(1)

Direktivom 2003/88/EZ o određenim vidovima organizacije radnog vremena utvrđuju se opći minimalni standardi, koji se iznimno od područja navedenih u članku 20. stavku 1. (dnevni odmor, stanka, tjedni odmor, trajanje noćnog rada) odnose i na organizaciju radnog vremena u prometu unutarnjim vodnim putovima. Budući da pravila navedene norme u nedovoljnoj mjeri uzimaju u obzir posebnu radnu i životnu situaciju u prometu unutarnjim vodnim putovima, potrebni su precizniji propisi u skladu s člankom 14. Direktive 2003/88/EZ.

(2)

Navedenim preciznijim propisima treba se osigurati visoka razina zaštite sigurnosti i zdravlja radnika u prometu unutarnjim vodnim putovima.

(3)

Promet unutarnjim vodnim putovima je prometna grana s međunarodnim karakterom, koja je pretežno obilježena prekograničnim aktivnostima na europskoj mreži prometa unutarnjim vodnim putovima. Stoga se u europskoj unutarnjoj plovidbi treba težiti poticanju jednakih okvirnih uvjeta za sektorsko tržište rada i sprječavanju nepoštenog tržišnog natjecanja, koje se temelji na razlikama u zakonskoj organizaciji radnog vremena.

(4)

Uzimajući u obzir značenje sektora transporta za gospodarsku konkurentnost, Europska unija postavila je kao cilj pridavanje većeg značaja onim prometnim granama čija su obilježja manji energetski intenzitet, veća ekološka prihvatljivost i viši stupanj zaštite (1). Unutarnja plovidba kao ekološki prihvatljiva prometna grana s još uvijek slobodnim kapacitetima može na održiv način doprinijeti rasterećenju europskog cestovnog i željezničkog robnog prometa.

(5)

Organizacija rada razlikuje se unutar sektora. Broj radnika i radno vrijeme na brodu razlikuju se ovisno o organizaciji rada, poduzeću, području plovidbe, dužini plovidbenog puta i veličini plovila. S jedne strane brodovima se upravlja u neprekinutom nizu, tj. 24 sata u smjenama. S druge strane, prije svega srednja poduzeća svojim brodovima u pravilu upravljaju 14 sati tijekom pet ili šest dana u tjednu. Radno vrijeme radnika na brodu ne može se izjednačiti s vremenom plovidbe plovila na unutarnjim plovnim putovima.

(6)

Posebnost je sektora prometa na unutarnjim plovnim putovima da radnik na brodu može imati ne samo svoje radno mjesto, nego i smještaj ili stan. Uobičajeno je stoga da se stanke provode na brodu. Mnogi radnici u prometu unutarnjim vodnim putovima, posebno oni s većom udaljenošću od mjesta prebivališta, rade na brodu više dana uzastopno kako bi uštedjeli na vremenu putovanja te kako bi nakon toga mogli više dana provesti kod kuće ili na bilo kojem drugom slobodno odabranom mjestu boravka. Na primjer, radnik u ritmu 1:1 može imati jednak broj radnih dana i dana odmora. Iz tog razloga broj uzastopnih radnih dana na brodu kao i broj dana odmora može biti odgovarajuće veći nego u slučaju radnog odnosa na kopnu.

(7)

Prosječno radno vrijeme u prometu unutarnjim plovnim putovima načelno obuhvaća znatan udjel dežurstava (na primjer, zbog nepredvidljivih čekanja na prevodnicama ili pri utovaru i istovaru plovila), koja se mogu odvijati i tijekom noći. Stoga se granice za najdulje dnevno i tjedno radno vrijeme mogu postaviti na višu razinu nego što je predviđeno Direktivom 2003/88/EZ.

(8)

Istodobno treba priznati da je radno opterećenje u prometu unutarnjim vodnim putovima pod utjecajem više čimbenika, kao npr. buke, vibracije i organizacije radnog vremena. Neovisno o odredbama Direktive Vijeća 89/391/EEZ od 12. lipnja 1989. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu (2), u cilju zaštite radnika predviđaju se godišnji zdravstveni pregledi kako bi se uzeli u obzir posebni uvjeti rada u unutarnjoj plovidbi.

(9)

Dodatni zahtjevi, koji mogu nastati tijekom noćnog rada na brodu, trebaju biti ograničeni najduljim dopuštenim trajanjem noćnog rada i organizacijom radnog vremena.

(10)

U prometu unutarnjim plovnim putovima osim radnika rade i samozaposleni djelatnici (3). Status samozaposlenog djelatnika utvrđuje se na temelju pojedinog nacionalnog zakonodavstva.

(11)

Radna i životna situacija u putničkom brodarstvu razlikuje se od ostalog prometa unutarnjim vodnim putovima, što je opravdanje za posebne odredbe. Različito društveno okruženje, različite djelatnosti poduzeća i sezonski karakter u toj grani europskog prometa unutarnjim vodnim putovima odražavaju se u odstupanjima kod organizacije radnog vremena.

1.

