12.3.2014

Službeni list Europske unije

L 72/1

UREDBA (EU) br. 223/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 11. ožujka 2014.

o Fondu europske pomoći za najpotrebitije

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 175. stavak 3.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),

budući da:

(1)

U skladu sa zaključcima Europskog vijeća od 17. lipnja 2010. godine, čime je donesena strategija Unije za pametan, održiv i uključiv rast („strategija Europa 2020.”), Unija i države članice same su za cilj postavile do 2020. godine za 20 milijuna smanjiti broj ljudi koji žive u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Međutim, u 2011. godini je gotovo jedna četvrtina ljudi koji žive u Uniji (119,82 milijuna), otprilike 4 milijuna ljudi više nego prethodne godine, živjela u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. No, siromaštvo i socijalna isključenost nisu jednaki diljem Unije te njihova ozbiljnost varira između država članica.

(2)

Broj osoba suočenih s materijalnom ili čak teškom materijalnom deprivacijom u Uniji se povećava i u 2011. godini je približno 8,8 % građana Unije živjelo u uvjetima teške materijalne deprivacije. Uz to, te su osobe često previše isključene da bi imale koristi od mjera aktivacije Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4) i posebno Uredbe (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5).

(3)

Države članice i Komisija trebale bi poduzeti odgovarajuće korake kako bi se spriječila svaka diskriminacija i trebale bi osigurati jednakost između muškaraca i žena te koherentnu integraciju rodne perspektive u svim fazama pripreme, programiranja, upravljanja i provedbe, praćenja i evaluacije Fonda europske pomoći za najpotrebitije („Fond”), kao i kampanjama za informiranje i podizanje razine svijesti te razmjeni najboljih praksi.

(4)	Člankom 2. Ugovora o Europskoj uniji naglašava se da se Unija temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući prava osoba koje pripadaju manjinama.

(5)	Člankom 6. Ugovora o Europskoj uniji naglašava se da Unija priznaje prava, slobode i načela koji su određeni Poveljom Europske unije o temeljnim pravima.

(6)	Članak 174. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) predviđa da radi promicanja svojeg sveukupnog skladnog razvoja Unija razvija i provodi aktivnosti koje vode jačanju njezine ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije.

(7)

Fond bi trebao jačati socijalnu koheziju pridonoseći smanjenju siromaštva, te u konačnici iskorjenjivanju najgorih oblika siromaštva, u Uniji podržavanjem nacionalnih programa koji pružaju nefinancijsku pomoć radi ublažavanja nedostatka hrane i teške materijalne deprivacije i/ili radi doprinošenja socijalnoj uključenosti najpotrebitijih osoba. Fond bi trebao ublažiti oblike iznimnog siromaštva s najvećim učinkom socijalne isključenosti, poput beskućništva, dječjeg siromaštva i uskraćenosti hrane.

(8)

Fond nije zamišljen kao zamjena za javne politike koje provode države članice u borbi sa siromaštvom i socijalnom isključenosti, posebice politike koje su potrebne kako bi se spriječila marginalizacija socijalno osjetljivih skupina i skupina s nižim dohotkom te otklonio povećani rizik siromaštva i socijalne isključenosti.

(9)

U skladu s člankom 317. UFEU-a i u kontekstu podijeljenog upravljanja, trebali bi biti utvrđeni uvjeti koji omogućuju Komisiji da ostvaruje svoje odgovornosti za provedbu općeg proračuna Unije i razjašnjene odgovornosti u smislu suradnje država članica. Ti uvjeti bi Komisiji trebali omogućiti da dobije jamstvo da države članice koriste Fond na zakonit i pravilan način i u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja u smislu Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (6) (dalje u tekstu „Financijska uredba“).

(10)	Tim se odredbama također osigurava da podržane operacije poštuju mjerodavno pravo Unije i povezano nacionalno pravo kojim se izravno ili neizravno provodi ova Uredba, kao i politike, posebno u pogledu sigurnosti hrane i/ili osnovne materijalne pomoći koje se dijele najpotrebitijima.

(11)

Pri dodjeli odobrenih sredstava Fonda između država članica za razdoblje 2014.-2020. uzimaju se u obzir u jednakoj mjeri sljedeći pokazatelji, procijenjeni na temelju podataka Eurostata: (a) stanovništvo izloženo teškoj materijalnoj deprivaciji i (b) stanovništvo koje živi u kućanstvima s vrlo niskim radnim intenzitetom. Nadalje, pri dodjeli se također uzimaju u obzir različiti načini pružanja pomoći najpotrebitijim osobama u državama članicama. Međutim, svakoj državi članici trebalo bi dodijeliti minimalan iznos od 3 500 000 EUR za programsko razdoblje 2014.-2020. kako bi odredile operativni program sa značajnom razinom sredstava.

(12)	Dodjela za Fond države članice trebala bi se oduzeti od dodjele za strukturne fondove države članice.

(13)

Operativni programi država članica bi trebali prepoznati i opravdati na koje će se oblike nedostatka hrane i/ili materijalne deprivacije odnositi i /ili koje mjere socijalnog uključivanja će podržavati te opisati vrstu pomoći koja će se putem potpore Fonda pružati najpotrebitijima u nacionalnim programima. Trebali bi također uključiti elemente potrebne za osiguravanje djelotvorne i učinkovite provedbe operativnih programa.

(14)

Teški nedostaci hrane u Uniji podudara se sa značajnim rasipanjem hrane. U tom pogledu Fond bi trebao olakšati donacije hrane, prema potrebi. Međutim, ovo ne dovodi u pitanje potrebu za uklanjanjem postojećih prepreka kako bi se potaknule donacije prekomjerne hrane u svrhe borbe s nedostatkom hrane.

(15)

S ciljem osiguravanja djelotvorne i učinkovite provedbe mjera koje se financiraju iz Fonda, države članice prema potrebi bi trebale promicati suradnju između tijela regionalnih i lokalnih vlasti te tijela koja predstavljaju civilno društvo te sudjelovanje svih koji su uključeni u sastavljanje i provedbu aktivnosti koje se financiraju iz Fonda.

(16)	S ciljem povećanja djelotvornosti Fonda, posebno u pogledu mogućih promjena nacionalnih okolnosti, primjereno je uspostaviti postupak za izmjenu operativnog programa.

(17)	Kako bi se osiguralo da se na najučinkovitiji i najprimjereniji način odgovori na različite potrebe te kako bi se pomoglo doprijeti do najpotrebitijih osoba, trebalo bi se primjenjivati načelo partnerstva.

(18)

Razmjene iskustava i najboljih praksi imaju značajnu dodanu vrijednost jer olakšavaju uzajamno učenje. Komisija bi trebala olakšati i promicati takve razmjene, istovremeno pokušavajući ostvariti sinergije s razmjenom najboljih praksi u kontekstu povezanih fondova, osobito Europskog socijalnog fonda („ESF”).

(19)

S ciljem praćenja napretka provedbe operativnih programa, države članice trebale bi sastaviti i dostaviti Komisiji godišnja i završna izvješća o provedbi. To bi trebalo osigurati dostupnost potrebnih i ažuriranih informacija o tim operativnim programima. Komisija i svaka država članica bi se u iste svrhe trebale sastajati svake godine radi preispitivanja napretka, osim ako se drukčije dogovore. Odgovarajući dionici trebali bi biti uključeni u praćenje na primjeren način.

(20)

S ciljem poboljšanja kvalitete i izrade svakog operativnog programa i evaluacije djelotvornosti i učinkovitosti Fonda trebale bi se provoditi ex ante i ex post evaluacije. Te bi evaluacije trebale biti temeljene na odgovarajućim podacima i prema potrebi bi trebale biti nadopunjene anketama o najpotrebitijim osobama koje su imale koristi od operativnog programa i, prema potrebi, evaluacijama tijekom programskog razdoblja. Te evaluacije također bi trebale poštovati privatnost primatelja pomoći te biti provedene na takav način da ne stigmatiziraju najpotrebitije osobe. Trebalo bi također odrediti odgovornosti država članica i Komisije u ovom pogledu.

(21)	U evaluaciji Fonda i u razvoju metodologije evaluacije trebalo bi imati na umu da je deprivacija složen koncept višedimenzionalne prirode.

(22)

Građani imaju pravo znati kako se ulažu financijska sredstva Unije i s kojim učincima. U svrhu osiguranja općeg informiranja o postignućima Fonda i osiguranja dostupnosti i transparentnosti mogućnosti financiranja, trebala bi se uspostaviti detaljna pravila o informiranju i komunikaciji, posebno u vezi s odgovornostima korisnika, država članica te, prema potrebi, tijela lokalnih i regionalnih vlasti.

(23)	Primjenjuje se pravo Unije o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka o slobodnom protoku takvih podataka, posebno Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (7).

(24)	Potrebno je uspostaviti najvišu razinu sufinanciranja iz Fonda za operativne programe kako bi se omogućio multiplikacijski učinak sredstava Unije. Uz to bi trebalo rješavati stanje država članica suočenih s privremenim proračunskim poteškoćama.

(25)

Jedinstvena, jednostavna i ujednačena pravila o razdoblju prihvatljivosti, operacijama i rashodima za Fond trebala bi se primjenjivati u cijeloj Uniji. Uvjeti prihvatljivosti trebali bi odražavati posebnu prirodu ciljeva Fonda i ciljanog stanovništva, posebno kroz odgovarajuće i pojednostavljene uvjete prihvatljivosti operacija kao i oblike potpore i pravila i uvjete za povrat sredstava.

(26)

Uzimajući u obzir datum do kojeg pozivi na podnošenje ponuda trebaju biti objavljeni, vremenska ograničenja za usvajanje ove Uredbe i vrijeme potrebno za pripremu operativnih programa, potrebno je uvesti pravila za omogućavanje neometanog prijelaza kako ne bi došlo do prekida u pružanju pomoći u hrani. S tim je ciljem primjereno dopustiti prihvatljivost rashoda od 1. prosinca 2013.

(27)

Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (8) određuje da se proizvodi kupljeni u okviru javne intervencije mogu rješavati time što će biti dostupni programu za podjelu hrane najpotrebitijim osobama u Uniji, ako taj program tako odredi. S obzirom na to da je, ovisno o okolnostima, pribavljanje hrane iz korištenja, prerade ili prodaje tih proizvoda ekonomski najpovoljnija mogućnost, primjereno je osigurati takvu mogućnost u ovoj Uredbi. Iznosi ostvareni iz transakcije s takvim proizvodima trebali bi se namijeniti u korist najpotrebitijih osoba. Ti se iznosi ne bi se trebali primjenjivati za smanjenje obveze država članica za sufinanciranje programa. S ciljem osiguranja najučinkovitijeg mogućeg korištenja tih proizvoda i prihoda ostvarenog od njih, Komisija bi trebala donijeti provedbene akte u skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013 o uspostavi postupaka kojima se ti proizvodi mogu koristiti, prerađivati ili prodavati u svrhe programa za najpotrebitije osobe.

(28)	Potrebno je navesti vrste djelovanja koja se mogu provesti na poticaj Komisije i država članica kao tehnička pomoć financirana sredstvima Fonda. U tu svrhu Komisija bi se trebala savjetovati s državama članicama i predstavnicima partnerskih organizacija na razini Unije.

(29)	U skladu s načelom podijeljenog upravljanja države članice i Komisija trebale bi biti odgovorne za upravljanje programima i njihovu kontrolu. Države članice trebale bi imati primarnu odgovornost, kroz svoje sustave upravljanja i kontrole, za provedbu i kontrolu svojeg operativnog programa.

(30)

Države članice trebale bi donijeti odgovarajuće mjere kako bi jamčile pravilnu uspostavu i funkcioniranje svojih sustava upravljanja i kontrole radi davanja jamstva o zakonitom i pravilnom korištenju Fonda. Stoga bi trebalo utvrditi obveze država članica u vezi sa sustavima upravljanja i kontrole njihovih operativnih programa i u vezi sa sprječavanjem, otkrivanjem i ispravljanjem nepravilnosti i povrede prava Unije.

(31)

Države članice trebale bi ispunjavati svoje obveze vezane uz upravljanje, kontrolu i reviziju te preuzimati odgovornosti određene pravilima za podijeljeno upravljanje koja su navedena u ovoj Uredbi i u Financijskoj uredbi. Države članice trebale bi osigurati, u skladu s uvjetima određenima ovom Uredbom, postojanje učinkovitih mehanizama za razmatranje pritužbi u vezi s Fondom. U skladu s načelom supsidijarnosti, države članice trebale bi, na zahtjev Komisije, razmotriti pritužbe koje su podnesene Komisiji, a ulaze u područje primjene mehanizama država članica te bi na zahtjev trebale obavijestiti Komisiju o rezultatima razmatranja.

(32)

Države članice trebale bi imenovati upravljačko tijelo, tijelo za ovjeravanje i funkcionalno neovisno tijelo za reviziju za svaki operativni program. Radi osiguranja fleksibilnosti za države članice u uspostavi sustava nadzora primjereno je osigurati mogućnost da upravljačko tijelo obavlja funkcije tijela za ovjeravanje. Državama članicama bi se također trebalo dopustiti da imenuju posrednička tijela za izvršavanje određenih zadaća upravljačkog tijela ili tijela za ovjeravanje. Države članice bi u tom slučaju trebale jasno utvrditi svoje odgovornosti i funkcije.

(33)

Upravljačko tijelo snosi glavnu odgovornost za djelotvornu i učinkovitu provedbu Fonda i time ispunjava značajan broj funkcija u vezi s upravljanjem operativnim programom, te praćenjem, financijskim upravljanjem i kontrolama kao i odabirom projekata. U skladu s tim, u ovoj Uredbi trebalo bi odrediti odgovornosti i funkcije upravljačkog tijela.

(34)

Tijelo za ovjeravanje trebalo bi sastavljati i podnositi zahtjeve za plaćanje Komisiji. Trebalo bi sastavljati financijske izvještaje, potvrđujući njihovu potpunost, točnost i istinitost te da rashodi zabilježeni u financijskim izvještajima poštuju važeća pravila Unije i nacionalna pravila. U ovoj Uredbi trebalo bi odrediti odgovornosti i funkcije tijela za ovjeravanje.

(35)

Tijelo za reviziju trebalo bi osigurati provedbu revizija nad sustavima upravljanja i kontrole, na primjerenom uzorku operacija i na financijskim izvještajima. Odgovornosti i funkcije tijela za reviziju trebale bi biti utvrđene u ovoj Uredbi. Revizije prijavljenih rashoda trebale bi se provoditi na reprezentativnom uzorku operacija radi omogućavanja ekstrapolacije rezultata. U pravilu bi se statistička metoda uzorkovanja trebala koristiti kako bi se dobio pouzdan reprezentativan uzorak. Međutim, tijelo za reviziju trebalo bi biti u mogućnosti iskoristiti u opravdanim okolnostima ne-statističku metodu uzorkovanja ili sadržajno ispitivanje, pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti utvrđeni ovom Uredbom.

(36)

Kako bi se uzela u obzir posebna organizacija sustava upravljanja i kontrole za Fond te potreba osiguravanja proporcionalnog pristupa, potrebno je utvrditi posebne odredbe za imenovanje upravljačkog tijela i tijela za ovjeravanje. Kako bi se izbjeglo nepotrebno administrativno opterećenje, ex ante provjera ispunjavanja kriterija imenovanja navedenih u ovoj Uredbi trebala bi biti ograničena na upravljačko tijelo i tijelo za ovjeravanje. Ne bi trebalo zahtijevati da Komisija odobri imenovanje. Praćenje usklađenosti s kriterijima za imenovanje koje se provodi na temelju revizije i kontrolnih mehanizama trebalo bi, ako rezultati pokažu neusklađenost s tim kriterijima, dovesti do popravnih radnji i po mogućnosti do povlačenja imenovanja.

(37)

Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije u vezi s financijskim nadzorom, trebalo bi osigurati suradnju između država članica i Komisije u okviru ove Uredbe i utvrditi kriterije koji Komisiji omogućuju da odredi, u kontekstu njezine strategije kontrole nacionalnih sustava, razinu jamstva koje bi trebala pribaviti od nacionalnih revizijskih tijela.

(38)

Trebalo bi utvrditi ovlasti i odgovornosti Komisije s obzirom na provjeru djelotvornog funkcioniranja sustava upravljanja i kontrole i zahtjeve za djelovanje država članica. Komisija bi također trebala imati ovlast provoditi revizije na licu mjesta usmjerene na pitanja o dobrom financijskom upravljanju radi donošenja zaključaka o izvršenju Fonda.

(39)	Proračunske obveze Unije trebale bi se izvršavati na godišnjoj razini. Kako bi se osiguralo učinkovito upravljanje programom, potrebno je utvrditi jednostavna pravila za predfinanciranje, zahtjeve za međuplaćanje i konačnu isplatu.

(40)

S ciljem osiguravanja uvjerljivog jamstva za Komisiju prije prihvaćanja financijskih izvještaja, kod zahtjeva za međuplaćanje trebalo bi vraćati 90 % iznosa koji je rezultat primjene stope sufinanciranja utvrđene u odluci o donošenju operativnog programa na prihvatljivi rashod. Ostatak nepodmirenih iznosa trebao bi se isplatiti državama članicama nakon prihvaćanja financijskih izvještaja, pod uvjetom da Komisija dođe do zaključka da su financijski izvještaji potpuni, točni i istiniti.

(41)

Predfinanciranje na početku operativnog programa trebalo bi osigurati da država članica ima na raspolaganju sredstva za pružanje potpore korisnicima u provedbi operacija počevši od donošenja operativnog programa. Predfinanciranje bi se trebalo koristiti isključivo u ovu svrhu, kako bi korisnici mogli primiti dovoljna financijska sredstva za pokretanje operacije nakon njezinog odabira.

(42)

Korisnici bi trebali primiti cjelokupni iznos potpore najkasnije 90 dana nakon datuma kada je korisnik podnio zahtjev za plaćanjem, pod uvjetom da su dostupna sredstva iz isplata za predfinanciranje i međuplaćanja. Upravljačko tijelo trebalo bi biti u mogućnosti prekinuti rok ako su priloženi dokumenti nepotpuni ili ako postoji dokaz o nepravilnosti koji iziskuje daljnje ispitivanje.

(43)

Radi zaštite financijskih interesa Unije trebalo bi predvidjeti mjere koje su vremenski ograničene i koje dužnosniku za ovjeravanje omogućuju da na osnovi delegiranja prekine plaćanje ako postoji jasan dokaz o ozbiljnim nedostacima u funkcioniranju sustava upravljanja i kontrole, nepravilnostima povezanima sa zahtjevom za plaćanje ili dokaz o nepodnošenju dokumenata potrebnih za pregled i prihvaćanje financijskih izvještaja. Trajanje razdoblja prekida trebalo bi biti razdoblje do šest mjeseci, s mogućim produljenjem tog razdoblja do devet mjeseci ako se tako države članice dogovore, kako bi se osiguralo dovoljno vremena za rješavanje uzroka prekida plaćanja i na taj način izbjegla obustava plaćanja.

(44)	Radi zaštite financijskih interesa Unije i osiguravanja sredstava za osiguravanje djelotvorne provedbe programa, trebalo bi utvrditi odredbe koje Komisiji omogućuju obustavu plaćanja.

