29.4.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 127/134


DIREKTIVA 2014/47/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 3. travnja 2014.

o pregledima tehničke ispravnosti na cesti gospodarskih vozila koja prometuju u Uniji i stavljanju izvan snage Direktive 2000/30/EZ

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 91.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (1),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

(1)

Komisija u svojoj Bijeloj knjizi od 28. ožujka 2011. pod naslovom „Plan za jedinstveni europski prometni prostor – ususret konkurentnom prometnom sustavu u kojem se učinkovito gospodari resursima” izlaže „nula viziju” kojom bi se Unija trebala približiti cilju od niti jednog smrtnog slučaja u cestovnom prijevozu do 2050. U pogledu ostvarenja toga cilja, očekuje se da će tehnologija vozila u velikoj mjeri doprinijeti unapređenju sigurnosti cestovnog prijevoza.

(2)

U svojoj Komunikaciji pod naslovom „Ususret europskom području sigurnosti na cestama: smjer politike sigurnosti na cestama za razdoblje 2011. – 2020.”, Komisija je predložila da se ukupan broj nesreća sa smrtnim posljedicama u Uniji prepolovi do 2020., počevši od 2010. Radi postizanja tog cilja Komisija je iznijela sedam strateških ciljeva i utvrdila mjere za sigurnija vozila, strategiju za smanjenje broja ozljeda i mjere za unapređenje sigurnosti nezaštićenih sudionika u cestovnom prometu, posebno motociklista.

(3)

Ispitivanje tehničke ispravnosti dio je opsežnijeg sustava osmišljenog kako bi se osiguralo da se vozila tijekom uporabe održavaju u sigurnom i okolišno prihvatljivom stanju. Taj bi sustav trebao obuhvaćati periodične tehničke preglede vozila i preglede tehničke ispravnosti na cesti vozila koja se koriste za gospodarsku djelatnost cestovnog prijevoza, kao i predvidjeti postupak registracije vozila kojim bi se omogućila suspenzija dozvole korištenja vozila u cestovnom prometu kada vozilo predstavlja neposredan rizik za sigurnost na cestama. Periodični pregledi trebali bi biti glavni alat za osiguranje tehničke ispravnosti. Tehnički pregledi gospodarskih vozila koji se obavljaju na cesti trebali bi biti samo dodatak periodičnim pregledima.

(4)

U Uniji je doneseno nekoliko tehničkih normi i zahtjeva u pogledu sigurnosti vozila i okolišnih karakteristika. Sustavom neočekivanih pregleda tehničke ispravnosti na cesti potrebno je osigurati da vozila ostanu ispravna.

(5)

Pregledi tehničke ispravnosti na cesti ključan su element za postizanje kontinuirane visoke razine tehničke ispravnosti gospodarskih vozila tijekom njihove uporabe. Takvi pregledi ne pridonose samo sigurnosti na cestama i smanjenju emisija vozila već i izbjegavanju nepoštenog tržišnog natjecanja u cestovnom prijevozu zbog prihvaćanja različitih razina pregleda među državama članicama.

(6)

Uredbom (EZ) br. 1071/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (3) uspostavljen je Europski registar cestovnih prijevoznika (ERRU). ERRU omogućuje međusobno povezivanje nacionalnih elektroničkih registara prijevoznika širom Unije u skladu s pravilima Unije o zaštiti osobnih podataka. Korištenje tog sustava, kojim upravlja nadležno tijelo svake države članice, olakšava suradnju među državama članicama.

(7)

Ova Direktiva trebala bi se primjenjivati na određena gospodarska vozila s konstrukcijskom brzinom većom od 25 km/h kategorijâ utvrđenih Direktivom 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4). Međutim ne bi trebala sprečavati države članice da provode preglede tehničke ispravnosti na cesti vozila koja nisu obuhvaćena ovom Direktivom ili da provjeravaju druge aspekte cestovnog prijevoza, posebno one vezane uz vrijeme vožnje i odmora ili prijevoz opasnog tereta.

(8)

Traktori na kotačima najveće konstrukcijske brzine veće od 40 km/h sve češće zamjenjuju kamione u lokalnom cestovnom prijevozu i u gospodarske svrhe cestovnog prijevoza. Njihov rizični potencijal usporediv je s kamionima i s vozilima iz te kategorije, koja se koriste uglavnom na javnim cestama, trebalo bi stoga postupati na isti način kao s kamionima u pogledu pregleda tehničke ispravnosti na cesti.

(9)

Izvješća o provedbi Direktive 2000/30/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5) jasno pokazuju važnost pregleda tehničke ispravnosti na cesti. Tijekom razdoblja od 2009. do 2010. prijavljeno je više od 350 000 vozila koja su podvrgnuta pregledima tehničke ispravnosti na cesti širom Unije i bila u stanju koje je zahtijevalo njihovo povlačenje sa ceste. Ta izvješća također pokazuju znatne razlike u rezultatima pregleda provedenih u različitim državama članicama. Tijekom razdoblja od 2009. do 2010., stopa otkrivanja određenih nedostataka bila je u rasponu od 2,1 % svih pregledanih vozila u jednoj državi članici do 48,3 % u drugoj. Konačno, ta izvješća ukazuju na značajne razlike u broju izvršenih pregleda tehničke ispravnosti na cesti među državama članicama. Kako bi postigle uravnoteženiji pristup države članice trebale bi se obvezati na provođenje odgovarajućeg broja pregleda proporcionalnog broju registriranih gospodarskih vozila i/ili broju vozila koja se koriste na njihovom državnom području.

(10)

Kombinirani automobili, poput vozila kategorije N1, i njihova priključna vozila ne podliježu jednakim zahtjevima sigurnosti na cestama na razini Unije kao teška vozila poput onih vezanih za trajanje upravljanja vozilom, usavršavanje profesionalnih vozača ili ugradnje uređaja za ograničavanje brzine. Iako se na vozila N1 ova Direktiva ne primjenjuje, države članice bi u svojim sveukupnim strategijama sigurnosti na cestama i pregleda na cesti trebale uzeti u obzir takva vozila.

(11)

S ciljem izbjegavanja nepotrebnog administrativnog tereta i troškova te radi unapređenja učinkovitosti pregleda, trebalo bi omogućiti nadležnim nacionalnim tijelima da kao prioritet odaberu vozila kojima upravljaju poduzeća i koja nisu u skladu sa standardima sigurnosti na cestama i okolišnim standardima, dok bi uredno održavana vozila kojima upravljaju odgovorni korisnici koji su skloni sigurnom ponašanju trebalo nagraditi rjeđim pregledima. Izbor vozila za preglede na cesti utemeljen na profilu rizika njihovih prijevoznika mogao bi se pokazati korisnim sredstvom u svrhu detaljnijeg i češćeg provjeravanja visokorizičnih poduzeća.

(12)

Sustav stupnjevanja rizika trebao bi podržati preglede na cesti. Uredbom (EZ) br. 1071/2009 od država članica zahtijeva se proširivanje sustava klasifikacije rizika koji je uspostavljen Direktivom 2006/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6), s obzirom na provedbu pravila o trajanju upravljanja vozilom i vremenu odmora, kako bi obuhvatio druga određena područja povezana s cestovnim prometom, uključujući tehničku ispravnost gospodarskih vozila. Slijedom toga, informacije u vezi s brojem i ozbiljnosti nedostataka pronađenih na vozilima trebale bi biti uključene u sustav stupnjevanja rizika uspostavljen člankom 9. Direktive 2006/22/EZ. Trebalo bi omogućiti državama članicama da odluče koji su tehnički i administrativni uvjeti odgovarajući za funkcioniranje sustava stupnjevanja rizika. Učinkovitost i usklađivanje sustava stupnjevanja rizika širom Unije trebalo bi dodatno analizirati.

(13)

Nositelj potvrde o registraciji i, prema potrebi, korisnik vozila trebao bi biti odgovoran za održavanje vozila u tehnički ispravnom stanju.

(14)

Pri provođenju pregleda tehničke ispravnosti na cesti, inspektori trebali bi djelovati neovisno i na njihovu prosudbu ne bi trebali utjecati konflikti interesa, uključujući one gospodarske ili osobne prirode, posebno u vezi s vozačem, korisnikom ili nositeljem potvrde o registraciji, koji bi na bilo koji način mogli djelovati na nepristranost i objektivnost njihovih odluka. Stoga ne bi trebalo biti izravne povezanosti između naknada inspektora i rezultata pregleda tehničke ispravnosti na cesti. To ne bi trebalo spriječiti države članice da za provedbu detaljnijih pregleda tehničke ispravnosti na cesti i popravaka vozila, čak kad je riječ o istom vozilu, ovlaste privatna tijela.

(15)

Pregledi tehničke ispravnosti na cesti trebali bi sadržavati početne i, prema potrebi, detaljnije preglede. U oba slučaja trebali bi obuhvaćati važne dijelove i sustave vozila. S ciljem usklađivanja detaljnijih pregleda na razini Unije, preporučene metode ispitivanja te primjeri nedostataka i njihove kategorizacije u skladu s njihovom težinom trebali bi biti uvedeni za svaku ispitanu stavku.

(16)

Osiguranje tereta ključno je za sigurnost na cestama. Teret bi stoga trebao biti osiguran tako da dobro podnosi ubrzanja do kojih dolazi tijekom korištenja vozila na cesti. Iz praktičnih razloga, sile mase koje su rezultat takvih ubrzanja trebalo bi koristiti kao granične vrijednosti utemeljene na europskim standardima. Osoblje uključeno u provjeru odgovarajuće sigurnosti tereta trebalo bi biti primjereno osposobljeno.

(17)

Sve strane uključene u postupke logistike, uključujući otpremnike, tovaritelje, prijevoznike, korisnike i vozače, imaju ulogu u osiguravanju ispravnog otpremanja tereta i utovara na primjereno vozilo.

(18)

U više država članica, izvješća o pregledima tehničke ispravnosti na cesti izrađuju se elektroničkim putem. U tom bi se slučaju primjerak izvješća o pregledu trebao dati vozaču. Svi podaci i informacije prikupljeni tijekom pregleda tehničke ispravnosti na cesti trebali bi biti dostavljeni u zajedničku bazu podataka dotične države članice radi lakše obrade podataka i prijenosa relevantnih informacija bez ikakvog dodatnog administrativnog opterećenja.

(19)

Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje tijela nadležnih za nadzor, izvješća početnih pregleda tehničke ispravnosti na cesti, uključujući preglede vozila registriranih u trećim zemljama, trebala bi sadržavati samo ključne informacije kojima se bilježi da je provjera izvršena na određenom vozilu i rezultat takve provjere. Iscrpno izvješće trebalo bi se zahtijevati samo ako se nakon početnog pregleda izvrši detaljniji pregled.

(20)

Komisija bi trebala provjeriti mogućnost kombiniranja obrasca izvješća iz Priloga IV. s ostalim izvješćima.

(21)

Korištenje jedinica za mobilni pregled smanjuje kašnjenja i troškove za korisnike jer se detaljniji pregledi mogu provesti izravno na cesti. Detaljniji pregledi mogu se obavljati i u najbližim stanicama za ispitivanje i određenim prostorima za preglede na cesti.

(22)

Osoblje koje vrši preglede tehničke ispravnosti na cesti trebalo bi biti primjereno osposobljeno ili kvalificirano, uključujući u svrhu učinkovitog obavljanja vizualnih pregleda. Inspektori koji provode detaljnije preglede tehničke ispravnosti na cesti trebali bi imati barem jednake vještine i ispunjavati jednake zahtjeve kao oni koji provode tehničke preglede u skladu s Direktivom 2014/45/EU Europskog parlamenta i Vijeća (7). Države članice trebale bi zahtijevati da inspektori koji vrše preglede u za preglede određenim prostorima na cesti ili koji koriste jedinice za mobilni pregled ispunjavaju navedene ili istovjetne obveze koje je odobrilo nadležno tijelo.

(23)

Kako bi se ublažili troškovi koji proizlaze iz uporabe tehničke opreme za detaljniji pregled na cesti, države članice trebale bi moći izvršiti naplatu kada se utvrde nedostaci. Iznos te naplate trebao bi biti razuman i proporcionalan.

(24)

Suradnja i razmjena najboljih praksi među državama članicama ključne su za postizanje usklađenijeg sustava pregleda tehničke ispravnosti na cesti širom Unije. Slijedom toga, države članice i tijekom operativnih aktivnosti, kada je to moguće, trebale bi bliže surađivati. Takva suradnja trebala bi obuhvaćati periodičnu organizaciju usklađenih pregleda tehničke ispravnosti na cesti.

(25)

U svrhu osiguravanja učinkovite razmjene informacija među državama članicama trebalo bi u svakoj državi članici uspostaviti kontaktnu točku za komunikaciju s drugim relevantnim nadležnim tijelima. Ta kontaktna točka trebala bi izrađivati i odgovarajuće statistike. Nadalje, države članice trebale bi primijeniti koherentnu nacionalnu strategiju provođenja na njihovom državnom području i trebale bi moći imenovati tijelo koje koordinira njezinu provedbu. Nadležna tijela u svakoj državi članici trebala bi odrediti postupke kojima se utvrđuju vremenska ograničenja i sadržaji informacija koje se prosljeđuju.

(26)

Pri odabiru kontaktnih točaka, ustavne odredbe i proizašla razina nadležnosti trebali bi se poštovati.

(27)

Kako bi se omogućilo praćenje sustava pregleda na cesti koji se provodi u Uniji, države članice trebale bi prije 31. ožujka 2021. i prije 31. ožujka svake dvije godine nakon toga obavijestiti Komisiju o rezultatima provedenih pregleda tehničke ispravnosti na cesti. Komisija bi prikupljene podatke trebala dostaviti Europskom parlamentu i Vijeću.

(28)

Kako bi se smanjio gubitak vremena za poduzeća i vozače i povećala ukupna učinkovitost pregleda na cesti, trebalo bi poticati provođenje pregleda tehničke ispravnosti na cesti i preglede kojima se provjerava usklađenost sa socijalnim zakonodavstvom na području cestovnog prometa, posebice s Uredbom (EZ) br. 561/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (8), Direktivom 2006/22/EZ i Uredbom Vijeća (EEZ) br. 3821/85 (9).

(29)

Države članice trebale bi utvrditi pravila o sankcijama koje će se primjenjivati u slučaju kršenja odredaba ove Direktive te bi trebale osigurati njihovu provedbu. Te sankcije trebale bi biti učinkovite, proporcionalne, odvraćajuće i nediskriminirajuće. Države članice posebno bi trebale uključiti odgovarajuće mjere za rješavanje slučajeva u kojima vozač ili korisnik odbija surađivati s inspektorom te za nedopušteno korištenje vozila s ozbiljnim nedostacima.

(30)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Direktive, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (10).

(31)

Komisija ne bi trebala donositi provedbene akte u vezi s postupcima za prijavljivanje vozila s većim ili ozbiljnim nedostacima kontaktnoj točki države članice u kojoj je vozilo registrirano, kao ni one kojima se određuje oblik u kojem se Komisiji šalju informacije koje su prikupile države članice u vezi s pregledanim vozilima kada odbor osnovan u skladu s ovom Direktivom ne da nikakvo mišljenje o nacrtu provedbenog akta koji je Komisija predstavila.

(32)

U svrhu ažuriranja članka 2. stavka 1. i Priloga IV. točke 6., prema potrebi, bez utjecaja na područje primjene ove Direktive, ažuriranja Priloga II. točke 2. u vezi s metodama i prilagođavanja Priloga II. točke 2. u vezi s popisom stavaka koje je potrebno testirati, metoda, razloga za neispravnost i procjene nedostataka, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(33)

S obzirom na to da cilj ove Direktive, to jest poboljšanje sigurnosti na cestama utvrđivanjem minimalnih zajedničkih zahtjeva i usklađenih pravila za obavljanje pregleda tehničke ispravnosti na cesti vozila koja prometuju u Uniji, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se, zbog opsega djelovanja on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(34)

Ova Direktiva poštuje temeljna prava i načela priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima kako je navedeno u članku 6. Ugovora o Europskoj uniji.

(35)

Ova Direktiva razvija postojeći sustav pregleda tehničke ispravnosti na cesti, ažurira tehničke zahtjeve iz Direktive 2000/30/EZ i objedinjuje pravila koja se nalaze u Preporuci Komisije 2010/379/EU (11). Slijedom toga, Direktivu 2000/30/EZ trebalo bi staviti izvan snage,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

POGLAVLJE I.

PREDMET, DEFINICIJE I PODRUČJE PRIMJENE

Članak 1.

Predmet

Kako bi se poboljšala sigurnost na cestama i zaštitio okoliš, ovom se Direktivom uspostavljaju minimalni zahtjevi za sustav pregleda tehničke ispravnosti na cesti gospodarskih vozila koja prometuju na državnom području država članica.

Članak 2.

Područje primjene

1.   Ova se Direktiva primjenjuje na gospodarska vozila čija konstrukcijska brzina prelazi 25 km/h sljedećih kategorija u skladu s Direktivom 2003/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (12) i Direktivom 2007/46/EZ:

(a)

motorna vozila oblikovana i konstruirana ponajprije za prijevoz osoba i njihove prtljage i koja osim mjesta za sjedenje za vozača imaju više od osam mjesta za sjedenje – vozila kategorija M2 i M3;

(b)

motorna vozila oblikovana i konstruirana ponajprije za prijevoz robe i čija je najveća dopuštena masa veća od 3,5 tone – vozila kategorija N2 i N3;

(c)

priključna vozila oblikovana i konstruirana za prijevoz roba i osoba, kao i za smještaj osoba, čija je najveća dopuštena masa veća od 3,5 tone – vozila kategorija O3 i O4;

(d)

traktori na kotačima kategorije T5 čija se uporaba za gospodarski cestovni prijevoz uglavnom odvija na javnim cestama, a čija je najveća konstrukcijska brzina veća od 40 km/h.

2.   Ovom se Direktivom ne utječe na pravo država članica da provode preglede tehničke ispravnosti na cesti na vozilima koja nisu obuhvaćena ovom Direktivom, poput lakih gospodarskih vozila kategorije N1 čija najveća dopuštena masa nije veća od 3,5 tone te da provjeravaju druge aspekte cestovnog prijevoza i cestovne sigurnosti ili da izvršavaju preglede na drugim mjestima osim javnih cesta. Ništa u ovoj Direktivi ne sprečava državu članicu da zbog sigurnosti na cestama ograniči upotrebu određene vrste vozila na određene dijelove svoje cestovne mreže.

Članak 3.

Definicije

Samo za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„vozilo” znači svako motorno vozilo koje se ne kreće po tračnicama ili njegovo priključno vozilo;

2.

„motorno vozilo” znači svako vozilo s vlastitim pogonom na kotačima s najvećom konstrukcijskom brzinom koja prelazi 25 km/h;

3.

„priključno vozilo” znači svako vozilo bez vlastitog pogona na kotačima koje je oblikovano i konstruirano da ga vuče motorno vozilo;

4.

„poluprikolica” znači svako priključno vozilo oblikovano za spajanje s motornim vozilom tako da se jedan njezin dio oslanja na motorno vozilo i da se znatan dio njezine mase i mase njezinog tereta prenosi na motorno vozilo;

5.

„teret” znači sva roba koja bi inače bila stavljena u ili na dio vozila predviđen za prijevoz tereta i koja nije trajno pričvršćena za vozilo, uključujući predmete na nosačima tereta kao što su sanduci, izmjenjive nadogradnje ili kontejneri na vozilima;

6.

„gospodarsko vozilo” znači motorno vozilo i njegovo priključno vozilo ili poluprikolica koji su ponajprije namijenjeni prijevozu robe ili putnika za komercijalne svrhe, poput najma i naknade ili za vlastiti račun ili za druge službene svrhe;

7.

