29.7.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 247/57

(1)

Europsko vijeće prihvatilo je 26. ožujka 2010. prijedlog Komisije o pokretanju nove strategije za rast i radna mjesta Europa 2020. temeljene na pojačanom usklađivanju ekonomskih politika, kojom se usredotočuje na glavna područja u kojima je potrebno djelovanje kako bi se potaknuo europski potencijal održivog rasta i konkurentnosti.

(2)

Vijeće je 13. srpnja 2010. na temelju prijedloga Komisije donijelo Preporuku o općim smjernicama za ekonomske politike država članica i Unije (2010. – 2014.), a 21. listopada 2010. donijelo je odluku o smjernicama za politike zapošljavanja država članica (3), koje zajedno čine „integrirane smjernice”. Države članice pozvane su da integrirane smjernice uzmu u obzir u nacionalnim ekonomskim politikama i politikama zapošljavanja.

(3)

Šefovi država ili vlada država članica donijeli su 29. lipnja 2012. odluku o Paktu za rast i zapošljavanje, uspostavivši dosljedan okvir za djelovanje na nacionalnoj razini te na razini EU-a i europodručja, koristeći se svim mogućim sredstvima, instrumentima i politikama. Odlučili su da je potrebno poduzeti mjere na razini država članica, a posebice su izrazili potpunu predanost ostvarivanju ciljeva strategije „Europa 2020.” i provedbi preporuka za pojedine zemlje.

(4)

Vijeće je 9. srpnja 2013. usvojilo Preporuku (4) o nacionalnom programu reformi Italije za 2013. i dostavilo mišljenje o programu stabilnosti Italije za razdoblje 2012. – 2017. Komisija je 15. studenoga 2013., u skladu s Uredbom (EU) br. 473/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5) dostavila svoje mišljenje o nacrtu proračunskog plana Italije za 2014.

(5)

Komisija je 13. studenoga 2013. donijela Godišnji pregled rasta (6), čime je označen početak europskog semestra 2014. za koordinaciju ekonomske politike. Komisija je također 13. studenoga 2013., na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 usvojila Izvješće o mehanizmu upozoravanja u kojem je Italija prepoznata kao jedna od država članica za koju je potrebno provesti detaljan pregled.

(6)

Europsko vijeće podržalo je 20. prosinca 2013. prioritete za osiguravanje financijske stabilnosti, fiskalne konsolidacije i mjera za poticanje rasta. Pritom je istaknulo potrebu za diferenciranom fiskalnom konsolidacijom koja potiče rast, ponovnom uspostavom uobičajenih uvjeta kreditiranja gospodarstva, promicanjem rasta i konkurentnosti, rješavanjem problema nezaposlenosti i socijalnih posljedica krize te modernizacijom javne uprave.

(7)

Komisija je 5. ožujka 2014. objavila rezultate detaljnog preispitivanja za Italiju u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 1176/2011. U svojoj analizi Komisija zaključuje da u Italiji postoje prekomjerne makroekonomske neravnoteže u pogledu kojih je potrebno posebno praćenje i snažno političko djelovanje. Zbog postojano visoke razine javnog duga povezane sa slabom vanjskom konkurentnošću uzrokovanom usporenim rastom produktivnosti, koju dodatno pogoršava slaba razina rasta, osobito je potrebno odlučno političko djelovanje i pozornost.

(8)

Italija je 22. travnja 2014. dostavila svoj nacionalni program reformi za 2014. te program stabilnosti za 2014. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa istodobno ocijenjena.

