31.7.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 250/1


Preporuke Vijeća

„Promicanje uporabe i razmjene najbolje prakse kod prekograničnih videokonferencija u području pravosuđa u državama članicama i na razini EU-a”

(2015/C 250/01)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

PODSJEĆAJUĆI na:

1.

Strategiju za europsko e-pravosuđe 2014. – 2018. koju je Vijeće (pravosuđe i unutarnji poslovi) donijelo 6. prosinca 2013. (1);

2.

Stavak 59. Strategije za europsko e-pravosuđe 2014. – 2018. u kojem se utvrđuje da „Ako to bude potrebno, neformalne skupine država članica uključene u posebne projekte mogu se sastati kako bi se postigao napredak u tim područjima rada […]”;

3.

Višegodišnji akcijski plan za europsko e-pravosuđe 2014. – 2018. koji je Vijeće (pravosuđe i unutarnji poslovi) donijelo 6. lipnja 2014. (2);

4.

Smjernice o provedbi višegodišnjeg akcijskog plana za europsko e-pravosuđe 2018. – 2014., koje je Vijeće (pravosuđe i unutarnji poslovi) potvrdilo 4. prosinca 2014. (3), kojima se utvrđuju konkretni koraci za daljnje djelovanje radne skupine za e-pravo (e-pravosuđe) na temelju akcijskog plana, među ostalim uspostava neformalne radne skupine za prekogranične videokonferencije;

5.

Rezultate neformalne radne skupine za prekogranične videokonferencije kako se navode u završnom izvještaju (4) podnesenom Radnoj skupini za e-pravo (e-pravosuđe);

UVAŽAVA da:

6.

Videokonferencije jesu koristan alat koji ima veliki potencijal ne samo na nacionalnoj razini nego i osobito u prekograničnim slučajevima u kojima se mogu naći različite države članice pa čak i treće zemlje. U prekograničnim slučajevima od ključne je važnosti neometana komunikacija između pravosudnih tijela država članica. Videokonferencije jesu jedan od mogućih načina pojednostavljenja i poticanja takve komunikacije. Prednosti videokonferencija potvrđene su pravom Unije, koje potiče njihovu primjenu među ostalim u izvođenju dokaza u građanskim i trgovačkim stvarima u prekograničnim slučajevima (5) i u europskom postupku za sporove male vrijednosti (6) ili u postupcima propisanima za njihovu uporabu u kaznenom postupku (7);

7.

Tehnologija videokonferencija može se upotrebljavati u svim vrstama sudskih postupaka (i u kaznenim i u građanskim/trgovačkim stvarima) i omogućuje sudovima i državnim odvjetništvima veću fleksibilnost pri saslušanju iskaza žrtava i svjedoka, prikupljanju mišljenja stručnjaka i dobivanju izjava osumnjičenih i optuženih. Videokonferencije mogu pomoći u smanjenju stresa osjetljivih svjedoka poput djece. Tako se također izbjegavaju putovanja kada je potrebno da iskaze daju žrtve, svjedoci ili stručnjaci iz drugih država članica. Videokonferencijama omogućuju se isto tako hitne i djelotvorne zaštitne mjere poput prava na usmeno prevođenje, prava na informacije, pristup osumnjičenog odvjetniku kada je uhićen na nepristupačnom mjestu (npr. u slučaju uhićenja na otvorenom moru). Upotrebom takve tehnologije smanjuju se i troškovi saslušanja nacionalnim upravama. Izbjegavanje prijevoza pritvorenih osoba može biti od osobite koristi u financijskom i sigurnosnom smislu;

8.

U okviru europskog e-pravosuđa, države članice EU-a već su počele surađivati u promicanju primjene videokonferencija i razmjenjivati iskustva i najbolju praksu. Ta suradnja odvija se između ostalog u kontekstu Radne skupine za e-pravo (e-pravosuđe) na razini EU-a;

9.

Dosad obavljen posao u području videokonferencija na nacionalnoj razini i na razini EU-a u okviru prvog akcijskog plana za europsko e-pravosuđe 2009. – 2013. već je dao značajne rezultate. Portal e-pravosuđe na svim službenim jezicima nudi informacije o upotrebi opreme za videokonferencije u sudskim postupcima u prekograničnim slučajevima, među ostalim priručnik i, u većini država članica, relevantne podatke o tome koga kontaktirati za dodatne informacije;

10.

