20.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 347/221


UREDBA (EU) br. 1295/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 11. prosinca 2013.

o uspostavi programa Kreativna Europa (2014. - 2020.) i stavljanju izvan snage odluka br. 1718/2006/EZ, br. 1855/2006/EZ i br. 1041/2009/EZ

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 166. stavak 4., članak 167. stavak 5. prvu alineju i članak 173. stavak 3.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),

budući da:

(1)

Cilj je Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) sve tješnje povezana unija među narodima Europe i njime se, među ostalim, Uniji dodjeljuje zadatak da doprinese procvatu kultura država članica, poštujući pritom njihovu nacionalnu i regionalnu raznolikost te istovremeno osiguravajući da postoje uvjeti potrebni za konkurentnost industrije Unije. S tim u vezi Unija, po potrebi, podupire i dopunjuje djelovanja država članica usmjerena prema poštovanju kulturne i jezične raznolikosti, u skladu s člankom 167. UFEU-a i Konvencijom UNESCO-a o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja iz 2005. („Konvencija UNESCO-a iz 2005.”), prema jačanju konkurentnosti kulturnih i kreativnih sektora te olakšavanju prilagodbe industrijskim promjenama.

(2)

Potpora Unije kulturnim i kreativnim sektorima temelji se ponajprije na iskustvu stečenom u programima Unije navedenima u Odluci br. 1718/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4) („Program MEDIA”), Odluci br. 1855/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5) („Program Kultura”) i Odluci br. 1041/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6) („Program MEDIA Mundus”). Odluka br. 1622/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (7) („djelovanje Europske prijestolnice kulture”) i Odluka br. 1194/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća (8) („djelovanje Oznaka europske baštine”) također doprinose potpori Unije za kulturne i kreativne sektore.

(3)

Komunikacijom Komisije o europskoj agendi za kulturu u globaliziranom svijetu, koju je Vijeće podržalo svojom Rezolucijom od 16. studenoga 2007. (9), a Europski parlament svojom Rezolucijom od 10. travnja 2008. (10), postavljaju se ciljevi za buduće aktivnosti Unije za kulturne i kreativne sektore. Njezin je cilj promicati kulturnu raznolikost i interkulturni dijalog, kulturu kao katalizator kreativnosti u okviru rasta i radnih mjesta te kulturu kao ključni element u međunarodnim odnosima Unije.

(4)

U odnosu na Povelju Europske unije o temeljnim pravima, a posebno njezine članke 11., 21. i 22., kulturni i kreativni sektori daju važan doprinos borbi protiv svih oblika diskriminacije, uključujući rasizam i ksenofobiju, i važna su platforma za slobodu izražavanja i za promicanje poštovanja kulturne i jezične raznolikosti.

(5)

U Konvenciji UNESCO-a iz 2005. koja je stupila na snagu 18. ožujka 2007., a čija je stranka i Unija, naglašava se da kulturne aktivnosti, roba i usluge imaju i gospodarsku i kulturnu narav jer prenose identitete, vrijednosti i značenja te se stoga s njima ne smije postupati kao da imaju isključivo komercijalnu vrijednost. Cilj je te konvencije jačanje međunarodne suradnje, uključujući međunarodne sporazume o zajedničkoj produkciji i distribuciji, i solidarnosti radi poticanja kulturnog izričaja svih zemalja i pojedinaca. U njoj se također navodi da se dužna pozornost treba posvetiti posebnim okolnostima i potrebama raznih društvenih skupina, što obuhvaća i pripadnike manjina. Sukladno tome, programom potpore za kulturne i kreativne sektore trebala bi se poticati kulturna raznolikost na međunarodnoj razini u skladu s tom konvencijom.

(6)

Promicanjem materijalne i nematerijalne kulturne baštine u svjetlu, između ostalog, Konvencije UNESCO-a o zaštiti nematerijalne kulturne baštine iz 2003. i Konvencije UNESCO-a o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine iz 1972. također bi se trebalo doprinijeti povećanju vrijednosti relevantnih lokacija dajući narodima osjećaj vlasništva kulturne i povijesne vrijednosti tih lokacija.

(7)

Komunikacijom Komisije naslovljenom „Europa 2020. - Strategija za pametan, održiv i uključiv rast” („strategija Europa 2020.”) definira se strategija kojoj je cilj Uniju pretvoriti u pametno, održivo i uključivo gospodarstvo s visokom stopom zaposlenosti, produktivnosti i socijalne kohezije. U toj komunikaciji Komisija je navela da Unija treba osigurati privlačnije okvirne uvjete za inovacije i kreativnost. U tom su smislu kulturni i kreativni sektori izvor inovativnih ideja koje mogu biti pretvorene u proizvode i usluge za stvaranje rasta i radnih mjesta i za pomoć pri suočavanju s društvenim promjenama. Osim toga, izvrsnost i konkurentnost u tim sektorima ponajprije su rezultat napora umjetnika, stvaratelja i profesionalaca koje treba promicati. U tu svrhu trebalo bi unaprijediti pristup financiranju za kulturne i kreativne sektore.

(8)

U svojim zaključcima o službama za informiranje umjetnika i kulturnih djelatnika o mobilnosti (11) Vijeće je potvrdilo važnost mobilnosti umjetnika i kulturnih djelatnika za Uniju i za postizanje ciljeva u sklopu strategije Europa 2020. i pozvalo države članice i Komisiju da u okvirima svojih pojedinačnih sfera nadležnosti i uz dužno poštovanje načela supsidijarnosti olakšaju pružanje sveobuhvatnih i točnih informacija umjetnicima i kulturnim djelatnicima koji nastoje biti mobilni u Uniji.

(9)

Kako bi se doprinijelo povećanju zajedničkog kulturnog područja, važno je promicati transnacionalnu mobilnost kulturnih i kreativnih aktera te transnacionalno kruženje kulturnih i kreativnih djela, uključujući audiovizualna djela i proizvode, i tako promicati kulturne razmjene i interkulturni dijalog.

(10)

Programi MEDIA, Kultura i MEDIA Mundus bili su predmetom redovitog praćenja i vanjske evaluacije te su organizirana javna savjetovanja na temu njihove budućnosti, iz čega proizlazi da ti programi imaju vrlo važnu ulogu u zaštiti i promicanju kulturne i jezične raznolikosti Europe te da su oni relevantni za potrebe kulturnih i kreativnih sektora. Iz tih aktivnosti praćenja, evaluacije i savjetovanja kao i iz raznih neovisnih studija, a posebno studije o poduzetničkoj dimenziji kulturnih i kreativnih industrija, također proizlazi da se kulturni i kreativni sektori suočavaju sa zajedničkim izazovima, a to su brze promjene koje nastaju pod utjecajem digitalizacije i globalizacije, fragmentiranje tržišta povezano s jezičnom raznolikošću, poteškoće u dostupnosti financiranja, složeni administrativni postupci i nedostatak usporedivih podataka, koji svi zahtijevaju djelovanje na razini Unije.

(11)

Europski kulturni i kreativni sektori sami se po sebi razlikuju po nacionalnim i jezičnim linijama, što rezultira kulturno bogatim i vrlo neovisnim kulturnim krajobrazom u kojem do izričaja dolaze različite kulturne tradicije europske baštine. No takva diversifikacija također dovodi do niza prepreka koje otežavaju neometano transnacionalno kruženje kulturnih i kreativnih djela i narušavaju mobilnost kulturnih i kreativnih aktera u Uniji i izvan nje, što može dovesti do geografske neuravnoteženosti i, posljedično, ograničenog izbora za potrošača.

