13.2.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 43/1


PROVEDBENA UREDBA VIJEĆA (EU) br. 135/2014

od 11. veljače 2014.

o stavljanju izvan snage antidampinške pristojbe na uvoz dicijandiamida podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije nakon isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1225/2009

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1225/2009 od 30. studenoga 2009. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (1) („Osnovna uredba”), a posebno njezin članak 11. stavke 2. i 6. i članak 9.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije podnesen nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom,

budući da:

1.   POSTUPAK

1.1   Mjere na snazi

(1)

Nakon antidampinškog ispitnog postupka („početni ispitni postupak”) Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1331/2007 (2) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz 1-cijanoguanidina (dicijandiamida) podrijetlom iz Narodne Republike Kine („Kina” ili „dotična zemlja”) („konačne antidampinške mjere”). Te su mjere bile u obliku pristojbe ad valorem na razini od 49,1 %.

1.2   Zahtjev za reviziju nakon isteka mjera

(2)

Nakon objave obavijesti o skorom isteku konačnih antidampinških mjera na snazi (3), Komisija je 14. kolovoza 2012. primila zahtjev za pokretanje revizije nakon isteka tih mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe. Zahtjev je podnijelo trgovačko društvo AlzChem AG („podnositelj zahtjeva”) koji čini 100 % ukupne proizvodnje dicijandiamida u Uniji.

(3)

Podneseni zahtjev temelji se na razlozima da bi istek konačnih antidampinških mjera za posljedicu vjerojatno imao nastavak dampinga i ponavljanje štete industriji Unije.

1.3   Pokretanje revizije nakon isteka mjera

(4)

Utvrdivši nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije nakon isteka mjera, Komisija je 15. studenoga 2012. objavljivanjem obavijesti u Službenom listu Europske unije  (4) („Obavijest o pokretanju revizije”) najavila pokretanje revizije nakon isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe.

1.4   Ispitni postupak

1.4.1   Razdoblje ispitnog postupka revizije i razmatrano razdoblje

(5)

Ispitnim postupkom nastavka dampinga obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2011. do 30. rujna 2012. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”). Ispitivanjem kretanja važnih za ocjenu vjerojatnosti nastavka štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2009. do završetka razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

(6)

Nakon konačne objave podnositelj zahtjeva tvrdio je da je razmatrano razdoblje trebalo početi 2008. jer nalazi iz 2009. ne bi bili reprezentativni. Prvo bi trebalo napomenuti da Komisija uživa široko diskrecijsko pravo u određivanju razdoblja koje se razmatra u cilju utvrđivanja štete. Drugo, podnositelj zahtjeva tu je tvrdnju iznio prekasno u pogledu promjene razdoblja. Razmatrano razdoblje u postupku je najavljeno rano, a podnositelj zahtjeva tada se nije usprotivio. Razdoblje se u kasnoj fazi ne može mijenjati zbog praktičnih razloga i zbog toga što bi promjena na temelju prikupljenih dokaza bila u suprotnosti s nepristranim vođenjem ispitnog postupka. Zbog toga je ta tvrdnja odbačena.

1.4.2   Stranke na koje se ispitni postupak odnosi

(7)

Komisija je o početku revizije nakon isteka mjera službeno obavijestila podnositelja zahtjeva, nepovezane uvoznike, korisnike u Uniji za koje se zna da se na njih odnosi ispitni postupak i predstavnike zemlje izvoznice. Zainteresirane strane dobile su priliku iznijeti svoja stajališta u pisanom obliku i zatražiti raspravu u roku određenom u Obavijesti o pokretanju revizije.

(8)

S obzirom na naočigled velik broj proizvođača izvoznika u dotičnoj zemlji i nepovezanih uvoznika, u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe smatralo se primjerenim ispitati treba li primijeniti uzorkovanje. Kako bi se Komisiji omogućilo da odluči je li uzorkovanje potrebno i, ako jest, kako bi izabrala uzorak, od navedenih je strana zatraženo, u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe, da se jave u roku od 15 dana od pokretanja revizije i dostave Komisiji podatke zatražene u Obavijesti o pokretanju revizije.

(9)

Stupilo se u kontakt s dvanaest poznatih proizvođača izvoznika iz Kine. S obzirom na to da je samo jedan proizvođač izvoznik iz Kine dostavio zatražene podatke, nije bilo potrebno odabrati uzorak proizvođača izvoznika.

(10)

U pogledu uvoznika, utvrđeno je da u Uniji postoji desetak nepovezanih uvoznika dicijandiamida te su oni pozvani da dostave podatke za uzorkovanje. Samo ih se dvoje javilo i izrazilo volju za sudjelovanje u trenutačnoj reviziji. Posljedično, nije bilo potrebno provesti uzorkovanje nepovezanih uvoznika.

(11)

Komisija je poslala upitnike svim stranama za koje je znala da se revizija na njih odnosi i onima koje su se javile u rokovima iz Obavijesti o pokretanju revizije. Primljeni su odgovori od proizvođača iz Unije, proizvođača izvoznika koji surađuje iz Kine, dva nepovezana uvoznika i jednog korisnika iz Unije.

(12)

Dodatni prigovori primljeni su od dvaju nepovezanih uvoznika/trgovaca i triju korisnika iz Unije.

(13)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za određivanje vjerojatnosti nastavka dampinga i vjerojatnosti ponavljanja štete te interesa Unije. Posjeti radi provjere obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih zainteresiranih strana:

a)

proizvođač iz Unije:

AlzChem AG, Trostberg, Njemačka;

b)

proizvođač izvoznik iz Kine:

Ningxia Jiafeng Chemicals Co., Ltd. Shizuishan, Kina;

c)

nepovezani uvoznik iz Unije:

Helm AG, Hamburg, Njemačka;

d)

korisnik iz Unije:

Merck Santé S.A.S., Lyon, Francuska.