(9)

Cilj je proračunske strategije navedene u programu stabilnosti ostvariti srednjoročni cilj, tj. uravnoteženo stanje proračuna u strukturnom smislu do 2016., uz pridržavanje pravila o dugu u prijelaznom razdoblju 2013. -2015. Programom stabilnosti potvrđuje se srednjoročni cilj strukturno uravnoteženog proračuna, što je u skladu sa zahtjevima Pakta o stabilnosti i rastu. Strukturna prilagodba (ponovno izračunana) predviđena programom stabilnosti iznosi 0,2 postotna boda BDP-a u 2014. i 0,4 postotna boda u 2015. U skladu s programom stabilnosti, navedena ograničena prilagodba prema srednjoročnom cilju opravdana je teškim gospodarskim uvjetima i naporima potrebnima za provedbu ambicioznog programa strukturnih reformi. Posebno se predviđa niz strukturnih reformi koje bi imale pozitivan učinak na potencijalni gospodarski rast i tijekom narednih godina dovele do smanjenja omjera državnog duga ‐u ‐BDP-u. Strukturnom prilagodbom predviđenom u okviru programa stabilnosti Italiji bi se omogućilo da dosegne referentno mjerilo za smanjenje duga tijekom prijelaznog razdoblja 2013. – 2015., djelomično zahvaljujući ambicioznom planu privatizacije koji bi se proveo od 2014. do 2017. (u iznosu od 0,7 postotnih bodova BDP-a svake godine). Makroekonomski scenarij na kojem se temelje proračunske prognoze u programu stabilnosti, a koji nije potvrdilo neovisno tijelo, donekle je optimističan, posebno za kasnije godine programa stabilnosti.

U 2014. predviđa se odstupanje od puta prilagodbe prema srednjoročnom cilju; dođe li i sljedeće godine do odstupanja, ono bi se moglo protumačiti kao značajno, među ostalim na temelju referentnog mjerila za rashode. Nadalje, postizanje proračunskih ciljeva nije u potpunosti podržano dovoljno razrađenim mjerama, osobito od 2015. U proljetnoj prognozi službi Komisije 2014. upućuje se na nepoštovanje referentnog mjerila za smanjenje duga u 2014. jer je predviđena strukturna prilagodba (samo 0,1 postotni bod BDP-a) ispod potrebne strukturne prilagodbe od 0,7 postotnih bodova BDP-a. Na temelju ocjene programa stabilnosti i prognoze Komisije u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1466/97, Vijeće smatra da su potrebni dodatni napori, među ostalim u 2014., kako bi se postigla usklađenost sa zahtjevima Pakta o stabilnosti i rastu.

(10)

Nedavne mjere za blaže oporezivanje proizvodnih čimbenika imale su relativno ograničen utjecaj. Stoga ima prostora za daljnje usmjeravanje poreznog opterećenja na potrošnju, imovinu i okoliš, uz strogo poštovanje proračunskih ciljeva. U pogledu potrošnje, za poboljšanje strukture sustava oporezivanja ključno je potrebna i revizija sniženih stopa PDV-a i izravnih poreznih izdataka, uz posvećivanje dužne pozornosti potrebi smanjenja mogućeg distribucijskog učinka. U pogledu imovine, revizijom katastarskih vrijednosti u skladu s trenutačnim tržišnim vrijednostima omogućilo bi se pravednije periodično oporezivanje nekretnina. Nedavno doneseni zakon o davanju ovlasti u području porezne reforme prilika je za provedbu takvih potrebnih reformi. S obzirom na opseg izazova, djelovanje u području porezne strukture potrebno je dopuniti dodatnim mjerama, kako bi se poboljšale porezna uprava i porezna disciplina, te odlučnim mjerama za borbu protiv utaje poreza, sive ekonomije i neprijavljenog rada koji opterećuju i javne financije i porezne obveznike koji ispunjuju svoje obveze. Zakonom o davanju ovlasti u području porezne reforme u tom se smislu predviđa nekoliko mjera namijenjenih jačanju porezne uprave – sveobuhvatna procjena i sustav praćenja poreznog jaza, mjere za pojednostavnjivanje, mjere za poboljšanje odnosa s poreznim obveznicima, mjere za poboljšanje naplate poreznog duga na lokalnoj razini i jačanje poreznih kontrola. Odluka o uvođenju unaprijed popunjenih poreznih prijava od 2015. dodatni je pozitivni korak u jačanju porezne discipline.

