EU-a i postigao razinu od približno 1 500 000 tona u razdoblju ispitnog postupka revizije. Među proizvođačima EU-a postoji dovoljna razina tržišnog natjecanja. Nadalje, industrija Unije posluje sa stopom iskorištenosti kapaciteta od samo 19 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije jer proizvodi različite proizvode (predmetni proizvod i druge proizvode kao što su šuplji profili) upotrebom iste proizvodne opreme. Stoga u slučaju povećanja potražnje industrija Unije raspolaže neiskorištenim kapacitetima koje promjenom ponude proizvoda može upotrijebiti za povećanje proizvodnje. Uvoz iz ostalih trećih zemalja koje ne podliježu mjerama, u prvom redu Indije i Turske, jednako tako može zadovoljiti dio potražnje.

(170)

S obzirom na prethodno navedena razmatranja, ne može se zaključiti da bi nastavak primjene antidampinških mjera prouzročio nestašicu ponude ili ograničavanje natjecanja na tržištu EU-a.

4.   Zaključak o interesu Unije

(171)

Prethodno navedeno upućuje na to da bi negativni učinci nastavka primjene mjera bili ograničeni i u svakom slučaju ne bi bili nerazmjerni koristima produženja primjene mjera za industriju Unije.

H.   ANTIDAMPINŠKE MJERE

(172)

Sve strane bile su obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti zadržavanje postojećih mjera. Nakon te objave dano im je i razdoblje za davanje primjedaba. Podnesci i primjedbe propisno su uzeti u obzir ako je to bilo opravdano.

(173)

Iz prethodno navedenoga slijedi da je potrebno zadržati antidampinške mjere koje se primjenjuju na uvoz određenih cijevi od željeza ili nelegiranog čelika podrijetlom iz Bjelarusa, Narodne Republike Kine i Rusije, kao što se predviđa člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe. Napominje se da se te mjere sastoje od različitih stopa pristojbe ad valorem.

(174)

Što se tiče Ukrajine, na temelju nalaza da ne postoji vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga (vidjeti uvodne izjave 17. i 118.) mjere je potrebno staviti izvan snage, a ispitni postupak prekinuti.

(175)

Stope antidampinške pristojbe za pojedinačna društva navedene u ovoj Uredbi primjenjuju se jedino na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvode ta društva i posebno navedene pravne osobe. Uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi neko drugo društvo koje se posebno ne spominje u izvršnom dijelu ove Uredbe njegovim nazivom i adresom, uključujući subjekte koji se odnose na one koji se posebno spominju, ne može imati koristi od tih stopa i podliježe stopi pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(176)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora poslati Komisiji (5). Zahtjev mora sadržavati sve bitne podatke kojima se dokazuje da promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva društva ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, u Službenom listu Europske unije objavit će se obavijest o promjeni imena

(177)

Ova je Uredba u skladu s mišljenjem Odbora uspostavljenog člankom 15. stavkom 1. Osnovne uredbe,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz zavarenih cijevi od željeza ili nelegiranog čelika, kružnog poprečnog presjeka i vanjskog promjera koji ne prelazi 168,3 mm, isključujući cijevi vrsta koje se upotrebljavaju za naftovode ili plinovode, zaštitne cijevi (casing) i proizvodne cijevi (tubing) vrsta koje se upotrebljavaju pri bušenju za pridobivanje nafte ili plina, precizne cijevi i cijevi s priključnim priborom, prikladne za vođenje plinova ili tekućina, za upotrebu u civilnom zrakoplovstvu, koje su trenutačno razvrstane u oznake KN ex 7306 30 41, ex 7306 30 49, ex 7306 30 72 i ex 7306 30 77 (oznake TARIC 7306304120, 7306304920, 7306307280 i 7306307780) podrijetlom iz Bjelarusa, Narodne Republike Kine i Rusije.

2.   Stopa konačne antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjenu, za proizvode opisane u stavku 1. koje proizvode društva u nastavku, jest sljedeća:

Država

Društvo

Antidampinška pristojba

Dodatna oznaka TARIC

Narodna Republika Kina

Sva društva

90,6 %

Ruska Federacija

Grupacija TMK (Seversky Pipe Plant Open Joint Stock Company i Joint Stock Company Taganrog Metallurgical Works)

16,8 %

A892

Grupacija OMK (Open Joint Stock Company Vyksa Steel Works i Joint Stock Company Almetjvesk Pipe Plant)

10,1 %

A893

Sva ostala društva

20,5 %

A999

Bjelarus

Sva društva

38,1 %

3.   Ako nije drukčije navedeno, primjenjuju se važeće odredbe povezane s carinskim pristojbama.

Članak 2.

Prekida se antidampinški postupak u vezi s uvozom proizvoda spomenutog u članku 1. stavku 1. podrijetlom iz Ukrajine.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 26. siječnja 2015.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 343, 22.12.2009., str. 51.

(2)  SL L 343, 19.12.2008., str. 1.

(3)  SL C 136, 15.5.2013., str. 25.

(4)  SL C 372, 19.12.2013., str. 21.

(5)  European Commission, Directorate-General for Trade, Directorate H, Rue de la Loi 170, 1040 Bruxelles, Belgija.