2.   DOTIČNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD

2.1   Dotični proizvod

(14)

Dotični proizvod na koji se odnosi ova revizija isti je kao u početnom ispitnom postupku, tj. 1-cijanoguanidin (dicijandiamid) („DCD”) podrijetlom iz Narodne Republike Kine („dotični proizvod”) trenutačno obuhvaćen oznakom KN 2926 20 00. Proizvodi se od vapna i čađe i nastaje nakon nekoliko proizvodnih faza. To je kruta tvar u obliku finog, bijelog, kristalnog praha, obično bez mirisa.

(15)

DCD se obično upotrebljava kao posredni proizvod za proizvodnju većeg broja drugih kemijskih posrednih proizvoda kao što su farmaceutski proizvodi, razni proizvodi industrijske primjene – voda, pulpa i papir, tekstil, koža – i razna područja epoksi primjena. On je ključni element lanca dušik-ugljik-dušik (DUD) s krajnjim proizvodima kao što su guanidin nitrat i drugi derivati DUD-a.

(16)

Većina DCD-a koji se prodaje na tržištu Unije standardni je tip DCD-a. Tek ograničena količina ima manju veličinu čestica (tzv. mikro DCD). Kineski proizvođači izvoznici dostavili su podatke samo za standardni tip.

2.2   Istovjetni proizvod

(17)

Jedan je korisnik doveo u pitanje istovjetnost DCD-a iz Unije i DCD-a iz Kine na temelju toga što je standardni tip DCD-a koji proizvodi industrija Unije navodno bolje kvalitete nego onaj koji proizvode kineski proizvođači izvoznici. Točnije, taj je korisnik tvrdio da bi udio vode u kineskom DCD-u bio značajno viši i hlapljiviji u usporedbi s udjelom vode u DCD-u proizvedenom u Uniji. Nadalje, u kineskom je DCD-u navodno veći i udio nečistoća.

(18)

Kao i u početnom ispitnom postupku, ispitnim je postupkom ipak otkriveno da, iako možda postoje određene razlike u kvaliteti, njih nije moguće količinski odrediti, a i ne utječu na osnovna kemijska, fizikalna i tehnička svojstva DCD-a koji industrija Unije proizvodi i prodaje u Uniji i dotičnog proizvoda, za koje je utvrđeno da su jednaki i da imaju istu krajnju namjenu.

(19)

Jedan drugi korisnik tvrdio je da bi mikro DCD trebalo isključiti iz opsega proizvoda obuhvaćenog antidampinškim mjerama zbog navodnih razlika u pogledu fizičkih svojstava, krajnje namjene i cijena u odnosu na DCD standardnog tipa.

(20)

Međutim, u ispitnom postupku pokazalo se da te dvije vrste imaju jednaka kemijska, fizička i tehnička svojstva. Daljnja obrada DCD-a standardnog tipa radi proizvodnje mikro DCD-a uključuje jednostavan fizički postupak (mljevenje), ali ne i kemijsku obradu. Osim toga, iako su cijene mikro DCD-a više od cijena DCD-a standardnog tipa, oba tipa imaju istu temeljnu krajnju namjenu i mogu se bez problema međusobno zamijeniti.

(21)

Ispitnim je postupkom, kao i početnim ispitnim postupkom, potvrđeno da dotični proizvod i proizvodi koji se proizvode i prodaju na kineskom domaćem tržištu, kao i oni koje proizvođač iz Unije proizvodi i prodaje u Uniji, imaju jednaka osnovna fizička i tehnička svojstva i istu namjenu zbog čega se smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

3.   VJEROJATNOST NASTAVKA DAMPINGA

3.1   Uvodne napomene

(22)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, ispitano je je li vjerojatno da bi istek postojećih mjera doveo do nastavka dampinga.

(23)

Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 9., zbog toga što je surađivalo samo jedno trgovačko društvo, nije bilo potrebno odabrati uzorak proizvođača izvoznika iz Kine. To je trgovačko društvo činilo više od 35 % uvoza dotičnog proizvoda iz Kine u Uniju tijekom RIPR-a. To trgovačko društvo nije izvozilo tijekom razdoblja početnog ispitnog postupka zbog čega u njemu nije ni surađivalo.

3.2   Damping uvoza tijekom RIPR-a

3.2.1   Analogna zemlja

(24)

U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe, uobičajenu vrijednost moralo se utvrditi na temelju cijena ili izračunane vrijednosti u odgovarajućoj trećoj zemlji tržišnoga gospodarstva („analogna zemlja”), odnosno cijene iz te treće zemlje u druge zemlje, uključujući Uniju, ili, ako to nije moguće, na nekoj drugoj razumnoj osnovi, uključujući stvarno plaćenu ili naplativu cijenu u Uniji za istovjetni proizvod, odgovarajuće prilagođenu, ako je potrebno, kako bi uključivala razumnu profitnu maržu.

(25)

U nedostatku proizvodnje dotičnog proizvoda izvan Unije i Kine, Komisija je u Obavijesti o pokretanju revizije naznačila svoju namjeru da temelji uobičajenu vrijednost na stvarno plaćenim ili naplativim cijenama u Uniji za istovjetni proizvod, kako je bilo i u početnom ispitnom postupku.

(26)

Industrija Unije prodavala je istovjetni proizvod u reprezentativnim količinama. Međutim, domaća prodaja industrije Unije ostvarivala je gubitke, iako je bila blizu praga isplativosti. Stoga se uobičajena vrijednost temeljila na proizvodnim troškovima industrije Unije uvećanima za razuman iznos za troškove prodaje, opće i administrativne troškove („POA”) te dobit. Troškovi POA i dobit utvrđeni su istom metodom koja je upotrijebljena u početnom ispitnom postupku. Na temelju članka 11. stavka 9., prilagodbe proizvodnih troškova industrije Unije izvršene su radi nadoknade dodatnih troškova prijevoza zbog fizičke udaljenosti između proizvodnih jedinica, nedostatka pristupa sirovinama koje zato treba prevoziti s udaljenih proizvodnih mjesta i radi odlaganja nusproizvoda (čađe). Te su prilagodbe izvršene i u početnom ispitnom postupku.

