25.4.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 124/1

DIREKTIVA 2014/52/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 16. travnja 2014.

o izmjeni Direktive 2011/92/EU o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 192. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),

budući da:

(1)

Direktivom 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4) usklađena su načela za procjenu utjecaja projekata na okoliš uvođenjem minimalnih zahtjeva s obzirom na vrstu projekata koji se procjenjuju, najvažnije obveze nositelja projekata, sadržaj procjene te sudjelovanje nadležnih tijela i javnosti te ona doprinosi visokoj razini zaštite okoliša i zdravlja ljudi. Države članice mogu slobodno utvrditi strože zaštitne mjere u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije.

(2)

Komunikacijom Komisije od 30. travnja 2007. pod naslovom „Pregled na sredini razdoblja šestog Akcijskog programa Zajednice za okoliš” i izvješćem Komisije od 23. srpnja 2009. o primjeni i djelotvornosti Direktive Vijeća 85/337/EEZ (5) koja je prethodnica Direktive 2011/92/EU, naglašena je potreba za poboljšavanjem načela procjene utjecaja projekata na okoliš i prilagođavanjem Direktive 85/337/EEZ politici, pravnom i tehničkom kontekstu, koji su se znatno promijenili.

(3)

Potrebno je izmijeniti Direktivu 2011/92/EU kako bi se ojačala kvaliteta postupka procjene utjecaja na okoliš, taj postupak uskladio s načelima kvalitetnog reguliranja te poboljšale povezanost i sinergija s drugim zakonodavstvom i politikama Unije kao i sa strategijama i politikama koje su razvile države članice u područjima nacionalne nadležnosti.

(4)

Kako bi uskladili i olakšali postupci procjene za prekogranične projekte, a posebno kako bi se provelo savjetovanje u skladu s Konvencijom o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica od 25. veljače 1991. (Konvencija iz Espooa), države članice na koje se to odnosi mogu osnovati zajedničko tijelo na temelju jednake zastupljenosti.

(5)

Mehanizmi uspostavljeni uredbama (EU) br. 347/2013 (6), (EU) br. 1315/2013 (7) i (EU) br. 1316/2013 (8) Europskog parlamenta i Vijeća koje su važne za infrastrukturne projekte koji se sufinanciraju sredstvima Unije također mogu olakšati provedbu zahtjeva Direktive 2011/92/EU.

(6)

Direktivu 2011/92/EU trebalo bi također preispitati na način da se osigura bolja zaštita okoliša, povećana učinkovitost resursa i potpora održivom rastu u Uniji. U tu bi svrhu trebalo pojednostaviti i uskladiti postupke koji su u njoj utvrđeni.

(7)

U posljednjem desetljeću pitanja okoliša kao što su učinkovitost resursa i održivost, zaštita biološke raznolikosti, klimatske promjene te rizici od nesreća i katastrofa postala su važnija u oblikovanju politika. Ona bi stoga također trebala predstavljati važne elemente u postupcima procjene i donošenja odluka.

(8)

U svojoj komunikaciji od 20. rujna 2011. pod naslovom „Plan za resursno učinkovitu Europu” Komisija se obvezala da će u preispitivanje Direktive 2011/92/EU uključiti opsežnija razmatranja o učinkovitosti i održivosti resursa.

(9)

Komunikacija Komisije od 22. rujna 2006. pod nazivom „Tematska strategija za zaštitu tla” i Plan za resursno učinkovitu Europu naglašavaju važnost održivog korištenja tla te potrebu za suočavanje s neodrživim povećanjem naseljenih područja („iskorištavanje zemljišta”). Nadalje, završni dokument konferencije Ujedinjenih naroda o održivom razvoju održane u Rio de Janeiru od 20. do 22. lipnja 2012. prepoznaje ekonomsku i socijalnu važnost dobrog upravljanja zemljom, uključujući i tlo, te potrebu za hitnim djelovanjem radi zaustavljanja propadanja zemlje. Stoga bi se kod javnih i privatnih projekata trebao razmotriti i ograničiti njihov utjecaj na zemljište, posebno s obzirom na iskorištavanje zemljišta, i na tlo, uključujući organske tvari, eroziju, zbijenost i zatvaranje tla; u tom su pogledu također relevantni odgovarajući planovi i mjere za iskorištavanje zemljišta na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

(10)

Konvencija Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti („Konvencija”) koje je Unija stranka sukladno Odluci Vijeća 93/626/EEZ (9), zahtijeva, koliko je moguće i prikladno, procjenu značajnih štetnih utjecaja projekata na biološku raznolikost, koja je definirana u članku 2. Konvencije, s ciljem izbjegavanja ili smanjenja takvog utjecaja na najmanju moguću mjeru. Takva prethodna ocjena tih utjecaja trebala bi doprinijeti ostvarenju glavnog cilja Unije koji je Europsko vijeće usvojilo u svojim zaključcima od 25. i 26. ožujka 2010., a to je zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti i degradacije usluga ekosustava do 2020. te njihova ponovna uspostava ako je to moguće.

(11)

Mjere poduzete za izbjegavanje, sprečavanje, smanjenje te, ako je moguće, neutralizaciju značajnog štetnog utjecaja na okoliš, posebno na vrste i staništa koja su zaštićena u okviru Direktive Vijeća 92/43/EEZ (10) i Direktive 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (11) trebale bi doprinijeti izbjegavanju svakog pogoršanja kvalitete okoliša i svakog čistog gubitka biološke raznolikosti, u skladu s obvezama Unije u kontekstu Konvencije te s ciljevima i aktivnostima Unijine strategije o biološkoj raznolikosti do 2020. iz Komunikacije Komisije od 3. svibnja 2011. pod naslovom „Naše životno osiguranje, naš prirodni kapital: strategija EU-a za biološku raznolikost do 2020.”

(12)

Kako bi se osigurala visoka razina zaštite morskog okoliša, posebno vrsta i staništa, pri procjeni utjecaja na okoliš i postupcima provjere za projekte u morskom okolišu trebale bi se uzeti u obzir značajke tih projekata posebno vodeći računa o korištenim tehnologijama (primjerice. seizmička ispitivanja pomoću aktivnih sonarnih uređaja). U tu svrhu zahtjevi Direktive 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća (12) trebali bi također moći olakšati provedbu zahtjeva ove Direktive.

(13)

Klimatske promjene i dalje će uzrokovati štetu okolišu i ugrožavati gospodarski razvoj. U tom je pogledu primjereno procijeniti utjecaj projekata na klimu (primjerice emisija stakleničkih plinova) i njihovu podložnost na klimatske promjene.

(14)

Nakon komunikacije Komisije od 23. veljače 2009. pod nazivom „Pristup Zajednice prema sprečavanju prirodnih katastrofa i onih koje je prouzročio čovjek”, Vijeće je u svojim zaključcima od 30. studenoga 2009. pozvalo Komisiju da osigura da provedba, preispitivanje i daljnji razvoj inicijativa Unije uzmu u obzir probleme u vezi sprečavanja rizika od nastanka katastrofa i upravljanje njima, kao i okvir akcijskog programa Ujedinjenih naroda iz Hyoga (2005.–2015.) koji je donesen 22. siječnja 2005., koji naglašava potrebu uspostavljanja postupaka za procjenu implikacija rizika od nastanka katastrofa kod velikih infrastrukturnih projekata.