(12)

S obzirom na to da je za europske kulturne i kreativne sektore svojstvena jezična raznolikost koja u nekim sektorima vodi k fragmentaciji po jezičnim linijama, podnaslovljivanje, sinkroniziranje i zvučno opisivanje od presudne su važnosti za kruženje kulturnih i kreativnih djela, uključujući i audiovizualna djela.

(13)

Digitalizacija uvelike utječe na način stvaranja, širenja, pristupa, konzumacije i unovčenja kulturne i kreativne robe i usluga. I dok se priznaje potreba za uspostavljanjem nove ravnoteže između povećanja dostupnosti kulturnih i kreativnih djela, pravednog plaćanja umjetnika i stvaratelja i pojave novih poslovnih modela, promjene koje proizlaze iz digitalizacije nude brojne mogućnosti za europske kulturne i kreativne sektore i europsko društvo općenito. Manji troškovi distribucije, novi distribucijski kanali, potencijal za novu i širu publiku i nove prilike za specijalizirane proizvode mogu olakšati pristup i povećati kruženje kulturnih i kreativnih djela diljem svijeta. Kako bi u potpunosti iskoristili te prilike i prilagodili se kontekstu digitalizacije i globalizacije, kulturni i kreativni sektori trebaju razviti nove vještine i bolji pristup financiranju radi obnove opreme, razvijanja novih načina produkcije i distribucije te prilagodbe svojih poslovnih modela.

(14)

Postojeća praksa distribucije osnova je sustava financiranja filmova. Međutim, potreba za promicanjem stvaranja privlačnih legalnih internetskih ponuda i poticanjem inovacija raste. Stoga je ključno promicanje novih načina distribucije kako bi se omogućilo stvaranje novih poslovnih modela.

(15)

Digitalizacija kina aktualno je pitanje za mnoge male kinoprikazivače, osobito one s jednim ekranom, zbog visokih troškova digitalne opreme. I dok su države članice primarno nadležne za kulturu i stoga bi trebale nastaviti rješavati to pitanje na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, prema potrebi, postoji potencijal za financiranje iz programa i fondova Unije, osobito onih koji su usmjereni na lokalni i regionalni razvoj.

(16)

Razvoj publike, osobito kad je riječ o mladim ljudima, zahtijeva posebno obvezivanje Unije na podupiranje posebice medijske i filmske pismenosti.

(17)

Jedan od najvećih izazova za kulturne i kreativne sektore, posebno za mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća („MSP-ovi”) i mikroorganizacije te male i srednje organizacije, uključujući neprofitne i nevladine organizacije, poteškoće su s kojima se suočavaju u pristupanju sredstvima koja su im potrebna za financiranje svojih aktivnosti, za rast te za održavanje i povećanje svoje konkurentnosti ili internacionalizaciju svojih aktivnosti. Taj problem zajednički je izazov za MSP-ove općenito, a situacija je znatno teža u kulturnim i kreativnim sektorima zbog nematerijalne prirode mnogih njihovih sredstava, inovativne naravi njihovih aktivnosti i njima usađene potrebe da riskiraju i eksperimentiraju kako bi inovirali. Takvo poduzimanje rizika treba razumjeti i poduprijeti i financijski sektor.

(18)

Europski savez kreativnih industrija (European Creative Industries Alliance) je pilot-projekt međusektorske inicijative koji ponajprije na političkoj razini podupire kreativne industrije. Cilj mu je uključiti dodatna sredstva za kreativne industrije i poticati potražnju drugih industrija i sektora za uslugama kreativnih industrija. Testiranje novih alata za bolju potporu inovacijama u kreativnim industrijama održavat će se i uključiti u političku platformu za učenje sastavljenu od europskih, nacionalnih i regionalnih dionika.

(19)

Okupljanjem postojećih programa MEDIA, Kultura i MEDIA Mundus za kulturne i kreativne sektore u jedinstven sveobuhvatan okvirni program („Program”) djelotvornije bi se poduprlo MSP-ove i mikroorganizacije te male i srednje organizacije u njihovim nastojanjima da iskoriste prednosti koje nude digitalizacija i globalizacija te bi im se pomoglo u rješavanju pitanja koja trenutačno uzrokuju fragmentaciju tržišta. Kako bi Program bio djelotvoran, u njemu bi se trebalo voditi računa o posebnoj naravi različitih sektora, njihovim različitim ciljnim skupinama i njihovim posebnim potrebama putem prilagođenih pristupa u okviru dvaju neovisnih potprograma i međusektorskog potprograma. Posebno je važno osigurati sinergije na razini provedbe između Programa i nacionalnih i regionalnih strategija za pametnu specijalizaciju. U tu bi svrhu u sklopu Programa trebalo uspostaviti koherentnu strukturu potpore za različite kulturne i kreativne sektore koja se sastoji od sustava bespovratnih sredstava dopunjenog financijskim instrumentom.

(20)

Program bi trebao uzeti u obzir dvojnu narav kulture i kulturnih aktivnosti, priznajući s jedne strane unutarnju i umjetničku vrijednost kulture i s druge strane gospodarsku vrijednost tih sektora, uključujući njihov širi društveni doprinos kreativnosti, inovacijama i socijalnoj uključenosti.

(21)

U odnosu na provedbu Programa trebalo bi voditi računa o unutarnjoj vrijednosti kulture i posebnoj naravi kulturnih i kreativnih sektora, uključujući i važnost neprofitnih organizacija i projekata u okviru potprograma Kultura.

(22)

Samostojeći financijski instrument, Instrument jamstva za kulturne i kreativne sektore („Instrument jamstva”) trebao bi općenito kulturnim i kreativnim sektorima omogućiti da rastu, a posebno bi trebao osigurati dovoljan poticajni učinak za nova djelovanja i mogućnosti. Odabrani financijski posrednici trebali bi djelovati u korist kulturnih i kreativnih projekata kako bi se osigurao uravnotežen portfelj zajmova u smislu geografske pokrivenosti i sektorske zastupljenosti. Nadalje, javne i privatne organizacije imaju važnu ulogu u tom kontekstu, kako bi se postigao široki pristup u okviru Instrumenta jamstva.

(23)

Također bi trebalo osigurati financijska sredstva za djelovanje Europske prijestolnice kulture i za upravljanje djelovanjem Oznaka europske baštine jer ona doprinose jačanju osjećaja pripadnosti zajedničkom kulturnom području, poticanju interkulturnog dijaloga i uzajamnog razumijevanja i povećanju vrijednosti kulturne baštine.

(24)

Uz države članice i prekomorske zemlje i područja koja imaju pravo sudjelovanja u Programu prema članku 58. Odluke Vijeća 2001/822/EZ (12), Program bi također trebao biti otvoren, podložno određenim uvjetima, za sudjelovanje zemalja članica Europskog udruženja za slobodnu trgovinu („EFTA”) koje su stranke Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru („EGP”) i Švicarske Konfederacije. Zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje i potencijalne zemlje kandidatkinje koje ostvaruju korist pretpristupnom strategijom, kao i zemlje obuhvaćene Europskom politikom susjedstva također bi trebale moći sudjelovati u Programu, osim u pogledu Instrumenta jamstva.

(25)

Program bi nadalje trebao dopuštati djelovanja bilateralne i multilateralne suradnje s trećim zemljama na osnovi dodatnih odobrenih sredstava koje treba definirati i posebnih mehanizama koje treba dogovoriti sa zainteresiranim stranama.

(26)

Trebalo bi poticati suradnju u kulturnim i audiovizualnim područjima između Programa i međunarodnih organizacija kao što su UNESCO, Vijeće Europe, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj („OECD”) i Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo („WIPO”).