3.2.2   Izvozna cijena

(27)

Sva izvozna prodaja proizvođača izvoznika koji surađuje u Uniju izvršena je izravno nezavisnim kupcima s poslovnim nastanom u Uniji. U skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe, izvozna je cijena utvrđena na temelju stvarno plaćenih ili naplativih cijena.

3.2.3   Usporedba

(28)

Usporedba između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene izvršena je na temelju cijene franko tvornica.

(29)

Radi osiguranja primjerene usporedbe između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene proizvođača izvoznika koji surađuje te u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe, izvršene su odgovarajuće prilagodbe u pogledu razlika u troškovima prijevoza, osiguranja, poreza i kredita koji su utjecali na cijene i na usporedivost cijena.

3.2.4   Dampinška marža

(30)

Kako je predviđeno člankom 2. stavkom 11. Osnovne uredbe, dampinška marža utvrđena je na temelju usporedbe ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom.

(31)

Za proizvođača izvoznika koji surađuje tom se usporedbom pokazalo postojanje dampinga, iako znatno niže od razine dampinga utvrđene u početnom ispitnom postupku.

3.3   Razvoj uvoza u slučaju stavljanja mjera izvan snage

3.3.1   Uvodna napomena

(32)

Nastavno na nalaz o postojanju dampinga tijekom RIPR-a, ispitana je vjerojatnost nastavka dampinga u slučaju stavljanja mjera izvan snage i analizirani su sljedeći elementi: proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet u Kini; obujam i cijene dampinškog uvoza iz Kine; privlačnost tržišta Unije u odnosu na uvoz iz Kine.

(33)

U tom pogledu, trebalo bi napomenuti da je proizvođač izvoznik koji surađuje činio više od 30 % ukupne kineske proizvodnje tijekom RIPR-a.

3.3.2   Proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet kineskih proizvođača

(34)

S obzirom na to da je o kineskoj industriji DCD-a vrlo malo podataka javno dostupno, zaključci u vezi s neiskorištenim kapacitetom većinom su se oslanjali na podatke iz zahtjeva za reviziju i podatke dobivene od jedinog proizvođača koji surađuje, koji su radi provjere uspoređeni s javno dostupnim podacima.

(35)

Na temelju toga pretpostavlja se da se ukupan instalirani kapacitet u Kini povećao između 2007. i 2012. Međutim, stvarna proizvodnja tijekom RIPR-a bila je ograničena na 80 000 tona, što ukazuje na mogućnost postojanja neiskorištenog kapaciteta. Kineski instalirani kapacitet tijekom RIPR-a bio je veći od svjetske potražnje za DCD-om, a neiskorišteni kapacitet mogao bi činiti više od ukupne potrošnje u Uniji tijekom RIPR-a, dok je kineska domaća potrošnja tijekom RIPR-a iznosila samo 40 000 tona, tj. polovinu stvarne kineske proizvodnje.

(36)

U pogledu neiskorištenog kapaciteta, podaci prikupljeni na licu mjesta tijekom ispitnog postupka pokazuju da je jedinom proizvođaču koji surađuje, koji je činio više od 20 % ukupnog instaliranog kapaciteta u Kini u 2012., odobreno proširenje kapaciteta za 50 % u 2014. Očekuje se da će taj novi kapacitet među ostalim dodatno poslužiti proizvodnim postupcima proizvođača (vlastita upotreba DCD-a) i domaćem kineskom tržištu, na kojem je tijekom RIPR-a bilo plasirana oko polovica proizvedenog DCD-a jedinog proizvođača koji surađuje. Informacije dobivene od jedinog proizvođača koji surađuje upućuju na to da će se buduća ulaganja u kapacitet upotrijebiti među ostalim za opskrbu domaćeg kineskog tržišta koje je veliko te brzo raste.

(37)

Kina stoga ima mogućnost proizvoditi velike količine za izvoz, i to posebno zato što ne postoje naznake da bi domaće tržište moglo prihvatiti sav taj neiskorišteni kapacitet.

3.3.3   Obujam i cijene dampinškog uvoza iz Kine

(38)

Prema podacima Eurostata i provjerenim podacima o uvozu, obujam uvoza iz Kine naglo se smanjio nakon uvođenja mjera u 2007. i ponovno se počeo blago povećavati od 2009. do kraja RIPR-a, ali nikada nije ponovno postigao razinu iz 2007. To se odrazilo i na tržišni udio kineskog uvoza koji se smanjio s 40 – 45 % u 2007. na 10 – 15 % u 2009. i ponovno postigao razinu od 15 – 20 % na kraju RIPR-a, unatoč tome što su se kineske cijene smanjile za 73 %.

3.3.4   Privlačnost tržišta Unije

(39)

Tržište Unije relativno je veliko i čini oko 18 % svjetske potrošnje DCD-a, ali nije nužno ni najprivlačnije ni jedino privlačno tržište u smislu segmenata prodaje i cijena (vidjeti uvodnu izjavu 74.). Zaista, dostupni podaci ukazuju na to da kineski proizvođači predviđaju porast potražnje od farmaceutske industrije, kao u Indiji, jer se u toj industriji DCD upotrebljava primjerice kao sirovina za proizvodnju jednog lijeka za dijabetes (metformina). Stoga će se tom novom potražnjom možda moći prihvatiti velik dio kineskog neiskorištenog kapaciteta. Na temelju prethodno navedenog smatra se da tržište Unije nije jedino tržište privlačno kineskim izvoznicima.

3.3.5   Zaključak o vjerojatnosti nastavka dampinga

(40)

Ispitnim postupkom potvrđeno je da je kineski uvoz nastavio ulaziti na tržište Unije po dampinškim cijenama tijekom RIPR-a. S obzirom na nastavak dampinga, to što je tržište Unije veliko tržište koje je u prošlosti bilo vrlo privlačno kineskim izvoznicima te uzimajući u obzir neiskorišteni kapacitet dostupan u Kini koji premašuje ukupnu potrošnju u Uniji, može se zaključiti da postoji velika vjerojatnost od nastavka dampinga u slučaju ukidanja mjera. Ipak, trebalo bi napomenuti da je trenutačna razina dampinga znatno niža od razine utvrđene u početnom ispitnom postupku.

