29.10.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 287/15

(1)

Europska unija, i njezinih više od 50 institucija i agencija, trebala bi nastaviti raspolagati europskom javnom upravom visoke kvalitete kako bi joj bilo omogućeno da ostvaruje svoje ciljeve, provodi svoje politike i aktivnosti i izvršava svoje zadaće uz najviši mogući standard u skladu s Ugovorima radi savladavanja izazova, unutarnjih i vanjskih, s kojima će se suočavati u budućnosti i da služi građanima Unije.

(2)

Shodno tomu, nužno je osigurati okvir za privlačenje, zapošljavanje i održavanje visoko kvalificiranog i višejezičnog osoblja, sastavljenog na što široj zemljopisnoj osnovi od građana država članica i uz dužno poštovanje uravnotežene spolne zastupljenosti, koje je neovisno i koje se pridržava se najviših profesionalnih standarda, i osposobiti to osoblje da izvršava svoje dužnosti na što djelotvorniji i učinkovitiji način. U tom je smislu potrebno prevladati aktualne poteškoće na koje institucije nailaze pri zapošljavanju dužnosnika ili osoblja iz određenih država članica.

(3)

S obzirom na veličinu europske javne službe, kad se usporedi s ciljevima Unije i njezinim stanovništvom, smanjenje broja osoblja u institucijama i agencijama Unije ne bi smjelo dovesti ni do kakvog narušavanja izvršavanja njihovih zadaća, dužnosti i funkcija u skladu s obvezama i ovlastima predviđenima Ugovorima. U tom smislu postoji potreba za transparentnošću u odnosu na troškove za osoblje nastale u svakoj instituciji i agenciji za sve kategorije osoblja zaposlenog u njima.

(4)

Očekuje se da europska javna služba postiže najviše standarde profesionalne etičnosti i ostaje neovisna u svakom trenutku. U tu svrhu treba dodatno pojasniti glavu II. Pravilnika o osoblju (4) kojom se predviđa okvir za prava i obveze. Dužnosnik ili bivši dužnosnik koji povrijedi te obveze trebao bi zbog toga stegovno odgovarati.

(5)

Vrijednost europske javne službe podjednako leži u njezinoj kulturnoj i jezičnoj raznolikosti koja se može jamčiti samo ako se osigura odgovarajuća uravnotežena zastupljenost u pogledu državljanstva dužnosnika. U sklopu zapošljavanja i imenovanja trebalo bi se osigurati da se osoblje zapošljava na što je moguće široj zemljopisnoj osnovi i da ga čine državljani svih država članica Europske unije, a da se ipak radna mjesta ne namjenjuju državljanima jedne određene države članice. U tu svrhu i kako bi se riješile moguće znatne neravnoteže državljanstva među dužnosnicima koje se ne mogu opravdati objektivnim kriterijima, svakoj instituciji trebala bi se pružiti mogućnost da donese opravdane i odgovarajuće mjere. Te mjere nikad ne bi smjele dovesti do kriterija zapošljavanja koji se temelje na nečemu drugom osim na zaslugama. Komisija bi trebala izvijestiti Europski parlament i Vijeće o provedbi odgovarajućih mjera od strane institucija.

(6)

Kako bi se olakšalo zapošljavanje na što je moguće široj zemljopisnoj osnovi, institucije bi trebale težiti pružanju podrške višejezičnom i multikulturalnom obrazovanju djece svojeg osoblja. Poželjno je da se za doprinos Unije financiranju europskih škola, koji utvrđuje proračunsko tijelo u skladu s relevantnim pravilima, tereti proračun Unije. Ako je to potrebno u interesu funkcioniranja institucija, Komisija bi trebala moći zatražiti od nadležnih tijela da ponovno razmotre lokaciju nove europske škole.

(7)

Širi cilj trebao bi biti optimizacija upravljanja ljudskim resursima u europskoj javnoj službi koju karakterizira njezina izvrsnost, kompetentnost, neovisnost, lojalnost, nepristranost i stabilnost, kao i kulturna i jezična raznolikost i privlačni uvjeti zapošljavanja.

(8)

Dužnosnici bi trebali izvršiti devetomjesečni probni rad. Pri odlučivanju o zapošljavanju dužnosnika na stalno radno mjesto, tijelo za imenovanje trebalo bi uzeti u obzir izvješće o probnom radu sastavljeno na kraju tog probnog razdoblja i ponašanje dužnosnika na probnom radu u odnosu na njegove obveze predviđene Pravilnikom o osoblju. Trebalo bi se omogućiti sastavljanje izvješća o dužnosniku na probnom radu u svakom trenutku ako je očito da rad tog dužnosnika na probnom radu nije zadovoljavajući. U suprotnom bi se izvješće trebalo sastaviti samo na kraju probnog rada.

(9)

Kako bi se jamčilo da se kupovna moć dužnosnika i ostalih službenika Europske unije razvija usporedno s onom službenika u nacionalnim središnjim državnim službama država članica, nužno je očuvati načelo višegodišnjeg mehanizma ažuriranja plaća, poznatog kao „metoda”, osiguravanjem njezine primjene do kraja 2023. uz preispitivanje početkom 2022. te obuhvaćanjem mehanizma za privremeno produljenje primjene metode. Štoviše, kako bi se otklonile teškoće pri primjeni metode iz prošlosti, trebalo bi osigurati metodu koja omogućuje automatsko godišnje ažuriranje svih plaća, mirovina i naknada, uključujući i automatsku klauzulu za slučaj krize. U tu bi se svrhu relevantni iznosi sadržani u Pravilniku o osoblju i Uvjetima zaposlenja ostalih službenika Europske unije trebali shvatiti kao referentni iznosi koji su podložni redovitom i automatskom ažuriranju. Komisija bi u svrhu obavještavanja trebala objavljivati te ažurirane iznose u Službenom listu Europske unije, seriji C. Taj mehanizam ažuriranja trebao bi se jednako upotrebljavati u svim ostalim slučajevima u kojima se predviđa takvo ažuriranje.

(10)

Važno je osigurati kvalitetu statističkih podataka koji se upotrebljavaju pri ažuriranju primitaka od rada i mirovina. U skladu s načelom nepristranosti, nacionalni instituti za statistiku ili druga nadležna tijela u državama članicama trebala bi prikupljati podatke na nacionalnoj razini i prenositi ih Eurostatu.

(11)

Moguće prednosti primjene metode za dužnosnike i ostale službenike Europske unije trebale bi se uravnotežiti ponovnim uvođenjem sustava „nameta”. Kao i u slučaju metode, primjena nameta solidarnosti može se privremeno produljiti. U sadašnjim okolnostima čini se primjerenim povećati namet solidarnosti u usporedbi s razinom posebnog nameta primjenjivog od 2004. do 2012. i omogućiti progresivniju stopu. Time bi se uzeo u obzir osobito težak ekonomski i socijalni kontekst u Uniji te njegove složene posljedice na javne financije diljem Unije. Potreba da se učvrste javne financije u Uniji, pa i kratkoročno, zahtijeva brz i poseban napor solidarnosti od strane osoblja institucija Unije. Taj namet solidarnosti stoga bi se trebao primjenjivati na sve dužnosnike i ostale službenike Unije od 1. siječnja 2014.

(12)

U svojim zaključcima od 8. veljače 2013. o višegodišnjem financijskom okviru, Europsko vijeće istaknulo je da potreba da se javne financije učvrste kratkoročno, srednjoročno i dugoročno zahtijeva poseban napor svake javne uprave i njezina osoblja kako bi se unaprijedila učinkovitost i djelotvornost i prilagodilo na promjene ekonomskog konteksta. Tim je pozivom zapravo ponovljen cilj prijedloga Komisije iz 2011. za izmjenu Pravilnika o osoblju za dužnosnike i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije kojim se nastojalo osigurati isplativost i u kojem je priznato da izazovi s kojima se trenutačno suočava Europska unija zahtijevaju poseban napor svake javne uprave i svakog člana njezinog osoblja kako bi se unaprijedila učinkovitost i prilagodilo promjenama ekonomskog i socijalnog konteksta u Europi. Europsko vijeće uz to je, u sklopu reforme Pravilnika o osoblju, pozvalo na suspenziju prilagodbe primitaka od rada i mirovina sveg osoblja institucija Unije prema metodi na dvije godine i na ponovno uvođenje novog nameta solidarnosti kao dijela reforme metode izračuna plaća.

(13)

S obzirom na te zaključke i kako bi se odgovorilo na buduća proračunska ograničenja te kako bi se pokazala solidarnost od strane europske javne službe s oštrim mjerama koje poduzimaju države članice zbog nezapamćene financijske krize i posebno teškog socijalnog i ekonomskog konteksta u državama članicama i Uniji u cjelini, nužno je omogućiti dvogodišnju suspenziju metode za sve primitke od rada, mirovine i naknade dužnosnika i primijeniti namet solidarnosti unatoč toj suspenziji.

(14)

Demografske promjene i promjene dobne strukture stanovništva o kojemu je riječ zahtijevaju da se dobna granica umirovljenja poveća, međutim podložno prijelaznim mjerama za dužnosnike koji su već u službi i ostale službenike Europske unije. Te prijelazne mjere potrebne su kako bi se poštovala stečena prava dužnosnika koji su već u službi i koji doprinose indikativnom mirovinskom fondu za dužnosnike Europske unije. Dob umirovljenja također bi trebalo učiniti fleksibilnijom olakšavajući osoblju da nastavi dobrovoljno raditi do dobi od 67 godina i omogućujući rad do dobi od 70 godina u iznimnim okolnostima i pod određenim uvjetima.