(27)

Potrebno je osigurati europsku dodanu vrijednost svih djelovanja i aktivnosti koje se izvršavaju u okviru Programa, njihovu komplementarnost s aktivnostima država članica, njihovu usklađenost s člankom 167. stavkom 4. UFEU-a i njihovu dosljednost s drugim aktivnostima Unije, posebno u području obrazovanja, zapošljavanja, unutarnjeg tržišta, poduzetništva, mladih, zdravlja, građanstva i pravde, istraživanja i inovacija, industrijske i kohezijske politike, turizma i vanjskih odnosa, trgovine i razvoja te digitalnog programa.

(28)

U skladu s načelima procjene povezane s uspješnosti, postupci praćenja i evaluacije Programa trebali bi obuhvaćati iscrpna godišnja izvješća i upućivati na konkretne, mjerljive, ostvarive, odgovarajuće i vremenski ograničene ciljeve i pokazatelje uključujući i one kvalitativne. U postupcima praćenja i evaluacije trebalo bi uzeti u obzir rad relevantnih aktera kao što je Eurostat te zaključke projekta ESS-net Culture i Instituta za statistiku UNESCO-a. U tom kontekstu, u pogledu audiovizualnog sektora, sudjelovanje Unije u Europskom audiovizualnom opservatoriju („Opservatorij”) trebalo bi se nastaviti.

(29)

Kako bi se osiguralo optimalno praćenje i evaluacija Programa tijekom cijelog njegovog trajanja, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s donošenjem dodatnih kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(30)

Kako je navedeno u izvješću Komisije od 30. srpnja 2010. o učinku odluka Europskog parlamenta i Vijeća kojima se mijenjaju pravne osnove europskih programa u područjima cjeloživotnog učenja, kulture, mladih i građanstva, znatno smanjivanje kašnjenja postupaka upravljanja povećalo je učinkovitost programâ. Posebno bi se trebalo pobrinuti da se osigura nastavak pojednostavljivanja administrativnih i financijskih postupaka, uključujući uporabom dobrih, objektivnih i redovito ažuriranih sustava za određivanje financiranja u obliku paušalnih iznosa, jediničnih troškova i fiksnih stopa.

(31)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (13).

(32)

U skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 58/2003 (14), Komisija je od 2009. povjerila Izvršnoj agenciji za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu provedbene zadatke u upravljanju djelovanjem Unije u područjima obrazovanja, audiovizualne politike i kulture. Komisija stoga na temelju analize troškova i koristi može koristiti postojeću izvršnu agenciju za provedbu Programa, kako je predviđeno u toj uredbi.

(33)

Ovom se Uredbom utvrđuje financijska omotnica za ukupno trajanje Programa, koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (15) za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(34)

Financijske interese Unije tijekom cijelog ciklusa troškova trebalo bi zaštititi proporcionalnim mjerama, uključujući mjerama za sprečavanje, otkrivanje i ispitivanje nepravilnosti, povrat izgubljenih, nepravilno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te prema potrebi administrativnim i financijskim sankcijama u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (16) („Financijska uredba”).

(35)

U odnosu na Europski ured za borbu protiv prijevara („OLAF”) i u skladu s Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (17) i s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (18), trebalo bi pripremiti i provesti prikladne mjere za sprečavanje prijevara i povrat sredstava koja su izgubljena ili nepravilno prenesena ili iskorištena.

(36)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, to jest zaštitu, razvoj i promicanje europske kulturne i jezične raznolikosti i promicanje europske kulturne baštine te jačanje konkurentnosti europskih kulturnih i kreativnih sektora, posebno audiovizualnog sektora, ne mogu dostatno ostvariti države članice s obzirom na transnacionalni i međunarodni značaj Programa, nego se zbog opsega i očekivanih učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(37)

Odluke br. 1718/2006/EZ, br. 1855/2006/EZ i br. 1041/2009/EZ stoga bi trebalo staviti izvan snage.

(38)

Trebalo bi predvidjeti mjere kojima se uređuje prijelaz s programâ MEDIA, Kultura i MEDIA Mundus na Program.

(39)

Kako bi se osigurao kontinuitet financijske potpore pružene u okviru Programa, Komisija bi trebala moći troškove izravno povezane s provedbom podupiranih mjera i aktivnosti smatrati prihvatljivima za financiranje čak i kada su oni nastali korisniku prije predaje zahtjeva za financiranje

(40)

Kako bi se osigurao kontinuitet financijske potpore pružene u okviru Programa, ova bi se Uredba trebala primjenjivati od 1. siječnja 2014. Ova bi Uredba radi hitnosti trebala stupiti na snagu što je prije moguće nakon objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

Opće odredbe

Članak 1.

Uspostava i trajanje

1.   Ovom Uredbom uspostavlja se program Kreativna Europa za potporu europskim kulturnim i kreativnim sektorima („Program”).

2.   Program se provodi u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„kulturni i kreativni sektori” znače svi sektori čije se aktivnosti temelje na kulturnim vrijednostima i/ili umjetničkom i drugim kreativnim izričajima, bez obzira na to jesu li te aktivnosti tržišno ili netržišno usmjerene, bez obzira na vrstu strukture koja ih provodi te bez obzira na način financiranja te strukture. Te aktivnosti obuhvaćaju razvoj, stvaranje, produkciju, širenje i očuvanje robe i usluga koje sadrže kulturni, umjetnički ili drugi kreativni izričaj kao i povezane funkcije kao što su obrazovanje ili upravljanje. Kulturni i kreativni sektori obuhvaćaju između ostalog arhitekturu, arhive, knjižnice i muzeje, umjetničke zanate, audiovizualni sektor (uključujući film, televiziju, videoigre i multimediju), materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu, dizajn, festivale, glazbu, književnost, izvedbene umjetnosti, nakladništvo, radio i likovne umjetnosti;

2.

„MSP-ovi” znači mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća prema definiciji iz Preporuke Komisije 2003/361/EZ (19);

3.

„uključeni financijski posrednici” znači financijski posrednici u smislu članka 139. stavka 4. drugog podstavka Financijske uredbe, odabrani u sklopu Instrumenta jamstva u skladu s Financijskom uredbom i Prilogom I. ovoj Uredbi, koji osiguravaju ili imaju namjeru osigurati:

(a)

zajmove MSP-ovima i mikroorganizacijama te malim ili srednjim organizacijama u kulturnim i kreativnim sektorima (jamstva iz Europskog investicijskog fonda („EIF”)); ili

(b)

jamstva za zajmove drugim financijskim posrednicima koji osiguravaju zajmove MSP-ovima i mikroorganizacijama te malim ili srednjim organizacijama u kulturnim i kreativnim sektorima (protujamstva iz EIF-a).

4.

„osiguravatelji izgradnje kapaciteta” znači tijela sposobna za osiguravanje stručnog znanja u skladu s Prilogom I. kako bi se uključenim financijskim posrednicima omogućilo da djelotvorno procijene posebnosti i rizike povezane s MSP-ovima i mikroorganizacijama te malim i srednjim organizacijama u kulturnim i kreativnim sektorima i s njihovim projektima.

Članak 3.

Opći ciljevi

Opći ciljevi Programa su:

(a)

zaštita, razvoj i promicanje europske kulturne i jezične raznolikosti i promicanje europske kulturne baštine;

(b)

jačanje konkurentnosti europskih kulturnih i kreativnih sektora, posebno audiovizualnog sektora, s ciljem promicanja pametnog, održivog i uključivog rasta.

Članak 4.