4.   STANJE NA TRŽIŠTU UNIJE

4.1   Uvodna napomena

(41)

S obzirom na to da se analiza odnosi samo na jedno trgovačko društvo, iz razloga povjerljivosti većina pokazatelja navedena je u obliku indeksa ili u rasponima.

4.2   Industrija Unije

(42)

Proizvodnja proizvođača iz Unije, trgovačkog društva AlzChem AG čini 100 % proizvodnje DCD-a u Uniji. Stoga se smatra da trgovačko društvo AlzChem AG čini industriju Unije u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. Osnovne uredbe.

4.3   Potrošnja na tržištu Unije

(43)

Potrošnja u Uniji utvrđena je na temelju obujma nevlastite prodaje industrije Unije na tržištu Unije i podataka Eurostata o uvozu, uspoređenih s drugim statističkim izvorima radi provjere. Tijekom razmatranog razdoblja razvijala se kako slijedi:

Tablica 1.

 

2009.

2010.

2011.

RIPR

Potrošnja u Uniji (u tonama)

11 042

13 712

14 338

14 146

Indeks (2009. = 100)

100

124

130

128

(44)

Osim prethodno predstavljene potrošnje na slobodnom tržištu, napominje se da je tijekom razmatranog razdoblja vlastita upotreba DCD-a industrije Unije iznosila između 10 % i 20 % proizvodnje u Uniji i razvijala se kako slijedi:

Tablica 2.

 

2009.

2010.

2011.

RIPR

Vlastita upotreba – Indeks (2009. = 100)

100

123

124

127

4.4.   Uvoz u Uniju iz Kine

(45)

Imajući na umu da je u ispitnom postupku surađivao samo jedan izvoznik, utvrđeno je da je Eurostat najbolji izvor podataka za obujam uvoza i cijene. Podaci Eurostata odnose se na EU-27, a radi provjere su uspoređeni s drugim izvorima kao što su kineski statistički podaci o izvozu, baza podataka iz članka 14. stavka 6. i podaci uvoznika/korisnika koji surađuju.

(46)

Dostava DCD-a iz Kine provodila se u skladu s dvama carinskim režimima. Prema uobičajenom režimu bile su plative i uobičajena carinska tarifa i antidampinška pristojba. Prema režimu unutarnje proizvodnje nijedna od tih pristojbi nije bila plativa jer su se sirovine upotrebljavale u proizvodnji daljnjih proizvoda koji su se izvozili iz Unije. Kako je pokazano u tablici u nastavku teksta, režimom unutarnje proizvodnje bile su obuhvaćene oko dvije trećine uvoza u RIPR-u.

4.4.1   Obujam i tržišni udio

(47)

Nakon uvođenja antidampinških mjera u 2007., obujam kineskog uvoza značajno se smanjio. Ukupan tržišni udio tog uvoza iznosio je od 15 % do 20 % tijekom RIPR-a. Neovisno o tome, tijekom razmatranog razdoblja obujam uvoza podrijetlom iz Kine prema uobičajenom carinskom režimu mijenjao se, dok se kineski uvoz prema režimu unutarnje proizvodnje više nego udvostručio. Uzmu li se u obzir oba režima, obujam uvoza tijekom tog se razdoblja povećao, ali je znatno ispod razina prisutnih prije uvođenja mjera (više od 6 000 tona).

Tablica 3.

Uvoz iz Kine

2009.

2010.

2011.

RIPR

Obujam uvoza – uobičajeni režim (u tonama)

881

1 251

1 781

730

Indeks (2009. = 100)

100

142

202

83

Tržišni udio

5 – 10 %

5 – 10 %

10 – 15 %

5 – 10 %

Prosječna uvozna cijena – uobičajeni režim (EUR/tona)

1 218

1 267

1 826

2 101

Prosječna uvozna cijena – unutarnja proizvodnja (EUR/tona)

1 677

1 463

1 674

2 069

Obujam uvoza – unutarnja proizvodnja (u tonama)

676

984

654

1 467

Indeks (2009. = 100)

100

146

97

217

Tržišni udio – svi režimi

10 – 15 %

15 – 20 %

15 – 20 %

15 – 20 %

4.4.2   Cijena

(48)

Kako je vidljivo iz prethodne tablice, tijekom razmatranog razdoblja cijene kineskog uvoza znatno su se povećale.

(49)

Industrija Unije tvrdila je da se taj razvoj cijena ne može objasniti razvojem cijena glavnih pokretača troškova, tj. glavnih sirovina i troškova energije. Međutim, nije dostavila nikakvo alternativno objašnjenje ili zaključne dokaze kako bi potkrijepila tu tvrdnju.

4.4.3   Sniženje cijena

(50)

Za potrebe analize obaranja cijena, ponderirane prosječne prodajne cijene industrije Unije nepovezanim kupcima na tržištu Unije uspoređene su s odgovarajućim ponderiranim prosječnim cijenama CIF uvoza iz Kine (samo za standardni tip DCD-a). Prodajne cijene industrije Unije prilagođene su posebno za troškove dostave i provizije na razinu franko tvornica. Cijene CIF izvoza iz Kine dobivene su od Eurostata i radi provjere uspoređene s podacima iz baze podataka iz članka 14. stavka 6., a uvoz koji je podlijegao unutarnjoj proizvodnji bio je isključen. Te cijene CIF prilagođene su kako bi se njima obuhvatili svi troškovi u vezi s carinjenjem, odnosno carinska tarifa i troškovi nakon uvoza. Obaranje cijena uvoza u okviru unutarnje proizvodnje analizirano je u uvodnoj izjavi 83.