(15)

S obzirom na to da je mirovinski sustav Europske unije u aktuarskoj ravnoteži i da se ta ravnoteža mora kratkoročno i dugoročno održavati, osoblju zaposlenom prije 1. siječnja 2014. trebao bi se nadoknaditi njegov mirovinski doprinos u sklopu prijelaznih mjera, kao što je prilagođena stopa prirasta za godine službe nakon navršavanja dobi za stjecanje prava na odlazak u mirovinu (inicijativa iz Barcelone) i primjena polovice smanjenja na rano umirovljenje između dobi od 60 godina i propisane dobi umirovljenja.

(16)

Općeprihvaćena aktuarska praksa zahtijeva da se uporabi razdoblje prijašnjih promatranja između 20 i 40 godina za kamatne stope i rast plaća kako bi se osigurala ravnoteža mirovinskih sustava. Pomični prosjeci kamatnih stopa i rasta plaća trebali bi se stoga produljiti na 30 godina s prijelaznim razdobljem od sedam godina.

(17)

Vijeće je od Komisije zatražilo studiju i podnošenje odgovarajućih prijedloga o članku 5. stavku 4., Prilogu I. odjeljku A i članku 45. stavku 1. Pravilnika o osoblju kako bi se ustanovila jasna veza između odgovornosti i razreda te kako bi se osigurao veći naglasak na razini odgovornosti kad se uspoređuju zasluge u kontekstu promaknuća.

(18)

Uzimajući u obzir taj zahtjev, primjereno je da bi se promaknuće u viši razred trebalo uvjetovati osobnom posvećenošću, unapređenjem vještina i kompetencija te izvršavanjem dužnosti čija važnost opravdava imenovanje dužnosnika u taj viši razred.

(19)

Karijerni tok u funkcijskim skupinama AD i AST trebalo bi preustrojiti tako da se najviši razredi budu rezervirani za ograničen broj dužnosnika koji imaju najvišu razinu odgovornosti. Stoga administratori mogu napredovati samo do razreda AD 12, osim ako ih se imenuje na određeno radno mjesto iznad tog razreda, a razredi AD 13 i AD 14 trebali bi biti rezervirani za ono osoblje čije funkcije sa sobom donose znatne odgovornosti. Slično tomu, dužnosnici u razredu AST 9 mogu biti promaknuti u razred AST 10 samo u skladu s postupkom utvrđenim u članku 4. i članku 29. stavku 1. Pravilnika o osoblju.

(20)

Kako bi se karijerne strukture aktualnih domena osoblja u funkcijskoj skupini AST još više prilagodile različitim razinama odgovornosti i kao prijeko potreban doprinos ograničenju administrativnih troškova, trebalo bi uvesti novu funkcijsku skupinu „AST/SC” za tajničko i činovničko osoblje. Stopama plaća i promaknuća trebala bi se ustanoviti primjerena korelacija između razine odgovornosti i razine primitaka od rada. Na taj će se način omogućiti da se očuva stabilna i cjelovita europska javna služba. Komisija bi trebala procijeniti i izvijestiti o razmjeru i učincima uvođenja te nove funkcijske skupine, posebno uzimajući u obzir položaj žena, kako bi se osiguralo očuvanje stabilne i cjelovite europske javne službe.

(21)

Zadržava se odredba o najmanje dvije godine u jednom razredu prije promaknuća dužnosnika u sljedeći viši razred kako bi se omogućila brža promaknuća dužnosnika koji ostvaruju izvrsne rezultate. Svaka institucija trebala bi osigurati da se njezina unutarnja kadrovska politika služi mogućnostima predviđenima u Pravilniku o osoblju kako bi se omogućilo ostvarenje odgovarajućih karijera dužnosnika s velikim potencijalom i izvrsnim rezultatima.

(22)

Radno vrijeme koje se primjenjuje u institucijama trebalo bi biti usklađeno s radnim vremenom na snazi u određenim državama članicama Europske unije kako bi se nadoknadilo smanjenje broja osoblja u institucijama. To usklađenje trebalo bi uzeti u obzir radno vrijeme koje se primjenjuje u javnim službama država članica. Uvođenjem minimalnog tjednog radnog vremena osigurat će se da je osoblje zaposleno u institucijama sposobno izvršiti sve obveze u vezi s radom koje proizlaze iz političkih ciljeva Europske unije te će se istodobno uskladiti uvjeti rada u institucijama u svrhu solidariziranja u cijeloj javnoj službi Unije.

(23)

Fleksibilni uvjeti u vezi s radnim vremenom bitan su dio moderne i učinkovite javne uprave kojima se omogućuju uvjeti rada koji pogoduju obiteljskom životu i odgovarajuća uravnotežena zastupljenost spolova u institucijama. Stoga je potrebno u Pravilnik o osoblju unijeti izričito upućivanje na te uvjete.

(24)

Pravila o vremenu za putovanje i godišnjoj isplati putnih troškova iz mjesta rada u matično mjesto i obratno trebala bi se osuvremeniti, racionalizirati i povezati sa statusom iseljenika kako bi se njihova primjena pojednostavnila i učinila transparentnijom. Posebno bi se godišnje vrijeme za putovanje trebalo zamijeniti dopustom za odlazak u matičnu zemlju i ograničiti na najviše dva i pol dana.

(25)

Jednako tome, pravila o povratu troškova preseljenja trebalo bi pojednostavniti kako bi se olakšala njihova primjena i za upravu i za članove osoblja na koje se odnose. U tu svrhu, trebalo bi uvesti gornju granicu troškova koja uzima u obzir obiteljsku situaciju dužnosnika ili djelatnika prosječan trošak preseljenja i osiguranja povezanog s njime.

(26)

Neki članovi osoblja moraju često službeno putovati u ostala glavna mjesta rada svoje institucije. Te se situacije trenutačno ne uzimaju u obzir na odgovarajući način u pravilima o službenim putovanjima. Stoga bi ta pravila trebalo prilagoditi kako bi se u tim slučajevima omogućio povrat troškova smještaja na temelju paušalnog iznosa.

(27)

Primjereno je osuvremeniti uvjete rada osoblja zaposlenog u trećim zemljama i učiniti ih isplativijima istodobno ostvarujući uštede troškova. Trebalo bi uskladiti pravo na godišnji odmor te bi trebalo predvidjeti mogućnost da se obuhvati širi raspon mjerila za određivanje naknade za životne uvjete, a da se ne utječe na ukupni cilj stvaranja ušteda troškova. Uvjete dodjeljivanja naknade za smještaj trebalo bi preispitati kako bi se više uzeli u obzir lokalni uvjeti i kako bi se smanjilo administrativno opterećenje.

(28)

Primjereno je predvidjeti fleksibilniji okvir za zapošljavanje ugovornog osoblja. Institucijama Europske unije stoga bi se trebalo omogućiti da zapošljavaju ugovorno osoblje na razdoblje od najviše šest godina kako bi izvršavalo zadaće pod nadzorom dužnosnika ili privremenog osoblja. Osim toga, dok će se velika većina dužnosnika nastaviti zapošljavati na temelju otvorenih natječaja, institucije bi trebale biti ovlaštene organizirati interne natječaje koji iznimno i pod posebnim uvjetima mogu biti dostupni ugovornom osoblju.

(29)

Trebalo bi utvrditi prijelazne aranžmane kojima će se omogućiti da se nova pravila i mjere primjenjuju postupno, istodobno poštujući stečena prava i legitimna očekivanja osoblja zaposlenog prije stupanja na snagu tih izmjena Pravilnika o osoblju.

(30)

Kao i ostalo osoblje na koje se primjenjuje Pravilnik o osoblju, i osoblje agencija obuhvaćeno je mirovinskim sustavom EU-a. Agencije koje se u potpunosti financiraju same trenutačno uplaćuju doprinose poslodavaca u sustav. Kako bi se osigurala proračunska transparentnost i uravnoteženija podjela opterećenja, agencije koje se djelomično financiraju iz općeg proračuna Europske unije trebale bi plaćati onaj dio doprinosa poslodavaca koji odgovara omjeru između prihoda agencije bez subvencije iz općeg proračuna Europske unije i njezinog ukupnog prihoda. S obzirom na to da ta nova odredba može iziskivati usklađenje relevantnih pravila o naknadama koje dobivaju agencije, trebala bi se primjenjivati s učinkom tek od 1. siječnja 2016. Komisija bi po potrebi trebala podnijeti prijedloge za prilagodbu tih pravila.

(31)

Radi pojednostavnjenja i dosljedne kadrovske politike, pravila koja Komisija donese za provedbu Pravilnika o osoblju trebala bi se analogno primjenjivati na agencije. Međutim, kako bi se osiguralo da se po potrebi u obzir može uzeti i poseban položaj agencija, agencije bi trebale imati pravo zatražiti odobrenje Komisije da donesu provedbena pravila koja odstupaju od onih koje je donijela Komisija ili da uopće ne primjenjuju pravila Komisije.