Posebni ciljevi

Posebni ciljevi Programa su:

(a)

podupirati sposobnost transnacionalnog i međunarodnog djelovanja europskih kulturnih i kreativnih sektora;

(b)

promicati transnacionalno kruženje kulturnih i kreativnih djela i transnacionalnu mobilnost kulturnih i kreativnih aktera, posebno umjetnika, kao i doseći novu i proširenu publiku i poboljšati pristup kulturnim i kreativnim djelima u Uniji i izvan nje uz poseban naglasak na djeci, mladim osobama, osobama s invaliditetom i nedovoljno zastupljenim skupinama;

(c)

jačati financijsku sposobnost MSP-ova i mikroorganizacija te malih i srednjih organizacija u kulturnim i kreativnim sektorima na održiv način, istodobno težeći osiguranju uravnotežene geografske pokrivenosti i sektorske zastupljenosti;

(d)

poticati razvoj politika, inovacije, kreativnost, razvoj publike i nove poslovne i upravljačke modele kroz potporu za transnacionalnu političku suradnju.

Članak 5.

Europska dodana vrijednost

1.   Prepoznajući unutarnju i gospodarsku vrijednost kulture, Programom se podupiru djelovanja i aktivnosti s europskom dodanom vrijednosti u kulturnim i kreativnim sektorima. Njime se doprinosi postizanju ciljeva strategije Europa 2020. i njezinih vodećih inicijativa.

2.   Europska dodana vrijednost osigurava se pomoću jednog od sljedećih elemenata ili više njih:

(a)

transnacionalnim karakterom djelovanja i aktivnosti kojima se nadopunjuju regionalni, nacionalni, međunarodni i drugi programi i politike Unije i učinkom takvih djelovanja i aktivnosti na kulturne i kreativne sektore kao i na građane i na njihovo poznavanje kultura koje nisu njihove vlastite;

(b)

razvojem i promicanjem transnacionalne suradnje između kulturnih i kreativnih aktera, što obuhvaća umjetnike, audiovizualne djelatnike, kulturne i kreativne organizacije i audiovizualne subjekte, usmjerenim na poticanje potpunijih, bržih, djelotvornijih i dugoročnijih odgovora na globalne izazove;

(c)

ekonomijama razmjera i kritičnom masom koje potiče potpora Unije, stvarajući učinak poluge za dodatna sredstva;

(d)

osiguravanjem ravnopravnijih uvjeta u europskim kulturnim i kreativnim sektorima tako da se uzmu u obzir zemlje s niskim proizvodnim kapacitetom i/ili zemlje ili regije ograničenog geografskog i/ili jezičnog područja.

Članak 6.

Struktura Programa

Program se sastoji od:

(a)

potprograma MEDIA;

(b)

potprograma Kultura;

(c)

Međusektorskog potprograma.

Članak 7.

Logotipi potprogramâ

1.   Komisija osigurava prepoznatljivost Programa uporabom logotipa koji su specifični za svaki od potprograma.

2.   Korisnici potprograma MEDIA koriste se logotipom određenim u Prilogu II. Komisija utvrđuje pojedinosti o uporabi tog logotipa i priopćuje ih korisnicima.

3.   Korisnici potprograma Kultura koriste se logotipom koji utvrđuje Komisija. Komisija utvrđuje pojedinosti o uporabi tog logotipa i priopćuje ih korisnicima.

4.   Komisija i deskovi Kreativne Europe iz članka 16. također imaju pravo na korištenje logotipima potprogramâ.

Članak 8.

Pristup Programu

1.   Programom se potiče kulturna raznolikost na međunarodnoj razini u skladu s Konvencijom UNESCO-a iz 2005.

2.   Program je otvoren za sudjelovanje državama članicama.

3.   Ne dovodeći u pitanje stavak 4., u Programu mogu sudjelovati sljedeće zemlje pod uvjetom da plaćaju dodatna odobrena sredstva i da, za potprogram MEDIA, ispunjavaju uvjete utvrđene u Direktivi 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća (20):

(a)

zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje i potencijalne zemlje kandidatkinje koje ostvaruju korist pretpristupnom strategijom, u skladu s općim načelima i uvjetima za sudjelovanje tih zemalja u programima Unije utvrđenima u okviru odgovarajućih okvirnih sporazuma, odluka Vijeća o pridruživanju ili sličnih sporazuma;

(b)

zemlje članice EFTA-e koje su stranke Sporazuma o EGP-u, u skladu s tim sporazumom;

(c)

Švicarska Konfederacija, na temelju bilateralnog sporazuma s tom zemljom;

(d)

zemlje obuhvaćene Europskim politikom susjedstva, u skladu s postupcima utvrđenima s tim zemljama prema okvirnim sporazumima kojima se predviđa njihovo sudjelovanje u programima Unije.

4.   Zemlje iz stavka 3. točaka (a) i (d) isključene su iz sudjelovanja u Instrumentu jamstva.

5.   Program je otvoren za djelovanja bilateralne ili multilateralne suradnje usmjerena na odabrane zemlje ili regije na temelju dodatnih odobrenih sredstava koja plaćaju te zemlje ili regije te na temelju posebnih mehanizama koje treba dogovoriti s tim zemljama ili regijama.

6.   U okviru Programa dopušta se suradnja i zajednička djelovanja sa zemljama koje ne sudjeluju u Programu i s međunarodnim organizacijama koje su aktivne u kulturnim i kreativnim sektorima kao što su UNESCO, Vijeće Europe, OECD ili WIPO na temelju zajedničkih doprinosa ostvarivanju ciljeva Programa.

POGLAVLJE II.

Potprogram MEDIA

Članak 9.

Prioriteti potprograma MEDIA

1.   Prioriteti u području jačanja kapaciteta europskog audiovizualnog sektora kako bi djelovao transnacionalno su sljedeći:

(a)

olakšavanje usvajanja i unapređenja vještina i kompetencija audiovizualnih djelatnika i razvijanja mreža, uključujući korištenje digitalnih tehnologija radi osiguravanja prilagodbe tržišnim trendovima, testiranje novih pristupa razvoju publike i testiranje novih poslovnih modela;

(b)

povećanje kapaciteta audiovizualnih subjekata za razvijanje europskih audiovizualnih djela s potencijalom kruženja u Uniji i šire te poticanje europskih i međunarodnih koprodukcija, uključujući s pružateljima televizijskih usluga;

(c)

poticanje razmjena među poduzetnicima olakšavanjem pristupa tržištima i poslovnim alatima čime se omogućuje audiovizualnim subjektima da povećaju vidljivost svojih projekata na tržištu Unije i međunarodnim tržištima.

2.   Prioriteti u području promicanja transnacionalnog kruženja su sljedeći:

(a)

podupiranje kinematografske distribucije transnacionalnim marketingom, brendiranjem, distribucijom i izlaganjem audiovizualnih djela;

(b)

promicanje transnacionalnog marketinga, brendiranja i distribucije audiovizualnih djela na svim drugim nekinematografskim platformama;

(c)

podupiranje razvoja publike kao sredstva za poticanje zanimanja za europska audiovizualna djela i poboljšanje pristupa tim djelima, posebno promotivnim aktivnostima, događajima, filmskom pismenosti i festivalima;

(d)

promicanje novih načina distribucije radi omogućavanja stvaranja novih poslovnih modela.

Članak 10.