(15)

Kako bi se osigurala visoka razina zaštite okoliša, potrebno je poduzeti mjere opreza za određene projekte koji bi zbog svoje podložnosti velikim nesrećama i/ili prirodnim katastrofama (kao što su poplave, podizanje morske razine, potresi) vrlo vjerojatno mogli imati značajne štetne utjecaje na okoliš. Za takve je projekte važno razmotriti njihovu podložnost (izloženost i otpornost) velikim nesrećama i/ili katastrofama, rizik od pojave tih nesreća ili katastrofa i pokazatelje za vjerojatnost nastanka značajnih štetnih utjecaja za okoliš. Kako bi se izbjeglo dupliciranje, trebalo bi moći koristiti relevantne informacije koje su dostupne ili osigurane putem procjena rizika koje se provode na temelju zakonodavstva Unije, kao što su Direktiva 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća (13) i Direktiva Vijeća 2009/71/Euratom (14) ili putem relevantnih procjena koje se provode na temelju nacionalnog zakonodavstva, pod uvjetom da se poštuju zahtjevi ove Direktive.

(16)

Radi zaštite i promicanja kulturne baštine koja obuhvaća urbane povijesne prostore i krajobraze koji su sastavni dio kulturne raznolikosti koju se Unija obvezala poštovati i promicati u skladu s člankom 167. stavkom 4. UFEU-a, od koristi mogu biti definicije i načela razvijena u odgovarajućim konvencijama Vijeća Europe, posebno Europskoj konvenciji za zaštitu arheološke baštine od 6. svibnja 1969., Konvenciji za zaštitu arhitektonske baštine Europe od 3. listopada 1985., Konvenciji o europskim krajobrazima od 20. listopada 2000. i Okvirnoj konvenciji o vrijednosti kulturne baštine za društvo od 27. listopada 2005. Radi boljeg očuvanja povijesne i kulturne baštine i krajobraza, važno je, u procjenama utjecaja na okoliš, baviti se vizualnim utjecajem projekata, odnosno promjenom izgleda izgrađenog ili prirodnog krajobraza i urbanih područja odnosno pogleda na iste.

(17)

Pri primjeni Direktive 2011/92/EU nužno je osigurati pametan, održiv i uključiv rast u skladu s ciljevima iz komunikacije Komisije od 3. ožujka 2010. pod naslovom „Europa 2020. – Strategija za pametan, održiv i uključiv rast”.

(18)

S ciljem jačanja pristupa javnosti informacijama i transparentnosti, pravodobne informacije o okolišu u vezi s provedbom ove Direktive također bi trebale biti dostupne i u elektroničkom obliku. Države članice stoga bi na odgovarajućoj administrativnoj razini trebale uspostaviti u najmanju ruku središnji portal ili pristupne točke koje bi javnosti omogućile jednostavan i učinkovit pristup tim informacijama.

(19)

Iskustvo je pokazalo da kod projekata ili dijelova projekata koji su namijenjeni za obrambene svrhe, uključujući i projekte u vezi s aktivnostima savezničkih snaga na državnom području država članica u skladu s međunarodnim obvezama, primjena Direktive 2011/92/EU mogla bi rezultirati otkrivanjem relevantnih povjerljivih informacija što bi dovelo u pitanje obrambene svrhe. Stoga bi trebalo uvesti odredbu kojom bi se državama članicama dopustilo da tu Direktivu, prema potrebi, ne primjenjuju u takvim slučajevima.

(20)

Iskustvo je pokazalo da u pogledu projekata čija se jedina svrha sastoji u odgovoru na civilna izvanredna stanja, sukladnost s Direktivom 2011/92/EU mogla bi imati negativan utjecaj između ostalog i na okoliš te bi stoga trebalo uvesti odredbu kojom bi se državama članicama dopustilo da tu Direktivu, prema potrebi, ne primjenjuju u takvim slučajevima.

(21)

Države članice imaju nekoliko mogućnosti za provedbu Direktive 2011/92/EU s obzirom na uključivanje procjena utjecaja na okoliš u nacionalne postupke. Sukladno tomu elementi tih nacionalnih postupaka mogu biti različiti. Zbog toga obrazloženi zaključak kojim nadležno tijelo zaključuje svoj pregled utjecaja projekta na okoliš može biti dijelom integriranog postupka izdavanja odobrenja za provedbu projekta ili se može uklopiti u drugu obvezujuću odluku kako bi bio usklađen s ciljevima ove Direktive.

(22)

Kako bi se osigurala visoka razina zaštite okoliša i zdravlja ljudi, trebao bi se pri postupcima provjere i procjeni utjecaja na okoliš uzeti u obzir utjecaj cijelog predmetnog projekta, uključujući, kada je to primjenjivo, njegov podpovršinski i podzemni dio, tijekom faza građenja, rada i, prema potrebi, uklanjanja.

(23)

Kako bi se postigla potpuna procjena izravnih i neizravnih utjecaja projekta na okoliš, nadležno bi tijelo trebalo provesti analizu pregledom sadržaja informacija koje je dostavio nositelj projekta i koje je primilo kroz savjetovanja, kao i razmatranje svih dodatnih informacija, ako je to potrebno.

(24)

Kod projekata koji se usvajaju određenim aktom nacionalnog zakonodavstva države članice trebale bi osigurati da se ciljevi ove Direktive koji se odnose na javno savjetovanje postignu zakonodavnim postupkom.

(25)

Trebala bi se osigurati objektivnost nadležnih tijela. Sukobe interesa može se, između ostalog, spriječiti funkcionalnim odvajanjem nadležnog tijela od nositelja projekta. Ako je nadležno tijelo istodobno i nositelj projekta, države članice trebale bi barem provesti, u okviru svoje organizacije administrativnih nadležnosti, odgovarajuće odvajanje među suprotstavljenim funkcijama tih tijela koja obavljaju zadaće koje proizlaze iz Direktive 2011/92/EU.

(26)

Trebale bi biti naznačene informacije koje nositelj projekta treba priložiti kako bi omogućio da nadležno tijelo utvrdi trebaju li projekti navedeni u Prilogu II. Direktivi 2011/92/EU, te njihove izmjene ili proširenja, podlijegati procjeni utjecaja na okoliš (postupak provjere) i trebalo bi ih precizirati uz naglasak na ključne aspekte koji nadležnom tijelu omogućavaju donošenje odluke. Ta odluka trebala bi biti dostupna javnosti.

(27)

Postupkom provjere trebalo bi se osigurati da procjena utjecaja na okoliš bude obvezna samo za projekte za koje postoji vjerojatnost da bi mogli imati značajan utjecaj na okoliš.

(28)

Trebalo bi prilagoditi i razjasniti kriterije odabira utvrđene u Prilogu III. Direktivi 2011/92/EU koja države članice trebaju uzimati u obzir pri određivanju koji bi projekti zbog svojih značajnih utjecaja na okoliš trebali podlijegati procjeni utjecaja na okoliš. Iskustvo je, na primjer, pokazalo da kod projekata koji se koriste vrijednim resursima ili utječu na njih, projekata predloženih za ekološki osjetljiva područja ili projekata s potencijalno opasnim ili nepovratnim utjecajem često postoje izgledi za značajan utjecaj na okoliš.