Ovim sporazumom obuhvaćeni su mobilni radnici, koji su zaposleni kao članovi nautičkog osoblja (posada) ili u drugom svojstvu (brodsko osoblje) na plovilu koje u komercijalnom prometu unutarnjim vodnim putovima djeluje na teritoriju države članice.

2.

Prijevoznici u prometu unutarnjim vodnim putovima se u smislu ovog sporazuma ne smatraju radnicima pa ni u slučaju kada u vlastitom poduzeću imaju status radnika.

3.

Ovaj sporazum nije u suprotnosti s nacionalnim ili međunarodnim propisima o sigurnosti brodskog prometa koji vrijede za mobilne radnike i druge osobe navedene u stavku 1. točki 2.

4.

Ako kod mobilnih radnika postoje razlike u pogledu vremena odmora između ovog sporazuma i nacionalnih ili međunarodnih propisa o sigurnosti brodskog prometa, prednost imaju odredbe koje jamče veći stupanj zaštite zdravlja i sigurnosti radnika.

5.

Mobilni radnici koji rade na plovilima koja na teritoriju države članice djeluju izvan komercijalnog prometa unutarnjim vodnim putovima i čiji se uvjeti rada uređuju organizacijom poslodavca i radnika u obliku kolektivnih i tarifnih ugovora, mogu u dogovoru i uz suglasnost navedene organizacije poslodavca i radnika biti uključeni u područje primjene ovog sporazuma ako su njegove odredbe povoljnije za radnike.

(a)

„plovilo” je brod ili plutajuće postrojenje;

(b)

„putnički brod” je brod s kabinom ili za dnevne izlete koji je izgrađen i opremljen za prijevoz više od 12 putnika;

(c)

„radno vrijeme” je vrijeme tijekom kojeg radnik u skladu s uputama poslodavca ili njegovog zastupnika izvršava rad na plovilu, uz plovilo ili za plovilo, tijekom kojeg je raspoređen za rad ili mora biti spreman za rad (dežurstvo);

(d)

„vrijeme odmora” je vrijeme izvan radnog vremena; ovaj pojam pokriva razdoblja odmora na plovilu u pokretu, na stacionarnom plovilu i na kopnu. Ne uključuje kratke stanke (do 15 minuta);

(e)

„dan odmora” je razdoblje neprekinutog odmora u trajanju od 24 sata, koje radnik provodi na slobodno izabranom mjestu;

(f)

„prijevoznik u prometu unutarnjim vodnim putovima” je svaka osoba koja neovisno o uputama i za vlastiti račun plovi s plovilima u prometu unutarnjim vodnim putovima, a u svrhu stjecanja prihoda.

(g)

„radni raspored” obuhvaća plan radnih dana i dana odmora, s kojim je poslodavac unaprijed upoznao radnika;

(h)

kao „radno vrijeme noću” smatra se vrijeme između 23.00 h i 06.00 h;

(i)

„radnik koji radi noću” je:

(j)

„radnik koji radi u smjenama” je svaki radnik koji radi po radnom rasporedu u smjenama;

(k)

„brodsko osoblje” definirano je u skladu s Prilogom II., člankom 1.01, definicijom pojma 103. Direktive 2006/87/EZ (4);

(l)

„mobilni radnik” je svaki radnik koji je kao član putujućeg osoblja zaposlen u službi poduzeća koje prevozi putnike ili robu u unutarnjoj plovidbi, i upućivanja na pojam „radnik” u ovom se sporazumu trebaju odgovarajuće tumačiti;

(m)

„sezona” je razdoblje od najviše devet uzastopnih mjeseci unutar 12 mjeseci u kojem je djelatnost zbog vanjskih okolnosti, poput vremenskih prilika ili turističke potražnje, vezana za određeni dio godine.

1.

Ne dovodeći u pitanje odredbe stavka 4., kod određivanja radnog vremena u načelu se polazi od osmosatnog radnog vremena.

2.

Radno vrijeme se u skladu s člankom 4. smije produljivati ako unutar 12 mjeseci (referentno razdoblje) nije premašen prosjek od 48 sati tjedno.

3.

Najdulje radno vrijeme u referentnom razdoblju je 2 304 sati (osnova za izračun: 52 tjedna umanjeno za najmanje četiri tjedna odsustva x 48 sati). Odobrena razdoblja plaćenoga godišnjeg odmora kao i razdoblja bolovanja se kod obračuna prosjeka ne uzimaju u obzir ili su neutralna. Prava na vrijeme odmora koja proizlaze iz zakonskih praznika dodatno se umanjuju.

4.

Za radne odnose kraće od referentnog razdoblja kod obračuna najduljeg radnog vremena polazi se od obračuna pro-rata-temporis.

1.

Radno vrijeme ne smije premašiti:

2.

Ako je radnim rasporedom predviđeno više radnih dana nego dana odmora, unutar razdoblja od četiri mjeseca prosječno tjedno radno vrijeme od 72 sata ne smije se premašiti.

1.

Uzastopno se smije raditi najdulje 31 radni dan.

2.