„vozilo registrirano u državi članici” znači vozilo koje je registrirano i stavljeno u uporabu u državi članici;

8.

„nositelj potvrde o registraciji” znači pravna ili fizička osoba na čije je ime vozilo registrirano;

9.

„poduzeće” znači poduzeće u smislu članka 2. točke 4. Uredbe (EZ) 1071/2009;

10.

„pregled tehničke ispravnosti na cesti” znači neočekivani tehnički pregled ispravnosti gospodarskog vozila koji provode nadležna tijela države članice ili se provodi pod njihovim izravnim nadzorom;

11.

„javna cesta” znači cesta koja je od koristi za opću javnost, poput lokalne, regionalne ili nacionalne ceste, magistralne ceste, brze ceste ili autoceste;

12.

„tehnički pregled” znači pregled u skladu s člankom 3. točkom 9. Direktive 2014/45/EU;

13.

„zapisnik o tehničkom pregledu vozila” znači izvješće o tehničkom pregledu vozila koje izdaje nadležno tijelo ili stanica za tehnički pregled, a sadrži rezultate tehničkog pregleda;

14.

„nadležno tijelo” znači tijelo ili javno tijelo kojem je država članica povjerila odgovornost za upravljanje sustavom za preglede tehničke ispravnosti na cesti, uključujući, prema potrebi, provođenje takvih pregleda;

15.

„inspektor” znači osoba koju su država članica ili njezino nadležno tijelo ovlastili za provođenje početnih i/ili detaljnijih pregleda tehničke ispravnosti na cesti;

16.

„nedostaci” znači tehničke manjkavosti i drugi slučajevi neusklađenosti ustanovljeni tijekom pregleda tehničke ispravnosti na cesti;

17.

„usklađeni pregled na cesti” znači pregled tehničke ispravnosti na cesti koji zajedno vrše nadležna tijela dviju ili više država članica;

18.

„korisnik” znači fizička ili pravna osoba koja upravlja vozilom kao njegov vlasnik ili ju je za to ovlastio vlasnik vozila;

19.

„mobilna jedinica za pregled” znači prijenosni sustav opreme za ispitivanje potrebne za obavljanje detaljnijih pregleda tehničke ispravnosti na cesti, na kojoj rade inspektori koji su osposobljeni za obavljanje detaljnijih pregleda tehničke ispravnosti na cesti;

20.

„prostor na cesti određen za preglede” znači određeni prostor za izvršavanje početnih i/ili detaljnijih pregleda tehničke ispravnosti na cesti koji može biti opremljen stalno postavljenom opremom za ispitivanje.

POGLAVLJE II.

SUSTAV PREGLEDA TEHNIČKE ISPRAVNOSTI NA CESTI I OPĆE OBVEZE

Članak 4.

Sustav pregleda na cesti

Sustav pregleda tehničke ispravnosti na cesti obuhvaća početne preglede tehničke ispravnosti na cesti iz članka 10. stavka 1. i detaljnije preglede tehničke ispravnosti na cesti iz članka 10. stavka 2.

Članak 5.

Postotak vozila za pregled

1.   Za vozila iz članka 2. stavka 1. točaka (a), (b) i (c) ukupan broj početnih pregleda tehničke ispravnosti na cesti u Uniji, svake kalendarske godine, odgovara iznosu od barem 5 % ukupnog broja tih vozila koja su registrirana u državi članici.

2.   Svaka država članica svake godine izvršava odgovarajući broj početnih pregleda tehničke ispravnosti na cesti, proporcionalan ukupnom broju takvih vozila koja su registrirana na njezinom državnom području.

3.   Informacije o pregledanim vozilima dostavljaju se Komisiji u skladu s člankom 20. stavkom 1.

Članak 6.

Sustav stupnjevanja rizika

Za vozila iz članka 2. stavka 1. točaka (a), (b) i (c), države članice osiguravaju da se informacija u vezi s brojem i težinom nedostataka iz Priloga II. i, kada je to primjenjivo, Priloga III. pronađenih na vozilima kojima upravljaju pojedinačna poduzeća uvede u sustav stupnjevanja rizika uspostavljen člankom 9. Direktive 2006/22/EZ. Da bi se poduzeću dodijelio profil rizičnosti, država članica može koristiti kriterije određene Prilogom I. Ta se informacija koristi za iscrpnije i češće provjeravanje poduzeća koji se ocijene visokorizičnima. Sustavom stupnjevanja rizika upravljaju nadležna tijela država članica.

Za potrebe provedbe prvog podstavka, država članica u kojoj je vozilo registrirano koristi informacije koje je primila od druge države članice na temelju članka 18. stavka 1.

Države članice mogu omogućiti dodatne dobrovoljne tehničke preglede. Kako bi se poduzećima omogućilo da poboljšaju svoj profil rizičnosti, u obzir se uzimaju informacije o ispunjavanju zahtjeva u pogledu tehničke ispravnosti pribavljene na temelju dobrovoljnih pregleda.

Članak 7.

Odgovornosti

1.   Države članice zahtijevaju da se u vozilu čuvaju zapisnik o tehničkom pregledu vozila koji odgovara zadnjem periodičnom tehničkom pregledu ili primjerak tog zapisnika ili, u slučaju elektroničkog zapisnika o tehničkom pregledu, ovjereni ili originalni ispis tog zapisnika i izvješće zadnjeg pregleda tehničke ispravnosti na cesti, ako postoje. Države članice svojim tijelima mogu omogućiti prihvaćanje elektroničkog dokaza takvih pregleda kada su informacije u tom pogledu dostupne.

2.   Države članice zahtijevaju da poduzeća i vozači vozila koje je podvrgnuto pregledu tehničke ispravnosti na cesti surađuju s inspektorima te im u svrhu pregleda omoguće pristup vozilu, njegovim dijelovima i svim relevantnim dokumentima.

3.   Države članice osiguravaju da se odgovornosti poduzeća za održavanje njihovih vozila u sigurnom i tehnički ispravnom stanju definiraju ne dovodeći u pitanje odgovornosti vozača tih vozila.

Članak 8.

Inspektori

1.   Prilikom odabira vozila za pregled tehničke ispravnosti na cesti i prilikom provođenja tog pregleda, inspektori se suzdržavaju od bilo kakve diskriminacije na temelju nacionalnosti vozača, države registracije ili države u kojoj je vozilo stavljeno u uporabu.

2.   Prilikom obavljanja pregleda tehničke ispravnosti na cesti, inspektor ne smije biti ni u kakvom sukobu interesa koji bi mogao utjecati na nepristranost i objektivnost njegove odluke.

3.   Naknade inspektorâ nisu izravno povezane s rezultatima početnih ili detaljnijih pregleda tehničke ispravnosti na cesti.

4.   Detaljnije preglede tehničke ispravnosti na cesti provode samo inspektori koji ispunjavaju minimalne zahtjeve u pogledu stručnosti i osposobljenosti utvrđene člankom 13. i Prilogom IV. Direktivi 2014/45/EU. Države članice mogu predvidjeti da inspektori koji provode preglede u prostorima na cesti određenim za preglede ili koji koriste jedinice za mobilni pregled trebaju ispunjavati te ili istovjetne zahtjeve koje je odobrilo nadležno tijelo.

POGLAVLJE III.

POSTUPCI PREGLEDA

Članak 9.

Odabir vozila za početni pregled tehničke ispravnosti na cesti

Prilikom utvrđivanja koja će vozila biti podvrgnuta početnom pregledu tehničke ispravnosti na cesti inspektori mogu odabrati, kao prioritet, vozila kojima upravljaju poduzeća s visokorizičnim profilom kako je navedeno u Direktivi 2006/22/EZ. Vozila se za pregled također mogu odabrati nasumice ili u slučajevima kada postoji sumnja u to da to vozilo predstavlja opasnost za sigurnost na cestama ili za okoliš.

Članak 10.

Sadržaj i metode pregleda tehničke ispravnosti na cesti

1.   Države članice osiguravaju da vozila odabrana u skladu s člankom 9. podliježu početnom pregledu tehničke ispravnosti na cesti.

Prilikom svakog početnog pregleda tehničke ispravnosti na cesti vozila inspektor:

(a)

provjerava najnoviji zapisnik o tehničkom pregledu vozila i, ako postoji, izvješće o pregledu tehničke ispravnosti na cesti, koji se čuvaju u vozilu ili za koje postoji elektronički dokaz u skladu s člankom 7. stavkom 1.;

(b)

provodi vizualnu ocjenu tehničkog stanja vozila;

(c)

može provesti vizualnu ocjenu osiguranja tereta vozila u skladu s člankom 13.;

(d)

može provoditi tehničke provjere primjenom svake metode koja se smatra odgovarajućom. Takve tehničke provjere mogu se provoditi kako bi se potkrijepila odluka o podvrgavanju vozila detaljnijem pregledu tehničke ispravnosti na cesti ili kako bi se tražilo uklanjanje nedostataka bez odgode u skladu s člankom 14. stavkom 1.

Inspektor provjerava jesu li uklonjeni nedostaci utvrđeni prethodnim izvješćem o pregledu tehničke ispravnosti na cesti.

2.   Na osnovi rezultata početnog pregleda inspektor odlučuje bi li vozilo ili njegovo priključno vozilo trebalo podvrgnuti detaljnijem pregledu na cesti.

3.   Detaljnijim pregledom tehničke ispravnosti na cesti obuhvaćene su stavke popisane u Prilogu II., a koje se smatraju neophodnima i relevantnima, uzimajući u obzir osobito sigurnost kočnica, gume, kotače, šasiju i štetno djelovanje kao i preporučene metode koje se primjenjuju za ispitivanje tih stavki.

4.   Kada zapisnik o tehničkom pregledu ili izvješće o pregledu tehničke ispravnosti na cesti pokazuje da je pregled jedne od stavaka navedenih u Prilogu II. proveden tijekom prethodna tri mjeseca, inspektor ne provjerava tu stavku, osim kada je takva provjera opravdana zbog očiglednog nedostatka.

Članak 11.

Objekti za pregled

1.   Detaljniji pregled tehničke ispravnosti na cesti provodi se s pomoću mobilne jedinice za pregled, ili u objektu namijenjenom za pregled ili u stanici za tehnički pregled kako je navedeno u Direktivi 2014/45/EU.

2.   Ako se detaljniji pregled provodi u stanici za tehnički pregled ili objektu namijenjenom za pregled na cesti, mora ga se provesti što prije u jednoj od najbližih mogućih stanica ili jednom od najbližih mogućih objekata.

3.   Mobilne jedinice za pregled i objekti namijenjeni za pregled na cesti uključuju odgovarajuću opremu za provođenje detaljnijeg pregleda tehničke ispravnosti na cesti, te također opremu koja je potrebna za ocjenu stanja i učinkovitosti kočnica, sustava za upravljanje, ovjesa te štetnog djelovanja vozila ako je to potrebno. Ako mobilne jedinice za pregled ili objekti namijenjeni za pregled na cesti ne uključuju opremu potrebnu za provjeru stavke navedene u početnom pregledu, vozilo se upućuje u stanicu za tehnički pregled ili objekt u kojem se može provesti detaljna provjera te stavke.

Članak 12.

Procjena nedostataka

1.   Za svaku stavku koju treba pregledati Prilogom II. predviđa se popis mogućih nedostataka i stupanj njihove težine kojime se treba služiti tijekom pregleda tehničke ispravnosti na cesti.

2.   Nedostaci utvrđeni tijekom pregleda tehničke ispravnosti na cesti vozila kategoriziraju se u jednu od sljedećih skupina:

(a)

manji nedostaci koji nemaju znatan učinak na sigurnost vozila ili utjecaj na okoliš i ostale manje neusklađenosti;

(b)

veći nedostaci koji mogu ugroziti sigurnost vozila ili utjecati na okoliš ili dovesti druge sudionike prometa u opasnost, ili druge veće neusklađenosti;

(c)

opasni nedostaci koji čine izravan i neposredan rizik za sigurnost na cestama ili utječu na okoliš.

3.   Vozilo s nedostacima koji se ubrajaju u više skupina nedostataka prema stavku 2. razvrstava se u skupinu koja odgovara ozbiljnijem nedostatku. Vozilo s nekoliko nedostataka unutar istih područja pregleda definiranih u opsegu pregleda tehničke ispravnosti na cesti iz Priloga II. točke 1. može se razvrstati u sljedeću skupinu najozbiljnijih nedostataka ako se smatra da kombinirani učinak tih nedostataka rezultira većim rizikom za sigurnost na cestama.

Članak 13.

Pregled osiguranja tereta

1.   Tijekom pregleda na cesti vozilo se može podvrgnuti pregledu njegova osiguranja tereta u skladu s Prilogom III., kako bi se osiguralo da je teret osiguran na način da ne remeti sigurnu vožnju ili predstavlja opasnost za život, zdravlje, imovinu ili okoliš. Provjere se mogu provesti kako bi se utvrdilo da tijekom svih radnji vozila, također u slučajevima nužde ili manevrima kretanja uzbrdo:

teret može samo minimalno promijeniti položaj u odnosu na druge dijelove tereta te u odnosu na zidove ili površine vozila, i

da se teret ne smije naći izvan teretnog prostora ili se pomaknuti izvan ukrcajne površine.

2.   Ne dovodeći u pitanje zahtjeve koji se primjenjuju na prijevoz određenih kategorija robe, kao što su one obuhvaćene Europskim sporazumom o međunarodnom cestovnom prijevozu opasnih tvari (ADR) (13), osiguranje tereta i pregled osiguranja tereta mogu se provoditi u skladu s načelima i, prema potrebi, standardima utvrđenima u Prilogu III. odjeljku I. Može se primijeniti posljednja verzija standarda utvrđenih u Prilogu III. odjeljku I. točki 5.

3.   Također se mogu primijeniti naknadni postupci iz članka 14. u slučaju većih ili opasnih nedostataka u vezi s osiguranjem tereta.

4.   Države članice osiguravaju odgovarajuću obuku osoblja koje sudjeluje u provjerama osiguranja tereta.

Članak 14.

Naknadni postupak u slučaju većih ili opasnih nedostataka

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 14. stavak 3., države članice osiguravaju da se svaki veći ili opasan nedostatak otkriven početnim ili detaljnijim pregledom ukloni prije daljnjeg korištenja vozila na javnim cestama.

2.   Ako je vozilo registrirano u državi članici u kojoj se provodi pregled tehničke ispravnosti na cesti, inspektor može donijeti odluku o podvrgavanju vozila potpunom tehničkom pregledu unutar navedenog roka. Ako je vozilo registrirano u drugoj državi članici, nadležno tijelo može od nadležnog tijela te druge države članice preko kontaktnih točaka iz članka 17. zatražiti provođenje novog tehničkog pregleda tog vozila u skladu s postupkom utvrđenim člankom 18. stavkom 2. Ako su na vozilu registriranom izvan Unije utvrđeni veći ili opasni nedostaci, države članice mogu odlučiti da o tome obavijeste nadležno tijelo zemlje u kojoj je vozilo registrirano.

3.   U slučaju bilo kojih nedostataka koji iziskuju žurno ili neposredno uklanjanje zbog izravnog i neposrednog rizika za sigurnost na cestama, država članica ili dotično nadležno tijelo osigurava ograničenje ili zabranu korištenja predmetnim vozilom sve dok se takvi nedostaci ne uklone. Može se dopustiti korištenje takvim vozilom kako bi se omogućilo stizanje do neke od najbližih radionica u kojoj se ti nedostaci mogu ukloniti pod uvjetom da su predmetni opasni nedostaci popravljeni na način da omogućuju odlazak u tu radionicu i da ne postoji neposredan rizik za sigurnost putnika ili drugih sudionika u cestovnom prometu. U slučaju nedostataka koji ne iziskuju neposredno uklanjanje, dotična država članica ili nadležno tijelo mogu odlučiti o uvjetima i odrediti razumno razdoblje u skladu s kojima i unutar kojega se vozilo može rabiti prije uklanjanja nedostatka.

Ako se vozilo ne može popraviti na način da je omogućen njegov odlazak u radionicu, vozilo se može odvesti na dostupno mjesto na kojem ga se može popraviti.

Članak 15.

Naknade za pregled

Ako su nakon detaljnijeg pregleda pronađeni nedostaci, države članice mogu tražiti plaćanje razumne i proporcionalne naknade koja bi trebala odgovarati trošku provođenja takvog pregleda.

Članak 16.

Izvješće o pregledu i baze podataka pregleda tehničke ispravnosti na cesti

1.   Za svaki provedeni početni pregled tehničke ispravnosti na cesti nadležnom se tijelu dostavljaju sljedeće informacije:

(a)

zemlja u kojoj je vozilo registrirano;

(b)

kategorija vozila;

(c)

rezultat početnog pregleda tehničke ispravnosti na cesti.

2.   Po završetku detaljnijeg pregleda nadzornik sastavlja izvješće u skladu s Prilogom IV. Države članice osiguravaju da vozač vozila primi primjerak izvješća o pregledu.

3.   Inspektor obavješćuje nadležno tijelo o rezultatima detaljnijeg pregleda tehničke ispravnosti na cesti u razumnom roku nakon provođenja tog pregleda. Nadležno tijelo te informacije čuva u skladu s važećim zakonodavstvom o zaštiti podataka najmanje 36 mjeseci od datuma njihova primitka.

POGLAVLJE IV.

SURADNJA I RAZMJENA INFORMACIJA

Članak 17.

Određivanje kontaktne točke

1.   Države članice određuju kontaktnu točku koja:

osigurava usklađivanje s kontaktnim točkama određenim u drugim državama članicama u pogledu mjera iz članka 18.,

podatke iz članka 20. prosljeđuje Komisiji,

prema potrebi osigurava sve ostale razmjene informacija i pružanje pomoći kontaktnim točkama drugih država članica.

2.   Države članice Komisiji prosljeđuju imena i kontaktne podatke svojih nacionalnih kontaktnih točaka do 20. svibnja 2015. i bez odgode je obavješćuju o svim promjenama tih podataka. Komisija sastavlja popis svih kontaktnih točaka i prosljeđuje ga državama članicama.

Članak 18.

Suradnja među državama članicama

1.   U slučajevima u kojima su na vozilu koje nije registrirano u državi članici pregleda pronađeni veći ili opasni nedostaci ili nedostaci koji za posljedicu imaju ograničenje ili zabranu prometovanja vozilom, kontaktna točka obavještava kontaktnu točku države članice u kojoj je vozilo registrirano o rezultatima pregleda vozila. Ta obavijest sadrži elemente izvješća o pregledu na cesti određene u Prilogu IV. te se po mogućnosti dostavlja preko nacionalnog elektroničkog registra iz članka 16. Uredbe (EZ) br. 1071/2009. Komisija donosi iscrpna pravila u vezi s postupcima za prijavljivanje vozila s većim ili opasnim nedostacima kontaktnoj točki države članice u kojoj je vozilo registrirano u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 23. stavka 2.

2.   U slučajevima u kojima su na vozilu pronađeni veći ili opasni nedostaci, kontaktna točka države članice u kojoj je vozilo pregledano može zatražiti nadležno tijelo države članice u kojoj je vozilo registrirano, preko njene kontaktne točke, poduzimanje prikladnih naknadnih mjera, kao što je podvrgavanje vozila dodatnom tehničkom pregledu kako je predviđeno u članku 14.

Članak 19.

Usklađeni pregledi tehničke ispravnosti na cesti

Države članice na godišnjoj osnovi redovito provode aktivnosti usklađenih pregleda na cesti. Države članice te aktivnosti mogu provoditi zajedno s onima predviđenima člankom 5. Direktive 2006/22/EZ.

Članak 20.