(32)

Trebalo bi osnovati registar svih pravila donesenih kako bi se provodio Pravilnik o osoblju i njime bi trebao upravljati Sud Europske unije. Taj registar, koji treba biti dostupan na uvid svim institucijama, agencijama i državama članicama, omogućit će transparentnost i promicati dosljednu primjenu Pravilnika o osoblju.

(33)

Kako bi se uskladila i razjasnila pravila o donošenju provedbenih odredbi i uzimajući u obzir njihovu internu i administrativnu narav, primjereno je dodijeliti relevantne ovlasti odlučivanja tijelu za imenovanje i tijelu nadležnom za sklapanje ugovora.

(34)

Uzimajući u obzir visok broj privremenog osoblja u agencijama i potrebu da se utvrdi dosljedna kadrovska politika, potrebno je stvoriti novu kategoriju privremenog osoblja i utvrditi posebna pravila za tu kategoriju.

(35)

Komisija bi trebala nastaviti pratiti proračunsku situaciju Zajedničkog sustava zdravstvenog osiguranja i poduzeti sve potrebne korake u slučaju strukturne neravnoteže sustava.

(36)

U članku 15. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije predviđa se da se određeni podaci o dužnosnicima i ostalim službenicima dostavljaju vladama država članica.

(37)

Kako bi se ostvarili ciljevi navedeni u Pravilniku o osoblju, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, osobito u vezi s određenim aspektima uvjeta rada. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način,

1.

Članak 1.d mijenja se kako slijedi:

2.

u članku 1.e. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Dužnosnici u aktivnoj službi imaju pristup mjerama socijalne naravi, uključujući posebnim mjerama usklađivanja poslovnog života s obiteljskim životom, koje donose institucije, te uslugama koje pružaju tijela socijalne sigurnosti iz članka 9. Bivši dužnosnici mogu imati pristup ograničenim posebnim mjerama socijalne naravi.”;

3.

članak 5. mijenja se kako slijedi:

4.

članak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 6.

1.   U planu radnih mjesta priloženom dijelu proračuna koji se odnosi na svaku instituciju navodi se broj radnih mjesta u svakom razredu i funkcijskoj skupini.

2.   Ne dovodeći u pitanje načelo promicanja na temelju zasluga iz članka 45., tim se planom svakoj instituciji osigurava da broj slobodnih radnih mjesta u svakom razredu plana radnih mjesta na dan 1. siječnja svake godine odgovara broju dužnosnika u aktivnoj službi iz nižeg razreda na dan 1. siječnja prethodne godine, pri čemu se potonji broj množi stopama utvrđenima za taj razred u Prilogu I. odjeljku B. Te se stope primjenjuju od 1. siječnja 2014. na temelju petogodišnjeg prosjeka.

3.   Stope utvrđene u Prilogu I. odjeljku B. čine dio izvješća iz članka 113

4.   Provedba odredaba koje se odnose na funkcijsku skupinu AST/SC i prijelaznih odredaba utvrđenih u članku 31. Priloga XIII., uzimajući u obzir razvoj potrebe za osobljem koje izvršava tajničke i uredske zadaće u svim institucijama i razvoj stalnih i privremenih radnih mjesta u funkcijskim skupinama AST i AST/SC, čini dio izvješća iz članka 113.”;

5.

članak 9. mijenja se kako slijedi:

6.

u članku 10. prvom stavku drugoj rečenici riječ „institucije” zamjenjuje se riječima „tijela za imenovanje institucija”;

7.

članak 11. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 11.

Dužnosnik obavlja poslove i ponaša se imajući u vidu isključivo interese Unije. Ne smije tražiti niti primati naputke ni od jedne vlade, tijela, organizacije ili osobe izvan svoje institucije. Dodijeljene poslove obavlja objektivno, nepristrano i u skladu s dužnom odanošću Uniji.

Bez dopuštenja tijela za imenovanje dužnosnik ne smije ni od jedne vlade ili bilo kojeg drugog izvora izvan svoje institucije prihvatiti priznanje, odlikovanje, uslugu, dar ili plaćanje bilo koje vrste, osim za poslove obavljene prije imenovanja, odnosno tijekom posebnog dopusta radi obavljanja vojne ili neke druge nacionalne službe te u vezi s tom službom.

Prije zapošljavanja dužnosnika tijelo za imenovanje provjerava ima li kandidat ikakvih osobnih interesa koji bi narušili njegovu neovisnost ili kakav drugi sukob interesa. U tu svrhu kandidat, koristeći se posebnim obrascem, obavješćuje tijelo za imenovanje o svakom stvarnom ili mogućem sukobu interesa. U tim slučajevima tijelo za imenovanje uzima to u obzir u propisno obrazloženom mišljenju. Tijelo za imenovanje po potrebi poduzima mjere iz članka 11.a stavka 2.

Ovaj se članak analogno primjenjuje na dužnosnike koji se vraćaju s dopusta za osobne potrebe.”;

8.

članak 16. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 16.

Dužnosnik je i nakon odlaska iz službe dužan ponašati se časno i diskretno u pogledu prihvaćanja određenih imenovanja ili povlastica.

Dužnosnici koji u roku od dvije godine nakon odlaska iz službe namjeravaju započeti obavljati plaćenu ili neplaćenu djelatnost obavješćuju o tome svoju instituciju koristeći se posebnim obrascem. Ako je ta djelatnost povezana s poslom koji je dužnosnik obavljao u zadnje tri godine službe i može biti nespojiva sa zakonitim interesima institucije, tijelo za imenovanje može, uzimajući u obzir interese službe, zabraniti dužnosniku obavljanje te djelatnosti ili mu je odobriti uz uvjete koje smatra potrebnima. Tijelo za imenovanje, nakon savjetovanja sa zajedničkim odborom, priopćuje odluku u roku od 30 radnih dana nakon što je o tome obaviješteno. Ako se odluka ne priopći do isteka tog roka, to se smatra prešutnim pristankom.

U slučaju bivših viših dužnosnika kako su definirani u provedbenim mjerama, tijelo za imenovanje im u načelu tijekom 12 mjeseci nakon odlaska iz službe zabranjuje lobiranje ili zastupanje interesa u odnosu na osoblje svoje bivše institucije za svoje poduzeće, klijente ili poslodavce u vezi s pitanjima za koja su bili odgovorni u zadnje tri godine službe.

U skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (5), svaka institucija jednom godišnje objavljuje informacije o provedbi trećeg stavka, uključujući i popis ocijenjenih slučajeva.

9.

članak 18. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Sva prava na pisane i druge radove koje dužnosnici izrade tijekom obavljanja poslova vlasništvo su Europske unije ako se ti radovi odnose na njezine aktivnosti ili su, ako se ti pisani i drugi radovi odnose na aktivnosti Europske zajednice za atomsku energiju, vlasništvo te Zajednice. Unija ili, ovisno o slučaju, Europska zajednica za atomsku energiju imaju pravo zatražiti obvezno ustupanje autorskog prava nad tim radovima.”;

10.

članak 19. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 19.

Bez dopuštenja tijela za imenovanje dužnosnik ne smije ni po kojoj osnovi iznositi u bilo kojem sudskom postupku informacije kojima raspolaže na temelju obavljanja poslova. Dopuštenje se uskraćuje samo ako je to potrebno zbog interesa Unije i ako to uskraćivanje ne povlači za sobom kaznene posljedice za dužnosnika. Dužnosnik je dužan pridržavati se te obveze i nakon odlaska iz službe.

Odredbe iz prvoga stavka ne primjenjuju se na dužnosnika ili bivšeg dužnosnika koji svjedoči pred Sudom Europske unije ili pred stegovnim povjerenstvom institucije u predmetu koji se odnosi na službenika ili bivšeg službenika Europske unije.”;

11.

u članku 21.a. dodaje se sljedeći stavak:

„3.   Dužnosnik koji svoje nadređene obavijesti o nalogu koji smatra nepropisnim ili za koji smatra da bi mogao prouzročiti ozbiljne poteškoće, ne smije zbog toga snositi nikakve posljedice.”;

12.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 22.c

U skladu s člancima 24. i 90. svaka institucija uspostavlja postupak za rješavanje žalbi koje su podnijeli dužnosnici u vezi s načinom na koji se prema njima postupalo nakon ili zbog njihova ispunjenja obveza prema članku 22.a ili 22.b. Institucija o kojoj je riječ osigurava da se takve žalbe rješavaju u povjerljivosti i, ako to opravdavaju okolnosti, prije isteka rokova navedenih u članku 90.

Tijelo za imenovanje svake institucije utvrđuje interna pravila, između ostaloga, o:

13.

u članku 26.a. riječ „institucije” zamjenjuje se riječima „tijela za imenovanje institucija”;

14.

članak 27. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 27.

Zapošljavanje se provodi kako bi institucija dobila najsposobnije, najučinkovitije i najčasnije dužnosnike koji se odabiru na najširoj mogućoj zemljopisnoj osnovi među državljanima država članica Unije. Nijedno radno mjesto nije rezervirano za državljane određene države članice.