(29)

Kada određuju postoje li izgledi da će određeni projekt imati značajan utjecaj na okoliš, nadležna bi tijela trebala utvrditi najvažnije mjerodavne kriterije koje je potrebno uzeti u obzir te bi trebala voditi računa o informacijama koje bi mogle biti dostupne nakon drugih procjena propisanih zakonodavstvom Unije kako bi se djelotvorno i transparentno primijenio postupak provjere. U vezi s tim primjereno je utvrditi sadržaj odluke o provjeri, posebno ako se ne traži procjena utjecaja na okoliš. Nadalje, uzimanje u obzir samoinicijativnih komentara za koje postoji mogućnost da su pristigli iz drugih izvora kao što su javnost ili javna tijela, iako se u fazi provjere ne traži nikakvo formalno savjetovanje, predstavlja primjer dobre administrativne prakse.

(30)

Kako bi se poboljšala kvaliteta procjene utjecaja na okoliš, pojednostavnili postupci i racionalizirao postupak odlučivanja, nadležno bi tijelo trebalo, ako to zahtijeva nositelj projekta, izdati mišljenje o obuhvatu i razini detaljnosti informacija u vezi s okolišem koje je potrebno podnijeti u obliku izvješća o procjeni utjecaja na okoliš (utvrđivanje obuhvata).

(31)

Izvješće o procjeni utjecaja na okoliš koje za određeni projekt treba pripremiti nositelj projekta trebalo bi uključivati opis razumnih alternativa koje je nositelj projekta proučio, a koje su relevantne za taj projekt, uključujući prema potrebi prikaz vjerojatnog razvoja postojećeg stanja okoliša u slučaju da se projekt ne provodi (osnovni scenarij), čime bi se poboljšala kvaliteta postupka procjene utjecaja na okoliš i omogućilo uključivanje razmatranja o okolišu u ranijim fazama izrade nacrta projekta.

(32)

Podaci i informacije koje nositelj projekta uključuje u izvješće o procjeni utjecaja na okoliš u skladu s Prilogom IV. Direktive 2011/92/EU trebali bi biti cjelovit i dovoljno kvalitetni. Kako bi se izbjeglo dupliciranje procjena, trebali bi se, ako su relevantni i dostupni, uzeti u obzir rezultati drugih procjena u okviru zakonodavstva Unije kao što su Direktiva 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (15) ili Direktiva 2009/71/Euratom ili u okviru nacionalnog zakonodavstva.

(33)

Stručnjaci uključeni u pripremu izvješća o procjeni utjecaja na okoliš trebali bi biti kvalificirani i stručni. Potrebna je zadovoljavajuća razina stručnosti u određenom području projekta o kojem je riječ kako bi ga nadležna tijela mogla pregledati i kako bi se moglo osigurati cjelovitost i visoku razinu kvalitete informacija dostavljenih od strane nositelja projekta.

(34)

Kako bi se osigurale transparentnost i odgovornost, od nadležnog bi se tijela trebalo bi zahtijevati da obrazloži svoju odluku o izdavanju odobrenja za provedbu određenog projekta te da pritom navede da je uzelo u obzir rezultate savjetovanja koja su prevedena i relevantnih informacija koje su prikupljene.

(35)

Države članice trebale bi osigurati da se provode mjere ublažavanja i kompenzacije i da se odrede odgovarajući postupci u pogledu praćenja značajnog štetnog utjecaja na okoliš kao posljedice građenja i rada projekta, između ostalog kako bi se utvrdili nepredviđeni značajni štetni utjecaji, kako bi se mogle poduzeti odgovarajuće popravne mjere. Takvo praćenje ne bi smjelo duplicirati ili povećavati opseg praćenja koje se zahtijeva na temelju zakonodavstva Unije različitog od ove Direktive i na temelju nacionalnog zakonodavstva.

(36)

Kako bi se poticalo učinkovitije odlučivanje i povećala pravna sigurnost države članice trebale bi osigurati da se različite faze procjene utjecaja projekata na okoliš provode u razumnom roku, ovisno o vrsti, složenosti, lokaciji i veličini projekta,. Takvi rokovi ni pod kojim okolnostima ne bi smjeli dovesti u pitanje ispunjavanje visokih standarda zaštite okoliša, posebno onih koji proizlaze iz zakonodavstva Unije o okolišu različitog od ove Direktive te djelotvorno sudjelovanje javnosti i pristup sudu.

(37)

Kako bi se poboljšala djelotvornost procjene utjecaja na okoliš, smanjila administrativna složenost i povećala gospodarska učinkovitost, ako obveza provedbe procjena koje su povezane s pitanjima okoliša proizlazi istodobno iz ove Direktive i Direktive 92/43/EEZ i/ili Direktive 2009/147/EZ, države članice trebale bi osigurati da se predvide usklađeni i/ili zajednički postupci kojima se ispunjavaju zahtjevi ovih direktiva, prema potrebi i uzimajući u obzir njihove posebne organizacijske značajke. Ako obveza provedbe procjena koje su povezane s pitanjima okoliša istodobno proizlazi iz ove Direktive i iz drugog zakonodavstva Unije, kao što je Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (16), Direktiva 2001/42/EZ, Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (17), Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća (18), i Direktiva 2012/18/EU, države članice bi trebale biti u mogućnosti osigurati usklađene i/ili zajedničke postupke koji ispunjavaju zahtjeve mjerodavnog zakonodavstva Unije. Ako se uspostave usklađeni ili zajednički postupci, države članice trebale bi imenovati tijelo odgovorno za provođenje odgovarajućih zadaća. Uzimajući u obzir institucionalne strukture, države članice bi trebale moći, smatraju li to potrebnim, imenovati više tijela.

(38)

Države članice bi trebale utvrditi pravila o kaznama koje se primjenjuju kod kršenja nacionalnih odredbi donesenih na temelju ove Direktive. Države članice trebale bi imati slobodu pri odlučivanju o vrsti i obliku tih kazni. Tako predviđene kazne trebale bi biti djelotvorne, razmjerne i odvraćajuće.

(39)

U skladu s načelima pravne sigurnosti i proporcionalnosti te kako bi se osigurao što blaži prijelaz s postojećeg sustava utvrđenog u Direktivi 2011/92/EU na novi sustav koji će proizići iz izmjena koje donosi ova Direktiva primjereno je utvrditi prijelazne mjere. Tim mjerama trebalo bi osigurati da se regulatorni okvir u vezi s procjenom utjecaja na okoliš ne izmijeni, u pogledu određenog nositelja projekta, ako je bilo koji postupovni korak već poduzet u okviru postojećeg sustava, a odobrenje za provedbu projekta ili neka druga obvezujuća odluka koja je potrebna radi usklađivanja s ovom Direktivom još nije izdana za projekt o kojem je riječ. U skladu s tim, povezane odredbe Direktive 2011/92/EU prije njezine izmjene na temelju ove Direktive trebale bi se primjenjivati na projekte za koje je pokrenut postupak provjere, pokrenut postupak utvrđivanja obuhvata, (ako je nositelj projekta zatražio utvrđivanje opsega ili ga zahtijeva nadležno tijelo) ili je izvješće o procjeni utjecaja na okoliš podneseno prije roka za prenošenje u nacionalno zakonodavstvo.

(40)

U skladu sa Zajedničkom političkom deklaracijom država članica i Komisije od 28. rujna 2011. o dokumentima koji sadrže obrazloženja (19), države članice odlučile su, u opravdanim slučajevima, uz obavijest o svojim mjerama prenošenja priložiti jedan ili više dokumenata kojima se objašnjava odnos između sastavnih dijelova direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prijenos. Uzimajući u obzir ovu Direktivu, zakonodavac smatra da je dostavljanje takvih dokumenata opravdano.