Dostava informacija Komisiji

1.   Prije 31. ožujka 2021. te prije 31. ožujka svake dvije godine nakon toga države članice elektroničkim putem Komisiji dostavljaju podatke prikupljene u vezi s prošle dvije kalendarske godine i u vezi s vozilima pregledanima na njihovom državnom području. Ti podaci sadrže:

(a)

broj pregledanih vozila;

(b)

kategorije pregledanih vozila;

(c)

zemlju u kojoj je registrirano svako pregledano vozilo;

(d)

u slučaju detaljnijih pregleda, provjerena područja i stavke koje nisu prošle na pregledu, u skladu s točkom 10. Priloga IV.

Prvo izvješće obuhvaća razdoblje od dvije godine koje počinje 1. siječnja 2019.

2.   Komisija donosi iscrpna pravila, u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 23. stavka 2., vezi s formatom u kojem se informacije iz stavka 1. dostavljaju elektroničkim putem. Dok se takva pravila ne donesu, koristi se standardi obrazac izvješća određen u Prilogu V.

Komisija prikupljene podatke dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću.

POGLAVLJE V.

DELEGIRANI I PROVEDBENI AKTI

Članak 21.

Delegirani akti

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 22. s ciljem:

ažuriranja članka 2. stavka 1. i Priloga IV. točke 6., prema potrebi, da bi se vodilo računa o promjenama kategorija vozila nastalih izmjenama zakona iz tog članka, a da to ne utječe na područje primjene ove Direktive,

ažuriranja Priloga II. točke 2. u vezi s metodama u slučaju da postanu dostupne učinkovitije i djelotvornije metoda ispitivanja, a da se pritom ne proširuje popis stavaka koje je potrebno ispitati,

prilagodbe Priloga II. točke 2. na temelju pozitivne ocjene povezanih troškova i koristi, u pogledu popisa ispitanih stavki, metoda, razloga za proglašenje neispravnim i procjene nedostataka u slučaju izmjena obveznih zahtjeva koji su važni za homologaciju u zakonodavstvu Unije u području sigurnosti i okoliša.

Članak 22.

Izvršavanje ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 21. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina od 19. svibnja 2014. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja petogodišnjeg razdoblja. Delegiranje ovlasti automatski se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 21. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5.   Delegirani akt donesen na temelju članka 21. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 23.

Postupak odbora

1.   Komisiji pomaže Odbor za tehničke preglede iz Direktive 2014/45/EU. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.   Kod upućivanja na ovaj stavak, primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011. Ako odbor ne da nikakvo mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.

POGLAVLJE VI.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 24.

Izvješćivanje

1.   Komisija do 20. svibnja 2016. podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi i učincima ove Direktive. U izvješću se osobito analizira njezin učinak u pogledu poboljšanja sigurnosti na cestama te troškova i koristi mogućeg uključivanja vozila kategorija N1 i O2 u područje primjene ove Direktive.

2.   Komisija najkasnije 20. svibnja 2022. Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o primjeni i učincima ove Direktive, osobito u pogledu učinkovitosti i usklađivanja sustava stupnjevanja rizika, posebno pri utvrđivanju profila uzajamno usporedivih rizičnosti različitih dotičnih poduzeća. Tom se izvješću prilaže iscrpna procjena učinka u kojoj se analiziraju troškovi i koristi širom Unije. Procjena učinka dostavlja se Europskom parlamentu i Vijeću prema potrebi najmanje šest mjeseci prije podnošenja bilo kojeg zakonskog prijedloga kako bi se u područje primjene ove Direktive uključile nove kategorije vozila.

Članak 25.

Sankcije

Države članice utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju u slučaju povrede odredaba ove Direktive i poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale njihovu provedbu. Te sankcije su učinkovite, proporcionalne, odvraćajuće i nediskriminirajuće.

Članak 26.

Prenošenje

1.   Države članice do 20. svibnja 2017. donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

One primjenjuju te mjere od 20. svibnja 2018.

U odnosu na sustav stupnjevanja rizika iz članka 6. ove Direktive, one primjenjuju te mjere od 20. svibnja 2019.

Kad države članice donose ove mjere, te mjere sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se prilikom njihove službene objave uz njih navodi takva uputa. Države članice određuju načine tog upućivanja.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih mjera nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 27.

Stavljanje izvan snage

Direktiva 2000/30/EZ stavlja se izvan snage s učinkom od 20. svibnja 2018.

Članak 28.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 29.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 3. travnja 2014.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ

Za Vijeće

Predsjednik

D. KOURKOULAS


(1)  SL C 44, 15.2.2013., str. 128.

(2)  Stajalište Europskog parlamenta od 11. ožujka 2014. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 24. ožujka 2014.

(3)  Uredba (EZ) br. 1071/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavljanju zajedničkih pravila koja se tiču uvjeta za obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoznika i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/26/EZ (SL L 300, 14.11.2009., str. 51.).

(4)  Direktiva 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. rujna 2007. o uspostavi okvira za homologaciju motornih vozila i njihovih prikolica te sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila (SL L 263, 9.10.2007., str. 1.).

(5)  Direktiva 2000/30/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. lipnja 2000. o pregledu na cesti kojim se utvrđuje tehnička ispravnost gospodarskih vozila koja prometuju u Zajednici (SL L 203, 10.8.2000., str. 1.).

(6)  Direktiva 2006/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o minimalnim uvjetima za provedbu Uredbi Vijeća (EEZ) br. 3820/85 i (EEZ) br. 3821/85 o socijalnom zakonodavstvu koje se odnosi na aktivnosti cestovnog prijevoza i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 88/599/EEZ (SL L 102, 11.4.2006., str. 35.).

(7)  Direktiva 2014/45/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o periodičnim tehničkim pregledima motornih vozila i njihovih priključnih vozila te o stavljanju izvan snage Direktive 2009/40/EZ (vidjeti str. 51ovog Službenog lista).

(8)  Uredba (EZ) br. 561/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o usklađivanju određenog socijalnog zakonodavstva koje se odnosi na cestovni promet i o izmjeni uredbi Vijeća (EEZ) br. 3821/85 i (EZ) br. 2135/98 te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3820/85 (SL L 102, 11.4.2006., str. 1.).

(9)  Uredba Vijeća (EEZ) br. 3821/85 od 20. prosinca 1985. o tahografu u cestovnom prometu (SL L 370, 31.12.1985., str. 8.).

(10)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(11)  Preporuka Komisije 2010/379/EU od 5. srpnja 2010. o procjeni rizika nedostataka koji su otkriveni tijekom pregleda tehničke ispravnosti (gospodarskih vozila) na cesti u skladu s Direktivom 2000/30/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 173, 8.7.2010., str. 97.).

(12)  Direktiva 2003/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o homologaciji traktora za poljoprivredu i šumarstvo, njihovih prikolica i priključnih vučenih strojeva, kao i njihovih sustava, sastavnih dijelova ili zasebnih tehničkih jedinica i o stavljanju izvan snage Direktive 74/150/EEZ (SL L 171, 9.7.2003., str. 1.).

(13)  Prenesen je Direktivom 2008/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. rujna 2008. o kopnenom prijevozu opasnih tvari (SL L 260, 30.9.2008., str. 13.) kako je izmijenjena, između ostalog, Direktivom Komisije 2012/45/EU (SL L 332, 4.12.2012., str. 18.).


PRILOG I.

ELEMENTI SUSTAVA STUPNJEVANJA RIZIKA

Sustavom stupnjevanja rizika osigurava se temelj za ciljani izbor vozila koja koriste poduzeća i koja ne zadovoljavaju propise u pogledu održavanja i tehničke ispravnosti vozila. Pri tom se uzimaju u obzir rezultati periodičnih tehničkih pregleda i pregleda tehničke ispravnosti na cesti.

Sustavom stupnjevanja rizika uzimaju se u obzir sljedeći parametri za određivanje stupnja rizika za dotično poduzeće:

broj nedostataka,

težina nedostataka,

broj pregleda tehničke ispravnosti na cesti ili periodičnih i dobrovoljnih tehničkih pregleda,

vremenski faktor.

1.

Nedostaci se ponderiraju prema njihovoj težini, primjenom sljedećih faktora:

=

opasan nedostatak

=

40

=

veći nedostatak

=

10

=

manji nedostatak

=

1

2.

Da bi se ocijenio razvoj stanja poduzeća (vozila), na „starije” rezultate pregleda (nedostaci) primjenjuju se niži ponderi nego na „novije”, primjenom sljedećih faktora:

1. godina = posljednjih 12 mjeseci = faktor 3

2. godina = 13.–24. mjesec = faktor 2

3. godina = 25.–36. mjesec = faktor 1

To se primjenjuje samo za izračun cjelokupnog stupnja rizika.

3.

Stupanj rizika izračunava se sljedećim formulama:

(a)

formula za cjelokupni stupanj rizika

Formula

gdje je

RR

=

rezultat cjelokupnog stupnja rizika

DYi

=

ukupno za nedostatke u 1., 2. i 3. godini

DY1

=

Formula u 1. godini

#…

=

broj …

DD

=

opasnih nedostataka

MaD

=

većih nedostataka

MiD

=

manjih nedostataka

C

=

provjera (pregleda tehničke ispravnosti na cesti ili periodičnih i dobrovoljnih tehničkih pregleda) u 1., 2. i 3. godini

(b)

formula za godišnji stupanj rizika

Formula

gdje je

AR

=

rezultat godišnjeg rizika

#…

=

broj …

DD

=

opasnih nedostataka

MaD

=

većih nedostataka

MiD

=

manjih nedostataka

C

=

provjera (pregleda tehničke ispravnosti na cesti ili periodičnih i dobrovoljnih tehničkih pregleda)

Godišnji stupanj rizika koristi se za ocjenu razvoja poduzeća u razdoblju od više godina.

Klasifikacija poduzeća (vozila) na temelju cjelokupnog stupnja rizika provodi se tako da se postiže sljedeća podjela među navedenim poduzećima (vozilima):

< 30 % niski rizik

30 % - 80 % srednji rizik

> 80 % visoki rizik.


PRILOG II.

OPSEG PREGLEDA TEHNIČKE ISPRAVNOSTI NA CESTI

1.   PODRUČJA PREGLEDA

(0)

Identifikacija vozila;

(1)

Uređaji za kočenje;

(2)

Upravljanje;

(3)

Vidljivost;

(4)

Svjetlosna oprema i dijelovi električnog sustava;

(5)

Osovine, kotači, gume, ovjes;

(6)

Šasija i dijelovi pričvršćeni za šasiju;

(7)

Ostala oprema;

(8)

Štetno djelovanje;

(9)

Dopunska ispitivanja za vozila za prijevoz putnika iz kategorija M2 i M3.

2.   ZAHTJEVI ZA PREGLED

Stavke čiji se pregled može obaviti jedino uporabom opreme označene su s E.

Stavke koje se samo u određenoj mjeri mogu pregledati bez upotrebe opreme označene su s +(E).

Kad je naznačena vizualna metoda ispitivanja, to znači da uz vizualni pregled predmetnih stavki inspektor, prema potrebi, njima i rukuje, procjenjuje buku ili primjenjuje bilo koju drugu prikladnu metodu pregleda ne uključujući upotrebu opreme.

Pregledi tehničke ispravnosti na cesti mogu obuhvaćati stavke popisane u tablici 1 koja uključuje preporučene metode ispitivanja koje bi trebalo primijeniti. Ništa iz ovog Priloga ne sprečava inspektora da se, kad je to potrebno, koristi dodatnom opremom, primjerice kanalom ili dizalicom.

Ispitivanja se provode uz pomoć trenutačno dostupnih tehnika i opreme, bez upotrebe alata za rastavljanje ili odstranjivanje bilo kojeg dijela vozila. Ispitivanja također mogu uključivati provjeru toga zadovoljavaju li predmetni dijelovi i sastavni dijelovi toga vozila sigurnosne i okolišne zahtjeve na snazi u trenutku odobrenja, ili, ako je to primjenjivo, u trenutku naknadnog opremanja vozila.

Ako konstrukcija vozila ne dopušta primjenu metoda ispitivanja utvrđenih u ovom Prilogu, ispitivanje se provodi u skladu s preporučenim metodama ispitivanja koje su odobrila nadležna tijela.

„Razlozi za proglašenje neispravnim” ne primjenjuju se u slučajevima u kojima se odnose na zahtjeve koji nisu bili propisani u mjerodavnom zakonodavstvu o homologaciji vozila u vrijeme prve registracije, prve upotrebe ili zahtjeva za naknadnom ugradnjom.

3.   SADRŽAJI I METODE ISPITIVANJA, PROCJENA NEDOSTATAKA VOZILA

Ispitivanje obuhvaća one stavke koje se smatraju neophodnima i važnima, uzimajući u obzir, posebno, sigurnost kočnica, guma, kotača, šasija i štetno djelovanje te preporučene metode navedene u sljedećoj tablici.

Provjera nedostataka svih sustava u vozilima i sastavnih dijelova koje treba ispitati provodi se u skladu s kriterijima iz te tablice za svako vozilo pojedinačno.

Nedostaci koji nisu navedeni u ovom Prilogu procjenjuju se s obzirom na rizik koji predstavljaju za a sigurnost na cestama.

Stavka

Metoda

Razlozi za proglašenje neispravnim

Procjena nedostataka

 

Manji

Veći

Opasni

0.   

IDENTIFIKACIJA VOZILA

0.1.

Registarske pločice (ako je potrebno prema zahtjevima 1

Vizualni pregled

(a)

Registarska pločica ili pločice nedostaju ili su tako nesigurne/o pričvršćene da bi lako mogle otpasti.

 

X

 

(b)

Natpis nedostaje ili je nečitljiv.

 

X

 

(c)

Nije u skladu s dokumentima vozila ili evidencijama.

 

X

 

0.2.

Identifikacijski broj vozila/broj šasije/serijski broj

Vizualni pregled

(a)

Nedostaje ili se ne može naći.

 

X

 

(b)

Nepotpuno, nečitko, očito krivotvoreno ili ne odgovara dokumentima vozila.

 

X

 

(c)

Nečitki dokumenti vozila ili netočnosti u zapisu.

X

 

 

1.   

UREĐAJI ZA KOČENJE

1.1.   

Mehaničko stanje i rad

1.1.1.

Papučica radne kočnice/ručna poluga

Vizualni pregled sastavnih dijelova za vrijeme rada kočnog sustava.

Napomena: Za vrijeme pregleda vozila sa servo sustavima kočenja motor treba biti ugašen

(a)

Ručica se teško pomiče.

 

X

 

(b)

Pretjerana istrošenost ili zračnost.

 

X

 

1.1.2.

Stanje papučice/ručne poluge i hod uređaja za aktiviranje kočnica

Vizualni pregled sastavnih dijelova za vrijeme rada kočnog sustava.

Napomena: Za vrijeme pregleda vozila sa servo sustavima kočenja motor treba biti ugašen

(a)

Prevelika ili nedovoljna rezerva hoda.

 

X

 

Kočnica nije potpuno funkcionalna ili je blokirana

 

X

(b)

Otpuštanje kočnice nije ispravno.

X

 

 

Njegova funkcionalnost je smanjena.

X

(c)

Jastučić protiv klizanja na kočnoj papučici nedostaje, labav je ili izlizan.

 

X

 

1.1.3.

Vakuumska crpka ili kompresor i spremnici

Vizualni pregled sastavnih dijelova pri uobičajenom radnom tlaku. Provjerite vrijeme potrebno za postizanje sigurne radne vrijednosti vakuuma ili tlaka zraka i rad upozoravajućeg uređaja, višekružnog zaštitnog ventila i ventila za tlačno rasterećenje

(a)

Nedovoljan tlak/vakuum za najmanje četiri kočenja nakon aktiviranja upozoravajućeg uređaja (ili kada je kazaljka u opasnoj zoni).

 

X

 

Najmanje dva kočenja nakon aktiviranja upozoravajućeg uređaja (ili kada je kazaljka u opasnoj zoni)

X

(b)

Vrijeme potrebno za postizanje sigurne radne vrijednosti tlaka zraka/vakuma predugo je u skladu sa zahtjevima 1.

 

X

 

(c)

Višekružni zaštitni ventil ili ventil za tlačno rasterećenje ne radi.

 

X

 

(d)

Osjetan pad tlaka zraka zbog propuštanja ili čujno propuštanje zraka.

 

X

 

(e)

Vanjsko oštećenje koje može utjecati na rad kočnog sustava.

 

X

 

Nije postignuta učinkovitost pomoćnog kočenja.

 

X

1.1.4.

Kazaljka ili indikator niskog tlaka

Provjera funkcioniranja.

Nepravilan rad ili neispravnost kazaljke ili indikatora

X

 

 

Nemoguće odrediti nizak tlak.

X

1.1.5.

Ručni kočni ventil

Vizualni pregled sastavnih dijelova za vrijeme rada kočnog sustava.

(a)

Uređaj za aktiviranje slomljen, oštećen ili pretjerano istrošen.

 

X

 

(b)

Uređaj za aktiviranje nesigurno pričvršćen na ventil ili je ventil nesiguran.

 

X

 

(c)

Spojevi labavi ili propuštaju.

 

X

 

(d)

Nezadovoljavajući rad.

 

X

 

1.1.6.

Aktivator parkirne kočnice, poluga za upravljanje, zaporni mehanizam parkirne kočnice, elektronička parkirna kočnica

Vizualni pregled sastavnih dijelova za vrijeme rada kočnog sustava.

(a)

Zaporni mehanizam ne funkcionira ispravno.

 

X

 

(b)

Istrošenost osovine poluge ili zapornog mehanizma.

X

 

 

Pretjerana istrošenost

X

(c)

Prevelik hod poluge ukazuje na nepravilno podešenje.

 

X

 

(d)

Aktivator nedostaje, oštećen je ili nefunkcionalan.

 

X

 

(e)

Nepravilan rad, indikator upozorenja upućuje na nepravilnost.

 

X

 

1.1.7.

Kočni ventili (nožni ventili, regulator tlaka, regulacijski ventili)

Vizualni pregled sastavnih dijelova za vrijeme rada kočnog sustava.

(a)

Oštećen ventil ili prekomjerno propuštanje zraka.

 

X

 

Njegova funkcionalnost je smanjena.

 

X

(b)

Prekomjerno propuštanje ulja iz kompresora.

X

 

 

(c)

Ventil nesigurno pričvršćen ili postavljen na neodgovarajući način.

 

X

 

(d)

Ispuštanje ili propuštanje hidraulične tekućine.

 

X

 

Njegova funkcionalnost je smanjena.

 

X

1.1.8.

Spojnice kočnica priključnih vozila (električne i pneumatske)

Isključite i ponovno uključite spojnice kočnog sustava između vučnog vozila i priključnog vozila.

(a)

Slavina ili automatski ventil neispravan.

X

 

 

Njegova funkcionalnost je smanjena.

X

(b)

Slavina ili ventil nesigurno pričvršćen ili postavljen na neodgovarajući način.

X

 

 

Njegova funkcionalnost je smanjena.

X

(c)

Prekomjerno propuštanje.

 

X

 

Njegova funkcionalnost je smanjena.

X

(d)

Nepravilan rad.

 

X

 

Utječe na rad kočnica

X

1.1.9.

Spremnik energije/tlačna posuda

Vizualni pregled

(a)

Neznatno oštećen ili korodiran spremnik.

X

 

 

Spremnik je vrlo oštećen. Korodiran ili propušta zrak.

X

(b)

Uređaj za ispust kondenzata ne radi.

 

X

 

(c)

Spremnik je nesigurno pričvršćen ili je postavljen na neodgovarajući način.

 

X

 

1.1.10.

Uređaj za pojačavanje sile kočenja, glavni kočni cilindar (hidraulični sustavi)

Prema potrebi vizualni pregled sastavnih dijelova za vrijeme rada kočnog sustava, ako je to moguće

(a)

Servo jedinica neispravna ili ne radi.