Načelo jednakosti građana Unije omogućuje svakoj instituciji da donese odgovarajuće mjere ako primijeti znatnu neravnotežu državljanstva među dužnosnicima koja se ne može opravdati objektivnim kriterijima. Te odgovarajuće mjere moraju biti opravdane i ne smiju nikada imati za posljedicu kriterije za zapošljavanje koji se ne temelje na zaslugama. Prije nego što se donesu takve odgovarajuće mjere, tijelo za imenovanje institucije o kojoj je riječ donosi opće odredbe o provedbi ovog stavka u skladu s člankom 110.

Komisija nakon trogodišnjeg razdoblja koje počinje 1. siječnja 2014. podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi drugog stavka.

Kako bi se olakšalo zapošljavanje na najširoj mogućoj zemljopisnoj osnovi, institucije teže pružanju podrške višejezičnom i multikulturalnom obrazovanju djece svojega osoblja.”;

15.

u članku 29. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Prije nego što se popuni slobodno radno mjesto u instituciji, tijelo za imenovanje najprije razmatra:

ili slijedi postupak za natječaje temeljene na kvalifikacijama i/ili testovima. Postupak natječaja utvrđen je u Prilogu III.

Postupak se može provesti i za potrebe uspostave pričuve za buduća zapošljavanja.

Zadržavajući načelo prema kojem se velika većina dužnosnika mora zaposliti na temelju otvorenih natječaja, tijelo za imenovanje može odlučiti, odstupajući od točke (d) i samo u iznimnim slučajevima, da se održi interni natječaj na razini institucije koji će biti otvoren i za ugovorno osoblje kako je definirano u člancima 3.a i 3.b Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije. Ta potonja kategorija osoblja podložna je ograničenjima u vezi s tom mogućnošću kako su utvrđena u članku 82. stavku 7. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije i u vezi s posebnim zadaćama koje je bila ovlaštena izvršavati kao ugovorno osoblje.”;

16.

članak 30. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 30.

Tijelo za imenovanje za svaki natječaj imenuje povjerenstvo za odabir. To povjerenstvo sastavlja popis prikladnih kandidata.

Tijelo za imenovanje odlučuje o tome koje će kandidate imenovati na slobodna radna mjesta.

Ti kandidati imaju pristup prikladnim informacijama o odgovarajućim slobodnim radnim mjestima koje objavljuju institucije i agencije.”;

17.

u članku 31. stavku 2. prvom podstavku prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Ne dovodeći u pitanje članak 29. stavak 2., dužnosnici se zapošljavaju samo u razrede od SC 1 do SC 2, od AST 1 do AST 4 ili od AD 5 do AD 8.”;

18.

u članku 32. trećem stavku riječi „utvrdila institucija” zamjenjuju se riječima „utvrdilo tijelo za imenovanje svake institucije”;

19.

članak 34. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 34.

1.   Prije nego što se zaposle na stalno radno mjesto, dužnosnici imaju probni rad u trajanju od devet mjeseci. Odluka o zapošljavanju dužnosnika na stalnom radnom mjestu donosi se na temelju izvješća iz stavka 3. te na temelju elemenata na raspolaganju tijelu za imenovanje u vezi s ponašanjem dužnosnika na probnom radu s obzirom na glavu II.

Ako dužnosnik tijekom probnog rada zbog bolesti, rodiljnog dopusta iz članka 58. ili nesreće ne može obavljati poslove u neprekidnom trajanju od najmanje mjesec dana, tijelo za imenovanje može mu produljiti probni rad za isto to razdoblje. Ukupno trajanje probnog rada ni u kojem slučaju ne može biti dulje od 15 mjeseci.

2.   Izvješće o dužnosniku koji je na probnom radu može se sastaviti bilo kada prije isteka probnog rada ako je očito da njegov rad nije zadovoljavajući.

To se izvješće dostavlja osobi na koju se odnosi i koja ima pravo u roku od osam radnih dana dati svoje primjedbe u pisanom obliku. Osoba koja je neposredno nadređena dužnosniku na probnom radu odmah dostavlja izvješće i dužnosnikove primjedbe tijelu za imenovanje, koje u roku od tri tjedna pribavlja mišljenje zajedničkog odbora za izvješćivanje u vezi s mjerama koje treba poduzeti. Tijelo za imenovanje može donijeti odluku o otkazu dužnosniku koji je na probnom radu prije završetka probnog rada uz jednomjesečni otkazni rok ili rasporediti dužnosnika u drugu službu do isteka probnog rada.

3.   Najmanje mjesec dana prije isteka probnog rada sastavlja se izvješće o sposobnosti dužnosnika koji je na probnom radu za obavljanje poslova njegova radnog mjesta, kao i o njegovu ponašanju i učinkovitosti na radnom mjestu. To izvješće dostavlja se dužnosniku koji je na probnom radu i koji ima pravo u roku od osam radnih dana dati primjedbe u pisanom obliku.

Ako se na temelju izvješća preporučuje otkaz ili, u iznimnim slučajevima, produljenje probnog rada u skladu sa stavkom 1., osoba koja je neposredno nadređena dužnosniku na probnom radu odmah dostavlja izvješće i dužnosnikove primjedbe tijelu za imenovanje, koje u roku od tri tjedna pribavlja mišljenje zajedničkog odbora za izvješćivanje u vezi s mjerama koje treba poduzeti.

Dužnosnik koji je na probnom radu, a čiji rad ili ponašanje nisu zadovoljavajući za zapošljavanje na stalno radno mjesto, otpušta se.

4.   Otpušteni dužnosnik na probnom radu prima naknadu u visini triju osnovnih mjesečnih plaća ako je navršio više od jedne godine staža u službi, naknadu u visini dviju osnovnih mjesečnih plaća ako je navršio najmanje šest mjeseci staža u službi odnosno naknadu u visini jedne osnovne mjesečne plaće ako je navršio manje od šest mjeseci staža u službi, osim u slučaju kada se odmah nakon prestanka službe može zaposliti na drugom radnom mjestu.

5.   Stavci 2., 3. i 4. ne primjenjuju se na dužnosnike koji podnesu ostavku prije isteka probnog rada.”;

20.

u članku 35. dodaje se sljedeća točka:

21.

u članku 37. točki (b) drugoj alineji riječ „institucije” zamjenjuje se riječima „tijela za imenovanje institucija”;

22.

članak 40. mijenja se kako slijedi:

23.

članak 42.a zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 42.a

Dužnosnik ima za svako dijete pravo na roditeljski dopust bez primanja osnovne plaće u trajanju od najviše šest mjeseci, što treba iskoristiti u prvih dvanaest godina nakon djetetova rođenja ili posvojenja djeteta. Trajanje dopusta može se udvostručiti za samohrane roditelje na temelju općih provedbenih odredaba koje donosi tijelo za imenovanje svake institucije i za roditelje uzdržavane djece s invaliditetom ili teškom bolešću koje je potvrdio službeni liječnik institucije. Svaki dopust koji se uzima može trajati najmanje mjesec dana.

Tijekom roditeljskog dopusta dužnosnik je i dalje uključen u sustav socijalne sigurnosti; i dalje ima pravo na stjecanje mirovinskih prava, naknadu za uzdržavano dijete i naknadu za obrazovanje. Dužnosnik zadržava radno mjesto i pravo na napredovanje u viši stupanj ili promaknuće u viši razred. Dopust se može iskoristiti u punom radnom vremenu ili na pola radnog vremena. Ako se roditeljski dopust uzima u obliku dopusta na pola radnog vremena, udvostručuje se najdulje razdoblje utvrđeno prvim stavkom. Dužnosnik tijekom roditeljskog dopusta ima pravo na mjesečnu naknadu u iznosu od 911,73 EUR ili na 50 % tog iznosa u slučaju dopusta na pola radnog vremena, uz uvjet da tijekom dopusta nema drugo plaćeno zaposlenje. Ukupni trošak doprinosa za sustav socijalne sigurnosti predviđen člancima 72. i 73. snosi institucija i izračunava se na temelju osnovne plaće dužnosnika. Ova se odredba, međutim, u slučaju dopusta na pola radnog vremena primjenjuje samo na razliku između pune osnovne plaće i proporcionalno umanjene osnovne plaće. Doprinosi dužnosnika za isplaćeni dio osnovne plaće izračunavaju se primjenom postotaka koji bi se primjenjivali i da je zaposlen u punom radnom vremenu.

Za samohrane roditelje i roditelje uzdržavane djece s invaliditetom ili teškom bolešću koje je potvrdio i službeni liječnik iz prvog stavka i tijekom prva tri mjeseca roditeljskog dopusta, ako dopust uzima otac tijekom rodiljnog dopusta ili ako ga uzima jedan roditelj neposredno nakon rodiljnog dopusta ili tijekom ili neposredno nakon dopusta za posvojenje, mjesečna naknada iznosi 1 215,63 EUR, odnosno 50 % tog iznosa ako je dužnosnik uzeo dopust na pola radnog vremena.

Roditeljski dopust može se produljiti za dodatnih šest mjeseci s naknadom ograničenom na 50 % iznosa iz drugog stavka. Za samohrane roditelje iz prvog stavka roditeljski dopust može se produljiti za dodatnih dvanaest mjeseci s naknadom ograničenom na 50 % iznosa iz trećeg stavka.

Iznosi navedeni u ovom članku ažuriraju se u skladu s primicima od rada.”;

24.

u glavi III., poglavlju 2. dodaje se sljedeći odjeljak.:

„Odjeljak 7.