(41)

S obzirom na to da cilj ove Direktive, a to je osiguravanje visoke razine zaštite okoliša i zdravlja ljudi putem uspostave minimalnih zahtjeva za procjenu utjecaja projekata na okoliš, ne mogu dostatno ostvariti države članice nego se zbog opsega, ozbiljnosti i prekogranične prirode pitanja koja se odnose na okolišem i kojima se potrebno baviti on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(42)

Direktivu 2011/92/EU treba stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Direktiva 2011/92/EU mijenja se kako slijedi:

1.

Članak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavak 2. dodaje se sljedeća definicija:

„(g)

‚procjena utjecaja na okoliš’ znači postupak koji se sastoji od:

i.

pripreme izvješća o procjeni utjecaja na okoliš od strane nositelja projekta, kako je navedeno u članku 5. stavcima 1. i 2.;

ii.

provođenja savjetovanja kako je navedeno u članku 6. i, ako je to mjerodavno, članku 7.;

iii.

pregleda od strane nadležnog tijela informacija sadržanih u izvješću o procjeni utjecaja na okoliš i svih dodatnih dostavljenih informacija, prema potrebi, od strane nositelja projekta u skladu s člankom 5. stavkom 3. i svih relevantnih informacija pribavljenih u okviru savjetovanja u skladu s člancima 6. i 7.;

iv.

obrazloženog zaključka od strane nadležnog tijela o značajnom utjecaju projekta za okoliš uzimajući u obzir rezultate pregleda iz točke iii. i, prema potrebi, njegov vlastiti dodatni pregled; i

v.

uključivanje obrazloženog zaključka nadležnog tijela u bilo koju od odluka iz članka 8.a.”;

(b)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Države članice mogu odlučiti, na temelju pojedinačnog slučaja i ako je tako predviđeno nacionalnim pravom, da neće ovu Direktivu na projekte ili dijelove projekata čija je jedina svrha obrana ili na projekte čija je jedina svrha odgovor na izvanredna stanja, ako smatraju da bi takva primjena mogla imati negativan utjecaj na te svrhe.”;

(c)

stavak 4. briše se.

2.

Članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavci od 1. do 3. zamjenjuju se sljedećim;

„1.   Države članice usvajaju sve potrebne mjere kako bi se prije davanja odobrenja za provedbu projekta osiguralo da se projekti koji bi mogli imati značajan utjecaj na okoliš, između ostalog na temelju njihove prirode, veličine ili lokacije, podvrgnu obvezi ishođenja odobrenja za provedbu projekta i procjeni u pogledu njihovih utjecaja na okoliš. Ti su projekti definirani u članku 4.

2.   Procjena utjecaja na okoliš može se uključiti u postojeće postupke izdavanja odobrenja za provedbu projekta za projekte u državama članicama, ili, ako to nije slučaj, u druge postupke ili postupke koje treba uspostaviti radi usuglašavanja s ciljevima ove Direktive.

3.   U slučaju projekata za koje obveza provedbe procjena utjecaja na okoliš istodobno proizlazi iz ove Direktive i Direktive Vijeća 92/43/EEZ (20) i/ili Direktive 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (21), države članice prema potrebi osiguravaju da se predvide usklađeni i/ili, zajednički postupci koji ispunjavaju zahtjeve zakonodavstva Unije.

U slučaju projekata za koje obveza provedbe procjena utjecaja na okoliš istodobno proizlazi iz ove Direktive i iz zakonodavstva Unije koje nije među direktivama navedenima u prvom podstavku, države članice mogu osigurati usklađene i/ili zajedničke postupke.

U okviru usklađenog postupka iz prvog i drugog podstavka, države članice nastoje uskladiti različite pojedinačne procjene utjecaja određenog projekta na okoliš, koje su propisane mjerodavnim zakonodavstvom Unije, putem imenovanja tijela za tu svrhu, ne dovodeći u pitanje bilo koju odredbu sadržanu u drugom mjerodavnom zakonodavstvu Unije, koja je s time u suprotnosti.

U okviru zajedničkog postupka iz prvog i drugog podstavka, države članice nastoje osigurati jedinstvenu procjenu utjecaja određenog projekta na okoliš, koja je propisana mjerodavnim zakonodavstvom Unije, ne dovodeći u pitanje bilo koju odredbu sadržanu u drugom mjerodavnom zakonodavstvu Unije, koja je s time u suprotnosti.

Komisija osigurava smjernice koje se odnose na uspostavu usklađenih ili zajedničkih postupaka za projekte koji istodobno podliježu procjenama u okviru ove Direktive i direktiva 92/43/EEZ, 2000/60/EZ, 2009/147/EZ i 2010/75/EU.

(20)  Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.)."

(21)  Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. očuvanju divljih ptica (SL L 20, 26.1.2010., str. 7.).”;"

(b)

u stavku 4., prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Ne dovodeći u pitanje članak 7. države članice u iznimnim slučajevima mogu određeni projekt izuzeti od primjene odredbi utvrđenih u ovoj Direktivi, ako bi primjena tih odredbi negativno utjecala na svrhu projekta, pod uvjetom da su ispunjeni ciljeve ove Direktive.”;

(c)

dodaje se sljedeći stavak:

„5.   Ne dovodeći u pitanje članak 7., ako se projekt usvaja posebnim aktom nacionalnog zakonodavstva, države članice mogu izuzeti taj projekt od odredbi koje se odnose na javno savjetovanje utvrđeno u ovoj Direktivi, pod uvjetom da su ispunjeni ciljeve ove Direktive.

Države članice obavješćuju Komisiju o bilo kakvom slučaju primjene izuzeća iz prvog podstavka svake dvije godine od 16. svibnja 2017.”

3.

Članak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 3.

1.   U procjeni utjecaja na okoliš utvrđuje se, opisuje i procjenjuje na odgovarajući način, u svjetlu svakog pojedinog slučaja, izravni i neizravni značajan utjecaj projekta na sljedeće čimbenike:

(a)

stanovništvo i zdravlje ljudi;

(b)

biološku raznolikost, s posebnom pozornošću usmjerenom na vrste i staništa zaštićene Direktivom 92/43/EEZ i Direktivom 2009/147/EZ;

(c)

zemlju, tlo, vodu, zrak i klimu;

(d)

materijalna dobra, kulturnu baštinu i krajobraz;

(e)

interakciju između čimbenika iz točaka (a) do (d).

2.   Utjecaj projekta iz stavka 1. na u njemu određene čimbenike obuhvaća očekivani utjecaj koji proizlazi iz podložnosti projekta riziku od velikih nesreća ili katastrofa relevantnih za projekt o kojem je riječ.”

4.

Članak 4. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavci 3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:

„3.   Pri provedbi pojedinačnog pregleda ili određivanju pragova ili kriterija za potrebe stavka 2. moraju se uzeti u obzir relevantni kriteriji odabira navedeni u Prilogu III. Države članice mogu odrediti pragove ili kriterije kako bi utvrdile kada projekti ne moraju podlijegati ni donošenju odluke prema stavcima 4. i 5. ni procjeni utjecaja na okoliš, i/ili pragove ili kriterije kako bi se utvrdile kada projekti u svakom slučaju podliježu procjeni utjecaja na okoliš, a ne podliježu donošenju odluke koja je navedena u stavcima 4. i 5.