(11)

Temeljita i brza provedba donesenih mjera i dalje je ključni izazov za Italiju u pogledu rješavanja postojećih nedostataka u provedbi, kao i u sprječavanju akumulacije dodatnih kašnjenja. Jednu od ključnih poluga za poboljšanje učinka provedbe u Italiji te općenito lakše političko djelovanje čine veća koordinacija i učinkovitija raspodjela nadležnosti među razinama vlasti. To bi moglo imati povoljan učinak na upravljanje sredstvima EU-a tamo gdje su dosad provedene samo djelomične i nepotpune mjere, osobito u južnim regijama. U upravljanju sredstvima EU-a i dalje postoje nedostatni administrativni kapaciteti i nedostatak transparentnosti, procjene i kontrole kvalitete. Kvaliteti javnih usluga pridonijeli bi i veća učinkovitost i usmjerenost na usluge te odgovarajuće promjene u upravljanju ljudskim resursima. Korupcija i dalje znatno opterećuje proizvodni sustav Italije i povjerenje u političko i institucionalno okruženje. Postoji potreba za revizijom zastare. Za učinkovitu borbu protiv korupcije potrebno je i odgovarajuće poticanje državnog protukorupcijskog tijela nadležnog za evaluaciju i transparentnost javnih uprava. I dalje postoji neučinkovitost građanskog pravosuđa te je potrebno pozorno pratiti utjecaj donesenih mjera.

(12)

Na temelju ciljane revizije kvalitete imovine provedene prošle godine pod pokroviteljstvom Banke Italije, i dalje je važno poboljšati upravljanje imovinom umanjene vrijednosti i poticati njezinu raspoloživost kako bi se oživjela sposobnost banaka za proširivanje kredita na realno gospodarstvo. U pogledu pristupa financiranju, dosad su se glavne mjere usredotočile na olakšavanje pristupa kreditima za poduzeća, ali i dalje je ograničen razvoj instrumenata financiranja koji nisu bankovni zajmovi, osobito za mala i srednja poduzeća. Pozdravljene su inicijative poduzete u području korporativnog upravljanja bankama, osobito nova načela koja je nedavno izdala Banka Italije. U isto će vrijeme njihov utjecaj ovisiti o tome da ih banke ispravno provedu te o njihovom izvršenju. Osobito je i dalje potrebno pozorno praćenje nekih od najvećih zadružnih banaka („banche popolari”).

(13)

Stanje na tržištu rada dodatno se pogoršalo 2013. te je u Italiji nezaposlenost porasla na 12,2 %, a nezaposlenost među mladima dosegla 40 %. Osiguranje ispravne provedbe i pozorno praćenje učinka reformi donesenih na tržištu rada i u području određivanja plaća od ključne je važnosti kako bi se zajamčilo ostvarivanje očekivanih prednosti u smislu povećane izlazne fleksibilnosti, bolje regulirane ulazne fleksibilnosti, sveobuhvatnijeg sustava naknada za nezaposlenost i bolje usklađenosti plaća i produktivnosti. Postoje kašnjenja u planovima za poboljšanje učinkovitosti službi za posredovanje pri zapošljavanju, što se namjerava postići jačanjem javnih službi za zapošljavanje, te ih je potrebno ubrzati. Mjere namijenjene poticanju stvaranja radnih mjesta u kratkoročnom razdoblju potrebno je dopuniti mjerama kojima se rješava segmentacija. Na globalnoj razini talijansko tržište rada i dalje karakterizira segmentiranost i niska razina sudjelovanja, čime su osobito pogođene žene i mlade osobe. Stoga je potrebno proširiti dosad poduzete ograničene mjere, među ostalim u skladu s ciljevima jamstva za mlade. Italija je suočena s padom raspoloživog dohotka kućanstava u kombinaciji s rastućim siromaštvom i socijalnom isključenošću, što posebno utječe na obitelji s djecom. Socijalne naknade u Italiji i dalje su uglavnom usmjerene na starije osobe, a manje na aktivaciju, čime se ograničavaju mogućnosti rješavanja rizika socijalne isključenosti i siromaštva. Cilj je nedavno uvedenog pokusnog programa socijalne pomoći uspostaviti mrežu socijalne sigurnosti. Predviđa se da će za uvođenje u cijeloj zemlji biti potrebno poboljšati učinkovitost socijalnih rashoda i usluga diljem državnog područja.