Dopust u interesu službe

Članak 42.c

Najranije pet godina prije dobi za stjecanje prava na odlazak u mirovinu dužnosnika, dužnosnik s najmanje deset godina službe može odlukom tijela za imenovanje biti poslan na dopust u interesu službe za organizacijske potrebe povezane sa stjecanjem novih kompetencija unutar institucija.

Ukupan broj dužnosnika poslanih na dopust u interesu službe svake godine ne može biti veći od 5 % dužnosnika svih institucija koji su umirovljeni prethodne godine. Ukupan broj izračunan na taj način dodjeljuje se svakoj instituciji u skladu s njihovim brojem dužnosnika na dan 31. prosinca prethodne godine. Rezultat takve raspodjele zaokružuje se na najbliži viši cijeli broj za svaku instituciju.

Takav dopust nije stegovna mjera.

Trajanje dopusta odgovara u načelu razdoblju do kojeg dužnosnik navrši dob za stjecanje prava na odlazak u mirovinu. Međutim, u iznimnim slučajevima tijelo za imenovanje može odlučiti prekinuti dopust i vratiti dužnosnika na radno mjesto.

Kad dužnosnik koji je na dopustu u interesu službe navrši dob za stjecanje prava na odlazak u mirovinu, automatski ga se umirovljuje.

Dopust u interesu službe uređen je sljedećim pravilima:

Dužnosnik koji je na takvom dopustu prima naknadu izračunanu u skladu s Prilogom IV.

Na zahtjev dužnosnika naknada podliježe uplati doprinosa u sustav mirovinskog osiguranja koji se izračunavaju na temelju te naknade. U tom slučaju radni staž u svojstvu dužnosnika na dopustu u interesu službe uzima se u obzir za potrebe izračuna mirovinskog staža u smislu članka 2. Priloga VIII.

Naknada ne podliježe koeficijentu ispravka.”;

25.

članak 43. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 43.

Sposobnost, učinkovitost i ponašanje u službi svakog dužnosnika podliježu godišnjem izvješću kako predvidi tijelo za imenovanje svake institucije u skladu s člankom 110. U tom izvješću navodi se je li dužnosnik bio uspješan u obavljanju poslova ili nije. Tijelo za imenovanje svake institucije donosi odredbe kojima se dužnosniku daje pravo da tijekom postupka izvješćivanja podnese pravni lijek, koje se mora iskoristiti prije podnošenja žalbe iz članka 90. stavka 2.

Izvješća za dužnosnike od razreda AST 5 naviše mogu sadržavati i mišljenje o tome je li dužnosnik, na temelju uspješnosti u obavljanju poslova, sposoban obavljati poslove administratora.

Izvješće se dostavlja dužnosniku. Dužnosnik ima pravo dodati primjedbe koje smatra potrebnima.”

26.

članak 44. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 44.

Dužnosnik koji je dvije godine bio na istom stupnju u svome razredu automatski napreduje na sljedeći stupanj u tom razredu osim ako je ocijenjeno da je bio neuspješan u obavljanju poslova u skladu s posljednjim godišnjim izvješćem iz članka 43. Dužnosnik napreduje na sljedeći stupanj u svom razredu najkasnije nakon četiri godine osim ako se primjenjuje postupak iz članka 51. stavka 1.

Ako se dužnosnik imenuje načelnikom odjela, direktorom ili glavnim direktorom u istom razredu i ako je tijekom prvih devet mjeseci nakon imenovanja bio uspješan u obavljanju poslova u smislu članka 43., on retroaktivno napreduje za jedan stupanj u razredu u kojemu je bio kada je imenovanje stupilo na snagu. Zbog napredovanja njegova se osnovna mjesečna plaća povećava za postotnu razliku između prvog i drugog stupnja svakog razreda. Ako je povećanje manje ili je dužnosnik već na zadnjem stupnju u razredu, osnovna se plaća, do stupanja na snagu sljedećeg promaknuća, povećava za iznos koji odgovara razlici između prvog i drugog stupnja.”;

27.

članak 45. mijenja se kako slijedi:

28.

članak 45.a se kako slijedi:

29.

u članku 48. trećem stavku riječi „funkcijske skupine AST” zamjenjuju se riječima „funkcijskih skupina AST i AST/SC”;

30.

u članku 50. osmom stavku broj „55” zamjenjuje se brojem „58”;

31.

članak 51. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 51.

1.   Tijelo za imenovanje svake institucije utvrđuje postupke kako bi pravovremeno i na primjeren način utvrdilo i riješilo slučajeve stručne nesposobnosti.

Prilikom donošenja unutarnjih odredbi tijelo za imenovanje svake institucije poštuje sljedeće zahtjeve:

2.   Dužnosnik ima pravo na pristup svojem cjelokupnom osobnom dosjeu i izradu preslika svih dokumenata koji se odnose na postupak. Za pripremu obrane dužnosnik ima najmanje 15 dana, ali ne više od 30 dana, od dana primitka prijedloga. Može mu pomagati osoba po vlastitom izboru. Dužnosnik može dostaviti primjedbe u pisanom obliku. Saslušava ga zajednički savjetodavni odbor. Dužnosnik može pozvati svjedoke.

3.   Instituciju pred zajedničkim savjetodavnim odborom zastupa dužnosnik kojega za tu svrhu odredi tijelo za imenovanje. Taj dužnosnik ima jednaka prava kao i dotični dužnosnik.

4.   Uzimajući u obzir prijedlog iz stavka 1. točke (b) i sve pisane i usmene izjave dotičnog dužnosnika ili svjedoka, zajednički savjetodavni odbor većinom glasova donosi obrazloženo mišljenje o mjerama koje smatra primjerenima u kontekstu činjenica utvrđenih na zahtjev odbora. Odbor prosljeđuje mišljenje tijelu za imenovanje i dotičnom dužnosniku u roku od dva mjeseca od dana upućivanja predmeta odboru. Predsjednik ne glasuje o odlukama zajedničkog savjetodavnog odbora, osim u postupovnim stvarima i slučajevima izjednačenog broja glasova.

5.   Dužnosnik otpušten zbog stručne nesposobnosti ima pravo na mjesečnu naknadu zbog otkaza u iznosu osnovne mjesečne plaće dužnosnika na prvom stupnju razreda AST 1 u trajanju utvrđenom stavkom 6. Tijekom tog razdoblja dužnosnik također ima pravo na obiteljske naknade iz članka 67. Naknada za kućanstvo izračunava se na temelju osnovne mjesečne plaće dužnosnika u razredu AST 1 u skladu s člankom 1. Priloga VII.

Naknada se ne isplaćuje ako dužnosnik podnese ostavku nakon pokretanja postupka iz stavaka 1. i 2. ili ako odmah ima pravo na isplatu pune mirovine. Ako dužnosnik ima pravo na davanja za nezaposlenost u okviru nacionalnog sustava, iznos tog davanja oduzima se od gore navedene naknade.

6.   Isplate iz stavka 5. obavljaju se u sljedećim razdobljima:

7.   Dužnosnici koji su zbog stručne nesposobnosti premješteni u niži razred mogu nakon isteka šestogodišnjeg razdoblja podnijeti zahtjev da se sva upućivanja na tu mjeru brišu iz njihova osobnog dosjea.

8.   U slučaju da posljedica postupka iz ovog članka nije odluka o otkazu ili premještaju u niži razred dužnosnici imaju pravo na naknadu svih opravdanih troškova koji su njihovim djelovanjem nastali tijekom postupka, uključujući honorar za savjetnika u obrani koji ne pripada instituciji.”;

32.

članak 52. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 52.

Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 50. dužnosnik se umirovljuje:

Međutim, dužnosnik može na vlastiti zahtjev i ako tijelo za imenovanje to smatra opravdanim u interesu službe, nastaviti raditi do 67. godine života; ili iznimno do 70. godine života; u tom slučaju dužnosnik se umirovljuje automatski zadnjeg dana u mjesecu u kojemu navrši tu godinu života.

Ako tijelo za imenovanje odluči dozvoliti dužnosniku ostanak u službi nakon 66. godine, ta dozvola daje se na maksimalno razdoblje od godine dana. Može se obnoviti na zahtjev dužnosnika.”;

33.

članak 55. mijenja se kako slijedi:

34.

u članku 55.a stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Dužnosnik ima pravo na odobrenje u sljedećim slučajevima:

U slučaju kada se zahtjev podnese radi daljnjeg osposobljavanja ili tijekom posljednje tri godine prije navršene dobi za stjecanje prava na odlazak u mirovinu, ali ne prije navršene 58. godine života, tijelo za imenovanje može odbiti izdati odobrenje ili odgoditi dan početka primjene samo u iznimnim okolnostima i zbog neodgodivih potreba službe.

U slučaju da se pravo koristi radi brige o bračnom drugu, srodniku u uzlaznoj ili silaznoj liniji, bratu ili sestri koji boluju od teške bolesti ili imaju tešku invalidnost, ili radi daljnjeg osposobljavanja, ukupno trajanje svih takvih razdoblja tijekom cijele dužnosnikove karijere ne smije biti duže od pet godina.”;

35.