(51)

Usporedbom se pokazalo da se uvozom dotičnog proizvoda tijekom RIPR-a nisu obarale cijene industrije Unije.

4.5   Uvoz u Uniju iz ostalih trećih zemalja

(52)

Uvoz iz ostalih trećih zemalja nije bio prisutan u znatnim količinama.

(53)

Tijekom razmatranog razdoblja tržišni udio obujma uvoza iz SAD-a nikad nije prešao 2 %. Ispitnim postupkom otkriveno je da je taj uvoz zapravo činio DCD standardnog tipa koji je izvorno proizveden u Kini, a zatim mikroniziran u SAD-u.

Tablica 4.

Uvoz iz SAD-a

2009.

2010.

2011.

RIPR

Obujam uvoza (u tonama)

192

237

282

255

Indeks (2009. = 100)

100

123

147

133

Tržišni udio

0 – 2 %

0 – 2 %

0 – 2 %

0 – 2 %

4.6.   Gospodarsko stanje industrije Unije

(54)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe, ispitivanje učinka dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je ocjenu svih gospodarskih čimbenika i pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

4.6.1   Proizvodnja, kapacitet proizvodnje i iskorištenost kapaciteta

(55)

U industriji Unije odvijao se integrirani proizvodni lanac kojim nije bio obuhvaćen samo DCD već i proizvodi u prethodnom i daljnjem proizvodnom postupku. Proizvodni kapacitet Unije u pogledu DCD-a nije se mijenjao od 2009. Tijekom razmatranog razdoblja, proizvođač iz Unije povećao je proizvodnju najviše zbog povećane potražnje na tržištu Unije kako je prikazano u tablici 1. Od 2010. proizvođač iz Unije posluje uz gotovo pun kapacitet. To nije bilo tako u 2009. kad je na proizvodnju i prodaju utjecala financijska kriza.

Tablica 5.

 

2009.

2010.

2011.

RIPR

Proizvodnja – Indeks (2009. = 100)

100

115

113

109

Proizvodni kapacitet – Indeks (2009. = 100)

100

100

100

100

Iskorištenost kapaciteta

86,9 %

100,2 %

98,2 %

95,2 %

4.6.2   Zalihe

(56)

Proizvođač iz Unije tijekom razmatranog razdoblja zadržao je malu količinu zaliha, a to se nije smatralo važnim čimbenikom u ocjeni stanja industrije Unije.

Tablica 6.

 

2009.

2010.

2011.

RIPR

Zalihe – Indeks (2009. = 100)

100

73

88

49

4.6.3.   Obujam prodaje, tržišni udjeli i prosječne jedinične cijene u Uniji

(57)

Prodaja industrije Unije nepovezanim kupcima na tržištu Unije povećala se za 26 % tijekom razmatranog razdoblja, dok su se njezine prodajne cijene povećale za 7 %.

(58)

Industrija Unije uspjela je povećati svoju prodaju u EU-u zahvaljujući povećanju potrošnje kako je prikazano u tablici 1. Industrija unije održala je vrlo velik udio na tržištu Unije.

Tablica 7.

 

2009.

2010.

2011.

RIPR

Obujam prodaje – Indeks (2009. = 100)

100

121

125

126

Tržišni udio

80–85 %

80–85 %

80–85 %

80–85 %

Prodajna cijena – Indeks (2009. = 100)

100

95

98

107

4.6.4   Profitabilnost i novčani tok

(59)

Tijekom razmatranog razdoblja profitabilnost industrije Unije znatno se popravila jer je industrija Unije bila u mogućnosti povećati svoj obujam prodaje i prodajnu cijenu za nepovezane kupce na tržištu Unije. Veliko poboljšanje profitabilnosti još je izraženije usporedi li se sa stanjem industrije u početnom RIP-u, kad je industrija ostvarivala velike gubitke (od – 20 % do – 30 %).

Tablica 8.

 

2009.

2010.

2011.

RIPR

Profitabilnost

od – 10 % do 0 %

od – 10 % do 0 %

od – 10 % do 0 %

od – 5 % do 0 %

(60)

U usporedbi s tim, profitabilnost transakcija u vezi s vlastitom upotrebom bila je dobra.

(61)

Tijekom razmatranog razdoblja novčani je tok stalno bio negativan, uz iznimku RIPR-a, u skladu s razvojem ukupne profitabilnosti.

Tablica 9.

 

2009.

2010.

2011.

RIPR

Novčani tok – Indeks (2009. = 100)

– 100

–84

– 229

174

4.6.5.   Ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala

(62)

Tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije ulagala je u održavanje i optimizaciju postojećih proizvodnih strojeva. Izvršila je važno novo ulaganje u vezi s mikro DCD-om u 2009.

Tablica 10.

 

2009.

2010.

2011.

RIPR

Ulaganja – Indeks (2009. = 100)

100

50

65

37

(63)

Povrat ulaganja tijekom razmatranog razdoblja ostao je negativan u skladu s prethodno navedenom profitabilnosti.

Tablica 11.

 

2009.

2010.

2011.

RIPR

Povrat ulaganja – Indeks (2009. = 100)

– 100

–63

–62

–10

(64)

Industrija Unije nije tvrdila da je naišla na poteškoće s prikupljanjem kapitala tijekom razmatranog razdoblja.

4.6.6   Zaposlenost, produktivnost, rast i plaće

(65)

Ulaganja izvršena tijekom razmatranog razdoblja doprinijela su povećanju broja kvalificiranih zaposlenika. Prosječne razine plaća povećale su se za 15 % tijekom razmatranog razdoblja.

(66)

Povećanje broja zaposlenih i proizvodnje u 2010. odražava se na povećanu proizvodnju.

Tablica 12.

 

2009.

2010.

2011.

RIPR

Broj zaposlenika – Indeks (2009. = 100)

100

107

104

105

Produktivnost (u tonama po zaposleniku) – Indeks (2009. = 100)

100

108

108

105

Troškovi rada po zaposleniku – Indeks (2009. = 100)

100

112

113

115

4.6.7.   Visina dampinga i oporavak od prethodnog dampinga

(67)

Damping se nastavio tijekom RIPR-a kako je prethodno objašnjeno u točki 3.2.