(45)

S ciljem primjene uvjeta iz Financijske uredbe na financijsko upravljanje Fondom, nužno je odrediti jednostavne postupke pripreme, pregleda i prihvaćanja financijskih izvještaja, čime bi se osigurao jasan temelj i pravna sigurnost tih mehanizama. Osim toga, kako bi se državama članicama omogućilo da na ispravan način ispunjavaju svoje obaveze, trebalo bi im omogućiti da isključe iznose koje se trenutno procjenjuje radi utvrđivanja njihove zakonitosti i pravilnosti.

(46)

Kako bi se umanjio rizik od prijave nepravilnih rashoda, tijelu za ovjeravanje trebalo bi omogućiti, bez potrebe za dodatnim obrazloženjem, uključivanje iznosa koji zahtijevaju daljnju provjeru u zahtjev za međuplaćanjem po završetku obračunske godine u kojoj su uvedeni u njegov računovodstveni sustav.

(47)

Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje korisnika, trebalo bi odrediti posebne rokove unutar kojih su upravljačka tijela obvezna osigurati dostupnost dokumenata koji se odnose na operacije nakon podnošenja rashoda ili završetka operacije. U skladu s načelom proporcionalnosti razdoblje pohrane dokumenata trebalo bi ovisiti o ukupnim prihvatljivim rashodima operacije.

(48)

S obzirom na to da se financijski izvještaji provjeravaju i prihvaćaju svake godine, postupak zatvaranja trebao bi biti jednostavan. Konačno zatvaranje programa trebalo bi se stoga temeljiti samo na dokumentima koji se odnose na konačnu obračunsku godinu i konačno izvješće o provedbi ili posljednje izvješće o provedbi, bez potrebe podnošenja bilo kakvih dodatnih dokumenata.

(49)

Radi zaštite proračuna Unije mogla bi se javiti potreba da Komisija provodi financijske korekcije. Radi jamčenja pravne sigurnosti državama članicama važno je utvrditi okolnosti u kojima kršenje važećeg prava Unije ili nacionalnog prava koje je povezano s njegovom primjenom može dovesti do financijskih korekcija Komisije. Kako bi se osiguralo da su bilo koje financijske korekcije koje Komisija nameće državama članicama povezane sa zaštitom financijskih interesa Unije, takve korekcije trebalo bi ograničiti na slučajeve u kojima se kršenje važećeg prava Unije ili nacionalnog prava povezanog s primjenom odgovarajućeg prava Unije odnosi na prihvatljivost ili regularnost operacija i povezanih izdataka prijavljenih Komisiji ili nad nadzor nad njima ili upravljanje istima. Kako bi se osigurala proporcionalnost važno je da Komisija prilikom odlučivanja o financijskoj korekciji razmotri prirodu i ozbiljnost kršenja te povezane financijske posljedice za proračun Unije.

(50)

Potrebno je uspostaviti pravni okvir kojim se osigurava snažno upravljanje i sustavi kontrole te primjerena raspodjela uloga i odgovornosti u kontekstu podijeljenog upravljanja. Ulogu Komisije stoga bi trebalo odrediti i objasniti te bi trebalo utvrditi razmjerna pravila za primjenu financijskih korekcija Komisije.

(51)

Učestalost revizija nad operacijama trebala bi biti proporcionalna razmjeru potpore Unije iz Fonda. Broj provedenih revizija posebno bi trebalo smanjiti u slučaju kada ukupan prihvatljivi rashod za neku operaciju ne prelazi 150 000 EUR. Bez obzira na to, trebalo bi omogućiti provedbu revizija u bilo kojem trenutku u slučaju kada postoje dokazi o nepravilnosti ili prijevari ili nakon zatvaranja dovršenih operacija, kao dio revizorskog uzorka. Komisija bi trebala moći preispitati revizorski trag tijela za reviziju ili sudjelovati u revizijama koje tijelo za reviziju provodi na licu mjesta. Ako Komisija na taj način ne dobije potrebno osiguranje u vezi s učinkovitim funkcioniranjem tijela za reviziju, trebala bi moći ponovno provesti svoje revizorske aktivnosti ako je to u skladu s međunarodno priznatim revizorskim standardima. Da bi razina revizije koju provodi Komisija bila proporcionalna riziku, Komisija bi trebala moći smanjiti svoj revizijski rad u vezi s operativnim programima u slučaju kada ne postoje značajni nedostaci ili kada se može osloniti na tijelo za reviziju. Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje korisnika, trebalo bi uvesti određena pravila da bi se smanjio rizik preklapanja revizija istih operacija koje provode različite institucije, posebno Europski revizorski sud, Komisija i tijelo za reviziju. Područje primjene revizija trebalo bi osim toga u potpunosti uzeti u obzir cilj i osobine ciljanog stanovništva na koje je Fond usmjeren, kao i dobrovoljni karakter mnogih korisnika.

(52)

S ciljem osiguranja financijske discipline primjereno je utvrditi mjere opoziva bilo kojeg dijela proračunske obveze u okviru nekog operativnog programa, posebno kad se određeni iznos može isključiti iz opoziva, a posebno kada su kašnjenja u provedbi rezultat okolnosti koje su neovisne o dotičnoj strani, neuobičajene ili nepredvidive te čije se posljedice ne mogu izbjeći usprkos pokazanom zalaganju, kao i u slučajevima kada je podnesen zahtjev za plaćanje, ali je rok plaćanja prekinut ili je isplata obustavljena.

(53)

U svrhu dopune i izmjene određenih elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi sa sadržajem godišnjeg i konačnog izvješća, uključujući listu zajedničkih pokazatelja, kriterijima za utvrđivanje slučajeva nepravilnosti koje treba prijaviti, podataka koje treba dostaviti i povrata nepropisno isplaćenih iznosa, pravilima koja navode podatke koji će se snimati i pohranjivati u računalnom obliku u okviru sustava praćenja koje su uspostavila upravljačka tijela, minimalnim zahtjevima za revizorski trag, opsegom i sadržajem nacionalnih revizija, metodologijom uzorkovanja, detaljnim pravilima za korištenje podataka prikupljenih tijekom revizija i kriterijima za utvrđivanje ozbiljnih nedostataka u učinkovitom funkcioniranju sustava upravljanja i kontrole, za utvrđivanje razine financijske korekcije koja će se primijeniti i za primjenu fiksnih stopa ili procjene vrijednosti financijskih korekcija. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka.

(54)	Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se odgovarajućih dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(55)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u odnosu na odluke o godišnjim akcijskim planovima koji se financiraju tehničkom potporom na inicijativu Komisije, odluke o donošenju i izmjeni operativnih programa, odluke o obustavi međuplaćanja, odluke o neprihvaćanju financijskih izvještaja i iznosu koji se naplaćuje ako financijski izvještaji nisu prihvaćeni, odluke o financijskim korekcijama, odluke o određivanju godišnje raspodjele odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i, u slučaju opoziva odobrenih sredstava, odluke o izmjeni odluka o donošenju programa.

(56)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u vezi s predloškom za strukturiranu anketu o primateljima pomoći, učestalošću izvješćivanja o nepravilnostima i oblika izvješćivanja koji treba koristiti, odredbama i uvjetima sustava elektroničke razmjene podataka za upravljanje i kontrolu, tehničkim specifikacijama evidentiranja i pohranjivanja podataka u vezi sa sustavom upravljanja i kontrole, modelom za izjavu rukovodstva, modelima za revizijsku strategiju, revizorsko mišljenje i izvješće o kontroli, modelom za izvješće i mišljenje neovisnog revizijskog tijela i opis postojećih funkcija i postupaka za upravljačko tijelo te, prema potrebi, za tijelo za ovjeravanje, modelom za zahtjeve za plaćanje i modelom za financijske izvještaje. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (9).

(57)

Za određene provedbene akte koji se donose u skladu s postupkom ispitivanja utvrđenim u članku 5. Uredbe (EU) br. 182/2011 mogući učinak i posljedice toliko su važni za države članice da je iznimka od općeg pravila opravdana. U skladu s tim, ako odbor ne da nikakvo mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta. Ti se provedbeni akti odnose na utvrđivanje tehničkih specifikacija evidentiranja i pohranjivanja podataka u vezi sa sustavom upravljanja i kontrole. Na te bi se provedbene akte stoga trebao primjenjivati članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.

(58)

Ova Uredba poštuje temeljna prava i načela posebno prihvaćena u Povelji Europske unije o temeljnim pravima, uključujući poštovanje ljudskog dostojanstva i privatnog i obiteljskog života, prava na zaštitu osobnih podataka, prava djeteta, prava starijih, jednakost između muškaraca i žena i zabranu diskriminacije. Ova bi se Uredba trebala primjenjivati u skladu s tim pravima i načelima.

(59)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, to jest unaprijediti socijalnu koheziju u Uniji i doprinijeti borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(60)	Trebalo bi se osigurati da Fond nadopunjuje djelovanja koja se financiraju u okviru ESF-a kao aktivnosti socijalnog uključivanja, ujedno pružajući potporu isključivo najpotrebitijim osobama.

(61)	Kako bi se omogućilo brzo donošenje delegiranih akata predviđenih u ovoj Uredbi, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

GLAVA I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet i svrha

Ovom se Uredbom uspostavlja Fond europske pomoći najpotrebitijima („Fond“) za razdoblje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020. godine i određuju ciljevi Fonda, područje primjene njegove potpore, dostupna financijska sredstva i njihova dodjela za svaku državu članicu te se utvrđuju se pravila potrebna za osiguranje djelotvornosti i učinkovitosti Fonda.

Članak 2.

Definicije

Primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)	„osnovna materijalna pomoć” znači osnovna potrošačka roba ograničene vrijednosti i za osobnu uporabu najpotrebitijih osoba, na primjer odjeća, higijenski proizvodi, školski pribor, vreće za spavanje;

(2)

„najpotrebitije osobe“ znači fizičke osobe, bilo pojedinci, obitelji, kućanstva ili skupine sastavljene od takvih osoba, čija je potreba za pomoći utvrđena prema objektivnim kriterijima koje su utvrdila nacionalna nadležna tijela uz savjetovanje s odgovarajućim dionicima, uz izbjegavanje sukoba interesa, ili su ih odredile partnerske organizacije i koje su odobrila ta nacionalna nadležna tijela te koji mogu uključivati elemente koji omogućuju usmjeravanje na najpotrebitije osobe u određenim zemljopisnim područjima;

(3)

„partnerske organizacije“ znači javna tijela i/ili neprofitne organizacije koje dostavljaju hranu i/ ili osnovnu materijalnu pomoć, prema potrebi, u kombinaciji s popratnim mjerama izravno ili posredstvom drugih partnerskih organizacija, ili provode aktivnosti usmjerene izravno na socijalno uključivanje najpotrebitijih osoba i čije je operacije odabralo upravljačko tijelo u skladu s člankom 32. stavkom 3. točkom (b);

(4)	„nacionalni programi“ znači svi programi koji, barem djelomično, imaju iste ciljeve kao i Fond i koje na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini provode javna tijela ili neprofitne organizacije;

(5)

„operativni program za hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć” (također nazvan „OP I”) znači operativni program koji pruža potporu podjeli hrane i /ili osnovne materijalne pomoći najpotrebitijim osobama, prema potrebi u kombinaciji s popratnim mjerama, usmjeren na ublažavanje socijalne isključenosti najpotrebitijih osoba;

(6)	„operativni program za socijalnu uključenost najpotrebitijih osoba” (također nazvan „OP II”) znači operativni program koji pruža potporu aktivnostima izvan aktivnih mjera tržišta rada, koje se sastoje od nefinancijske, nematerijalne pomoći, usmjerene na socijalnu uključenost najpotrebitijih osoba;

(7)	„operacija“ znači projekt, ugovor ili djelovanje koje odabere upravljačko tijelo dotičnog operativnog programa, ili je pod njegovom odgovornosti, koje pridonosi ciljevima na koje se odnosi;

(8)	„dovršena operacija“ znači operacija koja je fizički dovršena ili potpuno provedena i u vezi s kojom su korisnici izvršili sva povezana plaćanja, a potpora iz odnosnog operativnog programa je plaćena korisnicima;

(9)	„korisnik“ znači javno ili privatno tijelo odgovorno za pokretanje ili koje pokreće i provodi operacije;

(10)	„primatelj pomoći“ znači najpotrebitija osoba ili osobe koje primaju potporu kako je određeno u članku 4. ove Uredbe;

(11)

„popratne mjere” znači aktivnosti koje su dodatno pružene uz podjelu hrane i/ili osnovne materijalne pomoći s ciljem ublažavanja socijalne isključenosti i/ili borbe s izvanrednim društvenim situacijama na način koji dodatno osnažuje i koji je održiviji, na primjer smjernice o uravnoteženoj prehrani i savjet o upravljanju proračunom;

(12)

„javni rashodi“ znači javni doprinos financiranju operacija čiji je izvor proračun nacionalnih, regionalnih ili lokalnih javnih tijela, proračuna Unije u vezi s Fondom, proračun javnopravnih tijela ili proračun udruženja javnih tijela ili bilo kojeg tijela koje uređuje javno pravo u smislu članka 1. stavka 9. Direktive 2004/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (10);

(13)	„posredničko tijelo“ znači javno ili privatno tijelo koje djeluje pod odgovornosti upravljačkog tijela i tijela za ovjeravanje ili koje izvršava poslove u ime takvog tijela u vezi s provedbenim operacijama korisnika;

(14)	„obračunska godina” znači razdoblje od 1. srpnja do 30. lipnja, osim za prvu obračunsku godinu programskog razdoblja za koju je to razdoblje od početnog datuma prihvatljivosti rashoda do 30. lipnja 2015. Završna obračunska godina je od 1. srpnja 2023. do 30. lipnja 2024.;

(15)	„financijska godina“ znači razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca;

(16)

„nepravilnost” znači svaka povreda prava Unije ili nacionalnog prava povezana s njegovom primjenom, koja proizlazi iz čina ili propusta gospodarskog subjekta uključenog u provedbu Fonda a koja ima ili bi mogla imati učinak ugrožavanja proračuna Unije tako da tereti proračun Unije neopravdanim izdatkom;

(17)	„gospodarski subjekt” znači svaka fizička ili pravna osoba ili drugi subjekt koji sudjeluje u provođenju pomoći iz Fonda, osim države članice koja izvršava svoje ovlasti kao javno tijelo;

(18)

„sustavna nepravilnost” znači svaka nepravilnost koja se može ponavljati i koja ima visoku vjerojatnost pojavljivanja u sličnim vrstama operacija, što je rezultat ozbiljnih nedostataka u učinkovitom funkcioniranju sustava upravljanja i kontrole, uključujući nemogućnost uspostave odgovarajućih postupaka u skladu s ovom Uredbom;

(19)

„ozbiljni nedostatak u učinkovitom funkcioniranju sustava upravljanja i kontrole” znači nedostatak zbog kojeg su potrebna značajna poboljšanja u sustavu, koji izlaže Fond značajnom riziku od nepravilnosti i čije postojanje nije u skladu s nekvalificiranim revizorskim mišljenjem o funkcioniranju sustava upravljanja i kontrole.

Članak 3.

Ciljevi

1. Fond promiče socijalnu koheziju, poboljšava socijalnu uključenost i stoga u konačnici doprinosi cilju iskorjenjivanja siromaštva u Uniji pridonoseći postizanju cilja smanjenja siromaštva za najmanje 20 milijuna osoba koji žive u riziku od siromaštva ili i socijalne isključenosti u skladu sa strategijom Europa 2020., istovremeno nadopunjujući strukturne fondove. Fond pridonosi ostvarenju posebnog cilja ublažavanja najgorih oblika siromaštva, pružanjem nefinancijske pomoći najpotrebitijim osobama: hrane i/ili osnovne materijalne pomoći i aktivnosti socijalne uključenosti usmjerene na socijalnu integraciju najpotrebitijih osoba.

Navedeni cilj i rezultati provedbe Fonda procjenjuju se kvalitativno i kvantitativno.

2. Fond nadopunjuje održive nacionalne politike za iskorjenjivanje siromaštva i politike socijalne uključenosti, koje ostaju odgovornost država članica

Članak 4.

Područje primjene potpore

1. Fond pruža podršku nacionalnim programima putem kojih se hrana i/ili osnovna materijalna pomoć dijele najpotrebitijim osoba putem partnerskih organizacija koje odabiru države članice.

S ciljem povećanja i diversifikacije ponude hrane za najpotrebitije osobe, kao i smanjenja i sprječavanja rasipanja hrane, Fond može podržavati aktivnosti povezane s prikupljanjem, prijevozom, skladištenjem i podjelom donacija u hrani.

Fond također može pružiti podršku popratnim mjerama, koje nadopunjuju pružanje hrane i/ili osnovne materijalne pomoći.

2. Fond pruža podršku aktivnostima koje pridonose socijalnoj uključenosti najpotrebitijih osoba.

3. Fond promiče, na razini Unije, uzajamno učenje, umrežavanje i širenje dobrih praksi u području nefinancijske pomoći najpotrebitijim osobama.

Članak 5.

Načela

1. Dio proračuna Unije dodijeljen Fondu provodi se u okviru podijeljenog upravljanja između država članica i Komisije, u skladu s točkom (b) članka 58. stavka 1. Financijske uredbe, uz izuzetak tehničke pomoći na inicijativu Komisije koja se provodi u okviru izravnog upravljanja u skladu s točkom (a) članka 58. stavka 1. Financijske uredbe.

2. Komisija i države članice, uzimajući u obzir poseban kontekst svake države članice, osiguravaju da potpora iz Fonda bude usklađena s odgovarajućim politikama i prioritetima Unije i dopunjuje druge instrumente Unije.

3. Potpora iz Fonda provodi se u bliskoj suradnji između Komisije i država članica u skladu s načelom supsidijarnosti.

4. Države članice i tijela koja one imenuju za tu svrhu odgovorni su za provedbu operativnih programa i izvršavanje svojih zadaća u okviru ove Uredbe u skladu s institucionalnim, pravnim i financijskim okvirom države članice i podliježu usklađenosti s ovom Uredbom.

5. Mehanizmi za provedbu i korištenje Fonda, a posebno financijski i administrativni resursi potrebni za izvješćivanje, evaluaciju, upravljanje i kontrolu uzimaju u obzir načelo proporcionalnosti ovisno o razini dodijeljene potpore i ograničeni administrativni kapacitet organizacija koje djeluju ponajprije zahvaljujući volonterima.

6. U skladu sa svojim odnosnim odgovornostima, te kako bi se spriječilo dvostruko financiranje, Komisija i države članice osiguravaju koordinaciju s EFS-om i s drugim odgovarajućim politikama, strategijama i instrumentima Unije, osobito inicijativama Unije u području javnog zdravstva i protiv rasipanja hrane.

7. Komisija, države članice i korisnici primjenjuju načelo dobrog financijskog upravljanja u skladu s člankom 30. Financijske uredbe.