Mjere potpore potprograma MEDIA

Kako bi se proveli prioriteti utvrđeni u članku 9., potprogram MEDIA pruža potporu za:

(a)

razvoj sveobuhvatnog raspona mjera osposobljavanja kojima se promiče usvajanje i unapređenje vještina i kompetencija audiovizualnih djelatnika, razmjena znanja i inicijativa za umrežavanje, uključujući integraciju digitalnih tehnologija;

(b)

razvoj europskih audiovizualnih djela, posebno filmskih i televizijskih djela kao što su igrani, dokumentarni, dječji i animirani filmovi te interaktivnih djela poput videoigara i multimedije s većim potencijalom prekograničnog kruženja;

(c)

aktivnosti kojima je cilj poduprijeti europska društva za audiovizualnu produkciju, posebno neovisna produkcijska društva, u svrhu olakšavanja europskih i međunarodnih koprodukcija audiovizualnih djela, uključujući televizijska djela;

(d)

aktivnosti koje pomažu europskim i međunarodnim koprodukcijskim partnerima da se okupe i/ili koje pružaju neizravnu potporu audiovizualnim djelima koproduciranima iz međunarodnih fondova za koprodukciju sa sjedištem u zemlji sudionici Programa;

(e)

olakšavanje pristupa profesionalnim komercijalnim događajima i tržištima audiovizualnog sektora te korištenja internetskim poslovnim alatima unutar i izvan Unije;

(f)

uspostavljanje sustava potpore za distribuciju nenacionalnih europskih filmova preko kinematografske distribucije i na drugim platformama kao i za međunarodne prodajne aktivnosti, osobito za podnaslovljivanje, sinkroniziranje i zvučno opisivanje audiovizualnih djela;

(g)

olakšavanje kruženja europskih filmova diljem svijeta i međunarodnih filmova u Uniji na svim distribucijskim platformama, preko projekata međunarodne suradnje u audiovizualnom sektoru;

(h)

mrežu europskih kinoprikazivača koji prikazuju znatan dio nenacionalnih europskih filmova;

(i)

inicijative za predstavljanje i promicanje raznolikosti europskih audiovizualnih djela, uključujući i kratke filmove, na festivalima i drugim promotivnim događanjima;

(j)

aktivnosti kojima je cilj promicanje filmske pismenosti i povećanje znanja publike, i to posebno mlade publike, o europskim audiovizualnim djelima i njezina zanimanja za ta djela, uključujući i audiovizualnu i kinematografsku baštinu;

(k)

inovativna djelovanja kojima se testiraju novi poslovni modeli i alati u područjima koja će vjerojatno biti izložena utjecaju uvođenja i korištenja digitalnih tehnologija.

Članak 11.

Europski audiovizualni opservatorij

1.   Unija je za vrijeme trajanja Programa članica Opservatorija.

2.   Sudjelovanjem Unije u Opservatoriju doprinosi se ostvarenju prioriteta potprograma MEDIA, i to:

(a)

poticanjem transparentnosti i uspostave ravnopravnih uvjeta u pogledu dostupnosti pravnih i financijskih/tržišnih informacija te doprinošenjem usporedivosti pravnih i statističkih informacija;

(b)

pružanjem analize podataka i tržišta koja koristi razrađivanju linija djelovanja potprograma MEDIA i evaluaciji njihova učinka na tržište.

3.   Uniju u njezinim poslovima s Opservatorijem predstavlja Komisija.

POGLAVLJE III.

Potprogram Kultura

Članak 12.

Prioriteti potprograma Kultura

1.   Prioriteti u području jačanja kapaciteta kulturnih i kreativnih sektora kako bi djelovali transnacionalno su sljedeći:

(a)

podupiranje djelovanja koja kulturnim i kreativnim akterima osiguravaju vještine, kompetencije i znanja koja doprinose jačanju kulturnih i kreativnih sektora, uključujući i poticanje prilagodbe digitalnim tehnologijama, testiranje inovativnih pristupa razvoju publike i testiranje novih poslovnih i upravljačkih modela;

(b)

podupiranje djelovanja koja omogućuju kulturnim i kreativnim akterima da surađuju na međunarodnoj razini i da internacionaliziraju svoje karijere i aktivnosti u Uniji i šire, kad je to moguće na temelju dugoročnih strategija;

(c)

pružanje potpore jačanju europskih kulturnih i kreativnih organizacija i međunarodnog umrežavanja radi olakšavanja pristupa profesionalnim prilikama.

2.   Prioriteti u području promicanja transnacionalnog kruženja i mobilnosti su sljedeći:

(a)

podupiranje međunarodnih gostovanja, događaja, izložbi i festivala;

(b)

podupiranje kruženja europske književnosti s ciljem osiguravanja njezine najšire moguće dostupnosti;

(c)

podupiranje razvoja publike kao načina poticanja zanimanja za europska kulturna i kreativna djela te materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu kao i poboljšanja pristupa tim djelima i baštini.

Članak 13.

Mjere potpore potprograma Kultura

1.   Kako bi se proveli prioriteti utvrđeni u članku 12., potprogram Kultura pruža potporu za:

(a)

transnacionalne projekte suradnje koji okupljaju kulturne i kreativne organizacije iz različitih zemalja radi provođenja sektorskih ili međusektorskih aktivnosti;

(b)

aktivnosti europskih mreža kulturnih i kreativnih organizacija iz različitih zemalja;

(c)

aktivnosti organizacija europskog usmjerenja koje podupiru razvijanje mladih talenata i potiču transnacionalnu mobilnost kulturnih i kreativnih aktera te kruženje djela, uz potencijal da se ostvari širok utjecaj na kulturne i kreativne sektore i postignu trajni učinci;

(d)

književno prevođenje i njegovu daljnju promidžbu;

(e)

posebna djelovanja namijenjena postizanju veće vidljivosti bogatstva i raznolikosti europskih kultura te poticanju interkulturnog dijaloga i međusobnog razumijevanja, uključujući kulturne nagrade Unije, djelovanje Europske prijestolnice kulture i djelovanje Oznaka europske baštine.

2.   Mjerama navedenima u stavku 1. posebno se podupiru neprofitni projekti.

POGLAVLJE IV.

Međusektorski potprogram

Članak 14.

Instrument jamstva za kulturne i kreativne sektore

1.   Komisija uspostavlja Instrument jamstva za kulturne i kreativne sektore.

Instrument jamstva djeluje kao samostojan instrument, a utvrđen je i njime se upravlja u skladu s glavom VIII. Financijske uredbe.

2.   Instrument jamstva ima sljedeće prioritete:

(a)

olakšati pristup financiranju MSP-ovima i mikroorganizacijama te malim i srednjim organizacijama u kulturnim i kreativnim sektorima;

(b)

unaprijediti kapacitet uključenih financijskih posrednika za ocjenjivanje rizika povezanih s MSP-ovima i mikroorganizacijama te malim i srednjim organizacijama u kulturnim i kreativnim sektorima i s njihovim projektima, uključujući kroz tehničku pomoć, izgradnju znanja i mjere umrežavanja.

Prioriteti se provode u skladu s Prilogom I.

3.   U skladu s člankom 139. stavkom 4. Financijske uredbe, Komisija provodi Instrument jamstva posrednim načinom upravljanja povjeravajući EIF-u zadaće kako je navedeno u članku 58. stavku 1. točki (c) podtočki iii. te uredbe, podložno uvjetima iz sporazuma između Komisije i EIF-a.

Članak 15.

Transnacionalna politička suradnja

1.   Kako bi se promicala transnacionalna politička suradnja, u sklopu Međusektorskog potprograma podupire se:

(a)

transnacionalna razmjena iskustava i znanja u vezi s novim poslovnim i upravljačkim modelima, aktivnosti uzajamnog učenja i umrežavanja među kulturnim i kreativnim organizacijama i tvorcima politika u vezi s razvojem kulturnih i kreativnih sektora, uz promicanje digitalnog umrežavanja prema potrebi;

(b)

prikupljanje podataka o tržištima, studije, analize tržišta rada i potreba za vještinama, analiza europskih i nacionalnih kulturnih politika i potpora statističkim istraživanjima koja se temelje na instrumentima i kriterijima specifičnima za svaki sektor i evaluacijama, uključujući mjerenje svih aspekata učinka Programa;

(c)

plaćanje naknade za članstvo Unije u Opservatoriju radi poticanja prikupljanja i analize podataka u audiovizualnom sektoru;

(d)

testiranje novih i međusektorskih poslovnih pristupa financiranju, distribuciji i unovčenju stvaralaštva;

(e)

konferencije, seminari i politički dijalog, uključujući one u području kulturne i medijske pismenosti, uz promicanje digitalnog umrežavanja po potrebi;

(f)

deskovi Kreativne Europe iz članka 16. i izvršavanje njihovih zadaća.