(68)

Utjecaj visine stvarne dampinške marže na industriju Unije, s obzirom na obujam dampinškog uvoza iz Kine, ne može se smatrati vrlo velikim. U usporedbi s početnim ispitnim postupkom, stanje industrije Unije značajno se popravilo – bila je na putu oporavka od prethodnog dampinga u smislu profitabilnosti, prodaje i tržišnog udjela.

4.6.8   Zaključak

(69)

Čak i ako je dio prethodno navedenog pozitivnog razvoja relativno nedavan, smatra se da se stanje industrije Unije značajno popravilo u razmatranom razdoblju. Svi financijski pokazatelji bili su pozitivni ili gotovo pozitivni do kraja RIPR-a.

(70)

Uvođenjem antidampinških mjera 2007. omogućilo se industriji Unije da se sustavno oporavi od štetnih učinaka dampinga i nastavi iskorištavati svoj potencijal na tržištu Unije i zemalja koje nisu članice EU-a. To što je industrija Unije ostvarila korist od mjera najbolje je vidljivo iz njezinih visokih razina produktivnosti, iskorištenosti kapaciteta i povećanja prodajnih cijena u EU-u te profitabilnosti. Tijekom RIPR-a više nije nastajala materijalna šteta uzrokovana kineskim uvozom.

(71)

Nakon konačne objave podnositelj zahtjeva tvrdio je da je činjenica da su u okviru početnog ispitnog postupka određeni pokazatelji štete bili pozitivni nije spriječila Komisiju da potvrdi postojanje materijalne štete. Ta tvrdnja se mora odbaciti. Uredbom (EZ) br. 1331/2007 odgovorilo se na razne okolnosti, posebno manje profitabilne industrije Unije. Osim toga revizija nakon isteka potpuno se razlikuje od ispitnog postupka iz članka 5. Osnovne uredbe. U ispitnom postupku utvrđuje se uzrokuje li damping štetu domaćoj industriji, a u reviziji nakon isteka analiziraju se moguća buduća kretanja ako mjera istekne.

5.   VJEROJATNOST PONAVLJANJA ŠTETE

(72)

Kako je prethodno prikazano, industrija Unije tijekom RIPR-a nije pretrpjela materijalnu štetu s obzirom na to da se većina pokazatelja štete razvijala pozitivno tijekom razmatranog razdoblja. U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe stoga je ispitano je li vjerojatno da bi istek mjera koje su na snazi za posljedicu imao ponavljanje štete.

5.1   Utjecaj neiskorištenog kapaciteta u Kini

(73)

Ispitnim postupkom otkriveno je da u Kini postoje velike količine neiskorištenog kapaciteta (vidjeti uvodne izjave od 34. do 37.). Međutim, ne postoje razumni razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da će taj neiskorišteni kapacitet za posljedicu imati znatne količine uvoza u Uniju.

(74)

Tržište Unije jedno je od mnogih na kojima prodaju kineski proizvođači izvoznici. U smislu cijena, podaci industrije Unije, podaci kineskog proizvođača izvoznika koji surađuje i statistika kineskog izvoza potvrđuju da postoji nekoliko drugih tržišta koja su barem jednako privlačna kao tržište Unije.

(75)

Kad je riječ o izvoznoj prodaji industrije Unije, izvozne cijene često su bile više od cijena u Uniji. Nakon objave podnositelj zahtjeva tvrdio je da njegove više izvozne cijene nisu povezane s relativnom privlačnosti tih tržišta, nego s malim obujmom prodaje. Taj bi argument trebalo odbaciti zato što je cjelokupni obujam prodaje industrije EU-a na izvozna tržišta tijekom RIPR-a bio znatan (20 – 30 % proizvodnje industrije Unije). Nisu dostavljeni dokazi ni o tome da je obujam prodaje korisnicima bio znatno manji.

(76)

Ni statistički podaci o kineskim izvoznim cijenama DCD-a za druga tržišta ne ukazuju na posebnu privlačnost tržišta EU-a u usporedbi s drugim izvoznim tržištima. Znatan neiskorišten kapacitet već je postojao tijekom RIPR-a, no kineski izvoznici nisu zbog toga počinili štetu u pogledu cijena. Činjenica da će doći do povećanja neiskorištenog kapaciteta u ovom slučaju ne upućuje na mogućnost ponavljanja štete. Indija je najveće tržište DCD-a u svijetu. Prema kineskim statističkim podacima o izvozu, obujam kineske prodaje EU-u predstavlja samo oko 10 % obujma prodaje Indiji, a prosječna kineska prodajna cijena u EU-u po toni jednaka je kineskim prodajnim cijenama u Indiji. Drugim riječima, prevladavajuće tržišne cijene na indijskom tržištu (koje su se tijekom razmatranog razdoblja u prosjeku povećale za 65 %) jednako su privlačne proizvođačima DCD-a. Ništa ne ukazuje na to da će neiskorišteni kapacitet u Kini biti pretvoren u velike količine uvoza u Uniju. Za sada se može očekivati da se barem dio tog neiskorištenog kapaciteta u skoroj budućnosti neće upotrijebiti. Taj zaključak temelji se na prošlim kretanjima jer podaci koje je dostavio podnositelj zahtjeva upućuju na to da je u razdoblju od 2008. do RIPR-a Kina povećala svoj kapacitet za oko 50 %, a cjelokupnu proizvodnju za samo 20 %. Prema predviđanjima podnositelja zahtjeva do 2016. kineski kapacitet bit će veći od svjetske potražnje te će stoga trenutačno biti neiskorišten. Prevelik kapacitet na razini cijele zemlje bio bi manji da su predviđanja napravljena na temelju podataka kineskog proizvođača izvoznika o prodaji. U svakom slučaju činjenica da, za razliku od proizvodnje u Uniji (vidjeti uvodnu izjavu 55.) proizvodnja DCD-a u Kini nije dio potpuno integriranog proizvodnog lanca znači da neiskorištavanje kapaciteta iziskuje manje troškove.