4.   Ako države članice odluče tražiti odluku za projekte navedene u Prilogu II., nositelj projekta osigurava informacije o značajkama projekta i njegovu izglednom značajnom utjecaju na okoliš. Detaljan popis informacija koje treba dostaviti naveden je u Prilogu II.A. Nositelj projekta, ako je to primjenjivo, uzima u obzir dostupne rezultate drugih relevantnih procjena utjecaja na okoliš koje se provode na temelju zakonodavstva Unije različitog od ove Direktive. Nositelj projekta također može osigurati opis svih elemenata projekta i/ili mjera predviđenih kako bi se izbjeglo ili spriječilo ono što bi u protivnom moglo predstavljati značajan štetan utjecaj na okoliš.”;

(b)

Dodaju se sljedeći stavci:

„5.   Nadležno tijelo donosi svoju odluku na temelju informacija koje nositelj projekta dostavi u skladu sa stavkom 4., uzimajući u obzir, ako je to primjenjivo, rezultate prethodnih provjera ili procjena utjecaja na okoliš, koje se provode na temelju zakonodavstva Unije različitog od ove Direktive. Odluka se stavlja na raspolaganje javnosti i u njoj se:

(a)

ako je odlučeno da je procjena utjecaja na okoliš obavezna, navode glavni razlozi zbog koji se takva procjena zahtijeva uz upućivanje na odgovarajuća kriterije navedene u Prilogu III; ili

(b)

ako je odlučeno da procjena utjecaja na okoliš nije obavezna, navode glavni razlozi zbog kojih se takva procjena ne zahtijeva uz upućivanje na odgovarajuće kriterije navedene u Prilogu III. i ako to predloži nositelj projekta, navode svi elementi projekta i/ili mjera predviđeni kako bi se izbjeglo ili spriječilo ono što bi u protivnom moglo predstavljati značajan štetan utjecaj na okoliš.

6.   Države članice osiguravaju da nadležno tijelo odluku donese što je prije moguće i unutar razdoblja koje nije duže od 90 dana računajući od dana kada je nositelj projekta podnio sve tražene informacije na temelju stavka 4. U iznimnim slučajevima, ovisno na primjer o vrsti, složenosti, lokaciji i veličini projekta nadležno tijelo može produljiti rok za donošenje odluke; u tom slučaju nadležno tijelo pisanim putem obavješćuje nositelja projekta o razlozima zbog kojih je to produženje opravdano i o datumu kada se očekuje njegovo donošenje odluke.”

5.

U članku 5. stavci od 1. do 3. zamjenjuju se sljedećim:

„1.   Ako se zahtijeva procjena utjecaja na okoliš, nositelj projekta priprema i podnosi izvješće o procjeni utjecaja na okoliš. Informacije koje nositelj projekta treba dostaviti uključuju barem:

(a)

opis projekta koji sadrži informacije o lokaciji, nacrtu, veličini i ostalim relevantnim elementima projekta;

(b)

opis izglednih značajnih utjecaja projekta na okoliš;

(c)

opis elemenata projekta i/ili mjera predviđenih radi izbjegavanja, sprečavanja ili smanjivanja te, ako je to moguće, neutraliziranja izglednih značajnih štetnih utjecaja na okoliš;

(d)

opis razumnih alternativnih rješenja koja je razmotrio nositelj projekta, a koja su primjenjivana projekt i njegova specifične značajke, te naznaku glavnih razloga za odabranu mogućnost, uzimajući u obzir utjecaje projekta na okoliš;

(e)

netehnički sažetak informacija iz točaka (a) do (d); i

(f)

sve dodatne informacije navedene u Prilogu IV. koje su relevantne za specifične značajke pojedinog projekta ili vrste projekta i okolišnih elemenata na koje bi projekt mogao utjecati.

Ako se mišljenje objavljuje na temelju stavka 2., izvješće o procjeni utjecaja na okoliš temelji se na tom mišljenju i sadrži informacije koje bi se mogle opravdano zahtijevati za postizanje utemeljenog zaključka o značajnim utjecajima projekta na okoliš, uzimajući u obzir trenutačno znanje i metode procjene. Nositelj projekta, s ciljem izbjegavanja dupliciranja procjene, prilikom pripreme izvješća o procjeni utjecaja na okoliš, u obzir uzima dostupne rezultate drugih relevantnih procjena u skladu sa zakonodavstvom Unije ili nacionalnim zakonodavstvom.

2.   Ako nositelj projekta to zatraži, nadležno tijelo, uzimajući u obzir informacije koje dostavi nositelj projekta, a koje se naročito odnose na posebne značajke projekta uključujući njegovu lokaciju i tehnički kapacitet i njegov izgledni utjecaj na okoliš, donosi mišljenje o obuhvatu i razini detaljnosti informacija koje nositelj projekta treba navesti u izvješću o procjeni utjecaja na okoliš u skladu sa stavkom 1. ovog članka. Prije davanja mišljenja, nadležno se tijelo savjetuje s nadležnim tijelima iz članka 6. stavka 1.

Države članice mogu također zahtijevati od nadležnih tijela da donesu mišljenje kako je navedeno u prvom podstavku bez obzira na to je li nositelj projekta to zatražio.

3.   Kako bi se osigurala cjelovitost i kvaliteta izvješća o procjeni utjecaja na okoliš:

(a)

nositelj projekta osigurava da su izvješće o procjeni utjecaja na okoliš izradili kompetentni stručnjaci;

(b)

nadležno tijelo osigurava da ima ili da mu je u slučaju potrebe dostupno dostatno stručno znanje radi ispita izvješća o procjeni utjecaja na okoliš; i

(c)

ako je to potrebno, nadležno tijelo od nositelja projekta traži dodatne informacije, u skladu s Prilogom IV., koje se izravno odnose na postizanje utemeljenog zaključka o značajnim utjecajima projekta na okoliš.”

6.

Članak 6. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da se nadležnim tijelima koja bi zbog svojih specifičnih odgovornosti s obzirom na okoliš ili zbog svoje lokalne i regionalne nadležnosti mogla biti zainteresirana za projekt omogući davanje mišljenja o informacijama koje je dostavio nositelj projekta i o zahtjevu za izdavanje odobrenja za provedbu projekta, prema potrebi uzimajući u obzir slučajeve navedene u članku 8.a stavku 3. U tu svrhu države članice određuju tijela s kojima se potrebno savjetovati, na općenitoj osnovi ili na temelju pojedinačnog slučaja. Informacije prikupljene na temelju članka 5. dostavljaju se tim tijelima. Pojedinosti postupka savjetovanja utvrđuju države članice.”;

(b)

u stavku 2., uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Kako bi se osiguralo djelotvorno sudjelovanje zainteresirane javnosti u postupcima donošenja odluka, javnost se obavješćuje elektroničkim putem i javnim obavijestima ili ostalim primjerenim sredstvima o sljedećim pitanjima u ranoj fazi postupaka donošenja odluka o okolišu iz članka 2. stavka 2., a najkasnije čim se informacije mogu dostaviti:”;

(c)

stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.   Države članice utvrđuju detaljne načine informiranja javnosti, primjerice lijepljenjem oglasa unutar određenog radijusa ili objavom u lokalnim novinama i načine savjetovanja sa zainteresiranom javnosti, primjerice pisanim podnescima ili ispitivanjem javnosti. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi javnosti osigurale elektroničku dostupnost relevantnih podataka, u najmanju ruku putem središnjeg portala ili lako dostupnih pristupnih točaka na odgovarajućoj administrativnoj razini.”;

(d)

stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6.   Za različite faze predviđaju se razumni rokovi koji će omogućiti dovoljno vremena za:

(a)

obavješćivanje tijela iz stavka 1. i javnosti; i

(b)

pripremu te djelotvorno sudjelovanje u donošenju okolišnih odluka tijela iz stavka 1. i zainteresirane javnosti, podložno odredbama ovog članka.”;

(e)

dodaje se sljedeći stavak:

„7.   Rokovi za savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o izvješću o utjecaju na okoliš iz članka 5. stavka 1. ne mogu biti kraći od 30 dana.”