8. Komisija i države članice osiguravaju djelotvornost Fonda, posebno kroz praćenje, izvješćivanje i evaluaciju.

9. Države članice i Komisija osiguravaju da su operativni programi pripremljeni, programirani, provedeni, praćeni i evaluirani, uz poštovanje načela partnerstva, prilikom provođenja savjetovanja relevantnih dionika kako je utvrđeno u ovoj Uredbi.

10. Komisija i države članice poduzimaju korake kako bi osigurale učinkovitost Fonda te izvršavaju svoje odnosne uloge u vezi s Fondom s ciljem smanjenja administrativnog opterećenja za korisnike

11. Komisija i države članice osiguravaju da se ravnopravnost između muškaraca i žena i ugradnja rodne perspektive uzima u obzir i promiče tijekom raznih faza pripreme, programiranja, upravljanja i provedbe, praćenja i evaluacije Fonda, kao i tijekom provedbe kampanja za informiranje i podizanje razine svijesti te razmjene najboljih praksi. Kada je to dostupno, Komisija i države članice koriste podatke raščlanjene prema spolu.

Komisija i države članice poduzimaju primjerene korake za sprječavanje bilo kakve diskriminacije na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invalidnosti, dobi ili spolne opredijeljenosti u ostvarivanju pristupa Fondu i programima i operacijama koje podržava Fond.

12. Operacije koje podržava Fond u skladu su s primjenjivim pravom Unije i nacionalnim pravom koje se tiče njegove primjene („mjerodavno pravo”) Prije svega, Fond se može koristiti samo za potporu podjeli hrane ili roba koje su usklađene s pravom Unije o ispravnosti potrošačkih proizvoda.

13. Države članice i korisnici biraju hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć na temelju objektivnih kriterija povezanih s potrebama najpotrebitijih osoba. Kriteriji odabira za prehrambene proizvode, i prema potrebi za robe, također uzimaju u obzir klimatske i okolišne aspekte, posebno u pogledu smanjenja rasipanja hrane. Prema potrebi, odabir vrsta prehrambenih proizvoda koji će se dijeliti provodi se uzimajući u obzir njihov doprinos uravnoteženoj prehrani najpotrebitijih osoba.

14. Komisija i države članice osiguravaju da pomoć pružena u okviru ovog Fonda poštuje dostojanstvo najpotrebitijih osoba.

GLAVA II.

SREDSTVA I PROGRAMIRANJE

Članak 6.

Ukupna sredstva

1. Sredstva dostupna za proračunsku obvezu iz Fonda za razdoblje 2014. - 2020. iznose 3 395 684 880 EUR po cijenama iz 2011., u skladu s godišnjom raspodjelom iz Priloga II.

2. Dodjeljivanje sredstava iz Fonda za razdoblje 2014. - 2020. za svaku državu članicu navedeno je u Prilogu III. Najmanji iznos po državi članici je 3 500 000 EUR za cijelo razdoblje.

3. Za potrebe programiranja i naknadnog uključivanja u opći proračun Unije, iznos sredstava je indeksiran na 2 % godišnje.

4. 0,35 % ukupnih sredstava dodjeljuje se tehničkoj pomoći na inicijativu Komisije.

Članak 7.

Operativni programi

1. Svaka država članica Komisiji podnosi OP I i/ili OP II koji obuhvaćaju razdoblje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020. u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ove Uredbe.

2. OP I sadrži:

(a)

određivanje i obrazloženje odabira vrste/vrsta materijalne deprivacije koja/koje će se rješavati u okviru operativnog programa i, za svaku vrstu materijalne deprivacije koja se rješava, opis glavnih značajki podjele hrane i/ili osnovne materijalne pomoći te, prema potrebi, popratnih mjera koje će se osigurati, uzimajući u obzir rezultate ex ante evaluacije koja se provodi u skladu s člankom 16.;

(b)	opis odgovarajućeg nacionalnog programa ili više njih za svaku vrstu materijalne deprivacije koja se rješava;

(c)	opis mehanizma kojim se utvrđuju kriteriji prihvatljivosti za najpotrebitije osobe, podijeljeni, prema potrebi, po vrsti materijalne deprivacije koja se rješava;

(d)	kriterije za odabir operacija i opis mehanizma odabira prema potrebi podijeljene po vrsti materijalne deprivacije koja se rješava;

(e)	kriterije za odabir partnerskih organizacija podijeljene, prema potrebi, po vrsti materijalne deprivacije koja se rješava;

(f)	opis mehanizma koji se koristi za osiguranje komplementarnosti s ESF-om;

(g)	plan financiranja koji sadrži tablicu u kojoj se za cijelo programsko razdoblje određuje iznos ukupnog financijskog izdvajanja u vezi s potporom iz operativnog programa za svaku vrstu materijalne deprivacije koja se rješava, kao i odgovarajuće popratne mjere.

3. OP II sadrži:

(a)	strategiju za doprinos programa promicanju socijalne kohezije i smanjenju siromaštva u skladu sa strategijom Europa 2020., uključujući obrazloženje odabira prioriteta za pružanje pomoći;

(b)	posebne ciljeve operativnog programa temeljene na određivanju nacionalnih potreba, uzimajući u obzir rezultate ex ante evaluacije provedene u skladu s člankom 16. Ex ante evaluacija podnosi se Komisiji u isto vrijeme kad i operativni program;

(c)	plan financiranja koji sadrži tablicu u kojoj se za cijelo programsko razdoblje određuje iznos ukupnog financijskog izdvajanja u vezi s potporom iz operativnog programa za svaku vrstu djelovanja;

(d)	određivanje najpotrebitijih osoba koje će biti cilj programa;

(e)	financijske pokazatelje koji se odnose na odgovarajuće dodijeljene rashode;

(f)	očekivane rezultate za posebne ciljeve i odgovarajuća ostvarenja za pojedine programe te pokazatelje rezultata s polaznim i ciljnim vrijednostima;

(g)	opis vrste i primjera djelovanja kojima će se dodijeliti potpora i njihovog očekivanog doprinosa posebnim ciljevima iz točke (b), uključujući vodeća načela za odabir operacija i, prema potrebi, određivanje vrsta korisnika;

(h)	opis mehanizma koji se koristi za osiguranje komplementarnosti s Europskim socijalnim fondom i sprečavanje preklapanja i dvostrukog financiranja operacija.

4. Osim toga, svaki operativni program sadrži:

(a)	određivanje upravljačkog tijela, tijela za ovjeravanje, prema potrebi, tijela za reviziju i tijela prema kojem će Komisija izvršavati plaćanja i opis postupka praćenja;

(b)	opis poduzetih mjera za uključivanje svih odgovarajućih dionika kao i, prema potrebi, nadležnih regionalnih, lokalnih i drugih javnih tijela u pripremi operativnog programa;

(c)	opis planiranog korištenja tehničke pomoći u skladu s člankom 27. stavkom 4., uključujući djelovanja za jačanje administrativnih kapaciteta korisnika u vezi s provedbom operativnog programa;

(d)	plan financiranja koji sadrži tablicu koja za svaku godinu u skladu s člankom 20. određuje iznos financijskog izdvajanja predviđenog za potporu iz Fonda i sufinanciranje u skladu s člankom 20.;

Partnerske organizacije iz članka 7. stavka 2. točke (e) koje izravno isporučuju hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć same ili u suradnji s drugim organizacijama poduzimaju aktivnosti koje se prema potrebi sastoje od preusmjeravanja prema nadležnim službama, koje dopunjuju pružanje materijalne pomoći i kojima je cilj uključivanje najpotrebitijih osoba u društvo, bez obzira na to podupire li Fond same te aktivnosti ili ne. Međutim, te popratne mjere nisu obvezne u slučaju da se hrana i/ili osnovna materijalna pomoć pružaju samo najpotrebitijoj djeci u sustavu skrbi za djecu ili usporedivoj skrbi.

5. Države članice ili tijelo koje one imenuju izrađuju operativne programe. Surađuju sa svim odgovarajućim dionicima kao i, prema potrebi, nadležnim regionalnim, lokalnim i drugim javnim tijelima. Države članice osiguravaju da su operativni programi usko povezani s nacionalnim politikama za socijalnu uključenost.

6. Države članice izrađuju prijedlog svojih operativnih programa u skladu s predlošcima iz Priloga I. prema potrebi.

Članak 8.

Donošenje operativnih programa

1. Komisija procjenjuje usklađenost svakog pojedinog operativnog programa s ovom Uredbom i njegov doprinos ciljevima Fonda, uzimajući u obzir ex ante evaluaciju koja se provodi u skladu s člankom 16. Komisija osigurava da ne dolazi do preklapanja s bilo kojim operativnim programom u državi članici koji financira Europski socijalni fond.

2. Komisija može davati primjedbe u roku tri mjeseca od datuma podnošenja operativnog programa. Država članica Komisiji dostavlja sve potrebne dodatne informacije i, prema potrebi, revidira predloženi operativni program.

3. Pod uvjetom da su sve primjedbe Komisije u skladu sa stavkom 2. na odgovarajući način uzete u obzir, Komisija pomoću provedbenih akata odobrava svaki operativni program najkasnije u roku šest mjeseci nakon što ga je država članica podnijela.

Članak 9.

Izmjene operativnih programa

1. Država članica može podnijeti zahtjev za izmjenu operativnog programa. Uz zahtjev se prilaže revidirani operativni program i obrazloženje izmjene.

2. Komisija ocjenjuje informacije dostavljene u skladu sa stavkom 1., uzimajući u obzir obrazloženje koje je dostavila država članica. Komisija može davati primjedbe, a država članica Komisiji daje sve potrebne dodatne informacije.

3. Komisija provedbenim aktima odobrava izmjenu operativnog programa najkasnije u roku četiri mjeseca nakon što ga je država članica podnijela pod uvjetom da su sve primjedbe Komisije na odgovarajući način uzete u obzir.

Članak 10.

Razmjena dobre prakse

Komisija olakšava, uključujući i putem internetske stranice, razmjenu iskustava, izgradnju kapaciteta i povezivanje, kao i objavu određenih rezultata u području nefinancijske pomoći najpotrebitijim osobama.

Odgovarajuće organizacije koje ne koriste sredstva Fonda također mogu biti uključene.

Komisija se osim toga najmanje jednom godišnje savjetuje s organizacijama koje predstavljaju partnerske organizacije na razini Unije o provedbi potpore iz Fonda i nakon takvog savjetovanja pravodobno podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću.

Komisija također olakšava internetsko širenje odgovarajućih ishoda, izvješća i informacija u vezi s Fondom.

GLAVA III.

PRAĆENJE I EVALUACIJA, INFORMIRANJE I KOMUNIKACIJA

Članak 11.

Odbor za praćenje za OP II

1. U skladu s institucionalnim, pravnim i financijskim okvirom dotične države članice, država članica u roku od tri mjeseca od datuma kada je bila obaviještena o odluci kojom je usvojen OP II osniva odbor za praćenje provedbe tog programa u dogovoru s upravljačkim tijelom.

2. Svaki odbor za praćenje sastavlja i donosi vlastiti poslovnik u skladu s institucionalnim, pravnim i financijskim okvirom dotične države članice.

3. O sastavu odbora za praćenje odlučuje država članica, pod uvjetom da on bude sastavljen od predstavnika odgovarajućih tijela države članice i posredničkih tijela te od svih odgovarajućih dionika kao i, prema potrebi, predstavnika nadležnih regionalnih, lokalnih i drugih javnih tijela. Odgovarajuća organizacija transparentnim procesima predstavnike nadležnih regionalnih, lokalnih i drugih javnih tijela kao i odgovarajuće dionike uključuje u odbor za praćenje. Svaki član odbora za praćenje može imati glasačko pravo. Popis članova odbora za praćenje objavljuje se.

4. Komisija sudjeluje u radu odbora za praćenje u savjetodavnoj ulozi.

5. Odborom za praćenje predsjeda predstavnik države članice ili upravljačkog tijela.

Članak 12.

Funkcije odbora za praćenje za OP II

1. Odbor za praćenje sastaje se najmanje jednom godišnje i preispituje provedbu programa i napredak u ostvarenju njegovih posebnih ciljeva. Pritom uzima u obzir financijske podatke, zajedničke pokazatelje i pokazatelje za pojedine programe, zajedno s promjenama u vrijednosti pokazatelja rezultata i napretka u ostvarenju kvantificiranih ciljnih vrijednosti te, prema potrebi, rezultate analiza kakvoće.

2. Odbor za praćenje ispituje sva pitanja koja utječu na uspješnost programa. Posebno se ispituje sljedeće:

(a)	napredak u ostvarenju posebnih ciljeva operativnog programa na osnovi dokumenata koje podnese upravljačko tijelo, uključujući i rezultate evaluacije;

(b)	provedba mjera informiranja i komunikacije;

(c)	djelovanja kod kojih se u obzir uzimaju i promiču ravnopravnost između muškaraca i žena, jednake mogućnosti i nediskriminacija.

3. Odbor za praćenje ispituje i odobrava:

(a)	metodologiju i kriterije odabira operacija u skladu s vodećim načelima iz članka 7. stavka 3. točke (f);

(b)	godišnja i završna izvješća o provedbi;

(c)	svaki prijedlog upravljačkog tijela za izmjene operativnog programa.

4. Odbor za praćenje može dati primjedbe upravljačkom tijelu u vezi s provedbom programa i njegovom evaluacijom.

Odbor prati djelovanja koja su poduzeta kao rezultat njegovih primjedbi.

Članak 13.

Izvješća o provedbi i pokazatelji

1. Od 2015. do 2023. države članice do 30. lipnja svake godine Komisiji podnose godišnje izvješće o provedbi operativnog programa provedenog tijekom prethodne financijske godine.

2. Države članice pripremaju godišnje izvješće o provedbi u skladu s delegiranim aktom iz stavka 6., uključujući popis zajedničkih pokazatelja i, u slučaju operativnih programa socijalne uključenosti, pokazatelja za pojedine programe.

O izvješćima o provedbi OPI države članice provode savjetovanje s odgovarajućim dionicima. Izvješću se prilaže sažetak primjedbi tih odgovarajućih dionika.

3. Godišnja izvješća o provedbi prihvatljiva su ako sadrže sve potrebne informacije u skladu s delegiranim aktom iz stavka 6. Komisija dotičnu državu članicu obavješćuje u roku 15 radnih dana od datuma primitka godišnjeg izvješća o provedbi ukoliko ono nije prihvatljivo. U slučaju da Komisija ne obavijesti državu članicu u roku, izvješće se smatra prihvatljivim.

4. Komisija pregledava godišnje izvješće o provedbi i izvješćuje državu članicu o svojim primjedbama u roku dva mjeseca po primitku godišnjeg izvješća o provedbi.

U slučaju da Komisija ne dostavi primjedbe državi članici unutar ovoga roka, izvješća se smatraju prihvaćenima.

5. Država članica podnosi završno izvješće o provedbi operativnog programa do 30. rujna 2024.

Države članice pripremaju završno izvješće o provedbi u skladu s delegiranim aktima iz stavka 6.

Komisija pregledava završno izvješće o provedbi i izvješćuje državu članicu o svojim primjedbama u roku pet mjeseci po primitku završnog izvješća.

U slučaju da Komisija ne dostavi primjedbe državi članici unutar ovoga roka, izvješća se smatraju prihvaćenima.

6. Komisija je ovlaštena do 17. srpnja 2014. donijeti delegirane akte, u skladu s člankom 62., u kojima se utvrđuje sadržaj godišnjih i završnih izvješća o provedbi, uključujući popis zajedničkih pokazatelja.

7. Komisija državi članici može uputiti primjedbe o provedbi operativnog programa. Upravljačko tijelo u roku tri mjeseca izvješćuje Komisiju o poduzetim korektivnim mjerama.

8. Upravljačko tijelo objavljuje sažetak sadržaja svakog godišnjeg i završnog izvješća o provedbi.

9. Komisija Europskom parlamentu i Vijeću pravodobno podnosi sažetak godišnjih izvješća o provedbi i završnih izvješća o provedbi.

10. Postupak u vezi s izvješćima o provedbi ne smije biti pretjerano opsežan u usporedbi s dodijeljenim sredstvima i prirodom potpore te ne smije uzrokovati nepotrebno administrativno opterećenje.

Članak 14.

Sastanci u svrhu preispitivanja

1. Komisija i države članice sastaju se svake godine od 2014. do 2023., osim ako je drukčije dogovoreno, radi preispitivanja napretka postignutog u provedbi operativnog programa, uzimajući u obzir godišnje izvješće o provedbi i primjedbe Komisije iz članka 13. stavka 7., prema potrebi.

2. Sastankom u svrhu preispitivanja predsjeda Komisija. Odgovarajući dionici pozvani su sudjelovati u sastancima u svrhu preispitivanja za OP I, osim za dijelove tog sastanka kod kojih bi njihovo sudjelovanje dovelo do sukoba interesa ili kršenja povjerljivosti u vezi s revizijskim pitanjima.

3. Država članica osigurava da se nakon sastanka u svrhu preispitivanja na sve primjedbe Komisije daju primjereni odgovori te da se na njega upućuje u izvješću o provedbi za, prema potrebi, jednu ili više sljedećih financijskih godina.

Članak 15.

Opće odredbe o evaluaciji

1. Države članice osiguravaju potrebne resurse za provedbu evaluacija i osiguravaju uspostavu postupaka za davanje i prikupljanje potrebnih podataka za evaluacije, uključujući podatke u vezi sa zajedničkim pokazateljima iz članka 13.

2. Evaluacije provode stručnjaci koji su funkcionalno neovisni od tijela odgovornih za provedbu operativnog programa. Sve evaluacije javno se objavljuju u cijelosti, ali ni u kojem slučaju ne smiju sadržavati informacije o identitetu primatelja pomoći.

3. Evaluacije ne smiju biti pretjerano opsežne u usporedbi s dodijeljenim sredstvima i prirodom potpore te ne uzrokuje nepotrebno administrativno opterećenje.

Članak 16.

Ex ante evaluacija

1. Države članice provode ex ante evaluaciju svakog operativnog programa.

2. Ex ante evaluacija provodi se pod nadležnosti tijela odgovornog za pripremu operativnog programa. Podnosi se Komisiji istovremeno kada i operativni program, zajedno s izvršnim sažetkom.

3. Ex ante evaluacije OP-a I ocjenjuje sljedeće elemente:

(a)

doprinos cilju Unije o najmanje 20 milijuna ljudi manje koji žive u siromaštvu ili u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti do 2020., u vezi s odabranom vrstom materijalne deprivacije koja se rješava te uzimajući u obzir nacionalne okolnosti po pitanju siromaštva i socijalne isključenosti te materijalne deprivacije;

(b)	unutarnju usklađenost predloženog operativnog programa i njegov odnos s drugim odgovarajućim financijskim instrumentima;

(c)	usklađenost dodjele proračunskih sredstava s ciljevima operativnog programa;

(d)	doprinos očekivanih ostvarenja rezultatima, a time i ciljevima Fonda;

(e)	uključenost odgovarajućih dionika;

(f)	održivost postupaka za praćenje operativnog programa i za prikupljanje podataka potrebnih za provedbu evaluacija.