Cilj drugog višegodišnjeg akcijskog plana za europsko e-pravosuđe 2014. – 2018. jest nadogradnja već poduzetih aktivnosti i nastavak tog pozitivnog napretka na nacionalnoj i europskoj razini. Taj posao također treba promatrati kao dio šireg razvoja prema osuvremenjivanju pravosuđa u EU-u, uzimajući u obzir postojeći pravni okvir u ovom posebnom području i potrebu poštovanja postupovnih jamstava koja su na snazi na razini država članica i na razini EU-a;

ISTIČE da:

11.

Kako je navedeno u višegodišnjem akcijskom planu o europskom e-pravosuđu 2014. – 2018. pristup sudu i pokretanje izvansudskih postupaka u prekograničnim slučajevima trebali bi se olakšati dostupnom komunikacijom elektroničkim putem između sudova i stranaka u postupku, kao i svjedoka, žrtava, stručnjaka i drugih sudionika;

12.

Nadalje, primjenu videokonferencija, telekonferencija ili drugih odgovarajućih sredstava komunikacije na velike udaljenosti za usmene rasprave trebalo bi proširiti, kada je moguće, kako bi se uklonila potreba za putovanjem na sud da bi se sudjelovalo u sudskim postupcima, posebice u prekograničnim slučajevima, i tako, smanjenjem troškova i napora, doprinijeti djelotvornom pristupu pravosuđu;

13.

Kako je navedeno u višegodišnjem akcijskom planu za e-pravosuđe 2014. – 2018., budući rad u tom području trebalo bi proširiti kako bi se dalje olakšali organizacija i vođenje prekograničnih videokonferencija u svim državama članicama promicanjem upotrebe informatičkih alata za potporu i organizaciju videokonferencija i poboljšavanjem interoperabilnosti kod primjene videokonferencija. U okviru ovog posla trebala bi biti i izrada zajedničkog obrasca za zahtjev/potvrdu prekogranične videokonferencije. Isto tako trebalo bi razmisliti o osnivanju mreže za razmjenu iskustava i najbolje prakse u vezi s videokonferencijama, uključujući osposobljavanje. U tom radu trebalo bi uzeti u obzir sudjelovanje pravnih stručnjaka poput sudaca, javnih tužitelja, odvjetnika, posrednika, kao i sudskih tumača;

POZDRAVLJA:

14.

Rad stručne radne skupine za prekogranične videokonferencije kao pomoć u naporima za poboljšanje ukupnog funkcioniranja sustavâ e-pravosuđa u državama članicama te na europskoj razini. Stručna skupina osnovana je u siječnju 2014. na čelu s Austrijom s ciljem promicanja praktične primjene prekograničnih videokonferencija i razmjene najbolje prakse i stručnog znanja iz organizacijskog, tehničkog i pravnog aspekta;

15.

Završno izvješće stručne radne skupine, predstavljeno u ožujku 2015. s posebnim preporukama za budući rad u ovom području;

PRIMA NA ZNANJE činjenicu da

(a)   stručna radna skupina

16.

U svom završnom izvješću stručna radna skupina navela je niz tehničkih, organizacijskih i pravnih prepreka koje zemljama članicama otežavaju upotrebu opreme za videokonferencije u prekograničnim slučajevima. Istina je da se postojeći zakonski propisi moraju poštovati, ali rezultati su pokazali da je većina neposrednih problema koja se pojavljuje kod prekograničnih slučajeva više organizacijske i tehničke prirode. Upravo bi tim pitanjima trebalo posebno obratiti pažnju kao prioritetima, i kratkoročno i dugoročno;

(b)   portal e-pravosuđe

17.

Osim toga, već dostupne informacije na portalu e-pravosuđe trebalo bi ažurirati i nadopuniti. Posebno bi se budućim planovima moglo predvidjeti dodavanje: poveznica sa zakonodavstvom EU-a i zakonodavstvom država članica kojim se regulira primjena videokonferencija; pročišćenih informacija o svim sudovima koji raspolažu opremom za videokonferencije u državama članicama; alata za praktičnu organizaciju videokonferencija (elektronički obrasci, moguće dugoročno sustavi predbilježbi); poveznica s nacionalnim uputstvima ili priručnicima, ako postoje; odjeljka s primjerima videokonferencija u prekograničnim postupcima te zbirke najbolje prakse; informacija o osposobljavanju i mrežnim modulima za osposobljavanje te poveznice s povezanim bazama podataka sudskih tumača ako su dostupne;

(c)   sinergije s drugim projektima

18.