2.   Do 30. lipnja 2014. Komisija provodi studiju izvedivosti istražujući mogućnost prikupljanja i analiziranja podataka u kulturnim i kreativnim sektorima osim audiovizualnog sektora te predstavlja rezultate tog istraživanja Europskom parlamentu i Vijeću.

Ovisno o rezultatima studije izvedivosti, Komisija može podnijeti prijedlog odgovarajuće izmjene ove Uredbe.

Članak 16.

Deskovi Kreativne Europe

1.   Zemlje koje sudjeluju u Programu, u suradnji s Komisijom, uspostavljaju deskove Kreativne Europe u skladu sa svojim nacionalnim pravom i praksom („deskovi Kreativne Europe”).

2.   Komisija podupire mrežu deskova Kreativne Europe.

3.   Deskovi Kreativne Europe izvršavaju sljedeće zadatke, uzimajući pritom u obzir posebna obilježja svakog sektora:

(a)

pružaju informacije o Programu i promiču Program u svojoj zemlji;

(b)

pomažu kulturnim i kreativnim sektorima u vezi s Programom i pružaju osnovne informacije o ostalim relevantnim mogućnostima dobivanja potpore koje su dostupne u okviru politike Unije;

(c)

potiču prekograničnu suradnju u kulturnim i kreativnim sektorima;

(d)

podupiru Komisiju pružanjem pomoći u vezi s kulturnim i kreativnim sektorima u zemljama sudionicama Programa, na primjer davanjem dostupnih podataka o tim sektorima;

(e)

podupiru Komisiju u osiguravanju odgovarajućeg priopćavanja i širenja rezultata i učinaka Programa;

(f)

osiguravaju priopćavanje i širenje informacija u vezi s dodijeljenim sredstvima Unije i postignutim rezultatima za njihovu zemlju.

4.   Komisija, djelujući zajedno s državama članicama, osigurava kvalitetu i rezultate usluge koju pružaju deskovi Kreativne Europe redovnim i neovisnim praćenjem i evaluacijom.

POGLAVLJE V.

Rezultati i širenje

Članak 17.

Dosljednost i komplementarnost

1.   Komisija, u suradnji s državama članicama, osigurava sveukupnu dosljednost i komplementarnost Programa sa sljedećim:

(a)

relevantnim politikama Unije, poput onih u područjima obrazovanja, zapošljavanja, zdravlja, unutarnjeg tržišta, digitalnog programa, mladih, građanstva, vanjskih odnosa, trgovine, istraživanja i inovacija, poduzetništva, turizma, pravde, proširenja i razvoja;

(b)

drugim relevantnim izvorima financiranja Unije u području kulturne i medijske politike, posebno Europskim socijalnim fondom, Europskim fondom za regionalni razvoj i programima za istraživanja i inovacije, kao i s financijskim instrumentima koji se odnose na pravdu i građanstvo, programima vanjske suradnje i pretpristupnim instrumentima.

2.   Ova Uredba primjenjuje se i provodi ne dovodeći u pitanje međunarodne obveze Unije.

Članak 18.

Praćenje i evaluacija

1.   Komisija osigurava redovito praćenje i vanjsku evaluaciju Programa u skladu s kvalitativnim i kvantitativnim pokazateljima uspješnosti navedenima niže:

(a)

pokazatelji za opće ciljeve iz članka 3.:

i.

razina, promjena u broju i udio zaposlenih u kulturnim i kreativnim sektorima te njihov udio u bruto domaćem proizvodu;

ii.

broj ljudi koji pristupaju europskim kulturnim i kreativnim djelima, uključujući, kad je to moguće, djela iz zemalja kojima oni ne pripadaju;

(b)

pokazatelji za posebni cilj iz članka 4. točke (a):

i.

opseg međunarodnih aktivnosti kulturnih i kreativnih organizacija i broj stvorenih transnacionalnih partnerstava;

ii.

broj iskustava učenja i aktivnosti poduprtih Programom kojima su se poboljšale kompetencije i povećala zapošljivost kulturnih i kreativnih aktera, uključujući i audiovizualne djelatnike;

(c)

pokazatelji za posebni cilj iz članka 4. točke (b) u pogledu potprograma MEDIA:

i.

broj gledatelja nenacionalnih europskih filmova u Europi i europskih filmova u svijetu (10 najvažnijih neeuropskih tržišta) u kinima;

ii.

postotak europskih audiovizualnih djela u kinima, na televiziji i digitalnim platformama;

iii.

broj ljudi u državama članicama koji pristupaju nenacionalnim europskim audiovizualnim djelima i broj ljudi u zemljama koje sudjeluju u Programu koji pristupaju europskim audiovizualnim djelima;

iv.

broj europskih videoigara proizvedenih u Uniji te u zemljama koje sudjeluju u Programu;

(d)

pokazatelji za posebni cilj iz članka 4. točke (b) u pogledu potprograma Kultura:

i.

broj ljudi koje su izravno ili neizravno dosegnuli projekti koje podupire Program;

ii.

broj projekata upućenih djeci, mladim osobama i nedovoljno zastupljenim skupinama te procijenjeni broj ljudi koje su ti projekti dosegnuli;

(e)

pokazatelji za posebni cilj iz članka 4. točke (c):

i.

iznos zajamčenih zajmova u okviru Instrumenta jamstva razvrstanih prema državi podrijetla, veličini i sektorima MSP-ova i mikroorganizacija te malih i srednjih organizacija;

ii.

iznos zajmova koje su odobrili uključeni financijski posrednici, razvrstanih prema državi podrijetla;

iii.

broj i geografska rasprostranjenost uključenih financijskih posrednika;

iv.

broj MSP-ova i mikroorganizacija te malih i srednjih organizacija koje su korisnici Instrumenta jamstva, razvrstanih prema državi podrijetla, veličini i sektorima;

v.

prosječna stopa neplaćanja zajmova;

vi.

ostvareni učinak poluge zajamčenih zajmova u odnosu na indikativni učinak poluge (1:5,7);

(f)

pokazatelji za posebni cilj iz članka 4. točke (d):

i.

broj država članica koje se koriste rezultatima otvorene metode koordinacije u razvoju svojih nacionalnih politika;

ii.

broj novih inicijativa i ishoda politika.

2.   Rezultati postupka praćenja i evaluacije uzimaju se u obzir kod provedbe Programa.

3.   Pored redovitog praćenja Programa, Komisija izrađuje izvješće o evaluaciji na sredini razdoblja, koje se temelji na vanjskoj i neovisnoj evaluaciji i kojim se:

(a)

obuhvaćaju kvalitativni i kvantitativni elementi, kako bi se procijenila djelotvornost Programa u ostvarivanju njegovih ciljeva, učinkovitost programa i njegova europska dodana vrijednost;

(b)

razmatra mogućnost pojednostavljenja Programa, njegova unutarnja i vanjska usklađenost, neprekidna važnost svih njegovih ciljeva te doprinos mjera prioritetima Unije za pametan, održiv i uključiv rast;

(c)

uzimaju u obzir rezultati evaluacije u vezi s dugoročnim učinkom odluka br. 1718/2006/EZ, br. 1855/2006/EZ i br. 1041/2009/EZ.