4. Ex ante evaluacije OP-a II ocjenjuju sljedeće elemente:

(a)	doprinos promicanju socijalne kohezije i smanjenju siromaštva u skladu sa strategijom Europa 2020., uzimajući u obzir nacionalne potrebe;

(b)	unutarnju usklađenost predloženog programa i njegov odnos s drugim odgovarajućim instrumentima, posebno s Europskim socijalnim fondom;

(c)	usklađenost dodjele proračunskih sredstava s ciljevima programa;

(d)	važnost i jasnoću predloženih pokazatelja za pojedine programe;

(e)	način na koji će očekivana ostvarenja doprinijeti rezultatima;

(f)	ostvarivost kvantificiranih ciljnih vrijednosti za pokazatelje, uzimajući u obzir predviđenu potporu iz Fonda;

(g)	utemeljenost oblika predložene potpore;

(h)	prikladnost ljudskih resursa i administrativnih kapaciteta za upravljanje programom;

(i)	prikladnost postupaka za praćenje programa i prikupljanje podataka potrebnih za provođenje evaluacija;

(j)	prikladnost planiranih mjera za promicanje jednakih mogućnosti za muškarce i žene i za sprečavanje svih oblika diskriminacije;

Članak 17.

Evaluacija tijekom programskog razdoblja

1. Komisija do 31. prosinca 2018. Europskom parlamentu i Vijeću podnosi evaluaciju Fonda u sredini razdoblja.

2. Komisija na vlastitu inicijativu može provoditi evaluaciju operativnih programa.

3. Tijekom razdoblja programiranja, upravljačko tijelo za OP I može provoditi evaluacije djelotvornosti i učinkovitosti operativnog programa.

4. Upravljačko tijelo za OP I provodi strukturiranu anketu primatelja pomoći u 2017. i 2022. godini, u skladu s predloškom koji usvoji Komisija. Komisija nakon savjetovanja s odgovarajućim dionicima usvaja provedbene akte kojima se ustanovljuje taj predložak. Ti se provedbeni akti donose se u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 63. stavka 2.

5. Upravljačko tijelo za OP II provodi najmanje jednu evaluaciju prije 31. prosinca 2022. Evaluacijom se ocjenjuje djelotvornost, učinkovitost i učinak operacija za koje se daje potpora. Osiguravaju se odgovarajuće daljnje mjere.

Članak 18.

Ex post evaluacija

Na vlastitu inicijativu i u bliskoj suradnji s državama članicama, Komisija uz pomoć vanjskih stručnjaka provodi ex post evaluaciju radi ocjene djelotvornosti i učinkovitosti Fonda i održivosti postignutih rezultata kao i radi mjerenja dodane vrijednosti Fonda. Ta ex post evaluacija mora biti dovršena do 31. prosinca 2024.

Članak 19.

Informiranje i komunikacija

1. Komisija i države članice osiguravaju informiranje i promidžbu djelovanja koja se financiraju iz sredstava Fonda. Informiranje je posebno usmjereno na najpotrebitije osobe, kao i širu javnost te medije. Naglašava se uloga Unije i osigurava vidljivost doprinosa iz Fonda, država članica i partnerskih organizacija u vezi s ciljevima socijalne kohezije Unije, bez stigmatiziranja primatelja pomoći.

2. S ciljem osiguranja transparentnosti u potpori Fonda, upravljačko tijelo vodi popis operacija koje se financiraju iz sredstava Fonda u formatu podataka iz tabličnog kalkulatora, koji omogućuje da se podaci razvrstaju, pretražuju, izvlače, uspoređuju te da ih se može lako objaviti na internetu. Popis operacija uključuje najmanje sljedeće informacije:

(a)	naziv i adresa korisnika;

(b)	dodijeljeni iznos iz sredstava financiranja Unije;

(c)	u slučaju OP I, vrsta materijalne deprivacije koja se rješava.

Upravljačko tijelo najmanje svakih dvanaest mjeseci ažurira opis operacija.

3. Tijekom provedbe operacije, korisnici i partnerske organizacije izvješćuju javnost o potpori ostvarenoj iz Fonda postavljanjem bilo najmanje jednog plakata s informacijama o operaciji (najmanje veličine A3), uključujući i o financijskoj potpori Unije, bilo amblema Unije u razumnoj veličini na mjestu koje je lako uočljivo javnosti, Ovaj se zahtjev ispunjava, bez stigmatiziranja primatelja pomoći, na svakom mjestu na kojemu se provode OP I i/ili OP II, osim ako to nije moguće zbog okolnosti podjele.

Korisnici i partnerske organizacije koji imaju internetske stranice također objavljuju kratki opis operacije na svojoj internetskoj stranici, uključujući njezine ciljeve i rezultate i ističući financijsku potporu Unije.

4. Sve mjere informiranja i komunikacije koje poduzimaju korisnik i partnerske organizacije naznačuju potporu iz Fonda za operaciju isticanjem simbola Unije uz spominjanje Unije i Fonda.

5. Upravljačko tijelo izvješćuje korisnike o objavi popisa operacija u skladu sa stavkom 2. Upravljačko tijelo osigurava informacijske i komunikacijske alate, uključujući predloške u elektroničkom obliku, radi pomoći korisnicima i partnerskim organizacijama u ispunjavanju njihovih obveza utvrđenih u stavku 3.

6. U slučaju OP II:

(a)

država članica ili upravljačko tijelo odgovorni su za organiziranje:

i.	glavne aktivnosti informiranja kojom se objavljuje početak operativnog programa; i

ii.	najmanje jedne glavne aktivnosti informiranja godišnje kojom se promiču mogućnosti financiranja i ciljane strategije i/ili predstavljaju ostvarenja operativnog programa uključujući, prema potrebi, primjere operacija;

(b)	tijekom provedbe operacije korisnik informira javnost o potpori koju je dobio iz Fonda osiguravajući da su strane koji sudjeluju u operaciji informirane o potpori iz Fonda;

(c)	svaki dokument koji se odnosi na takvu operaciju, što uključuje i svaku potvrdu o nazočnosti ili drugu potvrdu, uključuje izjavu u kojoj se navodi da je operativnom programu dodijeljena potpora iz Fonda;

(d)	upravljačko tijelo osigurava da potencijalni korisnici imaju pristup odgovarajućim informacijama o mogućnostima financiranja, pokretanju poziva na prijavu i uvjetima prijave te kriterija za odabir operacija koje će dobiti potporu.

7. Pri obradi osobnih podataka u skladu s člancima od 15. do 19. ove Uredbe, upravljačko tijelo kao i korisnici i partnerske organizacije poštuju Direktivu 95/46/EC.

GLAVA IV.

FINANCIJSKA POTPORA IZ FONDA

Članak 20.

Sufinanciranje

1. Stopa financiranja na razini operativnog programa iznosi do 85 % prihvatljivih javnih rashoda. Može se povećati u slučajevima opisanima u članku 21. stavku 1. Države članice mogu dati potporu inicijativama Fonda koristeći dodatne nacionalne resurse.

2. Odlukom Komisije o donošenju operativnog programa utvrđuje se stopa sufinanciranja primjenjiva na operativni program i najviši iznos potpore iz Fonda.

3. Mjere tehničke pomoći provedene na inicijativu ili u ime Komisije mogu se financirati po stopi od 100 %.

Članak 21.

Isplate većih iznosa državi članici s privremenim proračunskim poteškoćama

1. Na zahtjev države članice, međuplaćanja i plaćanja konačnog iznosa mogu se povećati za 10 postotnih bodova iznad stope sufinanciranja primjenjive na operativni program. Povećana stopa, koja ne može prijeći 100 %, primjenjuje se na zahtjeve za plaćanje koji se odnose na obračunsko razdoblje u kojem je država članica podnijela svoj zahtjev i iduća obračunska razdoblja tijekom kojih država članica ispunjava jedan od sljedećih uvjeta:

(a)	ako je dotična država članica uvela euro, prima makrofinancijsku pomoć Unije u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 407/2010 (11);

(b)	ako dotična država članica nije uvela euro, prima srednjoročnu financijsku pomoć u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 332/2002 (12);

(c)	financijska pomoć joj je dostupna u skladu s Ugovorom o uspostavljanju europskog stabilizacijskog mehanizma.

2. Neovisno o stavku 1., potpora Unije u obliku međuplaćanja i konačne isplate ne smije biti viša od javne potpore i najvećeg iznosa potpore iz Fonda, kako je utvrđeno u odluci Komisije o odobravanju operativnog programa.

Članak 22.

Razdoblje prihvatljivosti

1. Ovaj članak ne dovodi u pitanje pravila o prihvatljivosti tehničke pomoći na inicijativu Komisije kako je utvrđeno u članku 27.

2. Rashod je prihvatljiv za potporu iz operativnog programa ako je nastao za korisnika i ako ga je korisnik platio između 1. prosinca 2013. i 31. prosinca 2023.

3. Operacije se ne odabiru za potporu iz operativnog programa kada su fizički dovršene ili u potpunosti provedene prije no što je korisnik upravljačkom tijelu dostavio zahtjev za financiranje u okviru operativnog programa, bez obzira na to je li korisnik izvršio sva odnosna plaćanja.

4. U slučaju izmjene operativnog programa, rashod koji postaje prihvatljiv zbog izmjene operativnog programa je prihvatljiv samo od datuma kada država članica Komisiji podnese zahtjev za izmjenu.

Članak 23.

Prihvatljivost operacija

1. Operacije koje podržava operativni program smještene su u državi članici koja je obuhvaćena operativnim programom.

2. Operacije mogu primiti potporu iz operativnog programa pod uvjetom da su odabrane u skladu s pravednim i transparentnim postupkom i na temelju bilo kojeg od kriterija utvrđenih u operativnom programu ili kriterija koje je odobrio odbor za praćenje, prema potrebi.

3. Odbori za praćenje obavješćuju se o kriterijima za odabir i popisima operacija odabranih za potporu iz OP II nakon usvajanje operativnih programa koje sufinancira Europski socijalni fond.

4. Hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć za najpotrebitije mogu nabavljati i same partnerske organizacije.

Hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć za najpotrebitije može nabavljati i javno tijelo i učiniti ih dostupnima bez troška za partnerske organizacije. U tom slučaju se hrana može pribaviti od korištenja, prerade ili prodaje proizvoda koji su prodani u skladu s člankom 16. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013, pod uvjetom da je to ekonomski najpovoljniji odabir i da nepotrebno ne odgađa isporuku prehrambenih proizvoda partnerskim organizacijama. Svaki iznos ostvaren od takve transakcije namijenjen je u korist najpotrebitijih osoba i ne primjenjuje se na način koji bi umanjio obvezu država članica, određenu u članku 20. ove Uredbe, na sufinanciranje programa.

Komisija primjenjuje postupke donesene u skladu s člankom 20. točkom (i) Uredbe (EU) br. 1308/2013 prema kojem se tamo navedeni proizvodi mogu koristiti, prerađivati ili prodavati za svrhe ove Uredbe s ciljem osiguranja njihove najveće učinkovitosti.

5. Ta hrana i/ili osnovna materijalna pomoć besplatno se dijeli najpotrebitijim osobama.

6. Operacija koju podržava Fond ne smije primati potporu od više od jednog operativnog programa koji sufinancira Fond ili od drugog instrumenta Unije kako bi se izbjeglo dvostruko financiranje.

Članak 24.

Oblici potpore

Države članice koriste Fond za pružanje potpore u obliku bespovratnih sredstava, nabave ili kombinacije jednog i drugog. Međutim, ta potpora nema oblik potpore u skladu s člankom 107. stavkom 1. UFEU-a.

Članak 25.

Oblici bespovratnih sredstava

1. Bespovratna sredstva mogu biti u sljedećim oblicima:

(a)	naknada za stvarno nastale i plaćene prihvatljive troškove;

(b)	naknada na temelju jediničnih troškova;

(c)	paušalni iznosi koji ne prelaze 100 000 EUR javne potpore;

(d)	financiranje primjenom fiksnih stopa, utvrđeno primjenom postotka na jednu ili nekoliko određenih kategorija troškova.

2. Mogućnosti iz 1. stavka mogu se s obzirom na jednu operaciju kombinirati samo u slučaju da se svaka od mogućnost primjenjuje na različite kategorije troškova ili kada se koriste za uzastopne faze te operacije.

3. Iznosi iz točaka (b), (c) i (d) stavka 1. određuju se na temelju:

(a)

pravedne, ujednačene i provjerljive metode obračuna na temelju jednog od sljedećih:

i.	statističkih podataka ili drugih objektivnih informacija;

ii.	provjerenih povijesnih podataka pojedinačnih korisnika ili primjenom njihovih uobičajenih praksi troškovnog računovodstva;

(b)	metoda i odgovarajućih jediničnih troškova, paušalnih iznosa i financiranja primjenom fiksnih stopa primijenjenih u okviru programa za bespovratna sredstva koja u cijelosti financira dotična država članica za sličnu vrstu operacije i korisnika;

(c)	stopa utvrđenih ovom Uredbom;

(d)	ovisno o slučaju pozivajući se na nacrt proračuna koje je upravljačko tijelo dogovorilo ex ante, kada javna potpora ne prelazi 100 000 EUR.

4. Iznosi obračunati u oblicima bespovratnih sredstava utvrđenih u točkama (b), (c) i (d) stavka 1. smatraju se prihvatljivim rashodima koje stvara i plaća korisnik u svrhu primjene Glave VI.

5. Dokument u kojem su utvrđeni uvjeti za potporu za svaku operaciju utvrđuje metodu koja će se primjenjivati za utvrđivanje troškova operacije i uvjeta za plaćanje bespovratnih sredstava.

Članak 26.

Prihvatljivost rashoda

1. Prihvatljivost rashoda određuje se na osnovi nacionalnih pravila, osim ako su u ovoj Uredbi ili na temelju nje utvrđena posebna pravila.

2. Neovisno o stavku 1., troškovi prihvatljivi za potporu iz OP I su:

(a)	troškovi kupnje hrane i/ili osnovne materijalne pomoći;

(b)

ako javno tijelo kupi hranu ili osnovnu materijalnu pomoć i pruži ih partnerskim organizacijama, troškovi prijevoza hrane ili osnovne materijalne pomoći do skladišta partnerskih organizacija i troškovi skladištenja po fiksnoj stopi od 1 % troškova iz točke (a) ili, u opravdanim slučajevima, stvarno nastali i plaćeni troškovi;

(c)	administrativni troškovi i troškovi prijevoza i skladištenja koje snose partnerske organizacije po fiksnoj stopi od 5 % troškova iz točke (a); ili 5 % vrijednosti prodanih prehrambenih proizvoda u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1308/2013;

(d)	trošak prikupljanja, prijevoza, skladištenja i podjele donacija u hrani te izravno povezanih aktivnosti podizanja svijesti, koji su stvorile i platile partnerske organizacije;

(e)	troškovi popratnih mjera na socijalnom uključivanju koje poduzimaju i prijavljuju partnerske organizacije koje izravno ili u skladu sa sporazumima o suradnji isporučuju hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć najpotrebitijim osobama po fiksnoj stopi od 5 % troškova iz točke (a).

3. Neovisno o stavku 1., troškovi prihvatljivi za potporu iz operativnog programa su troškovi nastali prema članku 27. stavku 4. ili, u slučaju neizravnih troškova do kojih je došlo u skladu s člankom 27. stavkom 4., fiksna stopa do visine od 15 % prihvatljivih izravnih troškova osoblja.

4. Sljedeći troškovi nisu prihvatljivi za potporu iz operativnog programa:

(a)	kamata na dug;

(b)	pružanje infrastrukture;

(c)	troškovi rabljene robe;

(d)	porez na dodanu vrijednost, osim ako povrat poreza nije moguć u okviru nacionalnog zakonodavstva o PDV-u.

Članak 27.

Tehnička pomoć

1. Na inicijativu ili u ime Komisije i podložno gornjoj granici od 0,35 % godišnje dodjele, Fond može financirati pripremu, praćenje, administrativnu i tehničku pomoć, reviziju, mjere informiranja, kontrole i evaluacije potrebne za provedbu ove Uredbe kao i aktivnosti prema članku 10.

2. Komisija se o planiranom korištenju tehničke pomoći savjetuje s državama članicama i organizacijama koje predstavljaju partnerske organizacije na razini Unije.

3. Komisija svake godine putem provedbenih akata postavlja svoje ciljeve o vrsti djelovanja povezanih s mjerama iz stavka 1. kada je predviđen doprinos iz Fonda.

4. Na inicijativu država članica i podložno gornjoj granici od 5 % dodjele Fonda, operativni program može financirati pripremu, upravljanje, praćenje, administrativnu i tehničku pomoć, reviziju, mjere informiranja, kontrole i evaluacije potrebne za provedbu ove Uredbe. Može financirati i tehničku pomoć i izgradnju kapaciteta partnerskih organizacija.

GLAVA V.

UPRAVLJANJE I KONTROLA

Članak 28.

Opća načela sustava upravljanja i kontrole

Sustavima upravljanja i kontrole u skladu s člankom 5. stavkom 7. predviđeni su:

(a)	opis funkcija svakog tijela koje se bavi upravljanjem i kontrolom te raspodjela funkcija unutar svakog tijela;

(b)	poštovanje načela razdvajanja funkcija između takvih tijela i unutar takvih tijela;

(c)	postupci za osiguravanje ispravnosti i pravilnosti iskazanih izdataka;

(d)	računalni sustavi za računovodstvo, pohranu i prijenos financijskih podataka i podataka o pokazateljima, za praćenje i izvješćivanje;

(e)	sustavi izvješćivanja i praćenja u slučajevima kada odgovorno tijelo povjeri vršenje zadataka drugom tijelu;

(f)	strukture za reviziju funkcioniranja sustava upravljanja i kontrole;

(g)	sustavi i postupci za osiguravanje odgovarajućeg revizorskog traga;

(h)	sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje nepravilnosti, uključujući prijevaru, te povrat nepropisno isplaćenih iznosa zajedno s mogućim kamatama na zakašnjela plaćanja.

Članak 29.

Odgovornosti u okviru dijeljenog upravljanja

U skladu s načelom dijeljenog upravljanja države članice i Komisija odgovorne su za upravljanje programima i njihovu kontrolu u skladu sa svojim nadležnostima utvrđenima u ovoj Uredbi.

Članak 30.

Odgovornosti država članica

1. Države članice ispunjavaju obveze upravljanja, kontrole i revizije te preuzimaju odgovornosti koje iz njih proizlaze i koje su utvrđene u pravilima o dijeljenom upravljanju utvrđenima u Financijskoj uredbi i u ovoj Uredbi.

2. Države članice sprječavaju, otkrivaju i ispravljaju nepravilnosti i vraćaju nepropisno uplaćene iznose, zajedno s kamatom na zakašnjela plaćanja. One obavješćuju Komisiju o nepravilnostima koje prelaze 10 000 EUR u doprinosima iz Fonda te je redovito obavješćuju o znatnom napretku odgovarajućih upravnih i sudskih postupaka.

Države članice ne obavješćuju Komisiju o nepravilnostima u odnosu na sljedeće slučajeve:

(a)	one u kojima se nepravilnost sastoji samo u neizvršavanju, u cijelosti ili djelomično, operacije koja je uključena u sufinancirani operativni program zbog stečaja korisnika;

(b)	one na koje je korisnik dobrovoljno ukazao upravljačkom tijelu ili tijelu za ovjeravanje, prije nego što ih je bilo tko od njih otkrio, bilo prije ili nakon isplate javnog doprinosa;

(c)	one koje je upravljačko tijelo ili tijelo za ovjeravanje otkrilo i ispravilo prije uključivanja dotičnih izdataka u izvješće o izdacima podneseno Komisiji.