(14)

Na svim obrazovnim razinama, odnosno na razini osnovnih i srednjih škola te u visokom obrazovanju, potrebno je uložiti napore za unaprjeđivanje uspješnosti u obrazovanju i razvoja ljudskog kapitala. Obilježje je nastavničke struke uniformirana karijera, a ona trenutačno nudi ograničene mogućnosti u području profesionalnog razvoja. Poticanje raznovrsnosti u karijeri nastavnika i bolje povezivanje razvoja njihove karijere s rezultatima i učinkom, u kombinaciji s ujednačivanjem školskog ocjenjivanja, moglo bi dovesti do boljih školskih rezultata. Kako bi se osigurao nesmetan prijelaz iz školovanja na tržište rada, u višem srednjem te u visokom obrazovanju od ključne je važnosti ojačati i proširiti praktično osposobljavanje na temelju većih mogućnosti za učenje kroz rad te strukovno obrazovanje i osposobljavanje. Nakon zakonodavne uredbe iz 2013. koja se bavi navedenim pitanjem, uspostava nacionalnog registra kvalifikacija nužna je kako bi se osiguralo priznavanje vještina diljem zemlje. Nadogradnja početnog djelovanja u tom smjeru uz uvođenje dodjele javnih sredstava za sveučilišta i istraživačke ustanove na temelju uspješnosti u istraživanju i nastavi pridonijela bi unaprjeđivanju kvalitete sveučilišta te potencijalno povećala kapacitete za istraživanje i inovacije tamo gdje još uvijek nisu na potrebnoj razini.

(15)

Poduzeti su određeni koraci za ostvarivanje povoljnijeg okruženja za poduzeća i građane, ali njihov utjecaj otežavaju kašnjenje konačnog odobrenja i nedostaci u provedbi. U području profesionalnih službi, osiguranja, distribucije goriva, maloprodaje i poštanskih usluga postoji niz uskih grla u tržišnom natjecanju (rezervirana područja djelatnosti, programi za koncesije / programi autorizacije itd.). Potrebno je rješavati i niz nedostataka koji utječu na sustav javne nabave. Jedan od prioriteta jest i poboljšati tržišno natjecanje u području javnih usluga na lokalnoj razini. Osobito je potrebno provesti sadašnje zakonodavstvo kojim se propisuje da je postojeće ugovore koji nisu u skladu sa zakonodavstvom EU-a o unutarnjim kriterijima potrebno ispraviti do 31. prosinca 2014.

(16)

Uska grla u infrastrukturi otežavaju ispravno funkcioniranje energetskog tržišta. U području prometa nedostatak intermodalne infrastrukture, sinergijâ i poveznicâ sa zaleđem za talijanske luke zahtijeva posebnu pažnju i mjere. U Italiji postoje neurbana područja koja nisu pokrivena širokopojasnom mrežom.

(17)

Komisija je u okviru europskog semestra provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Italije. Donijela je procjenu nacionalnog programa reformi i programa stabilnosti. U obzir je uzela njihov značaj za održivu fiskalnu i socioekonomsku politiku u Italiji, ali i poštovanje pravila i smjernica EU-a zbog potrebe jačanja sveopćeg ekonomskog upravljanja Unijom pružanjem doprinosa na razini EU-a budućim nacionalnim odlukama. Komisijine preporuke iz europskog semestra navedene su u preporukama 1. do 8. u nastavku.

(18)

Vijeće je u okviru tog ocjenjivanja preispitalo program stabilnosti, a njegovo mišljenje (7) posebno odražava preporuka br. 1. u nastavku.

