8.12.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 407/8

(1)

Međunarodna zajednica suočava se s dosad neviđenom izbjegličkom krizom koja zahtijeva solidarnost, zajedništvo i učinkovitost. Izazovi te krize zajednički su te se odgovori na njih moraju uskladiti.

(2)

Turska je zbog svojeg zemljopisnog položaja glavna zemlja prvog prihvata i tranzita migranata u kojoj će do kraja 2015. biti više od dva milijuna tražitelja azila i izbjeglica, što je više nego igdje drugdje u svijetu. Turska ulaže hvalevrijedne napore pružajući opsežnu humanitarnu pomoć i potporu dosad nezabilježenom i sve većem priljevu ljudi koji traže utočište te je u prevladavanje krize dosad uložila više od 7 milijardi EUR vlastitih sredstava.

(3)

Turska i EU odlučni su u tome da se suoče s postojećim izazovima i prebrode ih zajedničkim snagama. U tom je kontekstu za prevladavanje izbjegličke krize i upravljanje migracijama izrađen strateški dokument koji odražava dogovor Europske unije i Republike Turske da u usklađenom nastojanju da se prevlada kriza pojačaju suradnju u potpori Sirijcima koji su pod privremenom zaštitom te u upravljanju migracijama (dalje u tekstu „zajednički akcijski plan EU-a i Turske”) i koji je Turska prihvatila ad referendum15. listopada 2015. U svojim je zaključcima Europsko vijeće istoga dana pozdravilo „zajednički akcijski plan s Turskom kao dio sveobuhvatne suradnje koja se temelji na zajedničkoj odgovornosti, međusobnom preuzimanju obveza i njihovom ispunjavanju” te izjavilo da su „EU i države članice spremni pojačati suradnju s Turskom te znatno povećati svoj politički i financijski angažman unutar uspostavljenog okvira”.

(4)

Kako je predviđeno u zajedničkom akcijskom planu EU-a i Turske, EU treba na održiv i prilagodljiv način mobilizirati znatna dodatna financijska sredstva za pomoć Turskoj u ispunjavanju novonastalih potreba i suočavanju s izazovom prisutnosti Sirijaca koji su pod privremenom zaštitom. Sredstva bi trebalo mobilizirati što fleksibilnije i što brže. O utvrđivanju prioriteta i područja za koja treba dodijeliti sredstva trebalo bi odlučivati u dogovoru s turskim nadležnim tijelima, osim kad je riječ o mjerama pružanja hitne humanitarne pomoći. Prednost će imati pružanje hitne humanitarne, razvojne i druge pomoći izbjeglicama i zajednicama domaćinima te potpore nacionalnim i lokalnim nadležnim tijelima u upravljanju i suočavanju s posljedicama priljeva izbjeglica.

(5)

Iz proračuna Europske unije i država članica od početka sirijskog sukoba dosad mobilizirano je ukupno 3,6 milijardi EUR (približno 1,6 milijardi EUR iz proračuna Unije i 2 milijarde EUR iz proračuna država članica), što ih čini glavnim svjetskim donatorima u prevladavanju posljedica ove krize. Tim je sredstvima omogućeno hitno pružanje humanitarne pomoći te potpore nacionalnim i lokalnim kapacitetima za pružanje usluga onima koji su pogođeni krizom (obrazovnih, zdravstvenih i osnovnih usluga, kao što su opskrba vodom i gospodarenje otpadom te sredstva za život). Međutim, različiti instrumenti Europske unije i programi država članica funkcioniraju paralelno putem raznih bilateralnih kanala (agencija Ujedinjenih naroda, nevladinih organizacija, nacionalnih agencija, vlada država domaćina).

(6)

Dio peti glava III. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) odnosi se, među ostalim, na razvojnu suradnju s trećim zemljama i humanitarnu pomoć. U skladu s člankom 4. stavkom 4. UFEU-a izvršavanje nadležnosti Unije u tim područjima ne sprečava države članice u izvršavanju njihove nadležnosti.