 

X

 

Ako ne radi.

X

(b)

Glavni cilindar je neispravan, ali kočnica i dalje radi.

 

X

 

Glavni kočni cilindar neispravan ili propušta

X

(c)

Glavni cilindar nesigurno pričvršćen, ali kočnica i dalje radi.

 

X

 

Glavni cilindar nesigurno pričvršćen.

X

(d)

Nedovoljno tekućine za kočnice (ispod oznake MIN)

X

 

 

Količina tekućine za kočnice znatno ispod oznake MIN

X

 

Tekućina za kočnice nije vidljiva

 

X

(e)

Nedostaje poklopac spremnika glavnog kočnog cilindra.

X

 

 

(f)

Kontrolno svjetlo tekućine za kočnice svijetli ili je neispravno.

X

 

 

(g)

Kontrolno svjetlo niske razine tekućine za kočnice ne radi ispravno.

X

 

 

1.1.11.

Kruti hidraulični cjevovodi

Prema potrebi vizualni pregled sastavnih dijelova za vrijeme rada kočnog sustava, ako je to moguće

(a)

Izravna opasnost od ispadanja ili loma.

 

 

X

(b)

Cijevi ili spojevi propuštaju (zračni kočni sustavi)

 

X

 

Cijevi ili spojevi propuštaju (hidraulični kočni sustavi)

X

(c)

Oštećene ili prekomjerno korodirane cijevi.

 

X

 

Utječe na rad kočnica blokiranjem ili izravnom opasnošću od propuštanja.

X

(d)

Krivo postavljene cijevi.

X

 

 

Opasnost od oštećenja.

X

1.1.12.

Savitljiva kočna crijeva

Prema potrebi vizualni pregled sastavnih dijelova za vrijeme rada kočnog sustava ako je to moguće

(a)

Izravna opasnost od ispadanja ili loma.

 

 

X

(b)

Crijeva su oštećena, pohabana, uvijena ili prekratka.

X

 

 

Cijevi oštećene ili istrošene.

X

(c)

Cijevi ili spojevi propuštaju (zračni kočni sustavi).

 

X

 

Cijevi ili spojevi propuštaju (hidraulični kočni sustavi)

 

X

(d)

Ispupčenje cijevi pod tlakom.

 

X

 

Oštećeno armaturno pletivo crijevo.

X

(e)

Poroznost crijeva.

 

X

 

1.1.13.

Kočione obloge i pločice

Vizualni pregled

(a)

Pretjerano istrošene pločice ili obloge (dostignuta najniža oznaka)

 

X

 

Pretjerano istrošene pločice ili obloge (najniža oznaka nije vidljiva)

X

(b)

Pločice ili obloge zaprljane (uljem, mašću itd.).

 

X

 

Smanjeno djelovanje kočenja

X

(c)

Nedostaje pločica ili obloga ili su krivo postavljene.

 

 

X

1.1.14.

Bubnjevi kočnica, diskovi kočnica

Vizualni pregled

(a)

Istrošen bubanj ili disk.

 

X

 

Bubanj ili disk prekomjerno izbrazdan, napuknut, nesiguran ili slomljen.

X

(b)

Bubanj ili disk je onečišćen (uljem, mašću itd.).

 

X

 

Znatno smanjeno djelovanje kočenja

X

(c)

Bubanj ili disk nedostaju.

 

 

X

(d)

Stražnja zaštitna ploča nesigurno pričvršćena.

 

X

 

1.1.15.

Kočna užad (sajle), šipke, poluge, polužja

Prema potrebi vizualni pregled sastavnih dijelova za vrijeme rada kočnog sustava, ako je to moguće

(a)

Kabel oštećen ili zapleten u čvorove.

 

X

 

Smanjeno djelovanje kočenja.

X

(b)

Dio prekomjerno istrošen ili korodiran.

 

X

 

Smanjeno djelovanje kočenja.

X

(c)

Kabel, šipka ili zglob nedovoljno sigurni.

 

X

 

(d)

Vodilica (bužir) užeta je neispravna.

 

X

 

(e)

Otežan slobodan hod kočnog sustava.

 

X

 

(f)

Neuobičajen hod poluga/polužja koji upućuje na lošu podešenost ili prekomjernu istrošenost.

 

X

 

1.1.16.

Kočni cilindri (uključujući i opružne kočnice ili hidraulične cilindre)

Prema potrebi vizualni pregled sastavnih dijelova za vrijeme rada kočnog sustava, ako je to moguće

(a)

Cilindar je napuknut ili oštećen.

 

X

 

Smanjeno djelovanje kočenja.

X

(b)

Cilindar propušta.

 

X

 

Smanjeno djelovanje kočenja.

X

(c)

Cilindar je nesigurno pričvršćen ili nije postavljen na odgovarajući način.

 

X

 

Smanjeno djelovanje kočenja.

X

(d)

Cilindar prekomjerno korodiran.

 

X

 

Lako može puknuti

X

(e)

Nedovoljan ili prekomjeran hod klipa ili membrane.

 

X

 

Smanjeno djelovanje kočenja (premalo rezervnog hoda)

X

(f)

Zaštitna manšeta oštećena.

X

 

 

Zaštitna manšeta nedostaje ili je prekomjerno oštećena.

X

1.1.17.

Regulator kočne sile s osjetnikom opterećenja

Vizualni pregled sastavnih dijelova za vrijeme rada kočnog sustava, ako je to moguće

(a)

Neispravno polužje.

 

X

 

(b)

Polužje nepravilno podešeno.

 

X

 

(c)

Ventil je zaglavljen ili ne funkcionira (ABS funkcionira)

 

X

 

Ventil je zaglavljen ili ne funkcionira

X

(d)

Nedostaje ventil. (ako se zahtijeva)

 

 

X

(e)

Nema pločice s podacima.

X

 

 

(f)

Podaci nečitljivi ili nisu u skladu sa zahtjevima 1.

X

 

 

1.1.18.

Automatska kompenzacija i indikatori potrošnje kočne obloge

Vizualni pregled

(a)

Regulator je oštećen, zaglavljen ili ima prevelik hod, prekomjerno je istrošen ili je krivo podešen.

 

X

 

(b)

Regulator je neispravan.

 

X

 

(c)

Pogrešno instaliran ili zamijenjen.

 

X

 

1.1.19.

Uređaj za dugotrajno usporavanje vozila (retarder) (ako postoji na vozilu ili je obvezan)Sustav trajnog kočenja (ako je ugrađen ili obvezan)

Vizualni pregled

(a)

Nesigurni spojevi ili učvršćenja.

X

 

 

Njegova funkcionalnost je smanjena.

X

(b)

Sustav očito neispravan ili ga nema.

 

X

 

1.1.20.

Automatsko upravljanje kočnicama priključnog vozila

Odspojiti spojnicu kočnog sustava između vučnog vozila i priključnog vozila

Kočnica priključnog vozila ne aktivira se automatski kad se spojnica odvoji.

 

 

X

1.1.21.

Cjelokupan kočni sustav

Vizualni pregled

(a)

Drugi uređaji sustava (npr. crpka za tekućinu protiv smrzavanja, isušivač zraka itd.) imaju vanjska oštećenja ili su prekomjerno korodirani tako da nepovoljno utječu na kočni sustav.

 

X

 

Smanjeno djelovanje kočenja.

X

(b)

Propuštanje zraka ili tekućine protiv smrzavanja.

X

 

 

Smanjena funkcionalnost sustava

X

(c)

Bilo koji sastavni dio nesigurno je pričvršćen ili je postavljen na neodgovarajući način.

 

X

 

(d)

Rizična izmjena bilo kojeg sastavnog dijela 3

 

X

 

Smanjeno djelovanje kočenja.

X

1.1.22.

Priključci za ispitivanje (ako su ugrađeni ili obavezni)

Vizualni pregled

Nedostaje.

 

X

 

1.1.23.

Inercijska kočnica

Vizualni pregled i pregled rada.

Nedostatna učinkovitost

 

X

 

1.2.   

Djelovanje radne kočnice i učinkovitost

1.2.1.

Djelovanje

(E)

Tijekom ispitivanja na uređaju za ispitivanje kočnica postupno aktivirajte kočnice do najveće kočne sile

(a)

Nedovoljna kočna sila na jednom ili na više kotača.

 

X

 

Nema kočne sile na jednom ili na više kotača.

X

(b)

Sila kočenja bilo kojega kotača iznosi manje od 70 % maksimalne sile zabilježene na kotaču koji se nalazi na istoj osovini. Ili u slučaju pregleda vozila na cesti, vozilo previše odstupa od pravca.

 

X

 

Kočna sila na jednom kotaču manja je od 50 % najveće izmjerene kočne sile na drugom kotaču iste osovine u slučaju upravljive osovine

X

(c)

Kočna sila ne raste postupno (djeluje na trzaje, „grize”).

 

X

 

(d)

Preveliko kašnjenje kočenja na bilo kojem kotaču.

 

X

 

(e)

Prevelika nejednolikost (preveliko kolebanje) kočne sile tijekom svakog potpunog okretaja kotača.

 

X

 

1.2.2.

Učinkovitost

(E)

Ispitivanje na uređaju za ispitivanje kočnica pri težini koje vozilo ima na dolasku ili, ako to iz tehničkih razloga nije moguće, pregled na cesti upotrebom instrumenta za bilježenje usporavanja (1)

Ne postiže sljedeće minimalne vrijednosti (2):

 

 

 

Kategorije M1, M2 i M3: 50 % (3)

X

 

Kategorija N1: 45 %

 

 

Kategorije N2 i N3: 43 % (4)

 

 

kategorije O3 i O4: 40 % (5)

 

 

Postignuto manje od 50 % navedenih vrijednosti

 

X

1.3.   

Djelovanje i učinkovitost pomoćne kočnice (ako postoji poseban sustav)

1.3.1.

Djelovanje

(E)

Ako je pomoćni kočni sustav odvojen od radnog kočnog sustava, upotrijebiti postupak naveden u 1.2.1.

(a)

Nedovoljna kočna sila na jednom ili na više kotača.

 

X

 

Nema kočne sile na jednom ili na više kotača.

X

(b)

Sila kočenja bilo kojega kotača iznosi manje od 70 % maksimalne sile zabilježene na kotaču koji se nalazi na istoj osovini. Ili u slučaju pregleda vozila na cesti, vozilo previše odstupa od pravca.

 

X

 

Kočna sila na jednom kotaču manja je od 50 % najveće izmjerene kočne sile na drugom kotaču iste osovine u slučaju upravljive osovine

X

(c)

Kočna sila ne raste postupno (djeluje na trzaje, „grize”).

 

X

 

1.3.2.

Učinkovitost

(E)

Ako je pomoćni kočni sustav odvojen od radnog kočnog sustava, upotrijebiti postupak naveden u 1.2.2.

Kočna sila manja je od 50 % (6) zahtijevanog učinka radne kočnice kako je određeno točkom 1.2.2. u odnosu na najveću dopuštenu masu.

 

X

 

Manje od 50 % gornjih vrijednosti kočne sile postignuto u odnosu na masu vozila tijekom ispitivanja.

X

1.4.   

Djelovanje i učinkovitost parkirne kočnice

1.4.1.

Djelovanje

(E)

Aktivirajte kočnicu na uređaju za ispitivanje kočnica

Kočnica ne djeluje na jednoj strani vozila ili u slučaju pregleda vozila na cesti, vozilo previše odstupa od pravca.

 

X

 

Manje od 50 % vrijednosti kočne sile, kako je navedeno u točki 1.4.2., postignuto u odnosu na masu vozila tijekom ispitivanja

X

1.4.2.

Učinkovitost

(E)

Ispitivanje na uređaju za ispitivanje kočnica Ako to nije moguće, ispitivanje na cesti upotrebom instrumenta s indikatorom ili instrumenta za bilježenje usporavanja

Za sva vozila koeficijent kočenja barem 16 % u odnosu na najveću dopuštenu masu ili, za motorna vozila, barem 12 % u odnosu na najveću dopuštenu masu skupa vozila, ovisno o tome koja je vrijednost veća.

 

X

 

Manje od 50 % gornjih vrijednosti koeficijenta kočenja postignuto u odnosu na masu vozila tijekom ispitivanja.

X

1.5.

Rad uređaja za dugotrajno usporavanje vozila

Vizualni pregled i gdje je to moguće, ispitati funkcionira li sustav.

(a)

Ne može se stupnjevati usporenje (nije primjenjivo na ispušne kočne sustave).

 

X

 

(b)

Sustav ne funkcionira.

 

X

 

1.6.

Protublokirajući kočni sustav (ABS)

Vizualni pregled i pregled upozoravajućeg uređaja i/ili upotreba elektroničkog sučelja vozila.

(a)

Signalna lampica ne radi ispravno.

 

X

 

(b)

Signalna lampica pokazuje neispravan rad sustava.

 

X

 

(c)

Senzori brzine kotača nedostaju ili su oštećeni

 

X

 

(d)

Oštećene električne instalacije

 

X

 

(e)

Drugi sastavni dijelovi nedostaju ili su oštećeni.

 

X

 

(f)

Sustav ukazuje na kvar uz pomoć elektroničkog sučelja vozila.

 

X

 

1.7.

Elektronički sustav kočenja (EBS)

Vizualni pregled upozoravajućeg uređaja i/ili upotreba elektroničkog sučelja vozila

(a)

Signalna lampica ne radi ispravno.

 

X

 

(b)

Signalna lampica pokazuje neispravan rad sustava.

 

X

 

(c)

Sustav ukazuje na kvar uz pomoć elektroničkog sučelja vozila.

 

X

 

(d)

Priključak između vučnog vozila i priključnog vozila nije kompatibilan ili nedostaje.

 

 

X

1.8.

Tekućina za kočnice

Vizualni pregled

Kontaminirana ili sedimentirana kočna tekućina

 

X

 

Izravna opasnost od otkazivanja

X

2.   

UPRAVLJANJE

2.1.   

Mehaničko stanje

2.1.1.

Stanje upravljačkog mehanizma

Vizualni pregled rada upravljačkog mehanizma tijekom okretanja upravljača

(a)

Upravljačko vratilo uvijeno ili istrošeni dosjedi upravljača.

 

X

 

Funkcionalnost smanjena.

X

(b)

Prevelika istrošenost u upravljačkom vratilu.

 

X

 

Funkcionalnost smanjena.

X

(c)

Prevelik hod upravljačkog vratila.

 

X

 

Funkcionalnost smanjena.

X

(d)

Propušta.

 

X

 

Stvaranje kapljica.

X

2.1.2.

Pričvršćenje kućišta upravljačkog mehanizma

Vizualni pregled pričvršćenja kućišta na šasiju tijekom okretanja upravljača u smjeru kazaljke na satu i u suprotnom smjeru

(a)

Kućište upravljačkog mehanizma nije pravilno pričvršćeno.

 

X

 

Pričvršćeni dijelovi su labavi ili je vidljiv relativan hod šasije/nadogradnje.

X

(b)

Izduženi provrti vijaka za pričvršćenje kućišta upravljača na šasiju.

 

X

 

Znatno utječe na pričvršćenje dijelova.

X

(c)

Vijci za pričvršćivanje nedostaju ili su oštećeni.

 

X

 

Znatno utječe na pričvršćenje dijelova.

X

(d)

Kućište upravljačkog mehanizma je slomljeno.

 

X

 

Utječe na stabilnost ili pričvršćenje kućišta.

X

2.1.3.

Stanje upravljačkog polužja

Vizualni pregled sastavnih dijelova upravljača u pogledu istrošenosti, pukotina i sigurnosti tijekom okretanja upravljača u smjeru kazaljke na satu i u suprotnom smjeru

(a)

Relativno pomicanje dijelova koji moraju biti čvrsto povezani.

 

X

 

Prekomjeran hod ili vjerojatnost odvajanja

X

(b)

Prekomjerna istrošenost zglobova.

 

X

 

Vrlo velik rizik od odvajanja.

X

(c)

Lomovi ili deformacije bilo kojeg sastavnog dijela.

 

X

 

Utječe na rad.

X

(d)

Nema uređaja za blokadu.

 

X

 

(e)

Nepravilan položaj dijelova polužja (npr. poprečne ili uzdužne spone.

 

X

 

(f)

Rizična izmjena 3.

 

X

 

Utječe na rad.

X

(g)

Zaštitne manšete oštećene ili u lošem stanju.

X

 

 

Zaštitne manšete nedostaju ili su u jako lošem stanju.

X

2.1.4.

Rad upravljačkog polužja

Vizualni pregled sastavnih dijelova upravljača u pogledu istrošenosti, pukotina i sigurnosti tijekom okretanja upravljača u smjeru kazaljke na satu i u suprotnom smjeru s kotačima na tlu i upaljenim motorom (servo upravljač)

(a)

Polužje dodiruje/oštećuje nepokretan dio šasije.

 

X

 

(b)

Graničnici zakretanja kotača ne rade ili nedostaju.

 

X

 

2.1.5.

Servo upravljač

Provjerite propuštanje i razinu hidraulične tekućine u upravljačkom sustavu (ako je vidljivo). Kad su kotači na tlu i motor radi, provjerite radi li sustav servo upravljača

(a)

Propuštanje tekućine.

 

X

 

(b)

Nedovoljno tekućine (ispod oznake MIN).

 

X

 

Nedovoljan spremnik.

X

(c)

Mehanizam ne radi.

 

X

 

Utječe na upravljanje.

X

(d)

Mehanizam slomljen ili nesiguran.

 

X

 

Utječe na upravljanje.

X

(e)

Neispravan položaj ili nedozvoljeno međusobno dodirivanje dijelova mehanizma.

 

X

 

Utječe na upravljanje.

X

(f)

Rizična izmjena 3.

 

X

 

Utječe na upravljanje.

X

(g)

Oštećeni, prekomjerno korodirani kablovi/cijevi.

 

X

 

Utječe na upravljanje.

X

2.2.   

Upravljač, stup i kolo upravljača

2.2.1.

Stanje kola upravljača

Kad su kotači na tlu, gurnite i povucite upravljač u smjeru stupa, gurnite upravljač u različitim smjerovima pod pravim kutom na stup. Vizualni pregled zračnosti i stanja savitljivih spojki ili univerzalnih zglobova

(a)

Relativno međusobno pomicanje između stupa i kola upravljača koje ukazuje na labavost spoja.

 

X

 

Vrlo ozbiljan rizik od odvajanja.

X

(b)

Nedostatak mehanizma pričvršćenja na glavini kola upravljača.

 

X

 

Vrlo ozbiljan rizik od odvajanja.

X

(c)

Kolo upravljača, obruč upravljača ili spojni krakovi slomljeni su ili klimavi.

 

X

 

Vrlo ozbiljan rizik od odvajanja.

X

(d)

Rizična izmjena 3.

 

X

 

2.2.2.

Stup upravljača i amortizeri upravljača

Gurnite i povucite upravljač u smjeru stupa, gurnite upravljač u različitim smjerovima pod pravim kutom na stup. Vizualni pregled zračnosti i stanja savitljivih spojki ili univerzalnih zglobova

(a)

Prekomjeran hod središta upravljača gore ili dolje.

 

X

 

(b)

Pretjerano pomicanje gornjeg dijela stupa upravljača u odnosu na os stupa upravljača.

 

X

 

(c)

Pogoršano stanje savitljive spojnice.

 

X

 

(d)

Neispravno pričvršćenje

 

X

 

Vrlo ozbiljan rizik od odvajanja.

 

X

(e)

Rizična izmjena 3

 

 

X

2.3.

Slobodan hod upravljača

Za vozila sa servo upravljačem, dok je motor upaljen, a kotači su poravnati naprijed, lagano okrenite upravljač u smjeru kazaljke na satu i u suprotnom smjeru koliko je god moguće, a da ne pomičete kotače. Vizualni pregled slobodnog hoda

Prekomjeran slobodni hod upravljača (npr. pomak bilo koje točke na obruču kola upravljača prelazi jednu petinu promjera kola upravljača) ili nije u skladu sa zahtjevima 1.