(77)

Nadalje, moguće je da će određena rastuća potražnja, posebno farmaceutske industrije u zemljama kao što je Indija (vidjeti uvodnu izjavu 39.), vjerojatno moći prihvatiti novi dio kineskog suvišnog kapaciteta. Osim toga u ispitnom postupku donesen je zaključak da se za proizvode DCD-a proizvođača AlzChem smatralo da su privlačniji korisnicima iz EU-a, između ostalog zbog zemljopisne lokacije i pouzdanosti opskrbe. To daje određenu prednost u odnosu na kineske proizvođače s obzirom na ključne korisnike u EU-u koji kupuju znatne količine DCD-a. Stoga, u tom kontekstu, velik proizvodni kapacitet u Kini nije razlog zbog kojeg bi se zaključilo da postoji vjerojatnost ponavljanja štete. Zbog same činjenice da je industrije Unije izgubila udio u pogledu svjetskog proizvodnog kapaciteta taj zaključak ne može se odbaciti.

5.2   Utjecaj predviđenog rasta tržišta

(78)

Nekoliko strana spomenulo je očekivani znatan rast tržišta DCD-a u svijetu koji je uglavnom posljedica dobro utvrđene primjene u farmaceutskoj i poljoprivrednoj industriji. Do toga je došlo zbog povećanja proizvodnje antidijabetičkih lijekova najviše u Indiji. Taj rast najavljen je i u povećanju potrošnje u EU-u iz prethodne tablice 1.

(79)

Očekuje se daljnji rast tržišta EU-a, ali u ograničenom opsegu. To je stoga što je velik proizvođač farmaceutskih proizvoda koji svoje proizvode prodaje diljem svijeta smješten u EU-u.

(80)

Nakon objave podnositelj zahtjeva osporio je opseg rasta. Međutim napominje se da su njegovi prigovori u tom pogledu kontradiktorni i da nekoliko izvora upućuje na čvrstu potražnju u EU-u i znatan rast u svijetu. Prema podacima kineskog proizvođača izvoznika o prodaji potrošnja na domaćem kineskom tržištu brzo raste. Stoga ništa u spisu ne bi moglo podržati tvrdnju podnositelja zahtjeva da je potražnja nepromijenjena ili da će ostati nepromijenjena.

(81)

Nakon objave podnositelj zahtjeva naglasio je i da je izgubio obujam prodaje i tržišni udio na tržištima izvan EU-a. U tom pogledu trebalo bi napomenuti da je industrija EU-a radila pri gotovo punom kapacitetu uz zanemarive zalihe dok se potrošnja DCD-a u EU-u nastavljala povećavati. Stoga, zbog činjenice da se odlučila više usmjeriti na tržište Unije bez znatnog povećanja svojeg proizvodnog kapaciteta industrija Unije nije mogla u cijelosti iskoristiti rast na ostalim tržištima. Međutim to se može promijeniti ako se njezini planovi za širenjem ostvare. Stoga se očekuje da čak i ako se obujam uvoza kineskog DCD-a u Uniju poveća u bližoj budućnosti, to ne bi automatski za posljedicu imalo ponavljanje štete. Industrija Unije imat će, kao i kineski proizvođači, koristi od povećanja potražnje u svijetu.

(82)

U tom pogledu, kako je ranije navedeno, proizvođač iz Unije vrlo je cijenjen na tržištu i čini se da mu prednost kao dobavljaču daje nekoliko važnih kupaca, barem za određene primjene DCD-a. Kvaliteta i pouzdanost njegovih proizvoda s DCD-om u Uniji znači da može osigurati važne ugovore s važnim kupcima iz EU-a, a očekuje se da će se ta situacija nastaviti neovisno o tome stavi li se mjere izvan snage ili ne. Nakon objave važan korisnik iz EU-a izjavio je da će nastaviti dobavljati proizvod obuhvaćen postupkom od industrije Unije čak i ako se antidampinške mjere stave izvan snage.

5.3   Ostala razmatranja

(83)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 50. i 51., kineske uvozne cijene nisu obarale cijene industrije Unije tijekom RIPR-a. Obaranja nije bilo u okviru uobičajenog režima (oko trećine obujma uvoza tijekom RIPR-a). Vrlo mala razina obaranja bila je prisutna kad je u obzir uzet i režim unutarnje proizvodnje (preostale dvije trećine uvoza). To se stanje razlikovalo od značajnog obaranja utvrđenog početnim ispitnim postupkom, a nastalo je kao posljedica ukupnog postupnog povećanja uvoznih cijena od uvođenja mjera, iako se to povećanje nije dogodilo polako. Točnije, cijena CIF kineskog uvoza na granici povećala se za 73 % tijekom razdoblja između 2009. i kraja RIPR-a.

(84)

Industrija EU-a pokazala je da je i dalje konkurentna čak i u izostanku mjera, zahvaljujući svojem znatnom izvozu (između 20 % i 30 % proizvodnje tijekom RIPR-a) u zemlje koje nisu članice EU-a gdje na snazi nisu nikakve mjere i gdje se nadmetao s konkurencijom iz Kine bez potpore antidampinških mjera. Smanjeni obujam izvoza prikazan u nastavku potrebno je gledati u vezi s povećanim obujmom prodaje u Unije i nepromijenjenim proizvodnim kapacitetom industrije Unije koji je u načelu bio u cijelosti iskorišten.

Tablica 13.

 

2009.

2010.

2011.

