13.5.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 138/75

UREDBA KOMISIJE (EU) br. 488/2014

оd 12. svibnja 2014.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1881/2006 u pogledu najvećih dopuštenih količina kadmija u hrani

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 315/93 od 8. veljače 1993. o utvrđivanju postupaka Zajednice za kontrolu kontaminanata u hrani (1), a posebno njezin članak 2. stavak 3.,

budući da:

(1)

Uredbom Komisije (EZ) br. 1881/2006 (2) utvrđuju se najveće dopuštene količine kadmija u različitim vrstama hrane.

(2)

Znanstveni odbor za kontaminante u prehrambenom lancu (Odbor CONTAM) Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) donio je 30. siječnja 2009. mišljenje o kadmiju u hrani (3). U tom je mišljenju EFSA utvrdila prihvatljivi tjedni unos (TWI) od 2,5 μg/kg tjelesne težine za kadmij. U svojoj „Izjavi o prihvatljivom tjednom unosu kadmija” (4) EFSA je uzela u obzir nedavnu procjenu rizika koju je izvršio Zajednički stručni odbor FAO/WHO za prehrambene aditive (JECFA) (5) i potvrdila TWI od 2,5 μg/kg tjelesne težine.

(3)

U znanstvenom mišljenju o kadmiju u hrani Odbor CONTAM zaključio je da je prosječna izloženost kadmiju u prehrani u europskim zemljama približna ili malo viša od prihvatljivog tjednog unosa od 2,5 μg/kg tjelesne težine. Pojedine podskupine stanovništva mogu premašiti TWI za oko dva puta. Odbor CONTAM nadalje je zaključio da je, unatoč tome što su negativni učinci na rad bubrega pri takvoj izloženosti pojedinaca malo vjerojatni, potrebno smanjiti izloženost kadmiju na razini stanovništva.

(4)

U skladu sa znanstvenim mišljenjem Odbora CONTAM o kadmiju u hrani skupine hrane koje najviše pridonose izloženosti kadmiju hranom, prvenstveno zbog velike potrošnje, jesu žitarice i proizvodi od žitarica, povrće, orasi i zrna mahunarki, škrobni korijeni ili krumpir i meso i mesni proizvodi. Najveće koncentracije kadmija pronađene su u prehrambenim proizvodima morskim algama, ribi i ribljim proizvodima, čokoladi i hrani za posebne prehrambene uporabe te u gljivama, lanenom sjemenju i jestivim iznutricama.

(5)

Detaljnije informacije o određenim prehrambenim proizvodima koji pridonose izloženosti za svaku dobnu skupinu na raspolaganju su u detaljnijoj procjeni izloženosti u znanstvenom izvješću EFSA-e „Prehrambena izloženost kadmiju među europskim stanovništvom” (6) za koju je upotrijebljena nova sveobuhvatna baza podataka o potrošnji hrane koja sadržava ažurirane informacije o brojevima povezanima s potrošnjom hrane u različitim državama članicama i za različite dobne skupine stanovništva. Za odrasle osobe izloženosti najviše pridonose škrobni korijeni i gomolji, zrnje i proizvodi na bazi zrnja i povrće i proizvodi od povrća. Za djecu i adolescente izloženosti najviše pridonose škrobni korijeni i gomolji, zrnje i proizvodi na bazi zrnja te šećer i slatkiši, dok za dojenčad i malu djecu najviše pridonose škrobni korijeni i gomolji, zrnje i proizvodi na bazi zrnja, povrće i proizvodi na bazi povrća, mlijeko i mliječni proizvodi te hrana za dojenčad i malu djecu. Detaljnija procjena izloženosti pokazuje da je cjelokupna izloženost rezultat ne samo nekoliko skupina hrane koje najviše pridonose izloženosti, već zbroj brojnih različitih skupina hrane koje pridonose izloženosti.

(6)

Najveće dopuštene količine za kadmij utvrđene su u širokom rasponu hrane, uključujući žitarice, povrće, meso, ribu, riblje proizvode, iznutrice i dodatke prehrani. Za neku hranu koja značajno pridonosi izloženosti za određene skupine stanovništva (čokolada i kakao proizvodi, hrana za dojenčad i malu djecu) najveće dopuštene količine još nisu utvrđene. Stoga je potrebno utvrditi najveće dopuštene količine kadmija za tu hranu.