članka 56. treći stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Kako je predviđeno Prilogom VI., dužnosnici u razredima od SC 1 do SC 6 i razredima od AST 1 do AST 4 koji obave prekovremeni rad imaju za to pravo na kompenzacijski dopust ili primitke od rada ako zahtjevi službe ne dopuštaju kompenzacijski dopust tijekom dva mjeseca koja slijede nakon mjeseca u kojem je obavljen prekovremeni rad.”;

36.

članak 56.a drugi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Nakon savjetovanja s odborom za Pravilnik o osoblju Komisija delegiranim aktima u skladu s člancima 111. i 112. određuje kategorije dužnosnika koji imaju pravo na takve naknade te uvjete za njihovo odobravanje i njihove iznose.”;

37.

članak 56.b drugi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Nakon savjetovanja s odborom za Pravilnik o osoblju Komisija delegiranim aktima u skladu s člancima 111. i 112. određuje kategorije dužnosnika koji imaju pravo na takve naknade te uvjete za njihovo odobravanje i njihove iznose.”;

38.

članak 56.c drugi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Nakon savjetovanja s odborom za Pravilnik o osoblju Komisija delegiranim aktima u skladu s člancima 111. i 112. određuje kategorije dužnosnika koji imaju pravo na posebne naknade te uvjete za njihovo odobravanje i njihove iznose.”;

39.

u članku 57. prvom stavku riječ „institucije” zamjenjuje se riječima „tijela za imenovanje institucija”;

40.

članak 58. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 58.

Trudnice, uz dopust predviđen člankom 57., imaju pravo na dodatnih 20 tjedana dopusta ako predoče liječničku potvrdu. Dopust može početi najranije šest tjedana prije očekivanog datuma poroda navedenog u potvrdi te može završiti najranije 14 tjedana nakon datuma poroda. U slučaju višestrukog poroda, prijevremenog poroda ili rođenja djeteta s invalidnošću ili ozbiljnom bolešću, trajanje dopusta iznosi 24 tjedna. Za potrebe ove odredbe prijevremenim porodom smatra se porod prije navršenog 34. tjedna trudnoće.”;

41.

članak 61. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 61.

Popisi praznika sastavljaju se temeljem sporazuma između tijela za imenovanje institucija Unije nakon savjetovanja s odborom za Pravilnik o osoblju.”;

42.

članak 63. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 63.

Dužnosnikovi primici od rada izražavaju se u eurima. Isplaćuju se u valuti zemlje u kojoj dužnosnik obavlja poslove ili u eurima.

Primici od rada koji se ne isplaćuju u eurima izračunavaju se na temelju deviznih tečajeva koji se primjenjuju za izvršenje općeg proračuna Europske unije na dan 1. srpnja te godine.

Svake se godine tečaj ažurira retroaktivno tijekom godišnjeg ažuriranja primitaka od rada iz članka 65.”;

43.

članak 64. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 64.

Nakon obveznog oduzimanja iznosa utvrđenih ovim Pravilnikom o osoblju ili nekom provedbenom uredbom, dužnosnikovi primici od rada izraženi u eurima ponderiraju se prema stopi koja je veća, manja ili jednaka 100 %, ovisno o uvjetima života u različitim mjestima rada.

Koeficijenti ispravaka izrađuju se ili povlače te ažuriraju na godišnjoj razini u skladu s Prilogom XI. U vezi s ažuriranjem sve se vrijednosti smatraju referentnim vrijednostima. Komisija u svrhu obavještavanja objavljuje ažurirane vrijednosti u seriji C Službenog lista Europske unije u roku od dva tjedna nakon ažuriranja.

U Belgiji i Luksemburgu ne primjenjuje se koeficijent ispravka zbog posebne uloge referentnosti ovih mjesta rada kao glavnih i izvornih sjedišta većine institucija.”;

44.

članak 65. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 65.

1.   Primici od rada dužnosnika i ostalih službenika Europske unije ažuriraju se na godišnjoj razini uzimajući u obzir gospodarsku i socijalnu politiku Unije. Posebna se pozornost posvećuje povećanjima plaća u javnoj službi država članica i potrebama zapošljavanja. Ažuriranje primitaka od rada provodi se u skladu s Prilogom XI. To se ažuriranje odvija pri kraju svake godine u svjetlu izvješća Komisije na temelju statističkih podataka koje priprema Statistički ured Europske unije u dogovoru s nacionalnim statističkim uredima država članica; statistički podaci odražavaju situaciju 1. srpnja u svakoj državi članici. To izvješće sadrži podatke o proračunskom učinku na primitke od rada i mirovine dužnosnika Unije. Izvješće se šalje Europskom parlamentu i Vijeću.

Iznosi navedeni u članku 42.a drugom i trećem stavku, člancima 66. i 69., članku 1. stavku 1., članku 2. stavku 1., članku 3. stavcima 1. i 2., članku 4. stavku 1., članku 7. stavku 2., članku 8. stavku 2., članku 10. stavku 1. Priloga VII. i članku 8. stavku 2. Priloga XIII. te iznosi navedeni u prijašnjem članku 4.a Priloga VII. koje treba ažurirati u skladu s člankom 18. stavkom 1. Priloga XIII., iznosi navedeni u članku 24. stavku 3., članku 28.a stavku 3. drugom podstavku, članku 28.a stavku 7., člancima 93. i 94., članku 96. stavku 3. drugom podstavku, članku 96. stavku 7. te člancima 133., 134. i 136. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika, iznosi navedeni u članku 1. stavku 1. prvom podstavku Uredbe Vijeća (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 300/76 (6). i koeficijent za iznose navedene u članku 4. Uredbe Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 260/68 (7) ažuriraju se na godišnjoj razini u skladu s Prilogom XI. Komisija u svrhu obavještavanja objavljuje ažurirane iznose u seriji C Službenog lista Europske unije.

2.   U slučaju znatne promjene troškova života iznosi iz stavka 1. i ponderiranja iz članka 64. ažuriraju se u skladu s Prilogom XI. Komisija u svrhu obavještavanja obavljuje ažurirane iznose i ponderiranja u seriji C Službenog lista Europske unije u roku od dva tjedna nakon ažuriranja.

3.   Iznosi iz stavka 1. i podneriranja iz članka 64. smatraju se iznosima i poderiranjima stvarne vrijednosti koja je u određenom trenutku podložna ažuriranju bez intervencije drugog pravnog akta.

4.   Ne dovodeći u pitanje članak 3. stavke 5. i 6. Priloga XI., ažuriranja iz stavaka 1. i 2. ne provode se u 2013. i 2014.”;

45.

članak 66. mijenja se kako slijedi:

46.

članak 66.a zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 66.a

1.   Odstupajući od članka 3. stavka 1. Uredbe (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 260/68 i kako bi se u obzir uzela, ne dovodeći u pitanje članak 65. stavak 3., primjena metode za ažuriranje primitaka od rada i mirovina dužnosnika, privremena mjera za primitke od rada koje isplaćuje Unija aktivnim zaposlenicima, 'namet solidarnosti', primjenjuje se od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2023.

2.   Stopa tog nameta solidarnosti, koja se primjenjuje na osnovicu iz stavka 3., iznosi 6 %. Međutim, stopa iznosi 7 % za dužnosnike u razredu AD 15, stupnju 2., i više.

4.   Namet solidarnosti oduzima se mjesečno na izvoru; primici od tog nameta iskazuju se kao prihodi u općem proračunu Europske unije.”;

47.

Članak 67. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Naknada za uzdržavano dijete može se udvostručiti posebnom obrazloženom odlukom koju tijelo za imenovanje donosi na temelju liječničke dokumentacije kojom se potvrđuje da uzdržavano dijete ima invalidnost ili dugotrajnu bolest, zbog čega dužnosnik ima znatne troškove.”;

48.

članak 72. mijenja se kako slijedi:

49.

u članku 73. stavku 1. riječ „institucije” zamjenjuje se riječima „tijela za imenovanje institucija”;

50.

u članku 76.a drugoj rečenici riječ „institucije” zamjenjuje se riječima „tijela za imenovanje institucija”;

51.

članak 77. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 77.

Dužnosnik koji je navršio najmanje deset godina staža u službi ima pravo na starosnu mirovinu. Međutim, pravo na tu mirovinu ostvaruje bez obzira na godine staža u službi nakon dobi za stjecanje prava na odlazak u mirovinu ili ako se nije mogao vratiti na radno mjesto nakon razdoblja mirovanja ili zbog umirovljenja u interesu službe.

Najviša starosna mirovina iznosi 70 % zadnje osnovne plaće u razredu u koji je dužnosnik bio razvrstan najmanje godinu dana. Za svaku godinu staža u skladu s člankom 3. Priloga VIII. dužnosniku se isplaćuje 1,80 % te zadnje osnovne plaće.

Međutim, u slučaju dužnosnika koji pomažu osobi koja obnaša dužnost predviđenu Ugovorom o Europskoj uniji ili Ugovorom o funkcioniranju Europske unije, ili izabranom predsjedniku jedne od institucija ili tijela Unije, ili izabranom predsjedniku jednog od klubova zastupnika u Europskom parlamentu, iznos mirovine koja odgovara godinama mirovinskog staža stečenog obavljajući taj posao izračunava se na temelju zadnje osnovne plaće primljene tijekom tog razdoblja ako je ta primljena osnovna plaća veća od referentne plaće navedene za potrebe drugog stavka ovog članka.