(19)

U svjetlu detaljnog preispitivanja koje provodi Komisija i ove ocjene, Vijeće je preispitalo nacionalni program reformi i program stabilnosti. Njegove preporuke u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) br. 1176/2011 uključene su u preporuke 1. – 8. u nastavku.

(20)

U kontekstu europskog semestra Komisija je provela i analizu ekonomske politike europodručja u cjelini. Na toj je osnovi Vijeće izdalo preporuke upućene pojedinim državama članicama čija je valuta euro (8). Kao država čija je valuta euro, i Italija bi trebala osigurati da se te preporuke provedu u cijelosti i na vrijeme,

1.

Ojačati proračunske mjere za 2014. s obzirom na rastuću razliku u odnosu na zahtjeve Pakta o stabilnosti i rastu, tj. pravilo o smanjenju duga, na temelju proljetne prognoze Komisijinih službi 2014. te osigurati napredak prema srednjoročnom cilju (MTO). Znatno ojačati proračunsku strategiju u 2015. kako bi se osigurala usklađenost sa zahtjevom za smanjenje duga te se tako postigao MTO. Nakon toga osigurati dostatno smanjenje duga opće države, provesti ambiciozan plan privatizacije, provesti fiskalnu prilagodbu kojom se potiče rast, utemeljenu na najavljenim znatnim uštedama koje proizlaze iz održivog poboljšanja učinkovitosti i kvalitete javnih rashoda na svim razinama vlasti, uz istovremeno očuvanje izdataka kojima se potiče rast, npr. u području istraživanja i razvoja, inovacija, obrazovanja i bitnih infrastrukturnih projekata. Zajamčiti neovisnost i potpunu operacionalizaciju fiskalnog vijeća što je prije moguće, a najkasnije do rujna 2014., na vrijeme prije ocjene nacrta proračunskog plana za 2015.

2.

Prebaciti porezno opterećenje s proizvodnih čimbenika na potrošnju, imovinu i okoliš, u skladu s proračunskim ciljevima. U tom cilju potrebno je procijeniti učinkovitost nedavnog smanjenja poreznog opterećenja rada te osigurati njegovo financiranje u 2015., provesti reviziju opsega izravnih poreznih rashoda i proširiti poreznu osnovicu, osobito u potrošnji. Osigurati učinkovitije oporezivanje u vezi s okolišem, uključujući u području trošarina te ukloniti subvencije štetne za okoliš. Provesti zakon o davanju ovlasti u području porezne reforme do ožujka 2015., među ostalim donošenjem odluka za reformu katastarskog sustava kako bi se osigurala učinkovitost reforme poreza na nekretnine. Dodatno poboljšati poreznu disciplinu jačanjem predvidivosti poreznog sustava, pojednostavnjivanjem postupaka, poboljšanjem naplate poreznog duga i modernizacijom porezne uprave. Boriti se protiv utaje poreza i poduzeti dodatne korake protiv sive ekonomije i neprijavljenog rada.

3.

Kao dio napora širih razmjera namijenjenih poboljšanju učinkovitosti javne uprave, razjasniti nadležnosti na svim razinama izvršne vlasti. Osigurati bolje upravljanje sredstvima EU-a poduzimanjem odlučnih mjera za poboljšanje administrativnih kapaciteta, transparentnosti, procjene i kontrole kvalitete na nacionalnoj i regionalnoj razini, osobito u južnim regijama. Dodatno ojačati učinkovitost mjera za suzbijanje korupcije, među ostalim revizijom zastare do kraja 2014. te jačanjem ovlasti nacionalnog tijela za borbu protiv korupcije. Pravodobno pratiti učinak reformi donesenih kako bi se povećala učinkovitost građanskog pravosuđa s ciljem osiguravanja njihove učinkovitosti i donošenja komplementarnih mjera ako je to potrebno.

4.