(7)

Najveće dopuštene količine za kontaminante utvrđene su u skladu s načelom ALARA (najniža razina koja je razumno ostvariva) za proizvode za koje najveće dopuštene količine kadmija trenutačno već postoje (npr. povrće, meso, riba, riblji proizvodi, iznutrice i dodaci prehrani) i za proizvode za koje su najveće dopuštene količine novoutvrđene (npr. kakao i čokoladni proizvodi) uporabom podataka o pojavi u uzorcima potrošnje hrane građana Europske unije.

(8)

Čokolada i kakao u prahu koji se prodaju krajnjem potrošaču mogu sadržavati visoke količine kadmija i važan su izvor ljudske izloženosti. Često ih konzumiraju djeca, npr. čokoladu u izvornom obliku ili kao zaslađeni kakao prah koji se koristi u kakao napitcima. Pri utvrđivanju najvećih dopuštenih količina kadmija potrebno je razmotriti podatke o pojavi za različite vrste čokolade i za kakao prahove koji se prodaju krajnjem potrošaču. S obzirom na to da su količine kadmija u kakao proizvodima povezane s udjelom kakaa u njima, primjereno je utvrditi različite najveće dopuštene količine kadmija za proizvode koji sadržavaju različite postotke kakaa. Time bi se trebalo osigurati da se najveće dopuštene količine mogu uskladiti i s čokoladama s većim postotkom kakaa.

(9)

U nekim područjima zemalja koje proizvode kakao količine kadmija u tlu mogu biti prirodno visoke. Stoga pri utvrđivanju najvećih dopuštenih količina kadmija treba uzeti u obzir podatke o pojavi za kakao i čokoladne proizvode koje dostavljaju zemlje s visokim količinama kadmija u tlu.

(10)

Početna i prijelazna hrana za dojenčad znatno pridonose izloženosti kadmiju kod dojenčadi i male djece. Početna i prijelazna hrana za dojenčad proizvedena od izolata bjelančevina soje ili u mješavini s bjelančevinama kravljeg mlijeka može sadržavati veće količine kadmija od proizvoda na bazi mlijeka jer sojina zrna obično uzimaju kadmij iz tla. Početna hrana na bazi soje važna je alternativa za dojenčad koja je netolerantna na laktozu te je na tržištu potrebno osigurati dostatnu opskrbu tom hranom. Stoga je potrebno utvrditi više najveće dopuštene količine za proizvode na bazi soje.

(11)

Prerađena hrana na bazi žitarica i druga hrana za dojenčad i malu djecu važan su izvor izloženosti kadmiju za dojenčad i malu djecu. Stoga je potrebno utvrditi posebnu najveću dopuštenu količinu kadmija za prerađenu hranu na bazi žitarica i drugu dječju hranu.

(12)

Smanjena izloženost vrlo ranjive skupine potrošača mogla bi se postići utvrđivanjem najveće dopuštene količine za određene kategorije hrane za posebne prehrambene uporabe (npr. hrana za posebne medicinske svrhe za dojenčad). Međutim u nedostatku podataka koji bi potkrijepili tu najveću dopuštenu količinu, podatke o pojavi treba prikupiti s ciljem mogućeg utvrđivanja specifične najveće dopuštene količine u budućnosti.

(13)

Za određeno specifično povrće (turovac, pastrnjak, celer, hren) sukladnost s trenutačnim najvećim dopuštenim količinama teško je postići i podaci o pojavi koje su dostavile države članice pokazuju da su prirodne pozadinske količine veće i usporedive s onima celera korjenaša. S obzirom na to da je potrošnja tih proizvoda niska, a učinci na ljudsku izloženost su neznatni, primjereno je povisiti najveće dopuštene količine kadmija za pastrnjak, turovac, celer i hren na one za celer korjenaš.

(14)

Neke riblje vrste trenutačno su izuzete od standardnih najvećih dopuštenih količina za ribu od 0,05 mg/kg. Za vrste riba palamida (Sarda sarda), fratar (Diplodus vulgaris), jegulja (Anguilla anguilla), sivi cipol (Mugil labrosus labrosus), šarun (Trachurus species), pjevčine pučinke (Luvarus imperialis), srdele roda Sardinops (Sardinops species) i klinasti list (Dicologoglossa cuneata) novi podaci o pojavi pokazuju da izuzeće više nije potrebno i da se standardna najveća dopuštena količina može uskladiti primjenom dobre prakse ribarstva. Stoga za te riblje vrste više nisu potrebne posebne najveće dopuštene količine.

(15)

Za tunu (Auxis species), inćuna (Engraulis species) i sabljarku (Xiphias gladius) novi podaci o pojavi pokazuju da se niža najveća dopuštena razina može uskladiti primjenom dobre prakse ribarstva. Stoga je potrebno prilagoditi najveće dopuštene količine za te riblje vrste.