U svim drugim slučajevima, posebno onima koji prethode stečaju ili u slučajevima sumnje na prijevaru, utvrđene nepravilnosti i povezane preventivne i korektivne mjere prijavljuju se Komisiji.

Kada se iznosi nepropisno isplaćeni korisniku ne mogu vratiti krivnjom države članice ili zbog njezinog nemara, ta država članica snosi odgovornost za uplatu dotičnih iznosa u proračun Unije. Države članice mogu odlučiti ne vratiti sredstva neopravdano isplaćena korisniku ako iznos koji treba vratiti, ne uključujući kamate, ne prelazi 250 EUR doprinosa iz Fonda.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 62. kojim se utvrđuju dodatna detaljna pravila o kriterijima za utvrđivanje slučajeva nepravilnosti koje treba prijaviti, podacima koje treba dostaviti i uvjetima postupaka koje treba primijeniti kako bi se odredilo hoće li države članice vratiti nepovratne iznose.

Komisija donosi provedbene akte u skladu sa savjetodavnim postupkom na temelju članka 63. stavka 2. kojima se propisuje učestalost izvješćivanja i format za izvješćivanje.

3. Države članice osiguravaju učinkovite mehanizme za provjeru pritužbi na Fond. Opseg, pravila i postupci takvih mehanizama odgovornost su država članica u skladu s njihovim institucionalnim i pravnim okvirom. Države članice na zahtjev Komisije ispituju pritužbe podnesene Komisiji koje su obuhvaćene područjem primjene njihovih mehanizama. Države članice izvješćuju Komisiju na njezin zahtjev o rezultatima takvih ispitivanja.

4. Sva službena razmjena informacija između država članica i Komisije vrši se preko sustava elektroničke razmjene podataka. Komisija donosi provedbene akte radi utvrđivanja odredaba i uvjeta koje taj sustav elektroničke razmjene podataka treba poštovati. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 63. stavka 3.

Članak 31.

Imenovanje nadležnih tijela

1. Svaka država članica za svaki operativni program određuje nacionalno tijelo javne vlasti ili nadležno tijelo kao upravljačko tijelo. Isto upravljačko tijelo može biti određeno za dva operativna programa.

2. Država članica za svaki operativni program određuje nacionalno tijelo javne vlasti ili nadležno tijelo kao tijelo za ovjeravanje, ne dovodeći u pitanje stavak 3. Isto tijelo za ovjeravanje može biti određeno za dva operativna programa.

3. Država članica za operativni program može imenovati upravljačko tijelo koje također izvršava funkcije tijela za ovjeravanje.

4. Država članica za svaki operativni program imenuje nacionalno tijelo javne vlasti ili nadležno tijelo u svojstvu tijela za reviziju, koje je funkcionalno neovisno od upravljačkog tijela i tijela za ovjeravanje. Isto tijelo za reviziju može biti određeno za dva operativna programa.

5. Pod uvjetom da se načelo razdvajanja funkcija poštuje, upravljačko tijelo, tijelo za ovjeravanje za OP I i, za OP II za koji ukupni iznos potpore iz Fonda ne prelazi 250 000 000 EUR, tijelo za reviziju mogu biti dio iste nadležne institucije ili tijela javne vlasti.

6. Država članica može imenovati jedno ili više posredničkih tijela za izvršavanje određenih zadaća upravljačkog tijela ili tijela za ovjeravanje u okviru nadležnosti tog tijela. Određene strukture između upravljačkog tijela ili tijela za ovjeravanje i posredničkih tijela službeno se evidentiraju u pisanom obliku.

7. Država članica ili upravljačko tijelo mogu povjeriti upravljanje dijelom operativnog programa posredničkom tijelu putem sporazuma u pisanom obliku između posredničkog tijela i države članice ili upravljačkog tijela. Posredničko tijelo dostavlja jamstva o svojoj solventnosti i stručnosti u dotičnom području, kao i o svojem administrativnom i financijskom kapacitetu.

8. Država članica u pisanom obliku utvrđuje pravila kojima regulira svoje odnose s upravljačkim tijelima, tijelima za ovjeravanje i tijelima za reviziju, odnose između tih tijela i odnose tih tijela s Komisijom.

Članak 32.

Funkcije upravljačkog tijela

1. Upravljačko tijelo odgovorno je za upravljanje operativnim programom u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja.

2. U vezi s upravljanjem operativnim programom, upravljačko tijelo:

(a)	prema potrebi, podržava rad odbora za praćenje iz članka 11. i dostavlja mu informacije potrebne za izvršenje njegovih dužnosti, posebno podatke o napretku operativnog programa u postizanju ciljeva, financijske podatke i podatke koji se odnose na pokazatelje i ključne etape;

(b)	sastavlja i, nakon savjetovanja s odgovarajućim dionicima te izbjegavajući sukobe interesa, za OP I ili nakon odobrenja odbora za praćenje iz članka 11. za OP II, podnosi Komisiji godišnja i konačna izvješća navedena u članku 13.;

(c)	posredničkim tijelima i korisnicima dostavlja informacije koje su važne za izvršavanje njegovih zadaća i za provedbu operacija,

(d)	uspostavlja sustav evidencije i pohrane podataka u elektroničkom obliku o svakoj potrebnoj operaciji za potrebe praćenja, evaluacije, financijskog upravljanja, provjere i revizije, uključujući podatke o pojedinim sudionicima operacija koje su sufinancirane od OP II-a;

(e)	osigurati da je prikupljanje, unos i pohranjivanje podataka iz točke (d) u sustav iz točke (d), u skladu s odredbama Direktive 95/46/EZ te ako je moguće, raščlanjeno po spolu.

3. U vezi s odabirom operacija, upravljačko tijelo:

(a)	sastavlja i, ako je to važno nakon odobrenja, primjenjuje primjerene nediskriminirajuće i transparentne postupke i/ili kriterije odabira;

(b)

osigurava u vezi s odabranom operacijom:

i.	da se nalazi u sklopu Fonda i operativnog programa;

ii.	da ispunjava kriterije utvrđene u operativnom programu i u člancima 22., 23. i 26.;

iii.	da uzima u obzir, gdje je to relevantno, načela utvrđena u članku 5. stavcima 11., 12., 13. i 14;

(c)	osigurava da se korisniku dostavi dokument s uvjetima za potporu za svaku operaciju, uključujući posebne zahtjeve za proizvode ili usluge koje temeljem operacije treba dostaviti, plan financiranja i rokove za izvršenje;

(d)	uvjerava se da korisnik ima administrativnu, financijsku i operativnu sposobnost za ispunjenje uvjeta iz točke (c) prije odobrenja operacije;

(e)	uvjerava se da se mjerodavno pravo za operaciju poštuje kad operacija započne prije predaje zahtjeva za financiranjem upravljačkom tijelu;

(f)	određuje vrstu materijalne pomoći za OP I i vrstu djelovanja za OP II kojima se pripisuje rashod neke operacije.

4. U vezi s financijskim upravljanjem i kontrolom operativnog programa, upravljačko tijelo:

(a)	provjerava da su sufinancirani proizvodi i usluge dostavljeni te da su korisnici platili rashode koje navode, te provjerava da su u skladu s mjerodavnim zakonom, s operativnim programom i uvjetima kojima se podržava operaciju;

(b)	osigurava da korisnici uključeni u provedbu operacija za koje su dobili povrat sredstava na temelju stvarno nastalih prihvatljivih troškova zadrže ili zaseban računovodstveni sustav ili odgovarajuće računovodstvene kodove za sve transakcije vezane uz operaciju;

(c)	uspostavlja djelotvorne i razmjerne mjere protiv prijevare uzimajući u obzir utvrđene rizike;

(d)	uvodi postupke radi osiguranja da se svi dokumenti o rashodima i revizijama potrebni za osiguranje odgovarajućeg revizorskog traga čuvaju u skladu sa zahtjevima iz članka 28. točke (g);

(e)	sastavlja izjavu rukovodstva i godišnji sažetak iz članka 59. stavka 5. prvog podstavka točaka (a) i (b) Financijske uredbe.

5. Provjere prema stavku 4. točki (a) uključuju sljedeće postupke:

(a)	administrativne provjere u vezi sa svakim zahtjevom za plaćanje korisnika;

(b)	provjere operacija na licu mjesta. Učestalost i opseg provjera na licu mjesta moraju biti razmjerni količini iznosa javne potpore za operaciju i razinu rizika koji se utvrđuju takvom provjerom i revizijama tijela za reviziju za cjelokupni sustav upravljanja i kontrole.

6. Provjere na licu mjesta pojedinačnih operacija prema stavku 5. prvom podstavku točki (b) mogu se provoditi na temelju uzorka.

7. U slučaju kada je upravljačko tijelo ujedno i korisnik u okviru operativnog programa, strukture za provjere iz stavka 4. točke (a) osiguravaju odgovarajuće razdvajanje funkcija.

8. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 62. kojima se utvrđuju pravila povezana s podacima koji će se snimati i pohranjivati u elektroničkom obliku u okviru sustava praćenja koji je uspostavljen u stavku 2. točki (d) ovog članka.

Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju tehničke specifikacije sustava koji je uspostavljen u skladu sa stavkom 2. točkom (d) ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 63. stavka 3.

9. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte, u skladu s člankom 62., kojima se utvrđuju detaljni minimalni zahtjevi za revizorski trag iz stavka 4. točke (d) ovog članka u odnosu na računovodstvenu evidenciju koju je potrebno voditi i prateće dokumente koji se moraju čuvati na razini tijela za ovjeravanje, upravljačkog tijela, posredničkih tijela i korisnika.

10. Komisija donosi, radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ovog članka, provedbene akte koji se odnose na model za izjavu rukovodstva iz stavka 4. točke (e). Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 63. stavka 2.

Članak 33.

Funkcije tijela za ovjeravanje

Tijelo za ovjeravanje operativnog programa posebno je odgovorno za:

(a)	sastavljanje zahtjeva za plaćanje i njihovo podnošenje Komisiji, te potvrdu da se ti zahtjevi temelje na pouzdanim računovodstvenim sustavima i na provjerljivoj pratećoj dokumentaciji koju je provjerilo upravljačko tijelo;

(b)	sastavljanje financijskih izvještaja iz članka 59. stavka 5. prvog podstavka točke (a) Financijske uredbe;

(c)	potvrđivanje potpunosti, točnosti i istinitosti financijskih izvještaja te da su izdaci navedeni u njima u skladu s mjerodavnim pravom i da su nastali u vezi s operacijama odabranima za financiranje u skladu s kriterijima primjenjivima na operativni program i u skladu s mjerodavnim pravom;

(d)

osiguranje sustava kojim se u elektroničkom obliku evidentira i pohranjuje financijska evidencija za svaku operaciju, koji podržava sve podatke potrebne za sastavljanje zahtjeva za plaćanje i financijskih izvještaja, uključujući evidenciju povrativih iznosa, vraćenih iznosa i povučenih iznosa nakon obustave cijelog doprinosa ili njegova dijela za operaciju ili operativni program;

(e)	za potrebe sastavljanja i predaje zahtjeva za plaćanje, provjeru adekvatnosti podataka dobivenih od upravljačkog tijela o provedenim postupcima i provjerama izdataka;

(f)	uzimanje u obzir rezultata svih revizija koje je provelo tijelo za reviziju ili koje su provedene pod njegovom nadležnošću prilikom sastavljanja i predaje zahtjeva za plaćanje;

(g)	vođenje računovodstvenih evidencija u elektroničkom obliku o izdacima prijavljenima Komisiji i odgovarajućem javnom doprinosu koji je plaćen korisnicima;

(h)	vođenje evidencije o povrativim iznosima i iznosima koji su povučeni nakon ukidanja cijelog ili dijela doprinosa za neku operaciju. Vraćeni se iznosi ponovno uplaćuju u proračun Unije prije zatvaranja operativnog programa tako da ih se oduzme od iduće izjave o izdacima.

Članak 34.

Funkcije tijela za reviziju

1. Tijelo za reviziju osigurava da revizije pravilnog funkcioniranja sustava upravljanja i kontrole operativnog programa i odgovarajućeg broja uzoraka operacija na temelju prijavljenih troškova.

Revizija prijavljenih troškova provodi se na reprezentativnom uzorku ili prema potrebi na temelju sadržajnog ispitivanja i u pravilu na temelju metoda statističkog uzorkovanja.

Ne-statistička metoda uzorkovanja može se koristiti ako tako prosudi tijelo za reviziju u opravdanim slučajevima u skladu s međunarodno prihvaćenim računovodstvenim standardima i u slučaju kada broj operacija za obračunsku godinu nije dovoljan za primjenu statističke metode.

U takvim slučajevima veličina uzorka dovoljna je da tijelu za reviziju omogući sastavljanje važećeg revizijskog mišljenja u skladu s člankom 59. stavkom 5. prvim podstavkom točkom (b) Financijske uredbe.

Ne-statistička metoda uzorkovanja obuhvaća najmanje 5 % operacija za koje su troškovi prijavljeni Komisiji tijekom obračunske godine i 10 % troškova koji su prijavljeni Komisiji tijekom obračunske godine.

U slučajevima u kojim ukupni iznos potpore iz Fonda OP I-u ne prelazi 35 000 000 EUR tijelo za reviziju ograničava predmet revizije na godišnju reviziju sustava uključujući sadržajno ispitivanje koje se vrši na kombinaciji ispitivanja na temelju slučajnog odabira i ispitivanja na temelju evaluacije rizika operacija. Revizije se provode u skladu s međunarodno prihvaćenim standardima revizije te svake godine kvantificiraju razinu pogreške u izjavama o rashodima ovjerenih Komisiji.

2. U slučaju kada revizije provodi tijelo koje nije tijelo za reviziju, tijelo za reviziju osigurava da svako takvo tijelo ima potrebnu funkcionalnu neovisnost.

3. Tijelo za reviziju osigurava da revizijski rad uzima u obzir međunarodno prihvaćene revizijske standarde.

4. Tijelo za reviziju dužno je u roku od osam mjeseci nakon usvajanja operativnog programa pripremiti revizijsku strategiju za provođenje revizija. Revizijskom se strategijom utvrđuje revizijska metodologija, metoda uzorkovanja ili prema potrebi sadržajno ispitivanje za revizije operacija i planiranje revizija u vezi s obračunskom godinom i dvjema obračunskim godinama nakon nje. Revizijska strategija ažurira se godišnje od 2016. do, i uključujući, 2024. Ako se zajednički sustav upravljanja i kontrole primjenjuje na dva operativna programa, može se pripremiti jedna revizijska strategija za dotične operativne programe. Tijelo za reviziju dostavlja revizijsku strategiju Komisiji na zahtjev.

5. Tijelo za reviziju sastavlja:

(a)	revizorsko mišljenje u skladu s člankom 59. stavkom 5. prvim podstavkom točkom (b) Financijske uredbe;

(b)	izvješće o kontroli koje sadrži glavne nalaze revizije koja je provedena u skladu sa stavkom 1., uključujući nalaze u vezi s nedostacima u sklopu sustava upravljanja i kontrole te predložene i provedene korektivne mjere.

Ako se zajednički sustav upravljanja i kontrole odnosi na dva operativna programa, propisani podaci iz prvog podstavka točke (b) mogu biti spojeni u isto izvješće.

6. Komisija donosi, radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ovog članka, provedbene akte kojima se utvrđuju modeli za revizijsku strategiju, revizorsko mišljenje i izvješće o kontroli. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 63. stavka 2.

7. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 62. kako bi utvrdila opseg i sadržaj revizija operacija i revizija financijskih izvještaja te metodologiju za odabir uzorka operacija iz stavka 1. ovog članka.

8. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 62. kojim se utvrđuju detaljna pravila za korištenje podataka prikupljenih tijekom revizija koje su proveli dužnosnici Komisije ili ovlašteni predstavnici Komisije.

Članak 35.

Postupak imenovanja upravljačkog tijela i tijela za ovjeravanje

1. Države članice obavješćuju Komisiju o datumu i obliku imenovanja, provedenog na odgovarajućoj razini, upravljačkog tijela i, prema potrebi, tijela za ovjeravanje, prije predaje prvog zahtjeva za međuplaćanje Komisiji.

2. Imenovanja iz stavka 1. temelje se na izvješću i mišljenju neovisnog revizijskog tijela koje usklađenost tijela ocjenjuje kriterijima koji se odnose na unutarnje kontrolno okruženje, upravljanje rizikom, aktivnosti kontrole i upravljanja te praćenja iz Priloga IV.

Neovisno revizijsko tijelo revizijsko je tijelo za reviziju ili drugo javno tijelo ili privatni subjekt s potrebnim revizijskim kapacitetom, koje je neovisno o upravljačkom tijelu te, gdje je primjenjivo, o tijelu za ovjeravanje, te koje svoj rad provodi uzimajući u obzir međunarodno prihvaćene revizijske standarde.

3. Države članice mogu odlučiti da se upravljačko tijelo ili tijelo za ovjeravanje koje je imenovano u vezi s operativnim programom koji se sufinancira iz ESF-a prema Uredbi (EU) br. 1303/2013 smatra imenovanim za svrhe ove Uredbe.

4. Komisija može zatražiti, u roku od jednog mjeseca od obavijesti o imenovanju iz stavka 1., izvješće i mišljenje neovisnog revizijskog tijela iz stavka 2. te opis postojećih funkcija i postupaka upravljačkog tijela ili, prema potrebi, tijela za ovjeravanje. Komisija odlučuje hoće li zatražiti te dokumente na temelju svoje procjene rizika.

Komisija može dati primjedbe u roku od dva mjeseca od primitka dokumenata iz prvog podstavka.

Ne dovodeći u pitanje primjenu članka 46., provjera navedenih dokumenata ne prekida obradu zahtjeva za međuplaćanja.

5. Kad postojeći rezultati revizije i nadzora pokazuju da imenovano tijelo više ne ispunjava kriterije iz stavka 2., država članica, na odgovarajućoj razini, utvrđuje u skladu s ozbiljnošću problema probno razdoblje tijekom kojega se poduzima potrebna popravna radnja.

Ako utvrđeno tijelo ne provede potrebnu popravnu radnju u probnom razdoblju koje je utvrdila država članica, država članica, na odgovarajućoj razini, donosi odluku o opozivu imenovanja tog tijela.

Država članica odmah obavješćuje Komisiju o probnom roku za imenovano tijelo, prilažući informacije o dotičnom probnom razdoblju, o kraju probnog razdoblja nakon provedbe popravnih radnja kao i o opozivu ovlasti tom tijelu. Obavijest države članice o utvrđivanju probnog razdoblja za imenovano tijelo, ne dovodeći u pitanje primjenu članka 46., ne prekida obradu zahtjeva za međuplaćanja.

6. Ako dođe do opoziva ovlasti upravljačkog tijela ili tijela za ovjeravanje, države članice imenuju u skladu s postupkom iz stavka 2. novo tijelo koje nakon odluke o imenovanju preuzima funkcije upravljačkog tijela ili tijela za ovjeravanje, te o tome obavješćuju Komisiju.