Učvrstiti otpornost bankarskog sektora i osigurati njegove kapacitete za upravljanje i raspolaganje imovinom umanjene vrijednosti u cilju oživljavanja zajmova realnom gospodarstvu. Poticati pristup nebankarskom financiranju za poduzeća, osobito za mala i srednja poduzeća. Nastaviti promicati i pratiti učinkovito korporativno upravljanje u čitavom bankarskom sektoru, posvećujući posebnu pozornost velikim zadružnim bankama („banche popolari”) i ulozi zaklada, u cilju poboljšanja učinkovitosti financijskog posredovanja.

5.

Do kraja 2014. procijeniti učinak reformi na tržištu rada i u području određivanja plaća na stvaranje radnih mjesta, postupak otpuštanja, dvojnost tržišta rada i konkurentnost troškova te procijeniti potrebu za dodatnim djelovanjem. Raditi na postizanju sveobuhvatnije socijalne zaštite za nezaposlene, uz ograničavanje upotrebe sustava doplataka na plaću u cilju lakše preraspodjele rada. Ojačati poveznicu između aktivnih i pasivnih politika tržišta rada, počevši s detaljnim planom djelovanja do prosinca 2014., te učvrstiti koordinaciju i pružanje usluga službi za zapošljavanje diljem zemlje. Donijeti učinkovite mjere za promicanje zapošljavanja žena donošenjem mjera za smanjenje nepoticajnih fiskalnih mjera za rad drugog primatelja plaće do ožujka 2015. i pružanjem odgovarajuće skrbi. Diljem zemlje pružiti odgovarajuće usluge neprijavljenim mladim ljudima i osigurati veću posvećenost privatnog sektora pružanju mogućnosti kvalitetnog naukovanja i stažiranja do kraja 2014. u skladu s ciljevima Jamstva za mlade. Boriti se protiv izloženosti siromaštvu i socijalnoj isključenosti, unaprijediti novi pokusni program socijalne pomoći u skladu s proračunskim ciljevima kojim se jamči odgovarajuća ciljanost, stroga uvjetovanost i teritorijalna jedinstvenost te jačaju poveznice s aktivacijskim mjerama. Poboljšati učinkovitost programa za obiteljske naknade i kvalitetnih usluga u kojima se prednost daje kućanstvima s djecom u kojima se ostvaruju niska primanja.

6.

Provesti nacionalni sustav za ocjenu škola kako bi se popravili školski rezultati i smanjile stope ranog prekida školovanja. Povećati učenje uz rad u višem srednjem strukovnom obrazovanju i osposobljavanju i ojačati strukovno usmjereno visoko obrazovanje. Uspostaviti nacionalni registar kvalifikacija kako bi se osiguralo rašireno priznavanje vještina. Osigurati bolje nagrađivanje kvalitete visokog obrazovanja i istraživanja zahvaljujući javnom financiranju.

7.

Odobriti zakonodavstvo u postupku ili druge jednakovrijedne mjere namijenjene pojednostavnjenju regulatornog okvira za poduzeća i građane i riješiti nedostatke u provedbi postojećeg zakonodavstva. Poticati otvaranje tržišta i ukloniti preostale prepreke i ograničenja u području tržišnog natjecanja u sektoru profesionalnih i lokalnih javnih službi, osiguranja, distribucije goriva, maloprodaje i poštanskih usluga. Poboljšati učinkovitost javne nabave, osobito racionalizacijom postupaka, među ostalim boljom upotrebom e-nabave, racionalizacijom središnjih tijela za nabavu i osiguravanjem ispravne primjene pravila prije i nakon sklapanja ugovora. U području javnih usluga na lokalnoj razini, do 31. prosinca 2014. strogo provesti zakonodavstvo za ispravljanje ugovora koji nisu u skladu sa zahtjevima za sklapanje ugovora unutar organizacije.

8.

Do rujna 2014. osigurati brzu i potpunu operacionalizaciju tijela nadležnog za promet. Odobriti popis strateške infrastrukture u energetskom sektoru te poboljšati upravljanje lukama i veze sa zaleđem.