Ako je radnim rasporedom predviđeno najviše jednak broj radnih dana u odnosu na dane odmora, onda se neposredno nakon odrađenih uzastopnih radnih dana mora odobriti jednak broj uzastopnih dana odmora. Od broja uzastopnih dana odmora koje treba odobriti može se odstupiti pod uvjetom da:

3.

Ako je radnim rasporedom predviđeno više radnih dana nego dana odmora, najmanji broj uzastopnih dana odmora neposredno nakon uzastopno odrađenih radnih dana određuje se kako slijedi:

Razmjerni dani odmora dodaju se u navedenom obračunu najmanjem broju uzastopnih dana odmora i odobravaju samo kao cijeli dani.

1.

Radno vrijeme ne smije premašiti:

2.

Po radnom danu radniku se odobrava 0,2 dana odmora. U svakom razdoblju od 31 dana moraju se odobriti najmanje dva stvarna dana odmora. Ostali dani odmora odobravaju se prema dogovoru.

3.

Uzimajući u obzir prethodni podstavak i stavak 3. podstavak 4., kompenzacije dana odmora kao i pridržavanje prosječnog radnog vremena od 48 sati u skladu sa stavkom 3. odvijaju se u skladu s kolektivnim ugovorima ili sporazumima između socijalnih partnera ili, u slučaju nedostatka takvih sporazuma, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.

(a)

10 sati u svakom razdoblju od 24 sata, od toga najmanje 6 sati neprekidno; i

(b)

84 sata u svakom razdoblju od 7 dana.

1.

Na radnike mlađe od 18 godina odnose se odredbe Direktive 94/33/EZ o zaštiti mladih ljudi na radu (5).

2.

Iznimno, države članice mogu propisom dozvoliti rad mladim ljudima koji u skladu s nacionalnim zakonodavstvom nakon navršavanja 16. godine života više ne podliježu obveznom redovitom školovanju, i to u vremenu u kojem je prema Direktivi 94/33/EZ zabranjen rad noću, ako je to potrebno za postizanje cilja izobrazbe unutar priznatog obrazovnog usmjerenja i pod uvjetom da im se odobri primjereno vrijeme odmora za izjednačenje te da se time ne dovode u pitanje ciljevi navedeni u članku 1. Direktive 94/33/EZ.

1.

Kako bi se moglo nadzirati poštovanje odredbi sukladno stavcima 3., 4., 5., 6., 7., 9., 10., 11. i 13., vodit će se evidencije o dnevnom radnom vremenu ili vremenu odmora svakog radnika.

2.

Evidencije se moraju čuvati na brodu najmanje do kraja referentnog razdoblja.

3.

Poslodavac ili njegov zastupnik i radnici moraju zajednički provjeriti i potvrditi evidencije u odgovarajućim vremenskim intervalima (najkasnije do kraja sljedećeg mjeseca).

4.

Obvezni su podaci kako slijedi:

5.

Radniku se mora uručiti preslika potvrđenih evidencija koje se odnose na njega. Navedene preslike radnik mora nositi sa sobom godinu dana.

1.

Kapetan ili njegov zamjenik ima pravo zahtijevati od radnika onoliko trajanje radnog vremena koliko je potrebno za neposrednu sigurnost plovila, osoba na brodu, tereta ili za pomaganje drugim brodovima ili osobama u nuždi.

2.

U skladu s podstavkom 1., kapetan ili njegov zamjenik može od radnika zahtijevati da ovaj u svako doba odradi radno vrijeme potrebno za ponovnu uspostavu uobičajenog stanja.

3.

Čim je nakon ponovne uspostave uobičajenog stanja praktički moguće, kapetan ili njegov zamjenik mora osigurati da svi radnici koji su odrađivali radno vrijeme tijekom planiranog vremena odmora dobiju dovoljno vremena odmora.

1.

Svi radnici imaju pravo na besplatni godišnji zdravstveni pregled. Pri medicinskim pregledima posebna se pozornost treba usmjeriti na simptome ili uvjete koji mogu biti uzrokovani radom na brodu s najkraćim dnevnim vremenima odmora i/ili najmanjim brojem dana odmora u skladu sa stavcima 5. i 6.

2.

Radnici koji rade noću i imaju zdravstvene tegobe koje su dokazano povezane s noćnim radom moraju, prema mogućnostima, biti premješteni na odgovarajuće radno mjesto s radnim vremenom po danu.

3.

Besplatna provjera zdravstvenog stanja podliježe čuvanju liječničke tajne.

4.

Besplatna provjera zdravstvenog stanja može se izvršiti u okviru javnog zdravstva.

1.

Radnicima koji rade noću i radnicima koji rade u smjenama mora se u pogledu sigurnosti i zdravlja pružiti zaštita u mjeri koja uzima u obzir vrstu njihova posla.

2.

Pružena zaštitna i preventivna sredstva u svrhu zaštite sigurnosti i zdravlja radnika koji rade noću ili u smjenama moraju odgovarati onima za ostale radnike i moraju im svakodobno biti na raspolaganju.

(a)

zadrže ili uvedu zakone i druge propise; ili

(b)

potiču ili dopuštaju primjenu kolektivnih ugovora ili sporazuma između socijalnih partnera,