7.

Članak 7. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Dotične države članice započinju savjetovanje u vezi, između ostalog, mogućih prekograničnih utjecaja na projekt i predviđenih mjera za smanjivanje ili uklanjanje takvih utjecaja i dogovaraju se o razumnom roku trajanja razdoblja savjetovanja.

Takva savjetovanja mogu se voditi putem odgovarajućeg zajedničkog tijela.”;

(b)

stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.   Države članice utvrđuju pojedinosti postupka za provedbu stavaka od 1. do 4. ovog članka, uključujući uspostavu rokova za savjetovanje, na temelju sporazuma i rokova iz članka 6. stavaka od 5. do 7., i to takve da zainteresiranoj javnosti na državnom području države članice na koju bi projekt mogao utjecati omogućuju djelotvorno sudjelovanje u postupcima donošenja odluka koje se odnose na okoliš iz članka 2. stavka 2. vezanih uz projekt.”

8.

Članak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 8.

Rezultati savjetovanja i informacije prikupljene na temelju članaka od 5. do 7. odgovarajuće se uzimaju u obzir u postupku ishođenja odobrenja za provedbu projekta.”

9.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 8.a

1.   Odluka o davanju odobrenja za provedbu projekta sadrži barem sljedeće informacije:

(a)

obrazloženi zaključak iz članka 1. stavka 2. točke g. podtočke iv.;

(b)

sve okolišne uvjete vezane uz odluku, opis svih elemenata projekta i/ili mjera predviđenih radi izbjegavanja, sprečavanja ili smanjivanja te, ako je moguće, radi neutraliziranja značajnih štetnih utjecaja na okoliš i, prema potrebi, mjera praćenja.

2.   U odluci o odbijanju odobrenja za provedbu projekta navode se glavni razlozi odbijanja.

3.   Ako država članica primjenjuje postupke iz članka 2. stavka 2. različite od postupaka za ishođenje odobrenja za provedbu projekta, zahtjevi iz stavaka 1. i 2. ovog članka, prema potrebi se smatraju ispunjenima ako bilo koja odluka donesena u okviru tih postupaka sadrži informaciju iz tih stavaka te ako su uspostavljeni mehanizmi koji omogućuju ispunjavanje zahtjeva iz stavka 6. ovog članka.

4.   U skladu sa zahtjevima iz stavka 1. točke (b), države članice osiguravaju da nositelj projekta provodi elemente projekta i/ili mjere predviđene radi izbjegavanja, sprečavanja ili smanjivanja te, ako je moguće, radi neutraliziranja značajnih štetnih utjecaja na okoliš te određuju postupke koji se odnose na praćenje značajnih štetnih utjecaja na okoliš.

Vrsta pokazatelja koje treba pratiti i trajanje praćenja razmjerni su naravi, lokaciji i veličini projekta te značajnosti njegovog utjecaja na okoliš.

Postojeća pravila za praćenje koja proizlaze iz zakonodavstva Unije različitog od ove Direktive i iz nacionalnog zakonodavstva mogu se prema potrebi koristiti u cilju izbjegavanja dupliciranja praćenja.

5.   Države članice osiguravaju da nadležno tijelo sve odluke navedene u stavcima 1. do 3 donosi u razumnom roku.

6.   Prilikom donošenja odluke o davanju odobrenja za provedbu projekta nadležno tijelo mora biti uvjereno u to da su obrazloženi zaključak iz članka 1. stavka 2. točke g. podtočke iv. ili bilo koja odluka iz stavka 3. ovog članka još uvijek valjani. U tu svrhu, države članice mogu odrediti rokove valjanosti obrazloženih zaključaka iz članka 1. stavka 2. točke g. podtočke iv. ili bilo koje odluke iz stavka 3. ovog članka.”

10.

Članak 9. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Ako je donesena odluka o izdavanju ili odbijanju davanja odobrenja za provedbu projekta, nadležno tijelo ili tijela o tome odmah obavješćuju javnost i tijela iz članka 6. stavka 1., u skladu s nacionalnim postupcima te osiguravaju da su javnosti i tijelima iz članka 6. stavka 1. dostupne sljedeće informacije, uzimajući prema potrebi u obzir slučajeve iz članka 8.a stavka 3:

(a)

sadržaj odluke i svi uvjeti koji su joj priloženi kao što je navedeno u članku 8.a stavcima 1. i 2.;

(b)

glavni razlozi i razmatranja na kojima se odluka temelji, uključujući informacije o postupku sudjelovanja javnosti. To također uključuje sažetak rezultata savjetovanja i informacije prikupljene na temelju članaka od 5. do 7. te način na koji su ti rezultati bili uključeni ili na drugi način razmotreni, a posebno primjedbe dobivene od pogođene države članice iz članka 7.”

11.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 9.a

Države članice osiguravaju da nadležno tijelo ili tijela na objektivan način obavljaju dužnosti koje proizlaze iz ove Direktive i da se ne nađu u situaciji koja dovodi do sukoba interesa.

Ako je nadležno tijelo ujedno i nositelj projekta, države članice unutar svoje organizacije administrativnih nadležnosti pri obnašanju dužnosti koje proizlaze iz ove Direktive barem na odgovarajući način razdjeljuju funkcije koje su u sukobu.”

12.

U članku 10. prvi se stavak zamjenjuje sljedećim:

„Ne dovodeći u pitanje Direktivu 2003/4/EZ, odredbe ove Direktive ne utječu na obvezu nadležnih tijela da poštuju ograničenja utvrđena nacionalnim zakonima i drugim propisima te prihvaćenom pravnom praksom u pogledu komercijalne i industrijske povjerljivosti, uključujući intelektualno vlasništvo i zaštitu javnog interesa.”

13.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 10.a

Države članice utvrđuju propise o kaznama koje se primjenjuju na kršenje nacionalnih odredbi koje su donesene na temelju ove Direktive. Tako utvrđene kazne trebaju biti djelotvorne, razmjerne i odvraćajuće.”

14.

U članku 12., stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Ako su takvi podaci dostupni, države članice svakih šest godina od 16. svibnja 2017. Komisiju posebno obavješćuju o:

(a)

broju projekata iz priloga I. i II. koji podliježu procjeni utjecaja na okoliš u skladu s člancima od 5. do 10.;

(b)

raspodjeli procjena utjecaja na okoliš prema kategorijama projekata navedenima u prilozima I. i II.;

(c)

broju projekata iz Priloga II. koji podliježu odluci u skladu s člankom 4. stavkom 2.;

(d)

prosječnom trajanju postupaka procjena utjecaja na okoliš;

(e)

općenitim procjenama prosječnih izravnih troškova procjena utjecaja na okoliš, uključujući utjecaj primjene ove Direktive na male i srednje poduzetnike.”