(16)

Za sardine (Sardina pilchardus) i Sicyopterus lagocephalus podaci o pojavi pokazuju da je sukladnost s postojećim najvećim dopuštenim količinama teško ostvariva jer prirodne pozadinske količine mogu biti veće. Za obje riblje vrste potrošnja je niska i ima neznatne učinke na ljudsku izloženost. Stoga je primjereno utvrditi više najveće dopuštene količine za te dvije riblje vrste kako bi se osigurala opskrba tržišta.

(17)

Uredbu (EZ) br. 1881/2006 potrebno je stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(18)

Državama članicama i subjektima u poslovanju hranom potrebno je ostaviti vremena da se prilagode novim najvećim dopuštenim količinama utvrđenima ovom Uredbom za proizvode od kakaa i hranu za dojenčad i malu djecu. Stoga je potrebno odgoditi primjenu najvećih dopuštenih količina kadmija za te proizvode.

(19)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog Uredbi (EZ) br. 1881/2006 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

1.   Najveće dopuštene količine kadmija utvrđene u točkama 3.2.19. i 3.2.20. Priloga Uredbi (EZ) br. 1881/2006 kako je izmijenjena ovom Uredbom primjenjuju se od 1. siječnja 2015. Hrana koja nije u skladu s tim najvećim dopuštenim količinama, a koja je zakonito stavljena na tržište prije 1. siječnja 2015. može se i dalje stavljati na tržište nakon tog datuma do najkraćeg roka trajanja ili roka uporabe.

2.   Najveće dopuštene količine kadmija utvrđene u točki 3.2.7. Priloga Uredbi (EZ) br. 1881/2006 kako je izmijenjena ovom Uredbom primjenjuju se od 1. siječnja 2019. Hrana koja nije u skladu s tim najvećim dopuštenim količinama, a koja je zakonito stavljena na tržište prije 1. siječnja 2019. može se i dalje stavljati na tržište nakon tog datuma do najkraćeg roka trajanja ili roka uporabe.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 12. svibnja 2014.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO

(1)  SL L 37, 13.2.1993., str. 1.

(2)  Uredba Komisije (EZ) br. 1881/2006 od 19. prosinca 2006. o utvrđivanju najvećih dopuštenih količina određenih kontaminanata u hrani (SL L 364, 20.12.2006., str. 5.).

(3)  Znanstveno mišljenje Odbora za kontaminante u prehrambenom lancu o kadmiju u hrani na zahtjev Europske komisije. EFSA Journal (2009.) 980., 1.-139.

(4)  Odbor EFSA-e za kontaminante u prehrambenom lancu (CONTAM); Znanstveno mišljenje o prihvatljivom tjednom unosu kadmija. EFSA Journal 2011.; 9(2):1975. [19 str.] doi:10.2903/j.efsa.2011.1975. Dostupno na internetu na: www.efsa.europa.eu/efsajournal.

(5)  WHO Food Additives Series 64, 73. sastanak Zajedničkog stručnog odbora FAO/WHO za prehrambene aditive (JECFA), Svjetska zdravstvena organizacija, Ženeva, 2011.

(6)  Europska agencija za sigurnost hrane; Prehrambena izloženost kadmiju u europskom stanovništvu. EFSA Journal 2012.; 10(1):2551. [37 str.] doi:10.2903/j.efsa.2012.2551. Dostupno na internetu na: www.efsa.europa.eu/efsajournal.

PRILOG

Prilog Uredbi (EZ) br. 1881/2006 mijenja se kako slijedi:

1.

Podtočka 3.2. (Kadmij) zamjenjuje se sljedećim:

„3.2.

Kadmij

 

3.2.1.

Povrće i voće, osim korjenastog i gomoljastog povrća, lisnatog povrća, svježeg začinskog bilja, lisnatih kupusnjača, stabljičastog povrća, gljiva i morske trave (27)

0,050

3.2.2.

Korjenasto i gomoljasto povrće (osim celera korjenaša, pastrnjaka, turovca i hrena), stabljičastog povrća (osim celera) (27). Za krumpir se najveće dopuštene količine odnose na oguljeni krumpir

0,10

3.2.3.

Lisnato povrće, svježe začinsko bilje, lisnate kupusnjače, celer, celer korjenaš, pastrnjak, turovac, hren i sljedeće gljive (27): Agaricus bisporus (plemenita pečurka ili šampinjon), Pleurotus ostreatus (bukovača), Lentinula edodes (shitake)

0,20

3.2.4.