Također bi trebalo uzeti u obzir potencijalne sinergije s drugim projektima, poput e-CODEX-a, projekata AVIDICUS (usmeno prevođenje tijekom videokonferencije) i Europske mreže za pravosudnu izobrazbu. Osim već dostupnih informacija na portalu e-pravosuđe, postojeće korisne materijale iz drugih izvora, među njima država članica i Eurojusta, također bi trebalo koristiti što je više moguće;

(d)   pravni aspekti

19.

Videokonferencije pravno su priznate putem međunarodnih konvencija i nekoliko pravnih akata EU-a, poput Uredbe o izvođenju dokaza u građanskim i trgovačkim stvarima, Uredbe o uvođenju europskog postupka za sporove male vrijednosti i nedavno, Direktive o Europskom istražnom nalogu u kaznenim stvarima;

20.

Iako pruža dodatnu zaštitu osumnjičenima, žrtvama, svjedocima i ranjivim osobama, trebalo bi osigurati da videokonferencije ne budu štetne u odnosu na prava obrane. Posebna pozornost mora se posvetiti zajamčenom poštivanju načela neposrednosti, ravnopravnosti i neproturječnosti. To obuhvaća upotrebu opreme koja je suvremena, kako bi se ostvarila dostatna video i audio kvaliteta, i koja pruža dovoljnu sigurnost u odnosu na osjetljivost predmeta;

21.

Stoga treba ocijeniti utjecaj razvoja zakonodavstva, pri tome posebno Europskog istražnog naloga, kojim se detaljno utvrđuje postupak primjene videokonferencija u kaznenim predmetima, na različita postupovna pravila i jamstva koja se primjenjuju u državama članicama koje podnose zahtjev ili su države članice izvršenja. Druga pravna pitanja povezana s videokonferencijama također obuhvaćaju utvrđivanje nadležnih tijela;

POZIVA DRŽAVE ČLANICE DA:

22.

Razmotre provedbu sljedećih mjera na nacionalnoj razini s ciljem poboljšanja interoperabilnosti među državama članicama:

(a)   organizacijski aspekti

(a)

Ustanove nacionalnu kontaktnu točku ili kontaktne točke za videokonferencije, prema potrebi, u svakoj državi članici. Dosljedno unapređuju i ažuriraju, prema potrebi u uskoj suradnji s Komisijom, informacije na portalu e-pravosuđe (putem baze podataka Europskog suda) o nacionalnoj opremi za videokonferencije, nacionalnim kontaktnim točkama za videokonferencije i odgovarajućim nadležnim sudovima. Poboljšaju organizaciju kontaktnih točaka na nacionalnoj razini i na razini sudova;

(b)

Za pojedinačne videokonferencije, dogovore se, po potrebi, o zajedničkom jeziku kao i o odgovarajućim uslugama pismenog i usmenog prevođenja te o tome koja će se vremenska zona upotrebljavati za određivanje početka videokonferencija. Ako je na videokonferenciji potrebna pomoć usmenog prevoditelja, države članice trebale bi pratiti i koliko je to moguće primjenjivati iskustva stečena u projektima AVIDICUS;

(c)

Ne dovodeći u pitanje neovisnost sudstva i razlike u organizaciji pravosuđa širom Unije nude djelotvorno osposobljavanje potencijalnim korisnicima, među ostalim sucima i tužiteljima, kako bi s većim pouzdanjem i većom sposobnošću mogli voditi prekogranične videokonferencije;

(b)   tehnički aspekti

(d)

Uspostave djelotvorne mehanizme, među ostalim poboljšan način djelotvorne razmjene varijabilnih i/ili povjerljivih parametara za videokonferencije, u vezi s javnim i statičnim informacijama o opremi za videokonferencije u svakoj državi članici, koji se objavljuju na europskom portalu e-pravosuđe;

(e)

Izrade nacrte praktičnih smjernica za korisnike i osoblje za tehničko planiranje i podršku o preporučenim tehničkim standardima;

(f)

Poboljšaju interoperabilnost među državama članicama provođenjem sustavnih praktičnih ispitivanja među parovima država članica kako bi se dokumentirali radni parametri. Oni se potom mogu ponovno upotrijebiti kako bi se među državama članicama vodile pouzdanije videokonferencije dostatne audio i video kvalitete;

(g)