4.   Komisija podnosi izvješće o evaluaciji na sredini razdoblja iz stavka 3. Europskom parlamentu i Vijeću do 31. prosinca 2017.

5.   Na temelju konačne vanjske i neovisne evaluacije, Komisija sastavlja konačno izvješće o evaluaciji u kojem se ocjenjuju dugoročniji učinci i održivost Programa na temelju odabranih kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja. U odnosu na posebni cilj iz članka 4. točke (c) Komisija također evaluira učinke Instrumenta jamstva na pristup bankovnim zajmovima i s njima povezane troškove za MSP-ove i mikroorganizacije te male i srednje organizacije u kulturnim i kreativnim sektorima.

6.   Komisija podnosi konačno izvješće o evaluaciji iz stavka 5. Europskom parlamentu i Vijeću do 30. lipnja 2022.

Članak 19.

Priopćivanje i širenje

1.   Komisija zemljama koje sudjeluju u Programu dostavlja informacije o projektima koji su primili financijska sredstva Unije prosljeđivanjem odluka o odabiru u roku dva tjedna od njihova donošenja.

2.   Korisnici projekata koji primaju potporu iz Programa osiguravaju priopćivanje i širenje informacija u vezi s financijskim sredstvima Unije koja su primili i dobivenim rezultatima.

3.   Komisija osigurava širenje relevantnih informacija deskovima Kreativne Europe.

POGLAVLJE VII.

Delegirani akti

Članak 20.

Delegiranje ovlasti Komisiji

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 21. kako bi se dopunili kvalitativni i kvantitativni pokazatelji uspješnosti utvrđeni u članku 18. stavku 1.

Članak 21.

Izvršavanje ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 20. dodjeljuje se Komisiji za razdoblje trajanja Programa.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegirane ovlasti iz članka 20. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5.   Delegirani akt donesen na temelju članka 20. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

POGLAVLJE VII.

Provedbene odredbe

Članak 22.

Provedba Programa

1.   Komisija provodi Program u skladu s Financijskom uredbom.

2.   Komisija provedbenim aktima usvaja godišnji program rada u vezi s potprogramima i Međusektorskim potprogramom. Komisija u godišnjem programu rada osigurava dosljednu godišnju provedbu općih i posebnih ciljeva utvrđenih u člancima 3. i 4., kao i prioriteta utvrđenih u člancima 9. i 12. te određuje očekivane rezultate, način provedbe i ukupan iznos plana financiranja. Godišnji program rada također sadrži opis mjera koje će se financirati, naznaku iznosa dodijeljenog svakoj mjeri i okvirni raspored provedbe.

U pogledu bespovratnih sredstava godišnji program rada uključuje prioritete, kriterije prihvatljivosti, odabira i dodjele te najvišu stopu sufinanciranja. Financijski doprinos iz Programa može biti najviše 80 % troškova operacija koje se podupiru.

U pogledu Instrumenta jamstva godišnji program rada obuhvaća kriterije prihvatljivosti i odabira za financijske posrednike, kriterije izuzeća s obzirom na sadržaj projekata podnesenih uključenim financijskim posrednicima, godišnju dodjelu sredstava EIF-u te kriterije prihvatljivosti, odabira i dodjele za osiguravatelje izgradnje kapaciteta.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 23. stavka 4.

3.   Komisija donosi opće smjernice za provedbu Programa u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 23. stavka 3.

Članak 23.

Odborski postupak

1.   Komisiji pomaže odbor („Odbor za Kreativnu Europu”). Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.   Odbor za Kreativnu Europu može se sastati u različitim sastavima kako bi rješavao konkretna pitanja povezana s potprogramima i Međusektorskim potprogramom.

3.   Kod upućivanja na ovaj stavak, primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

4.   Kod upućivanja na ovaj stavak, primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 24.

Financijske odredbe

1.   Financijska omotnica za provedbu Programa za razdoblje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020. iznosi 1 462 724 000 EUR u tekućim cijenama.

Godišnja izdvajanja odobravaju Europski parlament i Vijeće u granicama višegodišnjeg financijskog okvira.

2.   Financijska omotnica iz stavka 1. raspodjeljuje se kako slijedi:

(a)

najmanje 56 % za potprogram MEDIA;

(b)

najmanje 31 % za potprogram Kultura;

(c)

najviše 13 % za Međusektorski potprogram, uz najmanje 4 % sredstava dodijeljeno mjerama za transnacionalnu suradnju navedenima u članku 15. i za deskove Kreativne Europe.

3.   Administrativni troškovi u vezi s provedbom Programa čine dio dodijeljenih sredstava iz stavka 2., a ukupan iznos tih troškova ne prelazi 7 % proračuna Programa, od čega se 5 % dodjeljuje provedbi potprograma MEDIA, a 2 % provedbi potprograma Kultura.

4.   Financijska omotnica iz stavka 1. može pokrivati izdatke koji se odnose na pripremne aktivnosti, aktivnosti praćenja, kontrole, revizije i evaluacije koje su neposredno potrebne za upravljanje Programom i postizanje njegovih ciljeva, a posebno studije, sastanke stručnjaka, informacijska i komunikacijska djelovanja, uključujući institucionalnu komunikaciju o političkim prioritetima Unije, u mjeri u kojoj su povezani s općim ciljevima Programa, i izdatke povezane s IT mrežama za obradu i razmjenu informacija, zajedno sa svim ostalim izdacima za tehničku i administrativnu pomoć koji nastanu Komisiji pri upravljanju Programom.

5.   Financijska omotnica iz stavka 1. može pokrivati troškove tehničke i administrativne pomoći koji su potrebni za osiguranje prijelaza između mjera donesenih u skladu s odlukama br. 1718/2006/EZ, br. 1855/2006/EZ i br. 1041/2009/EZ i ove Uredbe.

Ako je potrebno, odobrena sredstva mogu biti unesena u proračun nakon 2020. za pokrivanje sličnih izdataka kako bi se omogućilo upravljanje djelovanjima koja do 31. prosinca 2020. još nisu dovršena.

6.   Odstupajući od članka 130. stavka 2. Financijske uredbe, i u propisno opravdanim slučajevima Komisija troškove izravno povezane s provedbom podupiranih djelovanja i aktivnosti može smatrati prihvatljivima čak i kada su oni nastali korisniku prije podnošenja zahtjeva za financiranje.

Članak 25.

Zaštita financijskih interesa Unije

1.   Komisija poduzima odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo da su, kada se provode djelovanja koja se financiraju u okviru ove Uredbe, financijski interesi Unije zaštićeni primjenom preventivnih mjera protiv prijevare, korupcije i bilo kojih drugih nezakonitih aktivnosti putem učinkovitih kontrola i inspekcija i, ako se uoče nepravilnosti, vraćanjem nepravilno plaćenih iznosa te, prema potrebi, učinkovitim, proporcionalnim i odvraćajućim administrativnim i financijskim sankcijama.

2.   Komisija ili njeni predstavnici te Revizorski sud ovlašteni su za provođenje revizije, na temelju dokumenata te kontrola i inspekcija na terenu, nad svim korisnicima bespovratnih sredstava, izvoditeljima i podizvoditeljima koji su primili sredstva Unije u okviru Programa.

3.   OLAF može provoditi istrage, uključujući kontrole i inspekcije na terenu u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (Euratom, EZ) br. 2185/96 i Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013, radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti koja ugrožava financijske interese Unije u vezi sa sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava ili odlukom o dodjeli bespovratnih sredstava ili ugovorom koji se financira u sklopu Programa.