7. Komisija donosi, radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ovog članka, provedbene akte o modelu za izvješće i mišljenje neovisnog revizijskog tijela i opis postojećih funkcija i postupaka za upravljačko tijelo te, prema potrebi, za tijelo za ovjeravanje. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 63. stavka 3.

Članak 36.

Ovlasti i odgovornosti Komisije

1. Komisija se na osnovi dostupnih informacija, uključujući informacije o imenovanju tijela nadležnih za upravljanje i kontrolu, dokumente koje svake godine dostavljaju imenovana tijela u skladu s člankom 59. stavkom 5. Financijske uredbe, izvješća o kontroli, godišnja izvješća o provedbi i na osnovi revizija koje provedu nacionalna tijela i tijela Unije, uvjerava time da države članice uspostave sustave upravljanja i kontrole koji su u skladu s ovom Uredbom te da ti sustavi učinkovito funkcioniraju tijekom provedbe programa.

2. Dužnosnici Komisije ili njezini ovlašteni predstavnici mogu provesti revizije ili provjere na licu mjesta ako su nadležno nacionalno tijelo o tome obavijestili najmanje 12 radnih dana ranije, osim u hitnim slučajevima. Komisija poštuje načelo proporcionalnosti vodeći računa o potrebi izbjegavanja neopravdanog udvostručavanja revizija ili provjera koje provode države članice te vodeći računa o razini rizika za proračun Unije i potrebi da se u skladu s ovom Uredbom administrativni teret za korisnike svede na najmanju moguću razinu. Predmet tih revizija ili provjera može uključivati provjeru djelotvornog funkcioniranja sustava upravljanja i kontrole u programu ili u njegovu dijelu, u operacijama i ocjenjivanju dobrog financijskog upravljanja operacijama ili programima. Službenici ili ovlašteni predstavnici države članice mogu sudjelovati u takvim revizijama ili provjerama.

Dužnosnici Komisije ili njezini ovlašteni predstavnici, kojima je propisno dana ovlast za provođenje revizija ili provjera na licu mjesta, imaju pristup svim potrebnim evidencijama, dokumentima i metapodacima neovisno o mediju na kojem su pohranjeni koji se odnose na operacije koje podupire Fond ili na sustave upravljanja i kontrole. Države članice dostavljaju kopije tih evidencija, dokumenata i metapodataka Komisiji na zahtjev.

Ovlasti utvrđene u ovom stavku ne utječu na primjenu nacionalnih odredbi koje omogućuju određene postupke provoditeljima koje posebno imenuje nacionalno zakonodavstvo. Dužnosnici Komisije i ovlašteni predstavnici ne sudjeluju, između ostalog, u posjetima u domu ili službenom ispitivanju osoba u okviru nacionalnog zakonodavstva. Međutim, ti dužnosnici i zastupnici imaju pravo pristupa informacijama prikupljenim na taj način ne dovodeći u pitanje nadležnost nacionalnih sudova i uz potpuno poštovanje temeljnih prava predmetnih pravnih subjekata.

3. Komisija od države članice može zahtijevati da poduzme potrebne korake kako bi se osiguralo djelotvorno funkcioniranje sustava upravljanja i kontrole ili provjerila ispravnosti rashoda u skladu s ovom Uredbom.

Članak 37.

Suradnja s tijelima za reviziju

1. Komisija surađuje s tijelima za reviziju u svrhu koordinacije njihovih revizorskih planova i metoda te s tim tijelima bez odgađanja razmjenjuje rezultate revizija provedenih na sustavima upravljanja i kontrole.

2. Kako bi se olakšala ta suradnja u slučajevima kada država članica imenuje više tijela za reviziju, država članica može odrediti i koordinacijsko tijelo.

3. Komisija, tijela za reviziju i sva koordinacijska tijela sastaju se redovito i, u pravilu, barem jednom godišnje osim ako je dogovoreno drukčije, kako bi analizirali godišnje izvješće o kontroli, revizorsko mišljenje i revizijsku strategiju te razmijenili mišljenja o pitanjima koja se odnose na poboljšanje sustava upravljanja i kontrole.

GLAVA VI.

FINANCIJSKO UPRAVLJANJE, PREGLED I PRIHVAĆANJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA, FINANCIJSKE KOREKCIJE I OPOZIV ODOBRENIH SREDSTAVA

POGLAVLJE 1.

Financijsko upravljanje

Članak 38.

Proračunske obveze

Proračunske obveze Unije u odnosu na svaki operativni program isplaćuju se u godišnjim obrocima tijekom razdoblja između 1. siječnja 2014. i 31. prosinca 2020. godine. Odluka Komisije o donošenju operativnog programa sastoji se od odluke o financiranju u smislu članka 84. Financijske uredbe, a nakon što se obavijesti dotična država članica, zakonske obveze u smislu te Uredbe.

Za svaki operativni program proračunske obveze za prvi obrok nastaju nakon što Komisija usvoji operativni program.

Komisija izvršava proračunske obveze za sljedeće obroke prije 1. svibnja svake godine, na temelju odluke iz drugog stavka, osim u slučajevima u kojima se primjenjuje članak 16. Financijske uredbe.

Članak 39.

Plaćanje doprinosa koje provodi Komisija

1. Plaćanja doprinosa Komisije iz Fonda za svaki operativni program izvršavaju se u skladu s proračunskim izdvajanjima i podliježu dostupnom financiranju. Svako plaćanje se knjiži na najraniju otvorenu proračunsku obvezu Fonda.

2. Plaćanja imaju oblik predfinanciranja, međuplaćanja i isplate konačnog iznosa.

Članak 40.

Međuplaćanja i plaćanje konačne isplate koje provodi Komisija

1. Komisija kao međuplaćanje nadoknađuje 90 % iznosa koji proizlazi iz primjene stope sufinanciranja utvrđene u odluci o donošenju operativnog programa do prihvatljivih javnih rashoda uključenim u zahtjev za plaćanje. Komisija utvrđuje preostale iznose za nadoknadu u obliku međuplaćanja ili njihov povrat u skladu s člankom 50.

2. Neovisno o članku 21., doprinos iz Fonda kroz međuplaćanja i plaćanje konačne isplate iznosa ne smije biti viša od najvišeg iznosa doprinosa iz Fonda kako je utvrđeno u odluci Komisije o odobravanju operativnog programa.

Članak 41.

Zahtjevi za plaćanje

1. Zahtjev za plaćanje koji se podnosi Komisiji sadrži sve informacije potrebne Komisiji za izradu financijskih izvještaja u skladu s člankom 68. stavkom 3. Financijske uredbe.

2. Zahtjevi za plaćanje uključuju za operativni program u cijelosti i za tehničku pomoć iz članka 27. stavka 4.:

(a)	ukupni iznos prihvatljivih javnih rashoda koje su imali korisnici i platili u provedbenim operacijama, kako su navedeni u računovodstvenom sustavu tijela za ovjeravanje;

(b)	ukupni iznos javnih rashoda u provedbenim operacijama, kako su navedeni u računovodstvenom sustavu tijela za ovjeravanje.

3. Prihvatljivi rashodi u zahtjevu za plaćanje potkrepljuju se zaprimljenim računima ili računovodstvenim dokumentima jednake dokazne vrijednosti, osim za oblike potpore iz članka 25. stavka 1. točaka (b), (c) i (d). Za te su vrste potpore iznosi navedeni u zahtjevu za plaćanje troškovi izračunati na primjenjivoj osnovi.

4. Komisija donosi, radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ovog članka, provedbene akte kojima se određuje model za zahtjev za plaćanje. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 63. stavka 3.

Članak 42.

Plaćanja korisnicima

1. Upravljačko tijelo osigurava da se, u slučaju dodjele bespovratnih sredstava partnerskim organizacijama, korisnicima osigura dotok sredstava dovoljan za osiguranje pravilne provedbe operacija.

2. Podložno raspoloživosti sredstava iz predfinanciranja i međuplaćanja, upravljačko tijelo osigurava da korisnik prima ukupni iznos prihvatljivog javnog rashoda u potpunosti najkasnije 90 dana od dana kada korisnik podnese zahtjev za plaćanje. Nikakav iznos se ne oduzima niti zadržava i ne naplaćuju se nikakva posebna davanja ili druga davanja s istovrsnim učinkom koja bi umanjile iznose za korisnike.

3. Rok za isplatu iz stavka 2. upravljačko tijelo može prekinuti u bilo kojem od sljedećih opravdanih slučajeva:

(a)	iznos zahtjeva za plaćanje ne dospijeva ili nisu dostavljeni odgovarajući popratni dokumenti, uključujući one potrebne za upravne provjere prema članku 32. stavku 4. točki (a);

(b)	pokrenuta je istraga u vezi s mogućim nepravilnostima koje se tiču navedenih rashoda.

Korisnik će biti informiran pisanim putem o tom prekidu te o razlozima za njega.

Članak 43.

Upotreba eura

1. Iznosi utvrđeni u operativnim programima koji podnose države članice, u izjavama o rashodima, u zahtjevima za plaćanje, u financijskim izvještajima i rashodima spomenutim u godišnjim izvješćima i završnom izvješću o provedbi izraženi su u eurima.

2. Države članice koje nisu uvele euro kao svoju valutu na dan nekog zahtjeva za plaćanje preračunavaju iznose nastalih rashoda u nacionalnoj valuti u eure. Ti se iznosi preračunavaju u eure na temelju mjesečnog tečaja Komisije za mjesec tijekom kojeg su rashodi registrirani u financijskim izvještajima tijela za ovjeravanje za dotični operativni program. Komisija svaki mjesec objavljuje tečaj u elektroničkom obliku.

3. Kad euro postane valuta države članice, postupak preračunavanja utvrđen stavkom 2. nadalje vrijedi za sve izdatke koji su zabilježeni u financijskim izvještajima tijela za ovjeravanje prije datuma stupanja na snagu fiksnog tečaja nacionalne valute i eura.

Članak 44.

Plaćanje i poravnanje predfinanciranja

1. Nakon odluke Komisije o donošenju operativnog programa, Komisija isplaćuje predfinanciranje u iznosu od 11 % ukupnog doprinosa Fonda dotičnom operativnom programu.

2. Predfinanciranje se koristi za plaćanja korisnicima u provedbi operativnog programa. Stavlja se na raspolaganje bez odgađanja odgovornom tijelu za tu svrhu.

3. Ukupni iznos plaćen kao predfinanciranje vraća se Komisiji ako u roku od 24 mjeseca od datuma na koji Komisija plaća prvi iznos predfinanciranja nije dostavljen zahtjev za plaćanje za dotični operativni program. Ovakav povrat ne utječe na doprinos Unije dotičnom operativnom programu.

4. Iznos plaćen kao predfinanciranje mora biti u potpunosti pokriven iz financijskih izvještaja Komisije najkasnije do zatvaranja operativnog programa.

Članak 45.

Rok za podnošenje zahtjeva za međuplaćanja te za njihovo plaćanje

1. Tijelo za ovjeravanje redovito podnosi zahtjev za međuplaćanja u skladu s člankom 41. stavkom 2. koji obuhvaća iznose iz njegova računovodstvenog sustava u obračunskoj godini. Međutim, tijelo za ovjeravanje, kada to smatra potrebnim, može uključiti takve iznose u zahtjeve za plaćanja u narednim obračunskim godinama.

2. Tijelo za ovjeravanje predaje konačni zahtjev za međuplaćanje do 31. srpnja nakon isteka prethodne obračunske godine, a u svakom slučaju prije prvog zahtjeva za međuplaćanje za sljedeću obračunsku godinu.

3. Prvi zahtjev za međuplaćanje ne priprema se prije obavijesti Komisiji o imenovanju upravljačkih tijela i tijela za ovjeravanje, u skladu s člankom 35.

4. Međuplaćanja se neće isplaćivati za operativni program ako se godišnje izvješće o provedbi nije poslalo Komisiji u skladu s člankom 13.

5. Podložno raspoloživom financiranju, Komisija izvršava međuplaćanje najkasnije u roku od 60 dana nakon datuma na koji je zahtjev za plaćanje evidentiran u Komisiji.

Članak 46.

Prekid roka za plaćanja

1. Rok za plaćanje u slučaju međuplaćanja može prekinuti dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti u smislu Financijske uredbe na najviše šest mjeseci ako:

(a)	nakon informacija koje dostavi nacionalno revizijsko tijelo ili revizijsko tijelo Unije postoji jasan dokaz koji ukazuje na znatne nedostatke u radu sustava upravljanja i kontrole;

(b)	dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti mora provesti dodatne provjere slijedom informacija koje taj dužnosnik primi na znanje a koje ga ili je upozoravaju na to da su rashodi u zahtjevu za plaćanje povezani s nepravilnošću koja ima ozbiljne financijske posljedice;

(c)	nije dostavljen jedan od dokumenata koji se zahtijevaju prema članku 59. stavku 5. Financijske uredbe.

Država članica može se složiti s produljenjem razdoblja prekida na tri dodatna mjeseca.

2. Dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti može ograničiti prekid na dio rashoda obuhvaćen zahtjevom za plaćanje na koji su utjecali elementi iz stavka 1. podstavka 1., osim ako nije moguće utvrditi o kojem je dijelu rashoda riječ. Dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti odmah obavješćuje pisanim putem državu članicu i upravljačko tijelo o razlogu prekida i traži od njih da riješe tu situaciju. Dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti obustavlja prekid čim se poduzmu potrebne mjere.

Članak 47.

Obustava plaćanja

1. Komisija može obustaviti sva ili dio međuplaćanja ako je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:

(a)	postoji ozbiljan nedostatak u učinkovitosti funkcioniranja sustava upravljanja i kontrole operativnog programa, koji ugrožavaju doprinos Unije operativnom programu i u pogledu kojih nisu poduzete korektivne mjere;

(b)	rashod u izjavi o rashodima povezan je s nepravilnosti koja ima ozbiljne financijske posljedice koja nije otklonjena;

(c)	država članica nije poduzela potrebne mjere za popravak stanja čime se dovodi do prekida prema članku 46.;

(d)	postoji ozbiljan nedostatak u kvaliteti i pouzdanosti sustava praćenja ili podataka o pokazateljima.

2. Komisija može odlučiti, putem provedbenih akata, obustaviti sva ili dio međuplaćanja, nakon što je državi članici dala priliku da dostavi svoje primjedbe.

3. Komisija ukida obustavu svih ili dijela međuplaćanja kada je država članica poduzela potrebne mjere kako bi omogućila ukidanje obustave.

POGLAVLJE 2.

Priprema, pregled i prihvaćanje financijskih izvještaja te zatvaranje operativnih programa

Članak 48.

Dostavljanje informacija

Za svaku godinu od 2016. do i uključujući 2025., države članice dostavljaju Komisiji, poštujući krajnji rok iz članka 59. stavka 5. Financijske uredbe, sljedeće dokumente navedene u tom članku, odnosno:

(a)	financijske izvještaje iz članka 49. stavka 1. ove Uredbe za prethodnu obračunsku godinu;

(b)	izjavu rukovodstva i godišnji sažetak iz članka 32. stavka 4. točke (e) ove Uredbe za prethodnu obračunsku godinu;

(c)	revizorsko mišljenje i izvješće o kontroli iz članka 34. stavka 5. točaka (a) i (b) ove Uredbe za prethodnu obračunsku godinu.

Članak 49.

Priprema financijskih izvještaja

1. Financijski izvještaji iz članka 59. stavka 5. prvog podstavka točke (a) Financijske uredbe dostavljaju se Komisiji za svaki operativni program. Financijski izvještaji odnose se na obračunsku godinu i sadrže sljedeće:

(a)

ukupni iznos prihvatljivih javnih rashoda evidentiran u računovodstvenim sustavima tijela za ovjeravanje koji je uključen u zahtjev za plaćanje podnesen Komisiji do 31. srpnja nakon kraja obračunske godine, u skladu s člankom 41. i člankom 45. stavkom 2. ukupni iznos odgovarajućeg prihvatljivog javnog rashoda koji je nastao u provedbi operacija i ukupni iznos odgovarajućih isplata korisnicima po članku 42. stavku 2.;

(b)	povučeni i vraćeni iznosi tijekom obračunske godine, iznosi koji će biti vraćeni na kraju obračunske godine i nepovratni iznosi;

(c)	usklađivanje između rashoda navedenih prema točki (a) i rashoda prijavljenih u vezi s istom obračunskom godinom u zahtjevima za plaćanje, popraćenih s objašnjenjem eventualnih razlika.

2. Kada država članica isključi iz svojih financijskih izvještaja rashode koji su prethodno bili uključeni u zahtjev za međuplaćanje za obračunsku godinu jer je predmet tekuće procjene njihove legalnosti i pravilnosti, svi ili dio takvih rashoda za koje se utvrdi da su zakoniti i pravilni mogu biti uključeni u zahtjev za međuplaćanje koji se odnosi na kasnije obračunske godine.

3. Komisija donosi, radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ovog članka, provedbene akte kojima se određuje model za financijske izvještaje iz ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 63. stavka 3.

Članak 50.

Pregled i prihvaćanje financijskih izvještaja

1. Do 31. svibnja godine koja slijedi nakon završetka obračunskog razdoblja Komisija u skladu s člankom 59. stavkom 6. Financijske uredbe vrši pregled dokumenata koje je država članica predala u skladu s člankom 48. ove Uredbe.

Na zahtjev Komisije, država članica pruža sve nužne dodatne informacije koje Komisiji omogućuju utvrditi jesu li financijski izvještaji potpuni, točni i istiniti u roku utvrđenom u prvom podstavku ovog stavka.

2. Komisija prihvaća financijske izvještaje ako može zaključiti da su oni potpuni, točni i istiniti. Komisija donosi takav zaključak ako je tijelo za reviziju pružilo nekvalificirano revizorsko mišljenje u smislu potpunosti, točnosti i istinitosti financijskih izvještaja, osim u slučaju da Komisija ima poseban dokaz da revizorsko mišljenje o financijskim izvještajima nije vjerodostojno.

3. Komisija u roku navedenom u stavku 1. obavješćuje državu članicu o tome je li spremna prihvatiti financijske izvještaje.

4. Ako zbog razloga koji se mogu pripisati državi članici Komisija nije spremna prihvatiti financijske izvještaje u roku navedenom u stavku 1., ona o tome obavješćuje države članice i navodi razloge za to u skladu sa stavkom 2. te koje se radnje moraju poduzeti i u kojem roku. Nakon isteka tog, Komisija obavješćuje državu članicu o tome je li spremna prihvatiti financijske izvještaje.

5. Pitanja u vezi sa zakonitošću i regularnošću transakcija povezanih s rashodima unesenima u financijske izvještaje ne uzimaju se u obzir za potrebe prihvaćanja financijskih izvještaja od strane Komisije. Postupak pregleda i prihvaćanja financijskih izvještaja ne prekida postupanje po prijavama za međuplaćanja i nema za posljedicu obustavu plaćanja, ne dovodeći u pitanje članke 46. i 47.