 

X

 

Utječe na sigurno upravljanje.

X

2.4.

Usmjerenost kotača (X) 2

Vizualni pregled

Očito su loše usmjereni.

X

 

 

Utječe na vožnju po pravcu; usmjerena stabilnost pogoršana.

X

 

2.5.

Okretni vijenac upravljive osovine priključnog vozila

Vizualni pregled ili upotreba posebno prilagođenog detektora zračnosti kotača

(a)

Sastavni dio neznatno oštećen.

 

X

 

Sastavni dio vrlo oštećen ili slomljen.

X

(b)

Prekomjerna zračnost.

 

X

 

Utječe na vožnju po pravcu; usmjerena stabilnost pogoršana.

X

(c)

Neispravno pričvršćenje.

 

X

 

Znatno utječe na pričvršćene dijelove.

X

2.6.

Elektronički servo upravljač (EPS)

Vizualni pregled i provjera sukladnosti između kuta upravljača i kuta kotača pri ugašenom/upaljenom motoru i/ili uz upotrebu elektroničkog sučelja vozila

(a)

Kontrolna lampica EPS ukazuje na bilo kakav kvar sustava.

 

X

 

(b)

Električni sustav ne pomaže pri zakretanju kola upravljača.

 

X

 

(c)

Sustav ukazuje na kvar uz pomoć elektroničkog sučelja vozila.

 

X

 

3.   

VIDLJIVOST

3.1.

Vidno polje

Vizualni pregled s vozačkog sjedala

Prepreke u vidnom polju vozača koje bitno utječu na njegov pogled naprijed ili sa strane. (izvan područja čišćenja brisača vjetrobranskog stakla).

X

 

 

Vidljivost unutar područja čišćenja brisača vjetrobranskog stakla smanjena ili vanjski retrovizori nisu vidljivi.

X

3.2.

Stanje staklenih površina

Vizualni pregled

(a)

Napuklo ili izblijedjelo staklo ili prozirna ploha (ako je dopuštena). (izvan područja čišćenja brisača vjetrobranskog stakla).

X

 

 

Vidljivost unutar područja čišćenja brisača vjetrobranskog stakla smanjena ili vanjski retrovizori nisu vidljivi.

X

(b)

Staklo ili prozirna ploha (uključujući reflektirajuću ili obojenu foliju) nije u skladu sa specifikacijama u zahtjevima 1. (izvan područja čišćenja brisača vjetrobranskog stakla).

X

 

 

Vidljivost unutar područja čišćenja brisača vjetrobranskog stakla smanjena ili vanjski retrovizori nisu vidljivi.

X

(c)

Staklo ili prozirna ploha u neprihvatljivom stanju.

 

X

 

Vidljivost kroz unutarnje područje čišćenja brisača vjetrobranskog stakla smanjena je u velikoj mjeri.

X

3.3.

Vozačka zrcala (retrovizori) ili naprave za gledanje unatrag

Vizualni pregled

(a)

Zrcalo ili naprava nedostaje ili nije namještena prema zahtjevima 1 (postoje barem dvije naprave za gledanje unatrag).

X

 

 

Postoje manje od dvije naprave za gledanje unatrag.

X

(b)

Zrcalo ili naprava neznatno oštećena ili labava.

X

 

 

Zrcalo ili naprava ne radi, oštećena je u velikoj mjeri, klimava je ili nesigurno pričvršćena.

X

(c)

Potrebno vidno polje nije zakriveno.

 

X

 

3.4.

Brisači vjetrobranskog stakla

Vizualni pregled i pregled rada

(a)

Brisači ne rade ili nedostaju.

 

X

 

(b)

Metlica brisača neispravna.

X

 

 

Metlica brisača nedostaje ili je očito neispravna.

X

3.5.

Perači vjetrobranskog stakla

Vizualni pregled i pregled rada

Perači ne rade na odgovarajući način (nedostaje tekućine za pranje, ali crpka radi ili je mlaz vode nepravilan).

X

 

 

Perači ne rade.

X

3.6.

Sustav za odmagljivanje (X) 2

Vizualni pregled i pregled rada

Sustav ne radi ili je očito neispravan.

X

 

 

4.   

SVJETLA, REFLEKTORI I ELEKTRIČNA OPREMA

4.1.   

Glavna svjetla

4.1.1.

Stanje i rad

Vizualni pregled i pregled rada

(a)

Neispravno ili manjkavo svjetlo/izvor svjetlosti (višestruki izvori svjetlosti, u slučaju LED dioda manje od 1/3 ne radi).

X

 

 

Jedno svjetlo/jedan izvor svjetlosti: u slučaju LED dioda znatno smanjena vidljivost.

X

(b)

Sustav projekcije (reflektor i leća) neispravan je u manjoj mjeri.

X

 

 

Sustav projekcije (reflektor i leća) jako je neispravan ili nedostaje.

X

(c)

Svjetlo nije sigurno pričvršćeno.

 

X

 

4.1.2.

Usmjerenost svjetla

Vizualni pregled i pregled rada

(a)

Glavno svjetlo veoma neusmjereno.

 

X

 

(b)

Izvor svjetla nepravilno namješten.

 

 

 

4.1.3.

Prekidači

Vizualni pregled i pregled rada

(a)

Prekidač ne radi u skladu sa zahtjevima 1 (broj glavnih svjetala koja rade istodobno).

X

 

 

Prekoračena je najveća dopuštena jačina svjetlosti sprijeda

X

(b)

Kontrolna lampica ne radi.

 

X

 

4.1.4.

Sukladnost sa zahtjevima 1

Vizualni pregled i pregled rada

(a)

Svjetlo, emitirana boja, položaj, intenzitet ili oznaka nisu u skladu sa zahtjevima 1.

 

X

 

(b)

Nečistoće na leći ili izvoru svjetlosti koji očito smanjuju intenzitet svjetla ili mijenjaju emitiranu boju.

 

X

 

(c)

Izvor svjetlosti i svjetlo nisu kompatibilni.

 

X

 

4.1.5.

Naprave za podešavanje visine svjetala (ako je obavezno)

Ako je moguće, vizualni pregled i pregled rada

(a)

Uređaj ne radi.

 

X

 

(b)

Ručnim uređajem ne može se upravljati iz vozačkog sjedala.

 

X

 

4.1.6.

Naprava za čišćenje glavnog svjetla (ako je obavezno)

Ako je moguće, vizualni pregled i pregled rada

Uređaj ne radi.

X

 

 

U slučaju svjetala s izbojem u plinu

X

4.2.   

Prednja i stražnja pozicijska svjetla, bočna svjetla, gabaritna svjetla i dnevna svjetla

4.2.1.

Stanje i rad

Vizualni pregled i pregled rada

(a)

Neispravan izvor svjetlosti.

 

X

 

(b)

Neispravna leća.

 

X

 

(c)

Svjetlo nije sigurno pričvršćeno.

X

 

 

Vrlo ozbiljna opasnost od ispadanja.

X

4.2.2.

Prekidači

Vizualni pregled i pregled rada

(a)

Prekidač ne radi u skladu sa zahtjevima 1.

 

X

 

Stražnja pozicijska svjetla i bočna pozicijska svjetla mogu se ugasiti kada su glavna svjetla upaljena.

X

(b)

Funkcija kontrolnog uređaja je oslabljenja.

 

X

 

4.2.3.

Sukladnost sa zahtjevima 1

Vizualni pregled i pregled rada

(a)

Svjetlo, emitirana boja, položaj, intenzitet ili oznaka nisu u skladu sa zahtjevima 1.

X

 

 

Crveno svjetlo sprijeda ili bijelo svjetlo straga; intenzitet svjetla smanjen u velikoj mjeri.

X

(b)

Nečistoće na leći ili izvoru svjetlosti koji smanjuju intenzitet svjetla ili mijenjaju emitiranu boju.

X

 

 

Crveno svjetlo sprijeda ili bijelo svjetlo straga; intenzitet svjetla smanjen u velikoj mjeri.

X

4.3.   

Kočna svjetla

4.3.1.

Stanje i rad

Vizualni pregled i pregled rada

(a)

Neispravan izvor svjetlosti (više izvora svjetlosti, u slučaju LED dioda manje od 1/3 ne radi).

X

 

 

Jedno svjetlo/jedan izvor svjetlosti; u slučaju LED dioda manje od 2/3 radi.

X

 

Niti jedan izvor svjetlosti ne radi.

 

X

(b)

Leća neispravna u manjoj mjeri. (nema utjecaja na emitiranu svjetlost).

X

 

 

Leća neispravna u velikoj mjeri (utječe na emitiranu svjetlost).

X

(c)

Svjetlo nije sigurno pričvršćeno

X

 

 

Vrlo ozbiljna opasnost od ispadanja.

X

4.3.2.

Prekidači

Vizualni pregled i pregled rada

(a)

Prekidač ne radi u skladu sa zahtjevima 1

X

 

 

Zakašnjeli rad.

X

Nikakav rad.

 

X

(b)

Kontrolna lampica ne radi.

 

X

 

4.3.3.

Sukladnost sa zahtjevima 1

Vizualni pregled i pregled rada

Svjetlo, emitirana boja, položaj, intenzitet ili oznaka nisu u skladu sa zahtjevima 1.

X

 

 

Bijelo svjetlo straga; intenzitet svjetla smanjen u velikoj mjeri.

X

4.4.   

Pokazivač smjera i upozoravajuća svjetla za opasnost

4.4.1.

Stanje i rad

Vizualni pregled i pregled rada

(a)

Neispravan izvor svjetlosti (više izvora svjetlosti; u slučaju LED dioda manje od 1/3 ne radi).

X

 

 

Jedno svjetlo/jedan izvor svjetlosti; u slučaju LED dioda manje od 2/3 radi.

X

(b)

Leća neispravna u manjoj mjeri. (nema utjecaja na emitiranu svjetlost).

X

 

 

Leća neispravna u velikoj mjeri (utječe na emitiranu svjetlost).

X

(c)

Svjetlo nije sigurno pričvršćeno.

X

 

 

Vrlo ozbiljna opasnost od ispadanja.

X

4.4.2.

Prekidači

Vizualni pregled i pregled rada

Prekidač ne radi u skladu sa zahtjevima 1.

X

 

 

Nikakav rad.

X

4.4.3.

Sukladnost sa zahtjevima 1

Vizualni pregled i pregled rada

Svjetlo, emitirana boja, položaj, intenzitet ili oznaka nisu u skladu sa zahtjevima 1.

 

X

 

4.4.4.

Učestalost treptanja

Vizualni pregled i pregled rada

Učestalost treptanja nije u skladu sa zahtjevima 1 (učestalost odstupa za više od 25 %).

X

 

 

4.5.   

Prednje i stražnje svjetlo za maglu

4.5.1.

Stanje i rad

Vizualni pregled i pregled rada

(a)

Neispravan izvor svjetlosti (više izvora svjetlosti: u slučaju LED dioda manje od 1/3 ne radi).

X

 

 

Jedno svjetlo/jedan izvor svjetlosti; u slučaju LED dioda manje od 2/3 radi.

X

(b)

Leća neispravna u manjoj mjeri. (nema utjecaja na emitiranu svjetlost).

X

 

 

Leća neispravna u velikoj mjeri (utječe na emitiranu svjetlost).

X

(c)

Svjetlo nije sigurno pričvršćeno.

X

 

 

Velika opasnost od ispadanja ili zasljepljivanja drugih vozača.

X

4.5.2.

Usmjerenost (X) 2

Vizualni pregled i pregled rada

Prednje svjetlo za maglu nije vodoravno usmjereno kad uzorak svjetla prelazi graničnu liniju (granična linija je preniska).

X

 

 

Granična linija iznad one za glavna svjetla položenog snopa.

X

4.5.3.

Prekidači

Vizualni pregled i pregled rada

Prekidač ne radi u skladu sa zahtjevima 1.

X

 

 

Ne radi.

X

4.5.4.

Sukladnost sa zahtjevima 1

Vizualni pregled i pregled rada

(a)

Svjetlo, emitirana boja, položaj, intenzitet ili oznaka nisu u skladu sa zahtjevima 1.

 

X

 

(b)

Sustav ne radi u skladu sa zahtjevima 1.

X

 

 

4.6.   

Svjetla za vožnju unatrag

4.6.1.

Stanje i rad

Vizualni pregled i pregled rada

(a)

Neispravan izvor svjetlosti.

X

 

 

(b)

Neispravna leća.

X

 

 

(c)

Svjetlo nije sigurno pričvršćeno.

X

 

 

Vrlo ozbiljna opasnost od ispadanja.

X

4.6.2.

Sukladnost sa zahtjevima 1

Vizualni pregled i pregled rada

(a)

Svjetlo, emitirana boja, položaj, intenzitet ili oznaka nisu u skladu sa zahtjevima 1.

 

X

 

(b)

Sustav ne radi u skladu sa zahtjevima 1.

 

X

 

4.6.3.

Prekidači

Vizualni pregled i pregled rada

Prekidač ne radi u skladu sa zahtjevima 1.

X

 

 

Svjetlo za vožnju unatrag može se upaliti kada mjenjač nije u položaju za vožnju unatrag.

X

4.7.   

Stražnje svjetlo za registarsku pločicu

4.7.1.

Stanje i rad

Vizualni pregled i pregled rada

(a)

Svjetlo baca natrag neposrednu ili bijelu svjetlost.

X

 

 

(b)

Neispravan izvor svjetlosti (više izvora svjetlosti).

X

 

 

Neispravan izvor svjetlosti (jedan izvor svjetlosti).

X

(c)

Svjetlo nije sigurno pričvršćeno.

X

 

 

Vrlo ozbiljna opasnost od ispadanja.

X

4.7.2.

Sukladnost sa zahtjevima 1

Vizualni pregled i pregled rada

Sustav ne radi u skladu sa zahtjevima 1.

X

 

 

4.8.   

Katadiopteri, konturne trake, ploče za označivanje dugih i teških vozila i sl.

4.8.1.

Stanje

Vizualni pregled

(a)

Reflektivna oprema neispravna ili oštećena.

X

 

 

Utječe na reflektiranje.

X

(b)

Katadiopter nije sigurno pričvršćen.

X

 

 

Može otpasti.

X

4.8.2.

Sukladnost sa zahtjevima 1

Vizualni pregled

Uređaj, reflektirana boja ili položaj nisu u skladu sa zahtjevima 1.

 

X

 

Nedostaje ili reflektira crvenu boju naprijed ili bijelu boju natrag.

 

X

4.9.   

Pokazne svjetiljke obvezne za svjetlosnu opremu

4.9.1.

Stanje i rad

Vizualni pregled i pregled rada

Ne rade.

X

 

 

Ne rade pri glavnom snopu svjetlosti ili stražnjem svjetlu za maglu.

X

 

4.9.2.

Sukladnost sa zahtjevima 1

Vizualni pregled i pregled rada

Nisu u skladu sa zahtjevima 1.

X

 

 

4.10.

Električne veze između vučnog vozila i priključnog vozila ili poluprikolice

Vizualni pregled: ako je moguće, provjerite električne spojeve

(a)

Sastavni dijelovi nisu sigurno pričvršćeni.

X

 

 

Labava utičnica.

X

(b)

Oštećena ili loša izolacija.

X

 

 

Može izazvati kratki spoj.

X

(c)

Električne veze priključnog vozila ili vučnog vozila ne rade ispravno.

 

X

 

Svjetla kočnica priključnog vozila uopće ne rade.

X

4.11.

Električno ožičenje

Vizualni pregled uključujući pregled motornog prostora (ako je primjenjivo)

(a)

Instalacije nesigurne ili neodgovarajuće osigurane.

X

 

 

Dijelovi za pričvršćivanje labavi, dodiruju oštre rubove, priključci se lako mogu odvojiti.

X

 

Instalacije bi mogle dotaknuti vruće dijelove, rotirajuće dijelove ili tlo, priključci odvojeni (dijelovi bitni za kočenje i upravljanje).

 

X

(b)

Instalacije pogoršane u manjoj mjeri.

X

 

 

Instalacije su jako pogoršane.

X

Instalacije izuzetno pogoršane (dijelovi bitni za kočenje, upravljanje).

X

(c)

Oštećena ili loša izolacija.

X

 

 

Može izazvati kratki spoj.

X

 

Velika opasnost od požara, stvaranje iskri.

 

X

4.12.

Neobvezna svjetla i katadiopteri (X) 2

Vizualni pregled i pregled rada

(a)

Pričvršćeno svjetlo/katadiopter nije u skladu sa zahtjevima 1.

X

 

 

Emitiranje/reflektiranje crvenog svjetla naprijed ili bijelog svjetla straga.

X

(b)

Svjetlo ne radi u skladu sa zahtjevima 1.

X

 

 

Broj glavnih svjetala koja rade istodobno prelazi dopušten intenzitet svjetlosti; Emitiranje crvenog svjetla naprijed ili bijelog svjetla straga.

X

(c)

Svjetlo/katadiopter nije sigurno pričvršćeno.

X

 

 

Vrlo ozbiljna opasnost od ispadanja.

X

4.13.

Akumulator/akumulatori

Vizualni pregled

(a)

Nesiguran.

X

 

 

Nije pravilno pričvršćen; Može izazvati kratki spoj.

X

(b)

Propušta.

X

 

 

Istjecanje opasnih tvari.

X

(c)

Prekidač (ako se zahtijeva) neispravan.

 

X

 

(d)

Osigurači (ako se zahtijevaju) neispravni.

 

X

 

(e)

neodgovarajuća ventilacija (ako se zahtijeva).

 

X

 

5.   

OSOVINE, KOTAČI, GUME I OVJES

5.1.   

Osovine

5.1.1.

Osovine

(+ E)

Vizualni pregled uz upotrebu razvlačilice kotača ako je dostupna

(a)

Osovina je slomljena ili deformirana.

 

 

X

(b)

Nesigurno je pričvršćena za vozilo.

 

X

 

Stabilnost oslabljena, funkcionalnost smanjena: prekomjeran relativan hod pričvrsnih dijelova.

X

(c)

Rizična izmjena 3.

 

X

 

Stabilnost oslabljena, funkcionalnost smanjena, nedovoljan razmak od drugih dijelova vozila ili od tla.

X

5.1.2.

Rukavci osovine

(+ E)

Vizualni pregled uz upotrebu detektora zračnosti kotača ako je dostupan. Okomitim ili bočnim pritiskom na svaki kotač zabilježite kretanje između glavine kotača i poluosovine

(a)

Rukavac slomljen.

 

 

X

(b)

Prekomjerna istrošenost osovinice kotača i njegovih čahura.

 

X

 

Mogućnost dodatnog labavljenja; stabilnost držanja smjera pogoršana.

X

(c)

Prekomjeran hod između rukavca osovine i grede osovine.

 

X

 

Mogućnost dodatnog labavljenja; stabilnost držanja smjera pogoršana.

X

(d)

Poluosovina je klimava u svojim ležištima.

 

X

 

Mogućnost dodatnog labavljenja; stabilnost držanja smjera pogoršana.

X

5.1.3.

Ležajevi kotača

(+ E)

Vizualni pregled uz upotrebu detektora zračnosti kotača ako je dostupan. Zavrtite kotač ili bočnim pritiskom na svaki kotač zabilježite hod kotača u odnosu na poluosovinu.

(a)

Prekomjerna zračnost u ležaju kotača.

 

X

 

Stabilnost držanja smjera narušena; opasnost od uništenja.

X

(b)

Ležaj kotača je previše stegnut, ukliješten.

 

X

 

Opasnost od pregrijavanja; opasnost od uništenja.

X

5.2.   