15.

Prilozi Direktivi 2011/92/EU izmjenjuju se kako je određeno u prilogu ovoj Direktivi.

Članak 2.

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 3., države članice donose zakone i druge propise koji su potrebni za usklađivanje s ovom Direktivom do 16. svibnja 2017.

Kada države članice donose ove odredbe, te odredbe prilikom njihove službene objave sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takvo upućivanje. Načine tog upućivanja određuju države članice.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području koje je obuhvaćeno ovom Direktivom.

Članak 3.

1.   Projekti u odnosu na koje je donošenje odluke iz članka 4. stavka 2. Direktive 2011/92/EU započelo prije 16. svibnja 2017. podliježu obvezama iz članka 4. Direktive 2011/92/EU prije njezine izmjene ove Direktive.

2.   Projekti podliježu obvezama iz članka 3. i članaka 5. do 11. Direktive 2011/92/EU prije nego što je izmijenjena ovom Direktivom, ako je prije 16. svibnja 2017.:

(a)

započeo postupak koji se tiče mišljenja iz članka 5. stavka 2. Direktive 2011/92/EU; ili

(b)

provedeno dostavljanje informacije iz članka 5. stavka 1. Direktive 2011/92/EU.

Članak 4.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 5.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 16. travnja 2014.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ

Za Vijeće

Predsjednik

D. KOURKOULAS

(1)  SL C 133, 9.5.2013., str. 33.

(2)  SL C 218, 30.7.2013., str. 42.

(3)  Stajalište Europskog parlamenta od 12. ožujka 2014. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 14. travnja 2014.

(4)  Direktiva 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni učinka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (SL L 26, 28.1.2012., str. 1.).

(5)  Direktiva Vijeća 85/337/EEZ od 27. lipnja 1985. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (SL L 175, 5.7.1985., str. 40.).

(6)  Uredba (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu i stavljanju izvan snage Odluke br. 1364/2006/EZ i izmjeni uredaba (EZ) br. 713/2009, (EZ) br. 714/2009 i (EZ) br. 715/2009 (SL L 115, 25.4.2013., str. 39.).

(7)  Uredba (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže i stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU (SL L 348, 20.12.2013., str. 1.).

(8)  Uredba (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavljanju instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010 (SL L 348, 20.12.2013., str. 129.).

(9)  Odluka Vijeća 93/626/EEZ od 25. listopada 1993. o sklapanju Konvencije o biološkoj raznolikosti (SL L 309, 13.12.1993., str. 1.).

(10)  Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.)

(11)  Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (SL L 20, 26.1.2010., str. 7.).

(12)  Direktiva 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o sigurnosti odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti i o izmjeni Direktive 2004/35/EZ (SL L 178, 28.6.2013., str. 66.).

(13)  Direktiva 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća 96/82/EZ (SL L 197, 24.7.2012., str. 1.).

(14)  Direktiva Vijeća 2009/71/Euratom od 25. lipnja 2009. o uspostavi okvira Zajednice za nuklearnu sigurnost nuklearnih postrojenja (SL L 172, 2.7.2009., str. 18.).

(15)  Direktiva 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2001. o procjeni učinaka određenih planova i programa na okoliš (SL L 197, 21.7.2001., str. 30.).

(16)  Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).

(17)  Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.).

(18)  Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) (SL L 334, 17.12.2010., str. 17.).

(19)  SL C 369, 17.12.2011., str. 14.

PRILOG

1.

Umeće se sljedeći Prilog:

„PRILOG II.A

INFORMACIJE IZ ČLANKA 4. STAVKA 4.

(INFORMACIJE O PROJEKTIMA NAVEDENIMA U PRILOGU II. KOJE TREBA DOSTAVITI NOSITELJ PROJEKTA)

1.

Opis projekta, uključujući posebno:

(a)

opis fizičkih značajki cjelokupnog projekta i po potrebi radova uklanjanja;

(b)

opis lokacije projekta, posebno u pogledu osjetljivosti okoliša zemljopisnih područja na koje bi projekt mogao imati utjecaj.

2.

Opis aspekata u vezi okoliša za koje je izgledno da bi projekt na njih mogao imati značajan utjecati.

3.

Opis svih mogućih značajnih utjecaja, u mjeri u kojoj su informacije o takvim utjecajima dostupne, projekta na okoliš, a koji su posljedica:

(a)

očekivanih ostataka i emisija te proizvodnje otpada, kada je to relevantno;

(b)

iskorištavanja prirodnih dobara, posebno tla, zemljišta, vode i biološke raznolikosti.

4.

Kriteriji iz Priloga III. se prema potrebi uzimaju u obzir pri sakupljanju informacija u skladu s točkama od 1. do 3.”

2.

Prilozi III. i IV. zamjenjuju se sljedećim:

„PRILOG III.

KRITERIJI ODABIRA IZ ČLANKA 4. STAVKA 3.

(KRITERIJI KOJIMA SE UTVRĐUJE TREBAJU LI PROJEKTI IZ PRILOGA II. PODLIJEGATI PROCJENI UTJECAJA NA OKOLIŠ)

1.   Značajke projekata

Značajke projekata moraju se razmotriti, s osobitim obzirom na sljedeće:

(a)

veličinu i nacrt cjelokupnog projekta;

(b)

kumulativni utjecaj s ostalim postojećim i/ili odobrenim projektima;

(c)

korištenje prirodnih dobara, a posebno tla, zemljišta, vode i biološke raznolikosti;

(d)

proizvodnju otpada;

(e)

onečišćenje i štetna djelovanja;

(f)

rizik od velikih nesreća i/ili katastrofa koje su relevantne za projekt u pitanju, uključujući one koje su uzrokovane promjenom klime, u skladu sa znanstvenim spoznajama;

(g)

rizike za ljudsko zdravlje (na primjer zbog onečišćenja vode ili zraka).

2.   Lokacija projekata

Mora se razmotriti osjetljivost okoliša zemljopisnih područja za koja je izgledno da bi projekti mogli na njih značajno utjecati, posebno uzimajući u obzir sljedeće:

(a)

postojeće i odobreno korištenje zemljišta;

(b)

relativno obilje, dostupnost, kakvoću i sposobnost obnavljanja prirodnih dobara (uključujući tlo, zemljište, vodu i biološku raznolikost) tog područja i njegovog podzemnog dijela;

(c)

prihvatni kapacitet prirodnog okoliša, obraćajući posebnu pozornost na sljedeća područja:

i.

močvarna područja, obalna područja rijeka i ušća rijeka;

ii.

obalna područja i morski okoliš;

iii.

planinska i šumska područja;

iv.

prirodne rezervate i parkove;

v.

područja kategorizirana ili zaštićena nacionalnim zakonodavstvom; područja obuhvaćena mrežom Natura 2000., prema odlukama država članica u skladu s Direktivom 92/43/EEZ i Direktivom 2009/147/EZ;

vi.

područja na kojima još otprije nisu bili zadovoljeni standardi kakvoće okoliša utvrđeni u zakonodavstvu Unije i relevantni za projekt ili u odnosu na koja se smatra da isti nisu zadovoljeni;

vii.

gusto naseljena područja;

viii.

krajobraze i područja od povijesne, kulturne ili arheološke važnosti.