Iznos starosne mirovine ne smije biti manji od 4 % iznosa za minimalne troškove života za svaku godinu staža u službi.

Dob za stjecanje prava na odlazak u mirovinu je 66 godina.

Dob za stjecanje prava na odlazak u mirovinu ocjenjuje se svakih pet godina počevši od 1. siječnja 2014. na temelju izvješća Komisije Europskom parlamentu i Vijeću. U izvješću se posebno razmatra razvoj dobi za stjecanje prava na odlazak u mirovinu u javnim službama država članica i razvoj očekivanog životnog vijeka dužnosnika institucija.

Komisija po potrebi izrađuje prijedlog izmjene dobi za stjecanje prava na odlazak u mirovinu u skladu sa zaključcima tog izvješća, pri čemu se posebna pozornost posvećuje razvoju situacije u državama članicama.”;

52.

članak 78. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 78.

Dužnosnik ima pravo na naknadu za invalidnost kako je predviđeno člancima 13. do 16. Priloga VIII. u slučaju potpune trajne invalidnosti zbog koje ne može obavljati poslove koji odgovaraju radnom mjestu u njegovoj funkcijskoj skupini.

Članak 52. analogno se primjenjuje na primatelje naknade za invalidnost. Ako se primatelj naknade za invalidnost umirovi prije navršene 66. godine života, a da pritom nije stekao prava za punu mirovinu, primjenjuju se opća pravila o starosnim mirovinama. Iznos starosne mirovine izračunava se na temelju plaće za razred i stupanj na koji je dužnosnik bio razvrstan u trenutku nastanka invalidnosti.

Naknada za invalidnost iznosi 70 % dužnosnikove zadnje osnovne plaće. Ona, međutim, ne smije biti manja od iznosa za minimalne troškove života.

Na naknadu za invalidnost primjenjuje se uplata doprinosa u sustav mirovinskog osiguranja koji se izračunavaju na temelju te naknade.

Ako je invalidnost prouzročena nesrećom pri obavljanju poslova dužnosnika ili u vezi s njima, profesionalnom bolešću, djelovanjem za opće dobro ili ugrožavanjem vlastitog života radi spašavanja života druge osobe, naknada za invalidnost ne smije biti manja od 120 % iznosa za minimalne troškove života. Osim toga, doprinosi za mirovinsko osiguranje u tim se slučajevima u punom iznosu financiraju iz proračuna institucije ili tijela iz članka 1.b.”;

53.

članak 80. šesti stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Prava predviđena prvim, drugim i trećim stavkom primjenjuju se u slučaju smrti bivšeg dužnosnika koji ima pravo na naknadu u skladu s člankom 50. Pravilnika o osoblju, člankom 5. Uredbe Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (8)., člankom 3. Uredbe Vijeća (Euratom, EZUČ, EEZ) br. 2530/72 (9) ili člankom 3. Uredbe Vijeća (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 1543/73 (10) te u slučaju smrti bivšeg dužnosnika koji je napustio službu prije navršene dobi za stjecanje prava na odlazak u mirovinu i zatražio da mu se isplata starosne mirovine odgodi do prvog dana kalendarskog mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojemu je navršio dob za stjecanje prava na odlazak u mirovinu.

54.

članak 81.a stavak 1. mijenja se kako slijedi:

55.

članak 82. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Ako se primici od rada ažuriraju u skladu s člankom 65. stavkom 1., isto se ažuriranje primjenjuje na mirovine.”;

56.

članak 83. stavka 1. drugi podstavak briše se;

57.

u članku 83.a stavci 2., 3., 4. i 5. zamjenjuju se sljedećim:

„2.   Agencije koje ne primaju subvencije iz općeg proračuna Europske unije uplaćuju u proračun cjelokupan iznos doprinosa potrebnih za financiranje sustava. Od 1. siječnja 2016. agencije koje se djelomično financiraju iz općeg proračuna Europske unije trebaju plaćati dio doprinosa poslodavaca koji odgovara udjelu između dobiti agencije bez subvencije iz općeg proračuna Europske unije i njezine ukupne dobiti.

3.   Ravnoteža sustava mirovinskog osiguranja osigurava se pomoću dobi za stjecanje prava na odlazak u mirovinu i stope doprinosa sustavu. Prilikom petogodišnje aktuarske procjene u skladu s Prilogom XII., stopa doprinosa sustavu mirovinskog osiguranja ažurira se kako bi se osigurala ravnoteža sustava.

4.   Komisija svake godine ažurira aktuarsku procjenu iz stavka 3. u skladu s člankom 1. stavkom 2. Priloga XII. U slučaju kada razlika između trenutačne stope doprinosa i stope potrebne za održavanje aktuarske ravnoteže iznosi najmanje 0,25 poena, stopa se ažurira u skladu s odredbama utvrđenima u Prilogu XII.

5.   Za potrebe stavaka 3. i 4. ovog članka, referentni iznos utvrđen u članku 83. stavku 2. ažurira se. Komisija u svrhu obavještavanja objavljuje ažurirane stope doprinosa u seriji C Službenog lista Europske unije u roku od dva tjedna nakon ažuriranja.”;

58.

glava VIII. briše se;

59.

članak 110. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 110.

1.   Opće odredbe kojima se provodi ovaj Pravilnik o osoblju donosi tijelo za imenovanje svake institucije nakon savjetovanja s odborom osoblja i odborom za Pravilnik o osoblju.

2.   Provedbena pravila koje donosi Komisija kako bi se primjenjivao Pravilnik o osoblju uključujući opće provedbene odredbe iz stavka 1. primjenjuju se po analogiji na agencije. U tu svrhu Komisija obavještava agencije o svim takvim provedbenim pravilima bez odgode nakon njihova donošenja.

Takva provedbena pravila stupaju na snagu u agencijama devet mjeseci nakon stupanja na snagu u Komisiji ili devet mjeseci nakon datuma kada Komisija obavijesti agencije o donošenju odgovarajućeg provedbenog pravila, ovisno o tome koji je datum kasniji. Neovisno o gore navedenom, agencija može također odlučiti da će takva provedbena pravila stupiti na snagu ranijeg datuma.

Odstupajući od navedenog, agencija može, prije isteka gore navedenog devetomjesečnog razdoblja iz drugog podstavka ovog stavka i nakon savjetovanja sa svojim odborom osoblja, zatražiti od Komisije suglasnost za provedbena pravila koja se razlikuju od onih koje je donijela Komisija. Pod istim uvjetima agencija može zatražiti suglasnost Komisije za to da se ne primjenjuju neka od tih provedbenih pravila. U potonjem slučaju Komisija može, umjesto da prihvati ili odbije zahtjev, zatražiti od agencije da podnese zahtjev za suglasnost s provedbenim pravilima koja se razlikuju od onih koje je donijela Komisija.

Devetomjesečno razdoblje iz drugog podstavka ovog stavka suspendira se od datuma zahtjeva agencije za suglasnost Komisije do datuma kad Komisija izrazi svoje stajalište.

Agencija također može, nakon savjetovanja s odborom osoblja, podnijeti zahtjev Komisiji za suglasnost s provedbenim pravilima koja se tiču tema različitih od onih iz provedbenih pravila koja je donijela Komisija.

Za potrebe donošenja provedbenih pravila, agencije predstavlja upravni odbor ili jednakovrijedno tijelo iz akta Unije o njihovom osnivanju.

3.   Za potrebe sporazumnog donošenja pravila među institucijama, agencije se ne smatraju institucijama. Međutim, Komisija se prije donošenja tih pravila mora savjetovati s agencijama.

4.   Osoblje se obavješćuje o pravilima kojima se primjenjuje ovaj Pravilnik o osoblju, uključujući opće provedbene odredbe iz stavka 1., i o pravilima koja su sporazumno donijela tijela za imenovanje institucija.

5.   Administrativne službe institucija i agencija redovno se međusobno savjetuju u vezi s primjenom ovog Pravilnika o osoblju. Prilikom tih savjetovanja agencije su zajednički zastupljene u skladu s pravilima koja sporazumno utvrde.

6.   Sud Europske unije rukovodi registrom svih pravila koja su donijela tijela za imenovanje kako bi se provodio Pravilnik o osoblju i pravilima koja donose agencije u mjeri u kojoj ona odstupaju od pravila koja donese Komisija u skladu s postupkom iz stavka 2., uključujući i njihove moguće izmjene. Institucije i agencije imaju izravan pristup registru i puno pravo izmjene svojih vlastitih pravila. Države članice imaju izravan pristup registru. Osim toga, svake tri godine Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o pravilima koja donosi svako tijelo za imenovanje svake institucije za provedbu ovog Pravilnika o osoblju.”;

60.

dodaju se sljedeći članci.:

„Članak 111.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 112. o određenim aspektima radnih uvjeta, određenim aspektima provedbe pravila o primicima od rada i sustavu socijalnog osiguranja.

Članak 112.