4.   Ne dovodeći u pitanje stavke 1., 2. i 3., sporazumi o suradnji s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, ugovori, sporazumi o dodjeli bespovratnih sredstava i odluke o dodjeli bespovratnih sredstava koji proizlaze iz provedbe ove Uredbe sadržavaju odredbe kojima se Komisiji, Revizorskom sudu i OLAF-u daje izričita ovlast za provođenje revizija i istraga, u skladu s njihovim nadležnostima.

POGLAVLJE VIII.

Završne odredbe

Članak 26.

Stavljanje izvan snage i prijelazne odredbe

1.   Odluke br. 1718/2006/EZ, br. 1855/2006/EZ i br. 1041/2009/EZ stavljaju se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2014.

2.   Aktivnosti koje su pokrenute do 31. prosinca 2013. na temelju odluka iz stavka 1. do svojeg se završetka nastavljaju provoditi u skladu s tim odlukama.

Članak 27.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2014.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 11. prosinca 2013.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ

Za Vijeće

Predsjednik

V. LEŠKEVIČIUS


(1)  SL C 181, 21.6.2012., str. 35.

(2)  SL C 277, 13.9.2012., str. 156.

(3)  Stajalište Europskog parlamenta od 19. studenoga 2013. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 5. prosinca 2013.

(4)  Odluka br. 1718/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. studenoga 2006. o provedbi programa potpore za europski audiovizualni sektor (MEDIA 2007) (SL L 327, 24.11.2006., str. 12.).

(5)  Odluka br. 1855/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uspostavljanju programa Kultura (od 2007. do 2013.) (SL L 372, 27.12.2006., str. 1.).

(6)  Odluka br. 1041/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavljanju programa suradnje sa stručnjacima iz trećih zemalja u audiovizualnom području (MEDIA Mundus) (SL L 288, 4.11.2009., str. 10.).

(7)  Odluka br. 1622/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 2006. o utvrđivanju djelovanja Zajednice za manifestaciju Europska prijestolnica kulture za godine od 2007. do 2019. (SL L 304, 3.11.2006., str. 1.).

(8)  Odluka br. 1194/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o uspostavljanju djelovanja Europske unije za oznaku europske baštine (SL L 303, 22.11.2011., str. 1.).

(9)  SL C 287, 29.11.2007., str. 1.

(10)  SL C 247 E, 15.10.2009., str. 32.

(11)  SL C 175, 15.6.2011, str. 5.

(12)  Odluka Vijeća 2001/822/EZ od 27. studenoga 2001. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj zajednici („Odluka o prekomorskom pridruživanju”) (SL L 314, 30.11.2001., str. 1.).

(13)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(14)  Uredba Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o utvrđivanju statuta izvršnih agencija kojima se povjeravaju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice (SL L 11, 16.1.2003., str. 1.).

(15)  SL C 420, 20.12.2013., str. 1

(16)  Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1065/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).

(17)  Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

(18)  Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(19)  Preporuka Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.).

(20)  Direktiva 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2010. o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama) (SL L 95, 15.4.2010., str. 1.).


PRILOG I.

PROVEDBENI MEHANIZMI ZA INSTRUMENT JAMSTVA ZA KULTURNE I KREATIVNE SEKTORE

Financijska potpora osigurana Instrumentom jamstva namijenjena je MSP-ovima i mikroorganizacijama te malim i srednjim organizacijama u kulturnim i kreativnim sektorima te je prilagođena posebnim potrebama tih sektora i tako je i označena.

1.   Zadaće

Instrumentom jamstva osigurava se sljedeće:

(a)

jamstva uključenim financijskim posrednicima iz svake zemlje koja sudjeluje u Instrumentu jamstva;

(b)

uključenim financijskim posrednicima dodatno stručno znanje za procjenu rizika povezanih s MSP-ovima i mikroorganizacijama te malim i srednjim organizacijama i s njihovim kulturnim i kreativnim projektima.

2.   Odabir uključenih financijskih posrednika

EIF odabire uključene financijske posrednike u skladu s najboljim tržišnim praksama i s posebnim ciljem iz članka 4. točke (c). Kriteriji odabira posebno uključuju:

(a)

iznos financiranja dugom koje se stavlja na raspolaganje MSP-ovima i mikroorganizacijama te malim i srednjim organizacijama;

(b)

politiku upravljanja rizikom za poslove davanja zajmova, posebno u odnosu na kulturne i kreativne projekte;

(c)

sposobnost izgradnje diversificiranog portfelja zajmova i predlaganja marketinškog i promotivnog plana za MSP-ove i mikroorganizacije te male i srednje organizacije u svim regijama i sektorima.

3.   Trajanje Instrumenta jamstva

Rok isteka pojedinačnih jamstava može biti do 10 godina.

U skladu s člankom 21. stavkom 3. točkom (i) Financijske uredbe vraćanja ostvarena u okviru jamstava namjenjuju se Instrumentu jamstva za razdoblje koje ne prelazi razdoblje obveze uvećano za 10 godina. Vraćanja ostvarena u skladu s odredbama relevantnih sporazuma o delegiranju ovlasti u sklopu operacija Jamstvenog fonda za produkciju MEDIA koje su počele prije 2014. namjenjuju se Instrumentu jamstva u razdoblju 2014. - 2020. Komisija obavješćuje države članice o takvim dodjelama putem Odbora za Kreativnu Europu.

4.   Izgradnja kapaciteta

Izgradnja kapaciteta u sklopu Instrumenta jamstva jest pružanje stručnog znanja uključenim financijskim posrednicima kako bi se povećalo njihovo razumijevanje kulturnih i kreativnih sektora (u aspektima kao što su nematerijalna narav kolaterala, veličina tržišta bez kritične mase i prototipne naravi proizvoda i usluga) i osiguravanje svakom uključenom financijskom posredniku dodatnog znanja za izgradnju portfelja i procjenu rizika povezanih s kulturnim i kreativnim projektima.

Sredstva dodijeljena za izgradnju kapaciteta ograničavaju se na 10 % proračuna za Instrument jamstva.

EIF odabire osiguravatelje izgradnje kapaciteta u ime Instrumenta jamstva i uz nadzor Komisije putem otvorenog postupka javne nabave na temelju kriterija kao što su iskustvo u financiranju kulturnih i kreativnih sektora, stručno znanje, geografski doseg, kapacitet za ostvarivanje i poznavanje tržišta.

5.   Proračun

Proračunska raspodjela pokriva ukupne troškove Instrumenta jamstva, uključujući obveze plaćanja uključenim financijskim posrednicima poput gubitaka od jamstava, naknada za upravljanje sredstvima Unije od strane EIF-a te bilo kojih drugih prihvatljivih troškova ili izdataka.

6.   Prepoznatljivost i podizanje svijesti

EIF doprinosi promidžbi Instrumenta jamstva u europskom bankarskom sektoru. Osim toga, svaki uključeni financijski posrednik i EIF osiguravaju odgovarajuću razinu prepoznatljivosti i transparentnosti potpore u sklopu Instrumenta jamstva pružanjem informacija o mogućnostima financiranja ciljnim MSP-ovima i mikroorganizacijama te malim i srednjim organizacijama.

U tu svrhu Komisija, između ostalog, osigurava mreži deskova Kreativne Europe potrebne informacije kako bi im omogućila da izvršavaju svoje zadaće.

7.   Vrste zajmova

Vrste zajmova obuhvaćene Instrumentom jamstva posebno uključuju:

(a)

ulaganje u materijalnu ili nematerijalnu imovinu;

(b)

prijenose poslovanja;

(c)

radni kapital (međufinanciranje, privremeno financiranje, protok novca, kreditne linije).


PRILOG II.

LOGOTIP POTPROGRAMA MEDIA

Logotip potprograma MEDIA je sljedeći:

Image