(7)

Turska je u popis primatelja službene razvojne pomoći koji vodi Odbor za razvojnu pomoć OECD-a uvrštena kao „zemlja višeg srednjeg dohodovnog razreda”.

(8)

U skladu s člankom 210. stavkom 1. UFEU-a Unija i države članice koordiniraju svoje politike razvojne suradnje i međusobno se savjetuju. Prema tome, potrebno je poboljšati koordinaciju. U skladu s člankom 210. stavkom 2. i člankom 214. stavkom 6. UFEU-a Komisija može pokrenuti svaku korisnu inicijativu radi promicanja koordinacije djelovanja Unije i država članica kako bi povećala učinkovitost i komplementarnost mjera humanitarne pomoći na razini Unije i na nacionalnoj razini.

(9)

Opći je cilj Instrumenta za Tursku koordinacija i racionalizacija mjera koje se financiraju iz proračuna Unije i bilateralnih doprinosa država članica kako bi se povećala učinkovitost i komplementarnost potpore izbjeglicama i zajednicama domaćinima u Turskoj.

(10)

Pomoć EU-a i država članica omogućuje sveobuhvatan odgovor razmjeran izazovima. Taj bi odgovor trebao pridonijeti ublažavanju posljedica priljeva izbjeglica i za izbjeglice i za Tursku kao državu domaćina. Trebao bi objediniti sredstva i mjere EU-a i njegovih država članica kako bi se potrebe ispunile na usklađen i sveobuhvatan način.

(11)

Instrumenti EU-a koji se trenutačno primjenjuju kao odgovor na krizu u Siriji, kao što su Europski instrument za susjedstvo (ENI) (1), Instrument za razvojnu suradnju (DCI) (2), Instrument pretpristupne pomoći (IPA II) (3), Instrument za doprinos stabilnosti i miru (IcSP) (4) te financiranje na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 1257/96 o humanitarnoj pomoći (5) mogli bi pridonijeti Instrumentu za Tursku u granicama određenim u višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2014. – 2020. Sva humanitarna pomoć u okviru Instrumenta za Tursku pružat će se uz potpuno poštovanje humanitarnih načela i Europskog konsenzusa o humanitarnoj pomoći (6).

(12)

Aktivnosti i mjere koje se financiraju iz proračuna Unije provest će se u skladu s njegovim financijskim pravilima i propisima, koji uključuju neposredno i posredno upravljanje te uzajamne fondove Unije kao jedan od provedbenih alata predviđenih u skladu s člankom 4. Uredbe (EU) br. 236/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o utvrđivanju zajedničkih pravila i postupaka za provedbu instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja (7).

(13)

Komisija uvažava namjere država članica da daju doprinos od 2 500 000 000 EUR od ukupnog iznosa od 3 000 000 000 EUR. Poziva države članice da se službeno obvežu na svoj financijski udio u skladu s raspodjelom prema ključu BND-a opisanom u Prilogu.

(14)

Komisija napominje da „neočekivani dobici”„drugih prihoda” i carina u proračunu EU-a za 2015. trenutačno iznose 2 300 000 000 EUR; to su prihodi od više razine prikupljenih novčanih kazni u području tržišnog natjecanja, prihodi od ulaganja i odobrenih zajmova, kazni, zateznih kamata i prihodi od carina koji su viši od očekivanih. Taj iznos u visini od 2 300 000 000 EUR dio je nacrta izmjene proračuna 8/2015 koji su nedavno donijeli Europski parlament i Vijeće. Ti neočekivani prihodi iz proračuna za 2015. odbit će se od doprinosa država članica proračunu EU-a.

(15)

Financijski doprinosi država članica trebali bi se uključiti u proračun Unije kao vanjski namjenski prihodi u skladu s člankom 21. stavkom 2. točkom (b) Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (8),