Gljive, osim navedenih u točki 3.2.3. (27)

1,0

3.2.5.

Zrnje žitarica osim pšenice i riže

0,10

3.2.6.

—

Pšenično zrnje, zrna riže

—

Pšenične mekinje i pšenične klice za izravnu potrošnju

—

Zrna soje

0,20

3.2.7.

Posebni kakao i čokoladni proizvodi kako je niže navedeno (49)

 

—

Mliječna čokolada s < 30 % ukupne suhe tvari kakaovih dijelova

0,10 od 1. siječnja 2019.

—

Čokolada s < 50 % ukupne suhe tvari kakaovih dijelova; mliječna čokolada s ≥ 30 % ukupne suhe tvari kakaovih dijelova

0,30 od 1. siječnja 2019.

—

Čokolada s ≥ 50 % ukupne suhe tvari kakaovih dijelova

0,80 od 1. siječnja 2019.

—

Kakao prah koji se prodaje krajnjem potrošaču ili kao sastojak zaslađenog kakao praha koji se prodaje krajnjem potrošaču (čokoladni napitak)

0,60 od 1. siječnja 2019.

3.2.8.

Meso (osim iznutrica) goveda, ovaca, svinja i peradi (6)

0,050

3.2.9.

Konjsko meso, osim iznutrica (6)

0,20

3.2.10.

Jetra goveda, ovaca, svinja, peradi i konja (6)

0,50

3.2.11.

Bubreg goveda, ovaca, svinja, peradi i konja (6)

1,0

3.2.12.

Mišićno meso riba (24) (25), osim vrsta navedenih u točkama 3.2.13., 3.2.14. i 3.2.15.

0,050

3.2.13.

Mišićno meso sljedećih riba (24) (25):

skuša (Scomber species), tuna (Thunnus species, Katsuwonus pelamis, Euthynnus species), Sicyopterus lagocephalus

0,10

3.2.14.

Mišićno meso sljedećih riba (24) (25):

trup rumbac (Auxis species)

0,15

3.2.15.

Mišićno meso sljedećih riba (24) (25):

 

inćuna (Engraulis species)

 

sabljarke (Xiphias gladius)

 

srdele (Sardina pilchardus)

0,25

3.2.16.

Ljuskavci (26): mišićno meso iz kliješta i abdomena (44). U slučaju rakova i rakovima sličnih ljuskavaca (Brachyura i Anomura) mišićno meso iz kliješta

0,50

3.2.17.

Školjkaši (26)

1,0

3.2.18.

Glavonošci (bez utrobe) (26)

1,0

3.2.19.

Početna hrana za dojenčad i prijelazna hrana (8) (29)

 

—

hrana za dojenčad u prahu proizvedena od bjelančevina kravljega mlijeka ili hidrolizata bjelančevina

0,010 od 1. siječnja 2015.

—

tekuća hrana za dojenčad proizvedena od bjelančevina kravljega mlijeka ili hidrolizata bjelančevina

0,005 od 1. siječnja 2015.

—

hrana za dojenčad u prahu, proizvedena od izolata bjelančevina soje, samih ili u mješavini s bjelančevinama kravljega mlijeka

0,020 od 1. siječnja 2015.

—

tekuća hrana za dojenčad, proizvedena od izolata bjelančevina soje, samih ili u mješavini s bjelančevinama kravljega mlijeka

0,010 od 1. siječnja 2015.

3.2.20.

Prerađena hrana na bazi žitarica i hrana za dojenčad i malu djecu (3) (29)

0,040 od 1. siječnja 2015.

3.2.21.

Dodaci prehrani (39) osim dodataka prehrani navedenih u točki 3.2.22.

1,0

3.2.22.

Dodaci prehrani (39) koji se isključivo ili uglavnom sastoje od suhe morske trave, proizvoda dobivenih od morske trave ili od sušenih školjkaša

3,0”

2.

U bilješci 26. dodaje se sljedeća rečenica: „U slučaju jakovljevih kapica (Pecten maximus), najveća dopuštena količina odnosi se samo na mišić aduktor i gonade.”

3.

Dodaje se sljedeća bilješka:

„(49):

Za određene proizvode od kakaa i čokolade primjenjuju se definicije utvrđene u točkama A. 2., 3. i 4. Priloga I. Direktivi 2000/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. lipnja 2000. o kakau i čokoladnim proizvodima namijenjenima prehrani ljudi (SL L 197, 3.8.2000., str. 19.).”