6. Na temelju prihvaćenih financijskih izvještaja Komisija izračunava iznos koji se naplaćuje Fondu za obračunsku godinu i sukladne prilagodbe u vezi s plaćanjima državi članici. Komisija uzima u obzir:

i.	iznose u financijskim izvještajima iz točke (a) članka 49. stavka 1. na koje se treba primjenjivati stopa sufinanciranja utvrđena člankom 20.

ii.	ukupni iznos plaćanja koja Komisija izvršava tijekom te obračunske godine, koji se sastoji od iznosa međuplaćanja koje je Komisija uplatila u skladu s člankom 21. i člankom 40. stavkom 1.

7. Nakon izračuna izvršenog u skladu sa stavkom 6. ovog članka Komisija uplaćuje svaki dodatni dospjeli iznos u roku od 30 dana od prihvaćanja financijskih izvještaja. Ako postoji neki iznos povrata na koji države članice imaju pravo, Komisija u tom slučaju izdaje nalog za povrat sredstava koji se vrši, ako je to moguće, prijebojem s dospjelim iznosima koje države članice duguju u daljnjim isplatama po istom operativnom programu. Takav povrat nije financijska korekcija i ne umanjuje pomoć iz Fonda tom operativnom programu. Vraćeni iznos smatra se namjenskim prihodom u skladu s člankom 177. stavkom 3. Financijske uredbe.

8. Ako Komisija nakon primjene postupka iz stavka 4. nije spremna prihvatiti financijske izvještaje, Komisija na temelju dostupnih informacija i u skladu sa stavkom 6. utvrđuje iznos koji se naplaćuje Fondu za tu obračunsku godinu i o tome obavješćuje državu članicu. Ako država članica izvijesti Komisiju o svojem pristanku u roku od dva mjeseca od primitka Komisijine informacije, primjenjuje se stavak 7. U slučaju da ne postoji takav pristanak, Komisija donosi odluku putem provedbenih akata kojom određuje iznos koji će se naplatiti Fondu za tu obračunsku godinu. Takva odluka nije financijska korekcija i ne umanjuje pomoć iz Fonda tom operativnom programu. Na temelju te odluke, Komisija primjenjuje prilagodbe isplata državi članici sukladno stavku 7.

9. Prihvaćanje financijskih izvještaja od strane Komisije ili odluka Komisije iz stavka 8. ne dovodi u pitanje primjenu korekcija iz članaka 55. i 56.

10. Države članice mogu zamijeniti netočne iznose primijećene nakon predaje financijskih izvještaja provođenjem odgovarajuće prilagodbe u financijskim izvještajima za obračunsku godinu u kojoj je primijećena nepravilnost, ne dovodeći u pitanje primjenu članaka 55. i 56.

Članak 51.

Raspoloživost dokumentacije

1. Upravljačko tijelo mora osigurati raspoloživost svih popratnih dokumenata o rashodima koji se financiraju iz Fonda za operacije za koje je ukupni prihvatljivi javni rashod manji od 1 000 000 EUR na zahtjev Komisije i Europskog revizorskog suda i u razdoblju od tri godine od 31. prosinca nakon predaje financijskih izvještaja u kojima je obuhvaćen rashod operacije.

Kod operacija, osim onih iz prvog podstavka, svi se popratni dokumenti stavljaju na raspolaganje u razdoblju od dvije godine od 31. prosinca nakon predaje financijskih izvještaja u kojima je obuhvaćen konačni rashod dovršene operacije.

Upravljačko tijelo može za operacije za koje ukupni prihvatljivi rashodi iznose manje od 1 000 000 EUR primijeniti pravilo iz drugog podstavka.

Razdoblje iz prvog podstavka prekida se bilo u slučaju pravnih postupaka ili na opravdani zahtjev Komisije.

2. Upravljačko tijelo izvješćuje korisnike o datumu od kojega počinje teći rok iz stavka 1.

3. Dokumenti se čuvaju ili kao izvornici ili kao ovjerene preslike izvornika, ili na općeprihvaćenim nosačima podataka uključujući elektroničke inačice izvornih dokumenata ili dokumenata koji postoje samo u elektroničkom obliku.

4. Dokumenti se čuvaju u obliku koji omogućuje utvrđivanje osoba na koje se ti podaci odnose ne duže no što je to potrebno za svrhe za koje su podaci prikupljeni ili za koje su dodatno obrađivani.

5. Postupak za ovjeravanje usklađenosti dokumenata koji se čuvaju na općeprihvaćenim nosačima podataka s izvornim dokumentom utvrđuju nacionalna tijela i osiguravaju da inačice koje se čuvaju poštuju nacionalne zakonske zahtjeve i da su pouzdani za potrebe revizije.

6. Ako dokumenti postoje samo u elektroničkom obliku, računalni sustavi moraju zadovoljavati prihvaćene sigurnosne norme koje osiguravaju da pohranjeni dokumenti poštuju nacionalne zakonske zahtjeve i da su pouzdani za potrebe revizije.

Članak 52.

Predaja dokumenata o zatvaranju i isplata konačnog iznosa

1. Uz dokumente iz članka 48. države članice za konačnu obračunsku godinu od 1. srpnja 2023. do 30. lipnja 2024. predaju i konačno provedbeno izvješće za operativni program.

2. Isplata konačnog iznosa vrši se najkasnije u roku tri mjeseca nakon datuma prihvaćanja financijskih izvještaja za završnu obračunsku godinu ili mjesec dana nakon datuma prihvaćanja završnog izvješća o provedbi, koji god datum bio kasniji.

POGLAVLJE 3.

Financijske korekcije i povrati

Članak 53.

Financijske korekcije od strane država članica

1. Države članice su na prvom stupnju odgovorne za istraživanje nepravilnosti i za izvršavanje potrebnih financijskih korekcija i potraživanje povrata. U slučaju sustavne nepravilnosti, država članica proširuje istragu kako bi obuhvatila sve potencijalno pogođene operacije.

2. Države članice provode potrebne financijske korekcije u vezi s pojedinačnim ili sustavnim nepravilnostima primijećenim u operacijama ili operativnim programima. Financijske korekcije sastoje se od ukidanja cijelog ili dijela javnog doprinosa operaciji ili operativnom programu. Država članica uzima u obzir prirodu i težinu nepravilnosti i financijski gubitak za Fond i primjenjuje proporcionalnu korekciju. Upravljačko tijelo evidentira financijske korekcije u financijskim izvještajima za obračunsku godinu u kojoj je odlučeno o ukidanju sredstava.

3. Država članica može ponovno iskoristiti doprinos iz Fonda koji je otkazan u skladu sa stavkom 2. unutar dotičnog operativnog programa, prema stavku 4.

4. Doprinos otkazan u skladu sa stavkom 2. ne može se ponovno koristiti za bilo koju operaciju koja podliježe korekciji ili, u slučaju financijske korekcije za sustavnu nepravilnost, za bilo koju operaciju na koju utječe sustavna nepravilnost.

5. Financijska korekcija ne dovodi u pitanje obvezu država članica na potraživanje povrata u skladu s ovim člankom.

Članak 54.

Financijske korekcije od strane Komisije

1. Komisija putem provedbenih akata provodi financijske korekcije otkazivanjem cijelog ili dijela doprinosa Unije operativnom programu i od države članice zahtijeva povrat sredstava kako bi se iz financiranja Unije isključili rashodi kojima se krši mjerodavno pravo.

2. Kršenje mjerodavnog prava dovodi do financijske korekcije samo u vezi s rashodom koji je prijavljen Komisiji i, ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

(a)	kršenje je utjecalo na odabir operacija od strane tijela odgovornog za potporu iz Fonda ili u slučaju kada zbog prirode kršenja nije moguće odrediti taj učinak ali da postoji dokazan rizik da je kršenje imalo takav učinak;

(b)	kršenje je utjecalo na utrošeni iznos koji je prijavljen za naknadu iz proračuna Unije ili u slučaju kada zbog prirode kršenja nije moguće odrediti količinu financijskog učinka postoji, no postoji dokazan rizik da je kršenje imalo takav učinak.

3. Pri odlučivanju o financijskoj korekciji iz stavka 1. Komisija poštuje načelo proporcionalnosti uzimajući u obzir prirodu i ozbiljnost kršenja mjerodavnog prava te njegove financijske posljedice za proračun Unije. Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o donesenim odlukama o primjeni financijskih korekcija.

Članak 55.

Kriteriji za financijske korekcije od strane Komisije

1. Komisija provodi financijske korekcije putem provedbenih akata, ukidanjem cijelog ili dijela doprinosa Unije za operativni program u skladu s člankom 54., ako nakon provedenog potrebnog ispitivanja zaključi da:

(a)	postoji ozbiljan nedostatak u učinkovitom funkcioniranju sustava upravljanja i kontrole operativnog programa koji je doveo u pitanje doprinos Unije koji je već isplaćen za operativni program;

(b)	država članica nije poštovala svoje obveze prema članku 53. prije otvaranja postupka korekcija prema ovom stavku;

(c)	rashod sadržan u zahtjevu za plaćanje je nepravilan i država članica ga nije ispravila prije otvaranja postupka korekcija prema ovom stavku.

Komisija temelji svoje financijske korekcije na pojedinačnim slučajevima utvrđene nepravilnosti i uzima u obzir to je li nepravilnost sustavna. Kada nije moguće točno odrediti iznos nepravilnog rashoda naplaćenog Fondu, Komisija primjenjuje fiksnu stopu ili procjenu vrijednosti financijske korekcije.

2. Pri odlučivanju o korekciji iz stavka 1. Komisija poštuje načelo proporcionalnosti tako što uzima u obzir prirodu i težinu nepravilnosti te opseg i financijske implikacije nedostataka u sustavima upravljanja i kontrole unutar operativnog programa.

3. U slučaju kada Komisija temelji svoje mišljenje na izvješćima revizora koji nisu revizori iz njezinih vlastitih službi, donosi vlastite zaključke o financijskim posljedicama nakon ispitivanja mjera koje je poduzela dotična država članica prema članku 53. stavku 2., obavijesti poslane prema članku 30. stavku 2. i svih odgovora države članice.

4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 62., kojim se određuju detaljna pravila u vezi s kriterijima za određivanje slučajeva koje treba smatrati ozbiljnim nedostacima u učinkovitom funkcioniranju sustava upravljanja i kontrole, uključujući glavne vrste ozbiljnih odstupanja, kriterije za određivanje razine financijske korekcije koju treba primijeniti i kriterije za primjenu fiksnih stopa ili procjenu vrijednosti financijskih korekcija.

Članak 56.

Postupak za financijske korekcije od strane Komisije

1. Prije donošenja odluke o financijskoj korekciji, Komisija pokreće postupak izvješćujući državu članicu o privremenim zaključcima svojih ispitivanja i zahtijevajući od države članice da dostavi svoje primjedbe u roku od dva mjeseca.

2. U slučaju kada Komisija predlaže financijsku korekciju na temelju procjene vrijednosti ili fiksne stope, državi članici se daje prilika da dokaže, provjerom predmetne dokumentacije, da je stvarni razmjer nepravilnosti manji od procjene Komisije. U dogovoru s Komisijom, država članica može ograničiti obuhvat te provjere na primjereni dio ili uzorak predmetne dokumentacije. Osim u propisno opravdanim slučajevima, vrijeme dopušteno za ovo ispitivanje ne smije prijeći dodatno razdoblje od dva mjeseca nakon dvomjesečnog razdoblja iz stavka 1.

3. Komisija uzima u obzir sve dokaze koje dostavlja država članica unutar rokova iz stavka 1. i 2.

4. U slučaju da država članica ne prihvati privremene zaključke Komisije, Komisija poziva državu članicu na saslušanje, kako bi osigurala da su sve odgovarajuće informacije i primjedbe dostupne kao temelj za zaključke Komisije o primjeni financijske korekcije.

5. U slučaju dogovora i ne dovodeći u pitanje stavak 7. ovog članka, država članica može ponovno upotrijebiti Fond u skladu s člankom 53. stavkom 3.

6. U svrhu primjene financijskih korekcija, Komisija donosi odluku, pomoću provedbenih akata, u roku od šest mjeseci od datuma saslušanja, ili od datuma primitka dodatnih informacija kad je država članica pristala dostaviti takve dodatne informacije nakon saslušanja. Komisija uzima u obzir sve informacije i primjedbe dostavljene za vrijeme trajanja postupka. Ako se saslušanje ne održi, rok od šest mjeseci počinje se računati nakon dva mjeseca od dana kada je Komisija poslala poziv na saslušanje.

7. Kad Komisija pri vršenju svojih nadležnosti u okviru članka 36. ili Europski revizorski sud otkriju nepravilnosti koje ukazuju na ozbiljan nedostatak u učinkovitom funkcioniranju sustava upravljanja i kontrole, financijska korekcija koja iz tog proiziđe smanjuje potporu iz Fonda za operativni program.

Prvi podstavak ne primjenjuje se u slučaju ozbiljnog nedostatka u učinkovitom funkcioniranju sustava upravljanja i kontrole koji je, prije nego što su ga Komisija ili Europski revizorski sud primijetili:

(a)	zabilježen u izjavi o upravljanju, godišnjem izvješću o kontroli ili revizorskom mišljenju podnesenom Komisiji u skladu s člankom 59. stavkom 5. Financijske uredbe ili u nekom drugom revizorskom izvješću tijela za reviziju predanom Komisiji i poduzete su odgovarajuće mjere; ili

(b)	bio predmet odgovarajućih korektivnih mjera od strane države članice.

Procjena ozbiljnog nedostatka u učinkovitom funkcioniranju sustava upravljanja i kontrole temelji se na mjerodavnom pravu u vrijeme kad su podnesene odgovarajuće upravljačke izjave, izvješća o godišnjoj kontroli i revizorska mišljenja.

Prilikom odlučivanja o financijskoj korekciji, Komisija:

(a)	poštuje načelo proporcionalnosti uzimajući u obzir prirodu i težinu ozbiljnog nedostatka u učinkovitom funkcioniranju sustava upravljanja i kontrole i njegove financijske posljedice za proračun Unije;

(b)

u svrhu primjene fiksne stope ili procjene vrijednosti financijskih korekcija, isključuje neredovite rashode koje je država članica prethodno otkrila, za koje je izvršena prilagodba u financijskim izvještajima u skladu s člankom 50. stavkom 10. i rashode koji se trenutačno pregledavaju radi utvrđivanja njihove legalnosti i ispravnosti prema članku 49. stavku 2;

(c)	uzima u obzir fiksnu stopu ili procjene vrijednosti financijskih korekcija koje država članica primijeni na rashode za ostale ozbiljne nedostatke koje država članica otkrije kad procjenjuje rizik za proračun Unije.

Članak 57.

Povrat sredstava

1. Svaki povrat sredstava u proračun Europske unije izvršava se prije roka navedenog u nalogu za povrat koji se sastavlja u skladu s člankom 73. Financijske uredbe. Datum dospijeća je zadnji dan drugog mjeseca nakon izdavanja naloga.

2. Za svako kašnjenje u izvršavanju povrata obračunava se kamata na račun zakašnjelog plaćanja, počevši od datuma dospijeća i zaključno s datumom na koji je plaćanje izvršeno. Stopa takve kamate je jedan i pol postotnih bodova iznad stope koju primjenjuje Europska središnja banka u svojim glavnim operacijama refinanciranja na prvi radni dan u mjesecu u kojem pada datum dospijeća.

Članak 58.

Proporcionalna kontrola operativnih programa

1. Operacije za koje ukupni prihvatljivi rashodi ne prelaze 150 000 EUR podliježu samo jednoj reviziji koju provodi ili tijelo za reviziju ili Komisija prije predaje financijskih izvještaja za obračunsku godinu u kojoj je operacija dovršena. Druge operacije podliježu samo jednoj reviziji u obračunskoj godini koju provode tijelo za reviziju ili Komisija prije predaje financijskih izvještaja za obračunsku godinu u kojoj je operacija dovršena. Operacije ne podliježu reviziji koju provodi Komisija ili tijelo za reviziju ni u jednoj godini ako je reviziju te godine već proveo Europski revizorski sud, pod uvjetom da rezultate revizorskog rada koji je u takvim operacijama izvršio Europski revizorski sud za potrebe izvršavanja svojih zadaća mogu upotrebljavati tijelo za reviziju ili Komisija.

2. Revizija operacije u okviru potpore iz OP I može obuhvatiti sve faze njezine provedbe i sve razine distribucijskog lanca, osim jedino kontrole stvarnih primatelja pomoći, osim ako se pri procjeni rizika utvrdi poseban rizik od nepravilnosti ili prijevare.

3. Za operativne programe za koje najnovije revizorsko mišljenje ukazuje na nepostojanje značajnih nedostataka, Komisija se može složiti s tijelom za reviziju na kasnijem sastanku iz članka 37. stavka 2. da se potrebnu razinu revizije može smanjiti kako bi postala razmjerna utvrđenom riziku. U tim slučajevima Komisija ne provodi svoje revizije na licu mjesta osim ako dokazi ukazuju na nedostatke u sustavu upravljanja i kontrole koji utječu na rashode podnesene Komisiji u obračunskoj godini za koju je Komisija prihvatila financijske izvještaje.

4. Za operativne programe za koje Komisija zaključi da je mišljenje tijela za reviziju pouzdano, može s tijelom za reviziju dogovoriti ograničenje Komisijinih revizija na licu mjesta kojima revidira rad tijela za reviziju, osim u slučaju postojanja dokaza o nedostacima u radu tijela za reviziju u obračunskoj godini za koju je Komisija prihvatila financijske izvještaje.

5. Ne dovodeći u pitanje stavak 1. tijelo za reviziju i Komisija mogu provesti revizije operacija u slučaju da procjena rizika ili revizija Europskog revizijskog suda utvrdi specifičan rizik od nepravilnosti ili prijevare, u slučaju dokaza o ozbiljnim nedostacima u djelotvornosti sustava upravljanja i kontrole dotičnog operativnog programa i tijekom razdoblja iz članka 51. stavka 1. Komisija može, za potrebe procjene rada tijela za reviziju, preispitati revizorski trag tijela za reviziju ili poduzeti reviziju na licu mjesta tijela za reviziju i, ako je to nužno, u svrhu dobivanja jamstva djelotvornog funkcioniranja tijela za reviziju, a sukladno međunarodno prihvaćenim revizijskim standardima, Komisija može sama provesti reviziju operacija.

POGLAVLJE 4.

Opoziv odobrenih sredstava

Članak 59.

Opoziv odobrenih sredstava

1. Komisija opoziva sve dijelove iznosa u operativnom programu koji nisu iskorišteni za plaćanje predfinanciranja i međuplaćanja do 31. prosinca treće financijske godine od godine proračunske obveze u okviru operativnog programa ili za koje nije dostavljen, u skladu s člankom 45., zahtjev za plaćanje sastavljen u skladu s člankom 41., uključujući svaki zahtjev za plaćanjem koji je u cijelosti ili djelomično predmetom prekida roka plaćanja ili obustave plaćanja.

2. Dio obveza koje ostanu otvorene 31. prosinca 2023. godine opoziva se u slučaju da bilo koji dokument iz članka 52. stavka 1. nije predan Komisiji u roku utvrđenom člankom 52. stavkom 1.

Članak 60.