3.   Vrsta i značajke mogućeg utjecaja

Izgledni značajni utjecaji projekata na okoliš moraju se razmotriti u odnosu na kriterije određene u točkama 1. i 2. ovog Priloga uzimajući u obzir utjecaj projekta na čimbenike navedene u članku 3. stavku 1. i vodeći računa o:

(a)

veličini i prostornom obuhvatu utjecaja kao što su zemljopisno područje i broj stanovnika na koje bi projekt mogao utjecati;

(b)

vrsti utjecaja;

(c)

prekograničnoj vrsti utjecaja;

(d)

jačini i složenosti utjecaja;

(e)

vjerojatnosti utjecaja;

(f)

očekivanom nastanku, trajanju, učestalosti i reverzibilnosti utjecaja;

(g)

kumulativnom utjecaju s utjecajima drugih postojećih i/ili odobrenih projekata;

(h)

mogućnosti djelotvornog smanjivanja utjecaja.

PRILOG IV.

INFORMACIJE IZ ČLANKA 5. STAVKA 1.

(INFORMACIJE ZA IZVJEŠĆE O PROCJENI UTJECAJA NA OKOLIŠ)

1.

Opis projekta, uključujući posebno:

(a)

opis lokacije projekta;

(b)

opis fizičkih značajki cjelokupnog projekta, uključujući, prema potrebi, neophodne radove uklanjanja i uvjete korištenja zemljišta tijekom građenja i operativnih faza;

(c)

opis glavnih značajki operativne faze projekta (posebno svih postupaka proizvodnje) na primjer, energetsku potražnju i korištenje energije, vrstu i količine korištenih materijala i prirodnih dobara (uključujući vodu, zemljište, tlo i biološku raznolikost);

(d)

procjenu, po vrsti i količini, predviđenih ostataka i emisija (kao što su onečišćenje vode, zraka, tla i podzemlja, buka, vibracije, svjetlost, toplina, radijacija) te količinu i vrstu otpada proizvedenog tijekom građenja i operativnih faza.

2.

Opis razumnih alternativnih rješenja (primjerice u smislu nacrta projekta, tehnologije, lokacije, veličine i opsega) koja je razmotrio nositelj projekta, a koja su relevantna za predloženi projekt i njegove posebne značajke, te naznaku glavnih razloga za odabir izabrane mogućnosti, uključujući usporedbu utjecaja na okoliš,

3.

Opis relevantnih aspekata postojećeg stanja okoliša (osnovni scenarij) te prikaz vjerojatnih promjena stanja okoliša bez provedbe projekta u onoj mjeri u kojoj se prirodne promjene okoliša iz osnovnog scenarija mogu procijeniti uz odgovarajuće napore na temelju dostupnosti okolišnih informacija i znanstvenih spoznaja.

4.

Opis čimbenika navedenih u članku 3. stavku 1. na koje bi projekt mogao značajnije utjecati: stanovništvo, zdravlje ljudi, biološka raznolikost (na primjer fauna i flora), zemljište (na primjer korištenje zemljišta), tlo (na primjer organske tvari, erozija, zbijenost, zatvaranje tla), voda (na primjer hidromorfološke promjene, kvantiteta i kvaliteta), zrak, klima (na primjer emisije stakleničkih plinova, utjecaji bitni za prilagodbu), materijalna sredstva, kulturna baština, uključujući arhitektonske i arheološke značajke i krajobraz.

5.

Opis mogućih značajnih utjecaja projekta na okoliš, koji su između ostalog, posljedica:

(a)

građenja i korištenja projekta, prema potrebi uključujući radove uklanjanja;

(b)

korištenje prirodnih dobara, posebno tla, zemljišta, vode i biološke raznolikosti, što je više moguće uzimajući u obzir održivu dostupnost ovih dobara;

(c)

emisija onečišćujućih tvari, buke, vibracije, svjetlosti, topline, radijacije, štetnih djelovanja, te zbrinjavanje i oporabu otpada;

(d)

rizika za zdravlje ljudi, kulturnu baštinu ili okoliš (na primjer zbog nesreća ili katastrofa);

(e)

kumulativnog utjecaja s utjecajima drugih postojećih i/ili odobrenih projekata, uzimajući u obzir sve postojeće okolišne probleme koji se odnose na područja od posebnog značaja u pogledu okoliša na koje će projekt vjerojatno utjecati ili na korištenje prirodnih dobara;

(f)

utjecaja projekta na klimu (na primjer vrsta i opseg emisija stakleničkih plinova) i podložnosti projekta prema klimatskim promjenama;

(g)

korištenih tehnologija i tvari.

Opis mogućih značajnih utjecaja na čimbenike navedene u članku 3. stavku 1. trebao bi obuhvaćati izravne utjecaje i sve neizravne, sekundarne, kumulativne, prekogranične, kratkoročne, srednjoročne i dugoročne, trajne i privremene, pozitivne i negativne utjecaje projekta. Pri izradi opisa trebalo bi u obzir uzeti ciljeve zaštite okoliša koji su utvrđeni na razini Unije ili država članica i koji su relevantni za projekt.

6.

Opis metodi predviđanja ili dokaza koji se koriste za utvrđivanje i procjenu značajnih učinaka na okoliš, uključujući detalje o poteškoćama (na primjer tehničke nedostatke ili nedostatak znanja) na koje se naišlo prilikom prikupljanja potrebnih informacija te glavnih nesigurnosti.

7.

Opis mjera predviđenih radi izbjegavanja, sprečavanja, smanjivanja ili, ako je moguće, radi neutraliziranja svih utvrđenih značajnih štetnih učinaka na okoliš te po potrebi svih predloženih mjera praćenja (na primjer priprema analize stanja nakon provedbe projekta). U tom bi opisu trebalo obrazložiti u kojoj se mjeri izbjegavaju sprečavaju, smanjuju ili neutraliziraju značajni štetni učinci na okoliš te bi se on trebao odnositi i na građenje i na operativnu fazu.

8.

Opis očekivanih značajnih štetnih učinaka projekta na okoliš koji proizlaze iz podložnosti projekta rizicima od velikih nesreća nezgoda i/ili katastrofa koje su relevantne za projekt o kojem je riječ. U tu se svrhu mogu koristiti relevantne informacije koje su dostupne i koje se dobivaju procjenama rizika na temelju zakonodavstva Unije kao što su Direktiva 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća (1) ili Direktiva Vijeća 2009/71/Euratom (2) ili odgovarajućim procjenama koje se provode na temelju nacionalnog zakonodavstva pod uvjetom da su ispunjeni zahtjevi ove Direktive. Prema potrebi ovaj opis treba uključiti mjere predviđene za sprečavanje ili ublažavanje značajnih štetnih učinaka takvih događaja na okoliš te pojedinosti o pripravnosti za takva hitna stanja i o odgovoru koji se predlaže.

9.

Netehnički sažetak informacija iz točaka od 1. do 8.

10.

Referenti popis u kojem se navode izvori korišteni za opise i procjene uključene u izvješće.

(1)  Direktiva 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o nadzoru opasnosti kod teških nesreća koje uključuju opasne tvari, o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/82/EZ (SL L 197, 24.7.2012., str. 1.)."

(2)  Direktiva Vijeća 2009/71/Euratom od 25. lipnja 2009. o uspostavljanju okvira Zajednice za nuklearnu sigurnost nuklearnih postrojenja (SL L 172, 2.7.2009., str. 18.).”"