Kotači i gume

5.2.1.

glavina kotača

Vizualni pregled

(a)

Matica kotača ili vijak nedostaje ili je klimav.

 

X

 

Nedostaje ili je labavo pričvršćenje, što znatno ugrožava sigurnost cestovnog prometa.

X

(b)

Naplatak je istrošen ili oštećen.

 

X

 

Naplatak je tako istrošen ili klimav da utječe na sigurno pričvršćenje kotača.

X

5.2.2.

Kotači

Vizualni pregled obje strane svakog kotača, kad je vozilo na kanalu ili na dizalici

(a)

Svaki lom ili neispravnost u zavarivanju.

 

 

X

(b)

Prsteni koji zadržavaju gumu nisu pravilno pričvršćeni.

 

X

 

Mogu otpasti.

X

(c)

Kotač je jako iskrivljen ili istrošen.

 

X

 

Utječe na sigurno pričvršćenje na naplatak; utječe na sigurno pričvršćenje gume.

X

(d)

Veličina, tehničko rješenje, kompatibilnost ili tip kotača nije u skladu sa zahtjevima 1 i utječe na sigurnost u cestovnom prometu.

 

X

 

5.2.3.

Pneumatici

Vizualni pregled cijelog pneumatika kotrljanjem vozila natrag i naprijed

(a)

Veličina pneumatika, nosivost homologacijska oznaka ili indeks brzine nisu u skladu sa zahtjevima 1 i utječu na sigurnost u cestovnom prometu.

 

X

 

Nedovoljna nosivost ili brzinski razred za stvarnu upotrebu, pneumatika dodiruje druge fiksne dijelove vozila ugrožavajući sigurnu vožnju.

X

(b)

Pneumatici na istoj osovini ili na dvostrukim kotačima različite su veličine.

 

X

 

(c)

Pneumatici na istoj osovini različite su izrade (radijalna/dijagonalna).

 

X

 

(d)

Svako jako oštećenje ili rez pneumatika.

 

X

 

Pletivo karkase vidljivo ili oštećeno.

X

(e)

Pokazatelj gaznog sloja pneumatika postaje vidljiv.

 

X

 

Dubina gaznog sloja pneumatika nije u skladu sa zahtjevima 1.

X

(f)

Pneumatik struže o druge sastavne dijelove. (fleksibilni štitnik protiv prskanja).

X

 

 

Pneumatik struže o druge sastavne dijelove (sigurna vožnja nije ugrožena).

X

(g)

Ponovo ožljebljeni pneumatici nisu u skladu sa zahtjevima 1.

 

X

 

Utječe na zaštitni sloj karkase.

X

5.3.   

Sustav ovjesa

5.3.1.

Opruge i stabilizatori

(+ E)

Vizualni pregled uz upotrebu razvlačilice kotača ako su dostupne

(a)

Nesigurno pričvršćenje opruga na šasiju ili osovinu.

 

X

 

Vidljiv relativan hod, pričvršćeni dijelovi vrlo labavi.

X

(b)

Oštećen ili slomljen sastavni dio opruge.

 

X

 

U velikoj mjeri utječe na glavnu oprugu (- list) ili na dodatne listove.

X

(c)

Opruga nedostaje.

 

X

 

U velikoj mjeri utječe na glavnu oprugu (- list) ili na dodatne listove.

X

(d)

Rizična izmjena 3.

 

X

 

Nedovoljan razmak od drugih dijelova vozila; opružni sustav ne radi.

X

5.3.2.

Amortizeri

Vizualni pregled

(a)

Amortizeri su nesigurno pričvršćeni na šasiju ili osovinu.

X

 

 

Amortizeri su labavi.

 

X

(b)

Oštećeni amortizeri pokazuju znakove ozbiljnog propuštanja ili neispravnosti.

 

X

 

(c)

Amortizer nedostaje.

 

X

 

5.3.3.

Kardanske cijevi, uporne spone, trokutna poprečna ramena i poprečna ramena

(+ E)

Vizualni pregled uz upotrebu razvlačilice kotača ako su dostupne

(a)

Sastavni dio nesigurno pričvršćen na šasiju ili osovinu.

 

X

 

Mogućnost dodatnog labavljenja; stabilnost držanja smjera pogoršana.

X

(b)

Sastavni dio oštećen ili prekomjerno korodiran.

 

X

 

Stabilnost sastavnog dijela smanjena ili je sastavni dio slomljen.

X

(c)

Rizična izmjena 3.

 

X

 

Nedovoljan razmak od drugih dijelova vozila; sustav ne radi.

X

5.3.4.

Zglobovi ovjesa

(+ E)

Vizualni pregled uz upotrebu detektora zračnosti kotača ako su dostupni

(a)

Pretjerana istrošenost okretnog oslonca i/ili košuljica na zglobovima ovjesa.

 

X

 

Moguće je da će se olabaviti; usmjerena stabilnost pogoršana.

X

(b)

Zaštitna manšeta u lošem je stanju.

X

 

 

Zaštitna manšeta nedostaje ili je slomljena.

 

X

5.3.5.

Zračni ovjes

Vizualni pregled

(a)

Sustav ne radi.

 

 

X

(b)

Bilo koji sastavni dio oštećen, izmijenjen ili pogoršan tako da bi mogao negativno utjecati na rad sustava.

 

X

 

Rad sustava ozbiljno ugrožen.

X

(c)

Zvučno propuštanje zraka iz sustava.

 

X

 

(d)

Rizična izmjena.

 

X

 

6.   

ŠASIJA I PREDMETI PRIČVRŠĆENI ZA ŠASIJU

6.1.   

Podvozje ili okvir i dijelovi pričvršćeni na podvozje

6.1.1.

Opće stanje

Vizualni pregled

(a)

Mala pukotina ili deformacija bilo kojeg uzdužnog ili poprečnog dijela šasije.

 

X

 

Velika pukotina ili deformacija bilo kojeg uzdužnog ili poprečnog dijela šasije.

X

(b)

Nesigurni elementi za pričvršćivanje ili vezanje.

 

X

 

Većina je veza labava; nedovoljna jačina dijelova.

X

(c)

Prekomjerna korozija koja utječe na krutost sustava.

 

X

 

Nedovoljna čvrstoća dijelova.

X

6.1.2.

Ispušne cijevi i prigušni lonci

Vizualni pregled

(a)

Ispušni sustav nesiguran ili propušta.

 

X

 

(b)

Plinovi ulaze u kabinu vozača ili prostor za putnike.

 

X

 

Opasnost za zdravlje putnika u vozilu.

X

6.1.3.

Spremnik goriva i cijevi (uključujući spremnik goriva za grijanje i cijevi)

Vizualni pregled i upotreba uređaja za otkrivanje istjecanja za sustave LPG/CNG/LNG

(a)

Nesiguran spremnik ili cijevi, što dovodi do opasnosti od požara.

 

 

X

(b)

Gorivo istječe ili poklopac spremnika za gorivo nedostaje ili je neučinkovit.

 

X

 

Opasnost od požara; prekomjerno istjecanje opasnih materijala.

X

(c)

Vidljiva mjesta trenja na cijevima.

X

 

 

Oštećene cijevi.

 

X

(d)

Nepovratni ventil goriva (ako je propisan) ne radi ispravno.

 

X

 

(e)

Rizik od požara zbog:

istjecanja goriva

nepravilne zaštite spremnika za gorivo ili ispuha

stanja motornog prostora.

 

 

X

(f)

Sustav za LPG/CNG/LNG ili vodik nije u skladu sa zahtjevima, bilo koji dio sustava je neispravan 1.

 

 

X

6.1.4.

Branici, uređaji za bočnu zaštitu i zaštitu od podlijetanja odostraga

Vizualni pregled

(a)

Labavost ili oštećenje koje može prouzročiti ozljedu pri okrznuću ili kontaktu.

 

X

 

Dijelovi mogu otpasti; funkcionalnost smanjena u velikoj mjeri.

X

(b)

Uređaj očito nije u skladu sa zahtjevima 1.

 

X

 

6.1.5.

Nosač zamjenskog kotača (ako je pričvršćen)

Vizualni pregled

(a)

Nosač nije u ispravnom stanju.

X

 

 

(b)

Nosač je slomljen ili nesiguran.

 

X

 

(c)

Zamjenski kotač nije sigurno pričvršćen na nosač.

 

X

 

Vrlo ozbiljna opasnost od ispadanja.

X

6.1.6.

Mehanički uređaj za spajanje i vuču

(+ E)

Vizualni pregled u pogledu istrošenosti i pravilnog rada uz posebnu pozornost na sve pričvršćene sigurnosne naprave i/ili upotrebu mjerne naprave

(a)

Sastavni dio oštećen, neispravan ili napuknut (ako se ne koristi).

 

X

 

Sastavni dio oštećen, neispravan ili napuknut (ako je u upotrebi).

X

(b)

Prekomjerna istrošenost sastavnog dijela.

 

X

 

Ispod granice istrošenosti.

X

(c)

Neispravno pričvršćenje

 

X

 

Bilo koje pričvršćenje labavo s vrlo velikom opasnošću od ispadanja.

X

(d)

Bilo koji sigurnosni uređaj nedostaje ili ne radi ispravno.

 

X

 

(e)

Bilo koji indikator spajanja ne radi.

 

X

 

(f)

Zaklanja registarsku pločicu ili bilo koje svjetlo (kad nije u upotrebi).

X

 

 

Registarska pločica nečitljiva (kada nije u upotrebi).

 

X

(g)

Rizična izmjena 3. (sekundarni dijelovi).

 

X

 

Rizična izmjena 3 (primarni dijelovi).

X

(h)

Spojka je preslaba, ili nekompatibilna ili nije u skladu sa zahtjevima.

 

 

X

6.1.7.

Transmisija

Vizualni pregled

(a)

Vijci su klimavi ili nedostaju.

 

X

 

Vijci su klimavi ili nedostaju, što znatno ugrožava sigurnost cestovnog prometa.

X

(b)

Prekomjerna istrošenost ležajeva vratila.

 

X

 

Velika opasnost od labavljenja ili pucanja.

 

X

(c)

Prekomjerna istrošenost zglobova ili lanaca/remena za prijenos snage.

 

X

 

Velika opasnost od labavljenja ili pucanja.

X

(d)

Loše stanje savitljivih spojki.

 

X

 

Velika opasnost od labavljenja ili pucanja.

X

(e)

Oštećena ili savinuta spojka.

 

X

 

(f)

Kućište ležaja slomljeno ili nesigurno.

 

X

 

Velika opasnost od labavljenja ili pucanja.

X

(g)

Zaštitna manšeta u lošem je stanju.

X

 

 

Zaštitna manšeta nedostaje ili je slomljena.

 

X

(h)

Nezakonita izmjena sustava za prijenos.

 

X

 

6.1.8.

Nosači motora

Vizualni pregled

Pogoršani, očito i jako oštećeni nosači.

 

X

 

klimavi ili slomljeni nosači.

 

X

6.1.9.

Rad motora (X) 2

Vizualni pregled i/ili upotreba elektroničkog sučelja

(a)

Preinaka na upravljačkoj jedinici, što utječe na sigurnost i/ili okoliš.

 

X

 

(b)

Preinaka na upravljačkoj jedinici, što utječe na sigurnost i/ili okoliš.

 

 

X

6.2.   

Kabina i karoserija

6.2.1.

Stanje

Vizualni pregled

(a)

Klimava ili oštećena ploča ili dio koji može izazvati ozljedu.

 

X

 

Mogućnost otpadanja s vozila.

X

(b)

Nesiguran nosivi stup karoserije.

 

X

 

Stabilnost oslabljena.

X

(c)

U kabinu ili karoseriju ulaze ispušni plinovi.

 

X

 

Opasnost za zdravlje putnika u vozilu.

X

(d)

Rizična izmjena 3.

 

X

 

Nedovoljan razmak od rotirajućih ili pomičnih dijelova ili ceste.

X

6.2.2.

Držač

Vizualni pregled

(a)

Karoserija ili kabina nesigurni.

 

X

 

Stabilnost smanjena.

X

(b)

Karoserija/kabina očito nije ravno namještena na šasiju.

 

X

 

(c)

Pričvršćenje karoserije/kabine na šasiju ili poprečne dijelove nesigurno je ili nedostaje i ako je simetrično.

 

X

 

Pričvršćenje karoserije/kabine na šasiju ili poprečne dijelove nesigurno je ili nedostaje, što znatno ugrožava sigurnost cestovnog prometa.

X

(d)

Prekomjerna korozija na točkama pričvršćenja na cjelovitim karoserijama.

 

X

 

Stabilnost oslabljena.

X

6.2.3.

Vrata i zatvarači vrata

Vizualni pregled

(a)

Vrata se ne otvaraju ili zatvaraju pravilno.

 

X

 

(b)

Vrata se mogu nenamjerno otvoriti ili ne ostati zatvorena (klizna vrata).

 

X

 

Vrata se mogu nenamjerno otvoriti ili ne ostati zatvorena (krilna vrata).

X

(c)

Vrata, šarke, zatvarači vrata ili stup u lošem stanju.

X

 

 

Vrata, šarke, zatvarači vrata ili stup nedostaju ili su labavi

 

X

6.2.4.

Pod

Vizualni pregled

Pod je nesiguran ili u vrlo lošem stanju.

 

X

 

Nedovoljna stabilnost.

X

6.2.5.

Vozačko sjedalo

Vizualni pregled

(a)

Građa sjedala neispravna.

 

X

 

Loše pričvršćenje sjedala.

X

(b)

Mehanizam za podešavanje ne radi ispravno.

 

X

 

Sjedalo se miče ili se naslon sjedala ne može učvrstiti.

X

6.2.6.

Druga sjedala

Vizualni pregled

(a)

Sjedala su u neispravnom stanju ili nesigurna (sekundarni dijelovi).

X

 

 

Sjedala su u neispravnom stanju ili nesigurna (glavni dijelovi).

X

(b)

Sjedala nisu pričvršćena u skladu sa zahtjevima 1.

X

 

 

Prekoračen broj dopuštenih sjedala; položaj nije u skladu s odobrenjem.

X

6.2.7.

Upravljačke naprave za vožnju

Vizualni pregled i pregled rada

Bilo koja kontrolna naprava za vožnju potrebna za siguran rad vozila ne radi ispravno.

 

X

 

Siguran rad ugrožen.

X

6.2.8.

Stepenice kabine

Vizualni pregled

(a)

Nesigurna stepenica ili rub stepenice.

X

 

 

Nedovoljna stabilnost.

 

X

(b)

Stepenica ili rub stepenice u takvom je stanju da se korisnici mogu ozlijediti.

 

X

 

6.2.9.

Ostali unutarnji i vanjski priključci i oprema

Vizualni pregled

(a)

Pričvršćenje ostalih priključaka ili opreme neispravno.

 

X

 

(b)

Ostali priključci ili oprema nisu u skladu sa zahtjevima 1.

X

 

 

Ugrađeni dijelovi mogu lako izazvati ozljede; siguran rad ugrožen.

X

(c)

Hidraulična oprema propušta.

X

 

 

Prekomjerno ispuštanje opasnih materijala.

 

X

6.2.10.

Blatobrani, naprave za zaštitu od prskanja ispod kotača

Vizualni pregled

(a)

Nedostaju, labavi su ili vrlo korodirani.

X

 

 

Lako mogu izazvati ozljede; mogu otpasti.

X

(b)

Nedovoljan razmak od guma/kotača (zaštita od prskanja ispod kotača).

X

 

 

Nedovoljan razmak od guma/kotača (blatobrani).

X

(c)

Nisu u skladu sa zahtjevima 1.

X

 

 

Nedovoljna pokrivenost gaznog sloja.

 

X

7.   

OSTALA OPREMA

7.1.   

Sigurnosni pojasevi/kopče i sustavi za zadržavanje

7.1.1.

Sigurnost pričvršćenja sigurnosnih pojaseva/kopči

Vizualni pregled

(a)

Sidrište pojasa u vrlo lošem stanju.

 

X

 

Stabilnost smanjena.

X

(b)

Sidrište je klimavo.

 

X

 

7.1.2.

Stanje sigurnosnih pojaseva/kopči

Vizualni pregled i pregled rada

(a)

Obavezan sigurnosni pojas nedostaje ili nije pričvršćen.

 

X

 

(b)

Sigurnosni pojas je oštećen.

X

 

 

Bilo kakav rez ili znak prevelike rastegnutosti.

 

X

(c)

Sigurnosni pojas nije u skladu sa zahtjevima 1.

 

X

 

(d)

Kopča sigurnosnog pojasa oštećena ili ne radi ispravno.

 

X

 

(e)

Mehanizam za uvlačenje sigurnosnog pojasa oštećen ili ne radi ispravno.

 

X

 

7.1.3.

Naprava za ograničenje opterećenja sigurnosnog pojasa

Vizualni pregled i/ili upotreba elektroničkog sučelja

(a)

Naprava za ograničenje opterećenja očito nedostaje ili nije primjerena za vozilo.

 

X

 

(b)

Sustav ukazuje na kvar uz pomoć elektroničkog sučelja vozila.

 

X

 

7.1.4.

Napinjači sigurnosnog pojasa

Vizualni pregled i/ili upotreba elektroničkog sučelja

(a)

Napinjač očito nedostaje ili nije primjeren za vozilo.

 

X

 

(b)

Sustav ukazuje na kvar uz pomoć elektroničkog sučelja vozila.

 

X

 

7.1.5.

Zračni jastuk

Vizualni pregled i/ili upotreba elektroničkog sučelja

(a)

Zračni jastuci očito nedostaju ili nisu primjereni za vozilo.

 

X

 

(b)

Sustav ukazuje na kvar uz pomoć elektroničkog sučelja vozila.

 

X

 

(c)

Zračni jastuk očito ne radi.

 

X

 

7.1.6.

Sustavi SRS

Vizualni pregled kontrolne lampice i/ili upotreba elektroničkog sučelja

(a)

Rad kontrolne lampice sustava SRS označuje bilo koji kvar sustava.

 

X

 

(b)

Sustav ukazuje na kvar uz pomoć elektroničkog sučelja vozila.

 

X

 

7.2.

Aparat za gašenje požara (X) 2

Vizualni pregled

(a)

Nedostaje.

 

X

 

(b)

Nisu u skladu sa zahtjevima 1.

X

 

 

Ako je potreban (npr. taxi, autobusi itd.).

X

7.3.

Brave i protuprovalni uređaji

Vizualni pregled i pregled rada

(a)

Uređaj ne sprečava vožnju vozila.

X

 

 

(b)

Neispravan je.

 

X

 

Nenamjerno zaključavanje ili blokiranje.

X

7.4.

Sigurnosni trokut (ako se zahtijeva) (X) 2

Vizualni pregled

(a)

Nedostaje ili je nepotpun.

X

 

 

(b)

Nisu u skladu sa zahtjevima 1.

X

 

 

7.5.

Kutija prve pomoći (ako se zahtijeva) (X) 2

Vizualni pregled

Nedostaje, nepotpuna je ili nije u skladu sa zahtjevima 1.

X

 

 

7.6.

Klinasti podmetači za kotače (ako se zahtijevaju) (X) 2

Vizualni pregled

Nedostaju ili nisu u dobrom stanju, nedovoljna stabilnost ili dimenzija.

 

X

 

7.7.

Uređaj za zvučno upozoravanje (sirena)

Vizualni pregled i pregled rada

(a)

Ne radi pravilno.

X

 

 

Uopće ne radi.

 

X

(b)

Nesiguran nadzor.

X

 

 

(c)

Nisu u skladu sa zahtjevima 1.

X

 

 

Emitirani zvuk može se lako pomiješati sa službenim sirenama.

 

X

7.8.