RIPR

Obujam izvoza – Indeks (2009. = 100)

100

105

80

77

Izvozna cijena (nepovezano) – Indeks (2009. = 100)

100

100

109

125

(85)

U pogledu podneska koji je dostavila industrija Unije analizirane su i cijene kineskog uvoza tijekom osam mjeseci nakon RIPR-a. Industrija Unije dostavila je primjedbu da je jak pritisak na cijene nastao zbog kineskog uvoza ponovno nastao nedugo nakon RIPR-a. Na temelju članka 6. stavka 1. Osnovne uredbe u vezi s njezinim člankom 11. stavkom 5., podaci u vezi s razdobljem neposredno nakon RIPR-a obično se ne uzimaju u obzir. Međutim, čak i da se ti podaci uzmu u obzir, u ovoj fazi na temelju tih podataka ne mogu se donijeti nikakvi zaključci jer nije jasno jesu li te promjene cijena, budu li potvrđene, uopće trajne. Na primjer, iako su od kraja RIPR-a do svibnja 2013. pale, u lipnju 2013. su opet porasle za 10 %. S obzirom na to da su cijene nakon RIPR-a i dalje bile znatno više nego cijene opažene u početnom ispitnom postupku, ne može se utvrditi vjerojatnost da će one u bližoj budućnosti znatno štetiti trenutačnom stanju industrije Unije, koja ne trpi materijalnu štetu.

(86)

Konačno, nema pokazatelja da bi stavljanje mjera izvan snage imalo kratkoročan ili srednjoročan utjecaj na tržišne cijene. Trebalo bi napomenuti da velik dio DCD-a koji se prodaje u Uniji podliježe ugovorima u trajanju od nekoliko godina, a čini se da je industriji korisnika vrlo važno imati pouzdanu i stalnu opskrbu od proizvođača kojem vjeruje. Nadalje, dvije trećine uvoza tijekom RIPR-a izvršene su u okviru režima unutarnje proizvodnje u skladu s kojim nisu plative nikakve uvozne ni antidampinške pristojbe. Uzme li se sve u obzir, iako se ne može otpisati mogućnost ponovnog pregovaranja o postojećim ugovorima i smanjenja uvoznih cijena, nije vjerojatno da će to biti štetno stave li se pristojbe izvan snage.

5.4   Zaključak o vjerojatnosti ponavljanja štete

(87)

U svjetlu prethodno navedenog, nije vjerojatno da bi industrija Unije u slučaju stavljanja mjera izvan snage morala smanjiti svoj obujam prodaje i proizvodnje i/ili cijene DCD-a u mjeri kojom bi se značajno utjecalo na njezinu profitabilnost i ukupan položaj.

(88)

Suprotno tome, u pogledu svjetskog povećanja potrošnje, kineskog uvoznog obujma i cijena tijekom RIPR-a te cijena na drugim tržištima, očekuje se da bi u izostanku mjera prodaja DCD-a koju izvrši industrija Unije i dalje bila snažna i imala pozitivan utjecaj na djelatnost Unije u vezi s lancem DCD i lancem DUD.

(89)

Očekuje se da će industrija Unije nastaviti raditi uz pun kapacitet neovisno o tome stavi li se mjere izvan snage ili ne. Nadalje, industrija Unije obavila je uvodni dio rada za ovogodišnji program proširenja. U jesen 2013. u načelu se složila da će značajno povećati svoj proizvodni kapacitet u vezi s DCD-om. Tržište i važni kupci iz EU-a pozdravili su taj plan za proširenje. Prema planu širenja industrija Unije vjeruje da će potražnja u svijetu biti snažna i da će AlzChem od tog rasta imati koristi.

(90)

Ako industrija Unije u bližoj budućnosti i bude trpjela određen pritisak na cijene zbog kineskog uvoza, ne očekuje se da će utjecaj u smislu cijena i profitabilnosti biti velik s obzirom na to da industrija Unije ima velik tržišni udio, prednost u smislu kvalitete i pouzdanosti opskrbe i sposobnost sklapanja važnih ugovora. Stoga u odnosu na utjecaj ne bi bio ispunjen prag za „vjerojatnost štete” u smislu članka 11. stavka 2. Osnovne uredbe.

(91)

Komisija zaključuje da ne postoji vjerojatnost ponavljanja štete za industriju Unije u slučaju stavljanja izvan snage postojećih mjera.

6.   INTERES UNIJE

(92)

S obzirom na zaključak o tome da ne postoji vjerojatnost ponavljanja štete, nisu potrebni nalazi o interesu Unije.

7.   STAVLJANJE IZVAN SNAGE ANTIDAMPINŠKIH MJERA

(93)

Sve su strane bile obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti stavljanje izvan snage postojećih mjera. Nakon te objave dano im je i razdoblje za davanje primjedbi. Podnesci i primjedbe odgovarajuće su uzeti u obzir kada je to bilo opravdano, ali nisu bili takvi da bi promijenili prethodno navedene zaključke.

(94)

Iz prethodno navedenog slijedi da bi, kako je predviđeno člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, antidampinške mjere koje se primjenjuju na uvoz DCD-a podrijetlom iz Kine trebalo staviti izvan snage i prekinuti ispitni postupak.

(95)

S obzirom na određene prethodno opisane okolnosti, odnosno na postojanje neiskorištenog kapaciteta u Kini i mogućeg obaranja cijena nakon RIPR-a, Komisija će nadzirati uvoz dotičnog proizvoda kako bi olakšala brzo i odgovarajuće djelovanje nastane li situacija u kojoj to bude potrebno. Nadzor će biti ograničen na razdoblje od dvije godine od objave ove Uredbe,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Antidampinška pristojba na uvoz 1-cijanoguanidina (dicijandiamida) trenutačno obuhvaćenog oznakom KN 2926 20 00 i podrijetlom iz Narodne Republike Kine stavlja se izvan snage, a postupak u vezi s tim uvozom prekida se.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. veljače 2014.

Za Vijeće

Predsjednik

E. VENIZELOS


(1)  SL L 343, 22.12.2009., str. 51.

(2)  SL L 296, 15.11.2007., str. 1.

(3)  SL C 116, 20.4.2012., str. 3.

(4)  SL C 349, 15.11.2012., str. 10.