Izuzeće od opoziva odobrenih sredstava

1. Iznos na koji se odnosi opoziv odobrenih sredstava umanjuje se za iznose jednake dijelu proračunske obveze za koju:

(a)	su operacije obustavljene sudskim postupkom ili upravnom žalbom koja ima suspenzivni učinak; ili

(b)	nije bilo moguće zatražiti plaćanje zbog više sile s ozbiljnim posljedicama za provedbu cijelog ili dijela operativnog programa.

Nacionalna tijela koja se pozivaju na višu silu u skladu s prvim podstavkom točkom (b) dokazuju izravne posljedice više sile za provedbu cijelog ili dijela operativnog programa.

Za potrebe prvog podstavka točaka (a) i (b) navedeno umanjivanje može se zatražiti jednom ako su obustava ili viša sila trajale najviše jednu godinu ili određeni broj puta koji odgovara trajanju više sile ili broju godina od datuma sudske ili upravne odluke kojom se suspendira provedba operacije do datuma pravomoćne sudske ili upravne odluke.

2. Do 31. siječnja država članica šalje Komisiji obavijest o izuzećima iz stavka 1. prvog podstavka točaka (a) i (b) za iznos koji će se prijaviti do kraja prethodne godine.

Članak 61.

Postupak

1. Komisija pravovremeno obavješćuje državu članicu i upravljačko tijelo kada god postoji rizik od primjene pravila o opozivu odobrenih sredstava u skladu s člankom 59.

2. Na temelju podataka koje ja zaprimila 31. siječnja, Komisija obavješćuje državu članicu i upravljačko tijelo o iznosu opozvanih odobrenih sredstava koji proizlazi iz tih podataka.

3. Država članica ima rok od dva mjeseca u kojem može pristati na iznos odobrenih sredstava koji će biti opozvan ili dostaviti svoje primjedbe.

4. Do 30. lipnja država članica dostavlja Komisiji revidirani plan financiranja u kojem je za predmetnu financijsku godinu iskazan umanjeni iznos potpore operativnom programu. Ako se država članica ne dostavi navedeni plan financiranja, Komisija revidira plan financiranja umanjenjem doprinosa iz Fonda za predmetnu financijsku godinu.

5. Komisija mijenja odluku o donošenju operativnog programa, putem provedbenih akata, najkasnije 30. rujna.

GLAVA VII.

DELEGIRANJA OVLASTI, PROVEDBENE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 62.

Izvršavanje ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiju podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Delegiranja ovlasti iz članka 13. stavka 6., članka 30. stavka 2. petog podstavka, članka 32. stavka 8. prvog podstavka, članka 32. stavka 9., članka 34. stavka 7., članka 34. stavka 8. i članka 55. stavka 4. dodjeljuju se na neodređeno vremensko razdoblje od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

3. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

4. Delegirani akti stupaju na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Ako do isteka tog roka ni Europski parlament ni Vijeće ne ulože prigovor na delegirani akt, on se objavljuje u Službenom listu Europske unije i stupa na snagu na datum koji je u njemu naveden.

Delegirani akt može biti objavljen u Službenom listu Europske unije i stupiti na snagu prije isteka tog roka ako su i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju o svojoj namjeri da neće uložiti prigovore.

Ako Europski parlament ili Vijeće ulože prigovor na delegirani akt, akt ne stupa na snagu. Institucija koja ima prigovor na delegirani akt navodi razloge za svoje prigovore.

Članak 63.

Odborski postupak

1. Komisiji pomaže Odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2. Prilikom upućivanja na ovaj stavak, primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

3. Prilikom upućivanja na ovaj stavak, primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Ako odbor ne da nikakvo mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta u pogledu provedbenih ovlasti iz članka 32. stavka 8. drugog podstavka ove Uredbe i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 64.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije. Primjenjuje se od 1. siječnja 2014.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 11. ožujka 2014.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ

Za Vijeće

Predsjednik

D. KOURKOULAS

(1) SL C 133, 9.5.2013., str. 62.

(2) SL C 139, 17.5.2013., str. 59.

(3) Stajalište Europskog parlamenta od 25. veljače 2014. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 10. ožujka 2014.

(4) Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).

(5) Uredba (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 470.).

(6) Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).

(7) Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (SL L 281, 23.11.1995., str. 31.).

(8) Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL L, 20.12.2013, str. 671.).

(9) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(10) Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2004/18/EZ od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka za sklapanje ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi robe te ugovora o javnim uslugama (SL L 134, 30.4.2004., str. 114).

(11) Uredba Vijeća (EU) br. 407/2010 od 11. svibnja 2010. o uspostavi europskog mehanizma za financijsku stabilnost (SL L 118, 12.5.2010., str. 1.)

(12) Uredba Vijeća (EZ) br. 332/2002 od 18. veljače 2002. o uspostavi programa kojim se osigurava srednjoročna financijska pomoć za platne bilance država članica (SL L 53, 23.2.2002., str. 1.)

PRILOG I.

PREDLOŠCI ZA OPERATIVNE PROGRAME

1. Predložak za operativni program OP I

Poglavlje

Odjeljak

Pododjeljak

Opis / Napomene

Veličina

(znakova)

ODREĐIVANJE

Svrha ovog odjeljka je samo utvrditi predmetni program. U ovom se odjeljku jasno navodi sljedeće:

država članica

naziv operativnog programa

Instrument za konvergenciju i konkurentnost

200

ODREĐENJE PROGRAMA

2.1.

Stanje

Određivanje i opravdanje materijalne(-ih) deprivacije(-a) koja(-e) će se rješavati.

4 000

Navesti vrstu materijalne(-ih) deprivacije(-a) zadržane(-ih) za OP.

200

2.2.

Materijalna deprivacija koja će se rješavati

Jedan odjeljak (i odnosni pododjeljci) predviđen je za svaku vrstu materijalne deprivacije koja se rješava.

2.2.1.

Opis

Opis glavnih značajki raspodjele hrane ili osnovne materijalne pomoći koja će se pružiti i odgovarajućih popratnih mjera.

4 000

2.2.2.

Nacionalni programi

Opis nacionalnih programa koji će se financirati.

2 000

2.3.

Ostalo

Sve ostale informacije koje se smatraju potrebnima.

4 000

PROVEDBA

3.1.

Određivanje najpotrebitijih

Opis mehanizma koji utvrđuje prihvatljive kriterije o najpotrebitijim osobama, prema potrebi s podjelom prema vrsti materijalne deprivacije koja se rješava.

2 000

3.2.

Odabir operacija

Kriteriji za odabir operacija i opis mehanizma odabira, prema potrebi s podjelom prema vrsti materijalne deprivacije koja se rješava.

2 000

3.3.

Odabir partnerskih organizacija

Kriteriji za odabir partnerskih organizacija, prema potrebi s podjelom prema vrsti materijalne deprivacije koja se rješava.

2 000

3.4.

Usklađenost s ESF-om

Opis mehanizma za osiguranje usklađenosti s ESF-om.

4 000

3.5.

Uspostava institucija

Određenje upravljačkog tijela, tijela za ovjeravanje (prema potrebi), tijela za reviziju i tijela kojem će Komisija izvršavati plaćanja.

2 000

3.6.

Praćenje i evaluacija

Opis načina na koji će se pratiti provedba programa.

4 000

3.7.

Tehnička pomoć

Opis planirane primjene tehničke pomoći prema članku 27. stavku 4., uključujući djelovanja na jačanju administrativnog kapaciteta korisnika u vezi s dobrim financijskim upravljanjem operacijama.

4 000

UKLUČIVANJE DIONIKA

Opis poduzetih mjera za uključivanje svih odgovarajućih dionika kao i, prema potrebi, nadležnih regionalnih, lokalnih i drugih javnih tijela u pripremi operativnog programa.

2 000

FINANCIJSKI PLAN

Ovaj odjeljak sadržava:

5.1.	tablicu u kojoj se za svaku godinu u skladu s člankom 20. navodi iznos financijskog izdvajanja predviđen za financiranje iz Fonda i sufinanciranja,

5.2.	tablicu u kojoj se za cijelo programsko razdoblje navodi iznos ukupnog financijskog izdvajanja financiranja iz operativnog programa za svaku vrstu materijalne deprivacije koja se rješava kao i odgovarajuće popratne mjere.

Tekst: 1 000

Podaci u CSV ili XLS formatu

Obrazac za financijske podatke (odjeljak 5.):

5.1.

Plan financiranja operativnog programa u kojem se navodi godišnja obveza Fonda i odnosno nacionalno sufinanciranje operativnog programa (u eurima)

	Ukupno	2014.	2015.	….	2020.
Fond (a)
Nacionalno sufinanciranje (b)
Javni rashodi (c) = (a) + (b)
Stopa sufinanciranja (d) = (a) / (c)

5.2.

Plan financiranja s iznosom ukupnih financijskih izdvajanja potpore iz operativnog programa za svaku vrstu materijalne deprivacije koja se rješava kao i odgovarajuće popratne mjere (u eurima)

Vrsta materijalne pomoći	Javni rashodi
Ukupno
Tehnička pomoć
Vrsta materijalne pomoći 1
od čega popratne mjere
Vrsta materijalne pomoći 2
od čega popratne mjere

Vrsta materijalne pomoći n
od čega popratne mjere

2. Predložak za operativni program OP II

Poglavlje

Odjeljak

Pododjeljak

Opis / Napomene

Veličina

(znakova)

ODREĐIVANJE

Svrha ovog odjeljka je samo utvrditi predmetni program. U ovom odjeljku se jasno navodi sljedeće:

država članica

naziv operativnog programa

Instrument za konvergenciju i konkurentnost

200

ODREĐENJE PROGRAMA

2.1.

Strategija

Opis strategije za doprinos programa promicanju socijalne kohezije i smanjenju siromaštva u skladu sa strategijom Europa 2020., uključujući obrazloženje odabira prioriteta za pomoć.

20 000

2.2.

Logika intervencije

Određivanje nacionalnih potreba.

3 500

Posebni ciljevi operativnog programa.

7 000

Očekivani rezultati i odgovarajući pokazatelji ostvarenja i rezultata s polaznim vrijednostima i ciljnom vrijednosti (za svaki pojedini posebni cilj).

3 500

Određivanje najpotrebitijih osoba kojima je namijenjena pomoć.

3 500

Financijski pokazatelji.

2 000

2.3.

Ostalo

Sve ostale informacije koje se smatraju potrebnima.

3 500

PROVEDBA

3.1.

Djelovanja

Opis vrsta i primjera djelovanja koja će se financirati i njihov doprinos ostvarenju posebnih ciljeva.

7 000

3.2.

Odabir operacija

Smjernice za odabir operacija, prema potrebi razvrstano prema vrsti djelovanja.

3 500

3.3.

Korisnici

Određivanje vrsta korisnika (ako je to potrebno), prema potrebi razvrstano prema vrsti djelovanja.

3 500

3.4.

Usklađenost s ESF-om

Opis mehanizama za osiguranje usklađenosti s ESF-om i sprečavanje preklapanja i dvostrukog financiranja.

4 000

3.5.

Institucionalni okvir

Određenje upravljačkog tijela, tijela za ovjeravanje (prema potrebi), tijela za reviziju i tijela kojem će Komisija izvršavati plaćanja.

2 000

3.6.

Praćenje i evaluacija

U ovom pododjeljku opisuje se način na koji će se pratiti provedba programa. Postoji posebna potreba za objašnjenjem na koji će se način koristiti pokazatelji za praćenje provedbe programa. Pokazatelji uključuju financijske pokazatelje koji se odnose na dodijeljene rashode i pokazatelje ostvarenja specifične za program povezane s financiranim operacijama i pokazatelje rezultata specifične za program u odnosu na svaki posebni cilj.

4 000

3.7.

Tehnička pomoć

4 000

UKLJUČIVANJE DIONIKA

Opis mjera koje će se poduzeti kako bi se uključile svi odgovarajući dionici kao i, prema potrebi, nadležna regionalna, lokalna i druga javna tijela u pripremi operativnog programa.

2 000

FINANCIJSKI PLAN

Ovaj odjeljak sadržava:

5.1.	tablicu u kojoj se za svaku godinu u skladu s člankom 20. navodi iznos financijskog izdvajanja predviđen za financiranje iz Fonda i sufinanciranja,

5.2.	tablicu u kojoj se za cijelo programsko razdoblje navodi iznos ukupnog financijskog izdvajanja financiranja iz operativnog programa za svaku vrstu financiranih djelovanja.

Tekst: 1 000

Podaci u CSV ili XLS formatu

Obrazac za financijske podatke (odjeljak 5.):

5.1.

Plan financiranja operativnog programa u kojem se navodi godišnja obveza Fonda i odnosno nacionalno sufinanciranje operativnog programa (u eurima)

	Ukupno	2014.	2015.	….	2020.
Fond (a)
Nacionalno sufinanciranje (b)
Javni rashodi (c) = (a) + (b)
Stopa sufinanciranja (1) (d) = (a) / (c)

5.2.

Plan financiranja s iznosom ukupnih financijskih izdavanja potpore iz operativnog programa za svaku vrstu djelovanja (u eurima)

Područje intervencije	Javni rashodi
Ukupno
Tehnička pomoć
Vrsta djelovanja 1
Vrsta djelovanja 2
…
Vrsta djelovanja n

(1) Ova stopa može se zaokružiti prema najbližem cijelom broju u tablici. Točna stopa koja se koristi za plaćanje rashoda je koeficijent (d).

PRILOG II.

Godišnja raspodjela odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za razdoblje 2014. – 2020. (prema cijenama iz 2011.)

2014.	EUR	485 097 840
2015.	EUR	485 097 840
2016.	EUR	485 097 840
2017.	EUR	485 097 840
2018.	EUR	485 097 840
2019.	EUR	485 097 840
2020.	EUR	485 097 840
Ukupno	EUR	3 395 684 880

PRILOG III.

Raspodjela sredstava iz Fonda za razdoblje 2014. – 2020. prema državi članici (prema cijenama iz 2011.)

Države članice	EUR
Belgija	65 500 000
Bugarska	93 000 000
Češka	20 700 000
Danska	3 500 000
Njemačka	70 000 000
Estonija	7 100 000
Irska	20 200 000
Grčka	249 300 000
Španjolska	499 900 000
Francuska	443 000 000
Hrvatska	32 500 000
Italija	595 000 000
Cipar	3 500 000
Latvija	36 400 000
Litva	68 500 000
Luksemburg	3 500 000
Mađarska	83 300 000
Malta	3 500 000
Nizozemska	3 500 000
Austrija	16 000 000
Poljska	420 000 000
Portugal	157 000 000
Rumunjska	391 300 000
Slovenija	18 200 000
Slovačka	48 900 000
Finska	20 000 000
Švedska	7 000 000
Ujedinjena Kraljevina	3 500 000
Ukupno	3 383 800 000

PRILOG IV.

Kriteriji za imenovanje upravljačkog tijela i tijela za ovjeravanje

1. Područje unutarnje kontrole

i.	postojanje organizacijske strukture kojom su obuhvaćene funkcije upravljačkih tijela i tijela za ovjeravanje te dodjela funkcija unutar tih tijela, osiguravajući na taj način poštovanje načela razdvajanja funkcija, gdje je potrebno;

ii.	okvir kojim se, u slučaju delegiranja zadaća posredničkim tijelima, osigurava određivanje odgovornosti i obaveza svakog pojedinog tijela, provjera njihovih sposobnosti za izvršavanje delegiranih im zadaća te postojanje postupaka izvješćivanja;

iii.	postupci izvješćivanja i praćenja u slučaju nepravilnosti i u slučaju povrata nepropisno plaćenih sredstava;

iv.	plan za raspodjelu odgovarajućih ljudskih resursa s potrebnim tehničkim vještinama na različite razine i za različite funkcije u organizaciji.

2. Upravljanje rizicima

Okvir kojim se osigurava da će se, u skladu s načelom proporcionalnosti i prema potrebi, primijeniti prikladan postupak upravljanja rizicima, posebice u slučaju velikih izmjena u aktivnostima.

3. Aktivnosti upravljanja i kontrole

A. Upravljačko tijelo

i.	postupci koje se odnose na zahtjeve za bespovratna sredstva, ocjenu zahtjeva, izbor za financiranje, uključujući upute i smjernice kojima se osigurava da operacije doprinose postizanju posebnih ciljeva i rezultata operativnih programa u skladu s odredbama točke (b) članka 32. stavka 3. ove Uredbe;

ii.	postupci za provjeru upravljanja, uključujući administrativne provjere svakog zahtjeva za naknadu koji podnose korisnici te provjere operacija na licu mjesta;

iii.	postupci za obradu zahtjeva za povrat koje podnose korisnici te odobrenja za isplatu;

iv.

postupci kojima sustav u računalnom obliku prikuplja, bilježi i pohranjuje podatke o svakoj operaciji, uključujući, prema potrebi, podatke o pojedinačnim sudionicima te raščlambu podataka o pokazateljima po spolu, kada je to zatraženo, i kojima se osigurava usklađenost sigurnosnih sustava s međunarodnim prihvaćenim standardima;

v.	postupci koje je uspostavilo upravljačko tijelo kako bi osiguralo da korisnici koriste zasebne računovodstvene sustave ili primjeren računovodstveni kod za sve transakcije povezane s operacijom;

vi.	postupci za uspostavu učinkovitih i razmjernih mjera za suzbijanje prijevara;

vii.	postupci kojima se osigurava primjeren revizorski trag i sustav arhiviranja;

viii.

postupci za pripremu izjave o pouzdanosti upravljanja, izvješće o provedenim kontrolama te utvrđenim nedostacima, kao i godišnji sažetak završnih revizija i kontrola;

ix.	postupci kojima se osigurava da će korisniku biti dostavljen dokument u kojem su navedeni uvjeti za potporu za svaku operaciju.

B. Tijelo za ovjeravanje

i.	postupci za ovjeravanje zahtjeva za međuplaćanja koji se podnose Komisiji;

ii.	postupci za sastavljanje financijskih izvještaja te ovjeravanje njihove istinitosti, potpunosti i točnosti te sukladnosti rashoda s primjenjivim pravom, uzimajući u obzir rezultate svih revizija;

iii.	postupci kojima se osigurava primjeren revizorski trag vođenjem računovodstvene evidencije u računalnom obliku za svaku operaciju, uključujući sredstava koja se mogu vratiti, vraćena i povučena sredstava;

iv.	prema potrebi, postupci kojima se osigurava da od upravljačkog tijela prima odgovarajuće informacije o provedenim provjerama i rezultatima revizija koje je provelo tijelo za reviziju ili revizija koje su provedene u nadležnosti tijela za reviziju.

4. Praćenje

A. Upravljačko tijelo

i.	prema potrebi, postupci kojima se podupire rad odbora za praćenje;

ii.	postupci sastavljanja godišnjih i završnih izvješća o provedbi i njihovo podnošenje Komisiji.

B. Tijelo za ovjeravanje

Postupci ispunjavanja obveza tijela za ovjeravanje u vezi s praćenjem rezultata provjera upravljanja i rezultati revizija koje je provelo tijelo za reviziju ili revizija koje su provedene u nadležnosti tijela za reviziju prije podnošenja zahtjeva za plaćanje Komisiji.