Brzinomjer

Vizualni pregled ili pregled rada za vrijeme ispitivanja na cesti ili elektronskim putem

(a)

Nije ugrađen u skladu sa zahtjevima 1.

X

 

 

Nedostaje (ako je propisan).

 

X

(b)

Nepravilan rad.

X

 

 

Uopće ne radi.

 

X

(c)

Nije ga moguće dovoljno osvijetliti.

X

 

 

Nije ga moguće uopće osvijetliti.

X

7.9.

Tahograf (ako je ugrađen/ako se zahtijeva)

Vizualni pregled

(a)

Nije ugrađen u skladu sa zahtjevima 1.

 

X

 

(b)

Ne radi.

 

X

 

(c)

Plombe/žigovi neispravni ili nedostaju.

 

X

 

(d)

Naljepnica s podacima o ugradnji nedostaje, nečitljiva je ili je prošao rok za ponovno ispitivanje.

 

X

 

(e)

Očito neovlašteno postupanje ili manipuliranje.

 

X

 

(f)

Dimenzija guma nije u skladu s kalibracijskim parametrima.

 

X

 

7.10.

Ograničivač brzine (ako je ugrađen ili se zahtijeva)

(+ E)

Vizualni pregled i pregled rada ako je oprema dostupna

(a)

Nije ugrađen u skladu sa zahtjevima 1.

 

X

 

(b)

Očito ne radi.

 

X

 

(c)

Nepravilno podešena brzina (ako se provjerava).

 

X

 

(d)

Plombe/žigovi neispravni ili nedostaju.

 

X

 

(e)

Naljepnica nedostaje ili je nečitka.

 

X

 

(f)

Dimenzija guma nije u skladu s kalibracijskim parametrima.

 

X

 

7.11.

Brojač kilometara ako je dostupan (X) 2

Vizualni pregled i/ili upotreba elektroničkog sučelja

(a)

Očito manipuliran (prijevara) kako bi se smanjila ili krivo prikazala prijeđena kilometraža vozila.

 

X

 

(b)

Očito ne radi.

 

X

 

7.12.

Elektronički nadzor stabilnosti (ESC) ako je ugrađen/ako se zahtijeva (X) 2

Vizualni pregled i/ili upotreba elektroničkog sučelja

(a)

Senzori brzine kotača nedostaju ili su oštećeni.

 

X

 

(b)

Oštećene električne instalacije.

 

X

 

(c)

Drugi sastavni dijelovi nedostaju ili su oštećeni.

 

X

 

(d)

Prekidač je oštećen ili ne radi ispravno.

 

X

 

(e)

Kontrolna lampica ESC ukazuje na bilo kakav kvar sustava.

 

X

 

(f)

Sustav ukazuje na kvar uz pomoć elektroničkog sučelja vozila

 

X

 

8.   

ŠTETNO DJELOVANJE

8.1.   

Buka

8.1.1

Sustav za prigušivanje buke

(+ E)

Subjektivna ocjena (osim ako nadzornik smatra da je razina buke granična, u kojem slučaju može se provesti mjerenje buke koju emitira vozilo u stanju mirovanja korištenjem mjerača razine zvuka)

(a)

Razine buke veće od onih dopuštenih u zahtjevima 1.

 

X

 

(b)

Bilo koji dio sustava za smanjenje buke je klimav, oštećen, neispravno pričvršćen, nedostaje ili je očito izmijenjen na način koji bi negativno utjecao na razine buke.

 

X

 

Vrlo ozbiljna opasnost od otpadanja s vozila.

X

8.2.   

Štetne emisije

8.2.1.   

Emisije ispušnih plinova motora s vanjskim izvorom paljenja

8.2.1.1.

Oprema za kontrolu ispušnih plinova

Vizualni pregled

(a)

Oprema za kontrolu ispušnih plinova koju je ugradio proizvođač nedostaje, promijenjena je ili očito neispravna.

 

X

 

(b)

Propuštanja koja mogu utjecati na mjerenje emisije ispušnih plinova.

 

X

 

(c)

Kontrolna lampica ne slijedi pravilan raspored.

 

X

 

8.2.1.2.

Plinovite emisije

(E)

Za vozila do emisijskih razreda Euro 5 i Euro V (7):

mjerenje upotrebom analizatora ispušnih plinova u skladu sa zahtjevima 1 ili očitanje sustava automatske dijagnostike (OBD). Pregled ispušne cijevi treba se uvijek koristiti za procjenu emisija ispušnih plinova. Na temelju procjene istovjetnosti i uzimajući u obzir relevantno zakonodavstvo o homologaciji tipa, države članice mogu odobriti upotrebu sustava automatske dijagnostike (OBD) u skladu s preporukama proizvođača i drugim zahtjevima.

Za vozila emisijskih razreda Euro 6 i Euro VI (8):

mjerenje upotrebom analizatora ispušnih plinova u skladu sa zahtjevima 1 ili očitanje sustava automatske dijagnostike u skladu preporukama proizvođača i drugim zahtjevima 1.

Mjerenja se ne primjenjuju na dvotaktne motore.

Ili mjerenje uporabom opreme za daljinsku detekciju potvrđeno standardnim ispitnim metodama.

(a)

Plinovite emisije prelaze granične vrijednosti koje je naveo proizvođač.

 

X

 

(b)

Ili, ako ovaj podatak nije dostupan, emisije CO prelaze

i.

za vozila čije emisije nisu kontrolirane naprednim sustavom za kontrolu ispušnih plinova:

4,5 % ili

3,5 %

u skladu s datumom prve registracije ili upotrebe navedenim u zahtjevima 1.

ii.

za vozila čije su emisije kontrolirane naprednim sustavom za kontrolu ispušnih plinova:

pri brzini vrtnje motora u praznom hodu: 0,5 %

pri povišenoj brzini vrtnje motora: 0,3 %

ili

pri brzini vrtnje motora u praznom hodu: 0,3 % (7)

pri povišenoj brzini vrtnje motora: 0,2 %

u skladu s datumom prve registracije ili upotrebe navedene u zahtjevima 1.

 

X

 

(c)

Lambda je izvan raspona 1 ± 0,03 ili nije u skladu sa specifikacijom proizvođača.

 

X

 

(d)

Samodijagnostički sustav OBD pokazuje znatne smetnje u radu.

 

X

 

(e)

Mjerenje opreme za daljinsku detekciju upućuje na značajnu nesukladnost.

 

X

 

8.2.2.   

Emisije ispušnih plinova motora s kompresijskim paljenjem

8.2.2.1.

Kontrolna oprema za štetne emisije

Vizualni pregled

(a)

Tvornički ugrađena kontrolna oprema za emisije nedostaje ili je očito neispravna.

 

X

 

(b)

Propuštanja koja mogu utjecati na mjerenje emisije ispušnih plinova.

 

X

 

(c)

Kontrolna lampica ne slijedi pravilan raspored.

 

X

 

(d)

Nedostatan reagens, ako je primjenjivo.

 

X

 

8.2.2.2.

Zacrnjenje (opacitet)

Vozila registrirana ili stavljena u upotrebu prije 1. siječnja 1980. izuzeta su od ovog zahtjeva

Za vozila do emisijskih razreda Euro 5 i Euro V (7):

zacrnjenost ispušnog plina koju treba mjeriti za vrijeme slobodnog ubrzanja (bez opterećenja od brzine vrtnje u praznom hodu do najveće brzine vrtnje) s ručicom mjenjača u neutralnom položaju i pritisnutom spojkom ili očitanje samodijagnostičkog sustava OBD. Pregled ispušne cijevi treba se uvijek koristiti za procjenu emisija ispušnih plinova. Na temelju procjene istovjetnosti države članice mogu odobriti upotrebu sustava automatske dijagnostike (OBD) u skladu s preporukama proizvođača i drugim zahtjevima.

Za vozila od emisijskih razreda Euro 6 i Euro VI (8):

zacrnjenost ispušnog plina koju treba mjeriti za vrijeme slobodnog ubrzanja (bez opterećenja od brzine vrtnje u praznom hodu do najveće brzine vrtnje) s ručicom mjenjača u neutralnom položaju i pritisnutom spojkom ili očitanje samodijagnostičkog sustava OBD u skladu preporukama proizvođača i drugim zahtjevima 1.

(a)

Za vozila koja su prvi put registrirana ili stavljena u upotrebu nakon datuma navedenog u zahtjevima 1,

 

 

 

neprozirnost prelazi razinu zabilježenu na pločici proizvođača koja se nalazi na vozilu;

 

X

 

Pretkondicioniranje vozila:

1.

Vozila mogu biti pregledana bez pretkondicioniranja iako bi, iz sigurnosnih razloga, trebalo provjeriti je li motor zagrijan i u zadovoljavajućem mehaničkom stanju.

(b)

Ako taj podatak nije dostupan ili zahtjevi 1 ne dopuštaju upotrebu referentnih vrijednosti,

za motore sa slobodnim usisom: 2,5 m–1,

za motore s turbopunjačem: 3,0 m–1,

ili, za vozila utvrđena u zahtjevima, ili prvi put registrirana ili stavljena u upotrebu nakon datuma navedenog u zahtjevima 1:

 

1,5 m–1  (9)

ili

 

0,7 m–1  (10)

 

X

 

2.

Zahtjevi za pretkondicioniranje:

i.

Motor treba biti potpuno zagrijan. Na primjer, temperatura motornog ulja izmjerena uz pomoć sonde umetnute u provrt šipke razine ulja treba biti najmanje 80 °C ili niža ako je to uobičajena radna temperatura. Temperatura motora može se mjeriti na bloku motora, mjereći razinu infracrvene radijacije koja treba biti najmanje ekvivalentne temperature. Ako je to mjerenje nepraktično zbog konfiguracije vozila, normalna radna temperatura motora može se ustanoviti na drugi način, na primjer radom ventilatora za hlađenje motora.

ii.

Ispušni sustav očisti se s najmanje tri ciklusa slobodnog ubrzanja ili istovjetnom metodom.

 

 

X

 

Postupak ispitivanja:

1.

Motor i bilo kakav ugrađeni turbopunjač moraju raditi u praznom hodu prije početka svakog ciklusa slobodnog ubrzanja. U slučaju teških dizelskih motora to znači da treba čekati najmanje 10 sekundi nakon otpuštanja pedale akceleratora.

2.

Za pokretanje svakog ciklusa slobodnog ubrzanja papučicu za snagu treba brzo i kontinuirano pritisnuti do kraja (za manje od jedne sekunde), ali ne nasilno, tako da crpka za ubrizgavanje goriva ostvari najveću dobavu.

3.

Tijekom svakog ciklusa slobodnog ubrzanja motor mora postići brzinu vrtnje pri kojoj započinje prekid dovoda goriva, ili, za vozila s automatskim prijenosom, brzinu koju je naveo proizvođač, ili, ako taj podatak nije dostupan, onda dvije trećine brzine vrtnje pri kojoj započinje prekid dovoda goriva, prije nego što se otpusti papučica za snagu. To se može provjeriti, na primjer praćenjem brzine vrtnje motora ili tako da se omogući da prođe dovoljno vremena između početnog pritiska papučice za snagu i njezinog otpuštanja, što u slučaju vozila kategorija M2, M3, N2 i N3 treba biti najmanje dvije sekunde.

4.

Vozila ne prolaze ispitivanje samo ako aritmetička sredina od najmanje posljednja tri ciklusa slobodnog ubrzanja prelazi graničnu vrijednost. To se može izračunati tako da se ne uzmu u obzir mjerenja koja značajno odstupaju od izmjerene srednje vrijednosti, kao ni rezultati bilo kojeg drugog statističkog proračuna koji uzima u obzir rasipanje rezultata. Države članice mogu ograničiti broj ispitnih ciklusa.

5.

Kako bi izbjegle nepotrebna ispitivanja, države članice mogu ocijeniti da su vozila neispravna ako su njihove izmjerene vrijednosti znatno iznad granične vrijednosti nakon manje od tri ciklusa slobodnog ubrzavanja ili nakon ciklusa pročišćavanja. Isto tako, da bi izbjegle nepotrebna ispitivanja, države članice mogu ocijeniti da su vozila ispravna ako su njihove izmjerene vrijednosti znatno ispod graničnih vrijednosti nakon manje od tri ciklusa slobodnog ubrzanja ili nakon ciklusa pročišćavanja.

Alternativno, mjerenje se može obaviti upotrebom opreme za detekciju na daljinu te potvrditi standardnim postupcima ispitivanja.

(c)

Mjerenje detekcijom na daljinu pokazuje znatna odstupanja

 

X

 

8.4.   

Ostale stavke u vezi s okolišem

8.4.1.

Istjecanje tekućina

 

Svako prekomjerno istjecanje tekućina osim vode koje bi moglo naštetiti okolišu ili predstavljati rizik za sigurnost drugih sudionika u cestovnom prometu.

 

X

 

Postupno stvaranje kapljica koje predstavlja ozbiljan rizik.

X

9.   

DOPUNSKA ISPITIVANJA ZA VOZILA ZA PRIJEVOZ PUTNIKA KATEGORIJA M2, M3

9.1.   

Vrata

9.1.1.

Ulazna i izlazna vrata

Vizualni pregled i pregled rada

(a)

Neispravan rad.

 

X

 

(b)

Pogoršano stanje.

X

 

 

Mogućnost izazivanja ozljeda

X

(c)

Neispravni kontrolni sklopovi za izlaz u slučaj opasnosti.

 

X

 

(d)

Neispravne tipke za daljinsko upravljanje vratima ili uređaji za upozorenje o položaju vrata.

 

X

 

9.1.2.

Izlazi za slučaj opasnosti

Vizualni pregled i pregled rada (prema potrebi)

(a)

Neispravan rad.

 

X

 

(b)

Znakovi za izlaz u slučaju opasnosti nečitljivi.

X

 

 

Znakovi za izlaz u slučaju opasnosti nedostaju.

X

(c)

Nedostaje čekić za razbijanje stakla.

X

 

 

(d)

Blokiran pristup.

 

X

 

9.2.

Sustav za odmagljivanje i odleđivanje(X) 2

Vizualni pregled i pregled rada

(a)

Ne radi ispravno.

X

 

 

Utječe na siguran rad vozila.

X

(b)

Emisija otrovnih ili ispušnih plinova ulazi u vozačku ili putničku kabinu.

 

X

 

Opasnost za zdravlje putnika u vozilu

X

(c)

Odleđivanje neispravno (ako je obavezno).

 

X

 

9.3.

Ventilacijski sustav i sustav grijanja(X) 2

Vizualni pregled i pregled rada

(a)

Neispravan rad.

X

 

 

Rizik za zdravlje putnika u vozilu

X

(b)

Emisija otrovnih ili ispušnih plinova ulazi u vozačku ili putničku kabinu.

 

X

 

Opasnost za zdravlje putnika u vozilu

X

9.4.   

Sjedala

9.4.1.

Putnička sjedala (uključujući prema potrebi sjedala za prateće osoblje i sustave za držanje djeteta)

Vizualni pregled

Sklopiva sjedala (ako su dopuštena) ne rade automatski.

X

 

 

Blokiraju izlaz u slučaju opasnosti

X

9.4.2.

Vozačko sjedalo (dodatni zahtjevi)

Vizualni pregled

(a)

Neispravni specijalni uređaji kao što su zaštita od bliještanja.

X

 

 

Vidno polje smanjeno

X

(b)

Zaštita za vozača nije sigurna.

X

 

 

Mogućnost izazivanja ozljeda

X

9.5.

Unutarnja svjetla i upute za putnike (X) 2

Vizualni pregled i pregled rada

Neispravan uređaj

X

 

 

Uopće ne radi

X

9.6.

Hodnici, prostor za stajaće putnike

Vizualni pregled

(a)

Nesiguran pod.

 

X

 

Stabilnost smanjena

X

(b)

Neispravne ograde ili ručke.

X

 

 

Nesigurne ili neiskoristive

X

9.7.

Stepenice i platforme

Vizualni pregled i pregled rada (prema potrebi)

(a)

Pogoršano stanje.

X

 

 

Oštećenost.

X

 

Stabilnost smanjena.

 

X

(b)

Stepenice i platforme na uvlačenje ne rade ispravno.

 

X

 

9.8.

Sustav za komunikaciju s putnicima (X) 2

Vizualni pregled i pregled rada

Neispravan sustav.

X

 

 

Uopće ne radi

X

9.9.

Natpisi (X) 2

Vizualni pregled

(a)

Nedostaju, pogrešni su ili nečitki

X

 

 

Pogrešne informacije

X

9.10.   

Zahtjevi u pogledu prijevoza djece (X) 2

9.10.1.

Vrata

Vizualni pregled

Zaštita vrata nije u skladu sa zahtjevima 1. za ovaj oblik prijevoza

 

X

 

9.10.2.

Signalizacija i posebna oprema

Vizualni pregled

Signalizacija ili posebna oprema nedostaje

X

 

 

9.11.   

Zahtjevi u pogledu prijevoza osoba smanjene pokretljivosti (X) 2

9.11.1.

Vrata, rampe i liftovi

Vizualni pregled i pregled rada

(a)

Neispravan rad.

X

 

 

Siguran rad ugrožen.

X

(b)

Pogoršano stanje.

X

 

 

Stabilnost smanjena; Lako može izazvati ozljede

X

(c)

Neispravna komanda/komande.

X

 

 

Siguran rad ugrožen.

X

(d)

Neispravan uređaj/uređaji za upozoravanje.

X

 

 

Uopće ne radi.

X

9.11.2.

Sustav za držanje invalidskih kolica

Vizualni pregled i pregled rada prema potrebi

(a)

Neispravan rad.

X

 

 

Siguran rad ugrožen.

X

(b)

Pogoršano stanje.

X

 

 

Stabilnost smanjena; lako može izazvati ozljede.

X

(c)

Neispravna komanda/komande.

X

 

 

Siguran rad ugrožen

X

9.11.3.

Signalizacija i posebna oprema

Vizualni pregled

Signalizacija ili posebna oprema nedostaje

 

X

 


(1)  Učinkovitost kočenja u postocima izračunava se tako da se ukupna kočna sila postignuta pri aktivaciji kočnice podijeli s težinom vozila ili, u slučaju poluprikolica, sa zbrojem osovinskih opterećenja i da se rezultat potom pomnoži sa 100.

(2)  Kategorije vozila koje nisu obuhvaćene područjem primjene ove Direktive uključene su za orijentaciju.

(3)  48 % za vozila koja nisu opremljena ABS-om ili homologirana prije 1. listopada 1991.

(4)  45 % za vozila registrirana nakon 1988. ili od dana određenog zahtjevima, ovisno što je kasnije.

(5)  43 % za poluprikolice i priključna vozila teretnih vozila registrirane nakon 1988. ili od datuma određenog zahtjevima, ovisno što je kasnije.

(6)  2,2 m/s2 za vozila N1, N2 i N3.

(7)  Tip vozila homologiran u skladu s Direktivom 70/220/EEZ, Uredbom (EZ) br. 715/2007 Prilogom I. tablicom 1. (Euro 5), Direktivom 88/77/EEZ i Direktivom 2005/55/EZ.

(8)  Tip vozila homologiran u skladu s Uredbom (EZ) br. 715/2007 Prilogom I. tablicom 2. (Euro 6) i Uredbom br. 595/2009 (Euro VI).

(9)  Vozila homologirana u skladu s graničnim vrijednostima navedenim u retku B odjeljka 5.3.1.4. Priloga I. Direktivi 70/220/EEZ; redak B1, B2 ili C odjeljka 6.2.1. Priloga I. Direktivi 88/77/EEZ ili vozila prvi put registrirana ili stavljena u upotrebu nakon 1. srpnja 2008.

(10)  Tip vozila homologiran u skladu s Uredbom (EZ) br. 715/2007 Prilogom I. tablicom 2. (Euro 6) i Uredbom (EZ) br. 595/2009 (Euro VI).