Primijene, kao minimum, sljedeće tehničke standarde kako bi se poboljšala kvaliteta videokonferencija:

upotreba hardverskog sustava za video konferencije (H.323/SIP videokonferencija),

videokonferencije koje se temelje na IP-u,

uporaba infrastrukture za prolaz kroz vatrozid (firewall traversing),

uporaba šifrirane komunikacije (AES – 128),

primanje prezentacije u formi dvojnog videa (H.239) (8);

(c)   pravni aspekti

(h)

Ocijene učinak usvojenih instrumenata EU-a poput Europskog istražnog naloga u vezi s tekućim postupovnim pravilima;

POZIVA RADNU SKUPINU ZA E-PRAVO (E-PRAVOSUĐE) DA:

23.

Započne s istraživanjem praktičnih mogućnosti i rješenja za koordinirani pristup s ciljem pokretanja suradnje u području videokonferencija s trećim zemljama uz bilateralne kontakte koje države članice već održavaju u ovom području;

24.

Nastavi rad u okviru stručne radne skupine za prekogranične videokonferencije osnivanjem mreže za suradnju među državama članicama u okviru Radne skupine za e-pravo (e-pravosuđe) s ciljem razmjene iskustava i najbolje prakse u vezi s videokonferencijama, uključujući osposobljavanje, na temelju prijedloga koji podnese stručna radna skupina. Mreža bi trebala:

(a)

Razmotriti poboljšanu upotrebu opreme za videokonferencije na europskoj razini stvaranjem sigurnih „virtualnih videokonferencijskih dvorana za sastanke” na koje bi se države članice koje sudjeluju mogle priključiti;

(b)

Izraditi nacrt s jasnim, podrobnim opisom („protokolom”) pripreme i vođenja prekograničnih videokonferencija koji je s skladu s tipičnim pravosudnim slučajevima uporabe (use cases) prekograničnih videokonferencija i u kojem su udruženi svi potrebni organizacijski, tehnički i pravosudni elementi;

(c)

Daju smjernice korisnicima o tipičnim pravosudnim slučajevima uporabe (use cases) u kojima bi bilo najviše koristi od povećane i bolje primjene prekograničnih videokonferencija;

(d)

Unaprijediti slanje elektroničkih obrazaca sa zahtjevima za prekograničnu uzajamnu pravnu pomoć kombinacijom dinamičkih funkcija obrazaca s europskog portala e-pravosuđe i e-CODEX-a, npr. obrazaca za „izravno pribavljanje dokaza” i „(neizravno) izvođenje dokaza”;

(e)

Osmisliti alate za pomoć pravosudnim tijelima pri odluci koji je pravni instrument primjenjiv za organizaciju određene videokonferencije;

(f)

Osmisliti alate za pomoć pravosudnim tijelima pri odluci koje je tijelo nadležno za organizaciju određene videokonferencije;

(g)

Utvrditi mjere koje treba poduzeti da bi se osigurala postupovna jamstva u ostvarivanju prava obrane i

(h)

Osigurati održivost tog rada tako što će:

pratiti primjenu mjera i projekata za poboljšanje,

pratiti nove tehnologije za videokonferencije,

predlagati nove mjere i projekte za daljnja poboljšanja;

POZIVA EUROPSKU KOMISIJU DA:

25.

Objavi završno izvješće stručne skupine za prekogranične videokonferencije na portalu e-pravosuđe kako bi doseglo što više pravnih stručnjaka i drugih zainteresiranih strana.

26.

Financijski podupire provedbu mjera na nacionalnoj razini, navedenih u stavku 22., s ciljem osiguravanja prekogranične interoperabilnosti opreme za videokonferencije ako one imaju europsku dodanu vrijednost u skladu s primjenjivim instrumentima financiranja.


(1)  SL C 376, 21.12.2013., str. 7.

(2)  SL C 182, 14.6.2014., str. 2.

(3)  15771/14

(4)  8364/15 + ADD

(5)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001. o suradnji između sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim i trgovačkim stvarima (SL L 174, 27.6.2001., str. 1.).

(6)  Uredba (EZ) br. 861/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o uvođenju europskog postupka za sporove male vrijednosti (SL L 199, 31.7.2007., str. 1.).

(7)  Konvencija od 29. svibnja 2000. o uzajamnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima među državama članicama Europske unije.

(8)  

Napomena: može biti potrebna uporaba ISDN-a kao rezervnog rješenja, ako jedan od partnera u videokonferencijama još ne podržava IP.