NAPOMENE:

1

„Zahtjevi” su propisani homologacijskim zahtjevima na datum odobrenja, prve registracije ili prvog stavljanja u uporabu vozila, kao i obvezama naknadne ugradnje pojedinih dijelova ili sklopova ili nacionalnim zakonodavstvom u državi registracije. Ti razlozi za proglašenje neispravnim primjenjuju se samo ako je provjerena sukladnost sa zahtjevima.

2

(X) utvrđuje stavke koje se odnose na stanje vozila i njegovu prikladnost za upotrebu na cesti, ali se ne smatraju bitnim pri tehničkom pregledu.

3

Rizična izmjena podrazumijeva izmjenu koja negativno utječe na sigurnost vozila na cesti ili ima nerazmjeran učinak na okoliš.

E

Za ispitivanje ove stavke zahtijeva se oprema.


PRILOG III.

I.   Načela osiguranja tereta

1.

Osiguranje tereta mora izdržati sljedeće sile koje nastaju ubrzanjem/usporavanjem vozila:

u smjeru vožnje: 0,8 puta težinu tereta, i

u poprečnom smjeru: 0,5 puta težinu tereta, i

u smjeru suprotnom od smjera vožnje: 0,5 puta težinu tereta,

i općenito mora spriječiti naginjanje ili prevrtanje tereta.

2.

Pri raspodjeli tereta uzimaju se u obzir najveća dopuštena osovinska opterećenja i potrebna najniža osovinska opterećenja u okviru granica najveće dopuštene mase vozila, u skladu sa zakonskim odredbama o masama i dimenzijama vozila.

3.

Prilikom osiguravanja tereta, uzimaju se u obzir važeći zahtjevi o snazi određenih sastavnih dijelova vozila, kao što su prednja, bočna i stražnja strana, potporni stupovi ili privezne točke, ako se ti dijelovi koriste za osiguranje tereta.

4.

Za osiguranje tereta može se koristiti jedan, više ili kombinacija sljedećih načina učvršćivanja:

zabravljivanje,

blokiranje (lokalno/cjelokupno),

neposredno vezivanje,

poprečno vezivanje trakama.

5.

Primjenjive norme:

Norma

Predmet

EN 12195-1

Izračun sila vezivanja

EN 12640

Privezne točke

EN 12642

Čvrstoća konstrukcije karoserije vozila

EN 12195-2

Mrežasti zatezači od ručno izrađenih vlakana

EN 12195-3

Lanci za vezivanje

EN 12195-4

Konopci za vezivanje od čelične žice

ISO 1161, ISO 1496

ISO kontejner

EN 283

Izmjenjivi sanduci

EN 12641

Cerade

EUMOS 40511

Potporni stupovi

EUMOS 40509

Transportno pakiranje

II.   Pregled osiguranja tereta

1.   Klasifikacija nedostataka

Nedostaci se klasificiraju u jednu od sljedećih skupina nedostataka:

Manji nedostatak: manji nedostatak prisutan je ako je teret pravilno osiguran, ali je možda primjereno dati sigurnosno upozorenje.

Veći nedostatak: veći nedostatak prisutan je ako teret nije dovoljno osiguran, pa je moguće veće pomicanje ili prevrtanje tereta ili njegovih dijelova.

Opasan nedostatak: opasan nedostatak prisutan je ako je izravno ugrožena sigurnost prometa kao posljedica rizika od gubitka tereta ili njegovih dijelova, odnosno opasnosti koja proizlazi izravno iz tereta ili kada su neposredno ugrožene osobe.

Ako postoji nekoliko nedostataka, prijevoz se razvrstava u najvišu skupinu nedostataka. Ako se, u slučaju da postoji nekoliko nedostataka, očekuje da će se uslijed kombinacije tih nedostataka njihovi učinci međusobno pojačavati, prijevoz se razvrstava u sljedeću višu skupinu nedostataka.

2.   Metode pregleda

Metoda pregleda obuhvaća vizualnu procjenu ispravne i dostatne primjene odgovarajućih mjera u količini koja je potrebna za osiguranje tereta i/ili mjerenje napetosti, izračun učinkovitosti osiguranja i prema potrebi provjeru potvrda.

3.   Procjena nedostataka

U tablici br. 1 navedena su pravila koja se mogu primjenjivati prilikom pregleda osiguranja tereta kako bi se utvrdilo jesu li uvjeti prijevoza prihvatljivi.

Kategorizacija nedostataka utvrđuje se na temelju klasifikacija navedenih u odjeljku 1. ovog poglavlja za svaki pojedini slučaj.

Vrijednosti navedene u tablici 1. indikativne su i trebale bi se smatrati smjernicom za utvrđivanje kategorije predmetnog nedostatka u svjetlu posebnih okolnosti - ovisno, posebno, o vrsti tereta te o procjeni inspektora.

U slučaju prijevoza na koji se primjenjuje Direktiva Vijeća 95/50/EZ (1) moguće je primijeniti konkretnije zahtjeve.

Tablica 1.

Stavka

Nedostaci

Procjena nedostataka

 

Manji

Veći

Opasni

A

Transportno pakiranje ne omogućuje ispravno osiguranje tereta

Procjena inspektora

B

Jedna ili više jedinica tereta nije ispravno postavljena

Procjena inspektora

C

Vozilo nije prikladno za utovareni teret (nedostatak koji nije naveden pod točkom 10.)

Procjena inspektora

D

Očigledna manjkavost nadgradnje vozila (nedostatak koji nije naveden pod točkom 10.)

Procjena inspektora

10.

Prikladnost vozila

10.1

Prednji zid (ako se koristi za osiguranje tereta)

10.1.1.

Dio oslabljen korozivnim oštećenjem, deformacije

 

x

 

Dio napuknut, ugrožava netaknuto stanje teretnog prostora

 

x

10.1.2.

Nedovoljna snaga (prema potrebi potvrda ili oznaka)

 

x

 

Nedovoljna visina relevantna za teret koji se prevozi

 

x

10.2.

Bočni zidovi (ako se koriste za osiguranje tereta)

10.2.1.

Dio oslabljen korozivnim oštećenjem, deformacije, nezadovoljavajuće stanje šarki ili zatvarača

 

x

 

Dio napuknut; šarke ili zatvarači nedostaju ili ne funkcioniraju

 

x

10.2.2.

Nedovoljna snaga potpornja (prema potrebi potvrda ili naljepnica)

 

x

 

Nedovoljna visina relevantna za teret koji se prevozi

 

x

10.2.3.

Daske bočnih zidova u nezadovoljavajućem stanju

 

x

 

Dio napuknut

 

x

10.3.

Stražnji zid (ako se koristi za osiguranje tereta)

10.3.1.

Dio oslabljen korozivnim oštećenjem, deformacije, nezadovoljavajuće stanje šarki ili zatvarača

 

x

 

Dio napuknut; šarke ili zatvarači nedostaju ili ne funkcioniraju

 

x

10.3.2.

Nedovoljna snaga (prema potrebi potvrda ili naljepnica)

 

x

 

Nedovoljna visina relevantna za teret koji se prevozi

 

x

10.4.

Potporni stupovi (ako se koriste za osiguranje tereta)

10.4.1.

Dio oslabljen korozivnim oštećenjem, deformacije ili nedovoljna pričvršćenost za vozilo

 

x

 

Dio napuknut; nije stabilno pričvršćen za vozilo

 

x

10.4.2.

Nedovoljna snaga ili nezadovoljavajuća konstrukcija

 

x

 

Nedovoljna visina relevantna za teret koji se prevozi

 

x

10.5.

Privezne točke (ako se koriste za osiguranje tereta)

10.5.1.

Nezadovoljavajuće stanje ili konstrukcija

 

x

 

Ne mogu izdržati potrebne sile vezivanja

 

x

10.5.2.

Nedovoljan broj

 

x

 

Nedostatan broj da bi izdržale potrebne sile vezivanja

 

x

10.6.

Potrebni posebni elementi (ako se koriste za osiguranje tereta)

10.6.1.

Nezadovoljavajuće stanje, oštećen

 

x

 

Dio napuknut; ne može izdržati sile ograničavanja pomicanja

 

x

10.6.2.

Neprikladni za teret koji se prevozi

 

x

 

Nema ga

 

x

10.7.

Pod (ako se koristi za osiguranje tereta)

10.7.1.

Nezadovoljavajuće stanje, oštećen

 

x

 

Dio napuknut; ne može nositi teret

 

x

10.7.2.

Nedovoljna nominalna nosivost

 

x

 

Ne može nositi teret

 

x

20.

Načini ograničavanja pomicanja

20.1.

Zabravljivanje, blokiranje i neposredno vezivanje

20.1.1.

Neposredno pričvršćenje tereta (blokiranje)

20.1.1.1.

Udaljenost od prednjeg zida prevelika ako se on koristi za neposredno osiguranje tereta

 

x

 

Veća od 15 cm i opasnost od probijanja zida

 

x

20.1.1.2.

Udaljenost od bočnog zida prevelika, ako se on koristi za neposredno osiguranje tereta

 

x

 

Veća od 15 cm i opasnost od probijanja zida

 

x

20.1.1.3.

Udaljenost od stražnjeg zida prevelika, ako se on koristi za neposredno osiguranje tereta

 

x

 

Veća od 15 cm i opasnost od probijanja zida

 

x

20.1.2.

Oprema za osiguranje tereta sprijeda, bočno i straga, kao što su šipke, grede, letve i klinovi

20.1.2.1.

Neispravno pričvršćenje za vozilo

x

 

 

Nedovoljno pričvršćenje

x

 

Ne može izdržati sile ograničavanja pomicanja, labavo

 

x

20.1.2.2.

Nepravilno osiguranje

x

 

 

Nedovoljno osiguranje

x

 

Potpuno neučinkovito

 

x

20.1.2.3.

Oprema za osiguranje nedovoljno prikladna

 

x

 

Oprema za osiguranje potpuno neprikladna

 

x

20.1.2.4.

Prikladnost odabrane metode za osiguranje ambalaže nezadovoljavajuća

 

x

 

Odabrana metoda potpuno neprimjerena

 

x

20.1.3.

Izravno osiguranje mrežama i pokrovima

20.1.3.1.

Stanje mreža i pokrivača (naljepnica nedostaje/oštećena, ali predmet je još u dobrom stanju)

x

 

 

Naprave za ograničavanje pomicanja tereta oštećene

x

 

Naprave za ograničavanje pomicanja tereta znatno oštećene i neprikladne za uporabu

 

x

20.1.3.2.

Nedovoljna jačina mreža i pokrova

 

x

 

Mogu izdržati manje od 2/3 potrebnih sila ograničavanja pomicanja

 

x

20.1.3.3.

Nedovoljna pričvršćenost mreža i pokrova

 

x

 

Pričvršćenje ne može izdržati 2/3 potrebnih sila ograničavanja pomicanja

 

x

20.1.3.4.

Nedovoljna prikladnost mreža i pokrova za učvršćenje tereta

 

x

 

Potpuno neprikladno

 

x

20.1.4.

Odvajanje i oblaganje utovarnih jedinica ili praznih prostora

20.1.4.1.

Neprikladnost odvajanja i oblaganja

 

x

 

Prekomjerno odvajanje ili prekomjeran prazan prostor

 

x

20.1.5.

Izravno vezivanje (vodoravno, poprečno, dijagonalno vezivanje, obuhvatni i opružni zatezači)

20.1.5.1.

Potrebna snaga osiguranja nije postignuta

 

x

 

Manje od 2/3 potrebne snage

 

x

20.2.

Osiguranje protiv klizanja

20.2.1.

Postizanje potrebne snage osiguranja

20.2.1.1.

Potrebna snaga osiguranja nije postignuta

 

x

 

Manje od 2/3 potrebne snage

 

x

20.3.

Korištene naprave za ograničavanje pomicanja tereta

20.3.1.

Neprikladnost naprava za ograničavanje pomicanja tereta

 

x

 

Potpuno neprikladna naprava

 

x

20.3.2.

Naljepnica (npr. na popravljenom dijelu/ispitivanom priključnom vozilu) nedostaje/oštećena, ali naprava je još u dobrom stanju

x

 

 

Naljepnica (npr. na popravljenom dijelu/ispitivanom priključnom vozilu) nedostaje/oštećena, ali naprava pokazuje veće oštećenje

x

20.3.3.

Naprave za ograničavanje pomicanja tereta oštećene

 

x

 

Naprave za ograničavanje pomicanja tereta znatno oštećene i neprikladne za uporabu

 

x

20.3.4.

Vitla za zatezanje, neispravna uporaba

 

x

 

Neispravna vitla za zatezanje

 

x

20.3.5.

Pogrešna uporaba naprava za ograničavanje pomicanja tereta (npr. nedostatak štitnika za rubove)

 

x

 

Neispravna uporaba naprava za ograničavanje pomicanja tereta (npr. čvorovi)

 

x

20.3.6.

Pričvršćenje naprava za ograničavanje pomicanja tereta neprimjereno

 

x

 

Manje od 2/3 potrebne snage

 

x

20.4.

Dodatna oprema (npr. protuklizni podlošci, štitnici za rubove, rubni klizači)

20.4.1.

Upotreba neprikladne opreme

x

 

 

Upotreba pogrešne ili neispravne opreme

x

 

Upotreba potpuno neprikladne opreme

 

x

20.5.

Prijevoz rasutog tereta, lakih i rahlih materijala

20.5.1.

Rasuti teret rasipa se po cesti tijekom kretanja vozila, može ometati promet

 

x

 

Predstavlja opasnost za promet

 

x

20.5.2.

Rasuti teret nije osiguran na odgovarajući način

 

x

 

Gubitak tereta predstavlja opasnost za promet

 

x

20.5.3.

Nedostatak pokrova za laki teret

 

x

 

Gubitak tereta predstavlja opasnost za promet

 

x

20.6.

Prijevoz oblog drva

20.6.1.

Teret koji se prevozi (trupci) djelomično nepričvršćen

 

 

x

20.6.2.

Nedovoljna snaga učvršćenja na utovarnoj jedinici

 

x

 

Manje od 2/3 potrebne snage

 

x

30.

Teret uopće nije osiguran

 

 

x


(1)  Direktiva Vijeća 95/50/EZ od 6. Listopada 1995. o jedinstvenim postupcima nadzora prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu (SL L 249, 17.10.1995., str. 35.).


PRILOG IV.

Image

Tekst slike

Image

Tekst slike

Image

Tekst slike

Image

Tekst slike

PRILOG V.

STANDARDNI OBRAZAC ZA IZVJEŠĆIVANJE KOMISIJE

Standardni obrazac popunjava se u formatu koji omogućuje računalnu obradu i šalje elektroničkim putem primjenjujući standardni uredski softver.

Svaka država članica izrađuje:

jedinstvenu zbirnu tablicu, i

za svaku državu registracije vozila koji su prošli detaljniji pregled posebnu detaljnu tablicu koja sadrži informacije o provjerenim i utvrđenim nedostacima za svaku kategoriju vozila.

Zbirna tablica

svih (početnih i detaljnijih) pregleda

 

Država članica koja izvješćuje:

npr. Belgija

Izvještajno razdoblje

godina [X]

do

godina [X+1]


Kategorija vozila:

N2

N3

M2

M3

O3

O4

T5

ostale kategorije

(nije obvezno)

Ukupno

Zemlja registracije

Broj pregledanih vozila

Broj vozila koja nisu zadovoljila pregled (1)

Broj pregledanih vozila

Broj vozila koja nisu zadovoljila pregled

Broj pregledanih vozila

Broj vozila koja nisu zadovoljila pregled

Broj pregledanih vozila

Broj vozila koja nisu zadovoljila pregled

Broj pregledanih vozila

Broj vozila koja nisu zadovoljila pregled

Broj pregledanih vozila

Broj vozila koja nisu zadovoljila pregled

Broj pregledanih vozila

Broj vozila koja nisu zadovoljila pregled

Broj pregledanih vozila

Broj vozila koja nisu zadovoljila pregled

Broj pregledanih vozila

Broj vozila koja nisu zadovoljila pregled

Belgija

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Bugarska

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Češka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Danska

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Njemačka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Estonija

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Irska

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Grčka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Španjolska

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Francuska

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Hrvatska

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Italija

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Cipar

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Latvija

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Litva

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Luksemburg

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Mađarska

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Malta

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Nizozemska

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Austrija

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Poljska

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Portugal

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Rumunjska

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Slovenija

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Slovačka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Finska

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Švedska

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ujedinjena Kraljevina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Albanija

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Andora

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Armenija

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Azerbajdžan

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Bjelarus

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Bosna i Hercegovina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Gruzija

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Kazakstan

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Lihtenštajn

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Monako

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Crna Gora

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Norveška

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Republika Moldova

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ruska Federacija

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

San Marino

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Srbija

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Švicarska

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Tadžikistan

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Turska

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Turkmenistan

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ukrajina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Uzbekistan

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

bivša jugoslavenska republika Makedonija

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ostale treće zemlje

(molimo navedite)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Vozila koja nisu zadovoljila pregled s većim ili opasnim nedostacima u skladu s Prilogom IV.

Država članica koja izvješćuje:

npr. Belgija

Ime države članice koja izvješćuje

Država registracije:

npr. Bugarska

RAZDOBLJE: od

01/godina [x]

do

12/godina [x+1]

Ime države u kojoj su vozila registrirana


Kategorija vozila:

N2

N3

M2

M3

O3

O4

T5

ostale kategorije

(nije obvezno)

Ukupno

Broj pregledanih vozila

Broj vozila koja nisu zadovoljila pregled (2)

Broj pregledanih vozila

Broj vozila koja nisu zadovoljila pregled

Broj pregledanih vozila

Broj vozila koja nisu zadovoljila pregled

Broj pregledanih vozila

Broj vozila koja nisu zadovoljila pregled

Broj pregledanih vozila

Broj vozila koja nisu zadovoljila pregled

Broj pregledanih vozila

Broj vozila koja nisu zadovoljila pregled

Broj pregledanih vozila

Broj vozila koja nisu zadovoljila pregled

Broj pregledanih vozila

Broj vozila koja nisu zadovoljila pregled

Broj pregledanih vozila

Broj vozila koja nisu zadovoljila pregled

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Pojedinosti o manjkavostima

 

Pregledano

Vozilo ne zadovoljava

Pregledano

Vozilo ne zadovoljava

Pregledano

Vozilo ne zadovoljava

Pregledano

Vozilo ne zadovoljava

Pregledano

Vozilo ne zadovoljava

Pregledano

Vozilo ne zadovoljava

Pregledano

Vozilo ne zadovoljava

Pregledano

Vozilo ne zadovoljava

Pregledano

Vozilo ne zadovoljava

(0)

Identifikacija

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

(1)

Kočni uređaji

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

(2)

Sustav za upravljanje

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

(3)

Vidljivost

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

(4)

Svjetlosna oprema i električni sustavi

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

(5)

Osovine, kotači, gume, ovjes

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

(6)

Podvozje i predmeti pričvršćeni za podvozje

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

(7)

ostala oprema, uključujući tahograf i uređaje za ograničavanje brzine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

(8)

Štetna djelovanja uključujući emisije i curenje goriva i/ili prolijevanje ulja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

(9)

Dopunska ispitivanja za vozila kategorija M2 i M3

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

(10)

Osiguranje tereta

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Pojedinosti o manjkavostima (dodatne)

1.1.1.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1.1.2.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2.1.1.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2.1.2.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

3.1.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

3.2.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

20.6.2.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

30.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ukupan broj nezadovoljavajućih rezultata

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


(1)  Vozila koja nisu zadovoljila pregled s većim ili opasnim nedostacima u skladu s Prilogom IV.

(2)  Vozila koja nisu zadovoljila pregled s većim ili opasnim nedostacima u skladu s Prilogom IV.