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 56.a, 56.b i 56.c Pravilnika o osoblju, članka 13. stavka 3. Priloga VII. i članka 9. Priloga XI. tom pravilniku te iz članka 28.a stavka 11. i članka 96. stavka 11. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od 1. siječnja 2014.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članaka 56.a, 56.b i 56.c Pravilnika o osoblju, članka 13. stavka 3. Priloga VII. i, članka 9. Priloga XI. tom pravilniku te iz članka 28.a stavka 11. i članka 96. stavka 11.Uvjeta zaposlenja ostalih službenika. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5.   Delegirani akt donesen na temelju članaka 56.a, 56.b i 56.c Pravilnika o osoblju, članka 13. stavka 3. Priloga VII. ili članka 9. Priloga XI. tom pravilniku, ili na temelju članka 28.a stavka 11. ili članka 96. stavka 11. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 113.

Komisija do 31. prosinca 2020. podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o procjeni funkcioniranja ovog Pravilnika o osoblju.”;

61.

Prilog I. mijenja se kako slijedi:

62.

Prilog II. mijenja se kako slijedi:

63.

jedini članak Priloga IV. mijenja se kako slijedi:

64.

Prilog IV.a mijenja se kako slijedi:

65.

Prilog V. mijenja se kako slijedi:

66.

Prilog VI. mijenja se kako slijedi:

67.

Prilog VII. mijenja se kako slijedi:

68.

Prilog VIII. mijenja se kako slijedi:

69.

Prilog IX. mijenja se kako slijedi:

70.

Prilog X. mijenja se kako slijedi:

71.

Prilog XI. zamjenjuje se sljedećim:

72.

Prilog XII. mijenja se kako slijedi:

73.

Prilog XIII. mijenja se kako slijedi:

1.

u članku 1. druga alineja briše se;

2.

članku 2. dodaje se sljedeća točka:

3.

članak 3. briše se;

4.

u članku 3.b točki (b) podtočka i. zamjenjuje se sljedećim:

5.

u članku 8. prvom podstavku riječi „članak 2. točka (a)” zamjenjuju se riječima „članak 2. točka (a) ili članak 2. točka (f)”;

6.

članak 10. stavak 4. briše se;

7.

članak 11. mijenja se kako slijedi:

8.

članak 12. mijenja se kako slijedi:

9.

članak 14. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 14.

1.   Član privremenog osoblja ima probni rok u trajanju od devet mjeseci.

Ako je član privremenog osoblja tijekom probnog roka zbog bolesti, rodiljnog dopusta iz članka 58. Pravilnika o osoblju ili nezgode spriječen u obavljanju svojih dužnosti u neprekidnom trajanju od najmanje mjesec dana, tijelo iz prvog stavka članka 6. može produljiti trajanje njegova probnog roka za odgovarajuće vrijeme. Ukupno trajanje probnog roka ni u kojem slučaju ne može biti duže od 15 mjeseci.

2.   Izvješće o članu privremenog osoblja može se sastaviti bilo kada prije završetka probnog roka ako je očito da njegov rad nije zadovoljavajući.

To se izvješće dostavlja osobi na koju se odnosi i koja u roku od osam radnih dana ima pravo iznijeti svoje primjedbe u pisanom obliku. Osoba neposredno nadređena članu privremenog osoblja odmah šalje izvješće i primjedbe tijelu iz prvog stavka članka 6. Na temelju izvješća tijelo iz članka 6. prvog stavka može odlučiti da se član privremenog osoblja otpusti prije završetka probnog roka s otkaznim rokom od mjesec dana ili da ga se do isteka probnog roka rasporedi u drugi odjel.

3.   Najkasnije mjesec dana prije isteka probnog roka sastavlja se izvješće o sposobnosti člana privremenog osoblja za obavljanje poslova na njegovu radnom mjestu, kao i o njegovu ponašanju i učinkovitosti u službi. To se izvješće dostavlja članu privremenog osoblja koji u roku od osam radnih dana ima pravo iznijeti svoje primjedbe u pisanom obliku.

Ako se u izvješću preporuči otpuštanje ili u iznimnim okolnostima produljenje probnog roka u skladu sa stavkom 1., osoba neposredno nadređena članu privremenog osoblja odmah šalje izvješće i primjedbe tijelu iz članka 6. prvog stavka.

Član privremenog osoblja čiji rad ili ponašanje nije ocijenjeno kao zadovoljavajuće za zapošljavanje na radnom mjestu otpušta se.

Konačna odluka donosi se na temelju izvješća iz ovog stavka i na temelju informacija u vezi s ponašanjem člana privremenog osoblja s obzirom na glavu II. Pravilnika o osoblju koji su dostupni tijelu iz članka 6. prvog stavka.

4.   Član privremenog osoblja kojem je otkazan ugovor ima pravo na naknadu u visini jedne trećine njegove osnovne plaće za svaki mjesec izvršenog probnog rada.”;

10.

u U članku 15. stavku 1. prvom podstavku dodaje se sljedeća rečenica:

„Članovi privremenog osoblja razvrstani u razred u skladu s kriterijima razvrstavanja koje je odredilo tijelo iz članka 6. prvog stavka zadržavaju radni staž na stupnju koji su stekli kao članovi privremenog osoblja ako su imenovani za članove privremenog osoblja u istom razredu neposredno nakon razdoblja rada u svojstvu privremenog službenika.”;

11.

članak 16. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 16.

Članci 42.a, 42.b te 55. do 61. Pravilnika o osoblju, koji se odnose na dopust, radno vrijeme, prekovremeni rad, rad u smjenama, pripravnost na radnom mjestu ili kod kuće te praznike, analogno se primjenjuju. Poseban dopust, roditeljski dopust i obiteljski dopust ne smiju biti dulji od trajanja ugovora. Osim toga, članci 41., 42., 45. i 46. Pravilnika o osoblju analogno se primjenjuju na privremene službenike iz članka 29. Priloga XIII. Pravilniku o osoblju, neovisno o datumu njihova zapošljavanja.

Plaćeno bolovanje predviđeno člankom 59. Pravilnika o osoblju ne smije međutim biti dulje od tri mjeseca ili razdoblja tijekom kojeg je član privremenog osoblja radio ako je to razdoblje dulje. Dopust ne smije biti dulji od trajanja ugovora.

Nakon isteka tih vremenskih ograničenja, službenik čiji ugovor još nije istekao upućuje se na neplaćeni dopust neovisno o tome što i dalje ne može obavljati poslove.

Međutim, ako službenik oboli od profesionalne bolesti ili pretrpi ozljedu prilikom obavljanja poslova, on i dalje prima punu plaću u razdoblju nesposobnosti za rad sve dok mu se ne prizna pravo na invalidsku mirovinu na temelju članka 33.”;

12.

članak 17. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 17.

Članu privremenog osoblja može se, u iznimnim okolnostima i na njegov zahtjev, odobriti neplaćeni dopust zbog posebno važnih osobnih razloga. Članak 12.b Pravilnika o osoblju nastavlja se primjenjivati tijekom razdoblja neplaćenog dopusta zbog osobnih razloga.

Dopuštenje u skladu s člankom 12.b ne daje se članu privremenog osoblja u svrhu njegova angažiranja u profesionalnoj djelatnosti, bilo plaćenoj ili neplaćenoj, koja obuhvaća lobiranje ili zastupanje svoje institucije i koja bi mogla dovesti do postojeće ili moguće nespojivosti sa zakonitim interesima institucije.

Tijelo iz članka 6. prvog stavka određuje trajanje tog dopusta koje ne može biti duže od jedne četvrtine razdoblja koje je službenik već odradio ili:

Dopust odobren u skladu s prvim stavkom ne uzima se u obzir za potrebe prvog stavka članka 44. Pravilnika o osoblju.

Tijekom neplaćenog dopusta članu privremenog osoblja suspendiraju se prava iz sustava socijalne sigurnosti predviđenog člankom 28.

Međutim, član privremenog osoblja koji nema plaćeno zaposlenje može, najkasnije mjesec dana nakon početka neplaćenog dopusta, zatražiti da i dalje bude osiguran od rizika iz članka 28., pod uvjetom da tijekom dopusta snosi polovinu troškova doprinosa predviđenih tim člankom; doprinos se izračunava na temelju njegove zadnje osnovne plaće.

Osim toga, član privremenog osoblja na kojeg se primjenjuje članak 2. točka (c) ili (d), a koji dokaže da ne može stjecati mirovinska prava u okviru drugog sustava mirovinskog osiguranja, može zatražiti da i dalje stječe mirovinska prava tijekom neplaćenog dopusta, pod uvjetom da snosi troškove doprinosa u iznosu trostrukog iznosa utvrđenog člankom 41.; doprinosi se izračunavaju na temelju osnovne plaće za njegov razred i stupanj.

Žene čiji rodiljni dopust počinje prije kraja njihova ugovora imaju pravo na rodiljni dopust i rodiljnu naknadu.”;

13.

članak 20. mijenja se kako slijedi:

14.

članak 28.a mijenja se kako slijedi:

15.

u članku 33. stavku 1. drugom podstavku riječi „65. godine života” zamjenjuju se riječima „66. godine života”;

16.

članak 34. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 34.

Pravni sljednici preminulog službenika, u smislu poglavlja 4. Priloga VIII. Pravilniku o osoblju, imaju pravo na mirovinu za nadživjele osobe kako je predviđeno člancima 35. do 38.

U slučaju smrti bivšeg službenika koji je primao naknadu za invalidnost ili bivšeg službenika u smislu članka 2. točaka (a), (c), (d), (e) ili (f) koji je primao starosnu mirovinu ili koji je napustio službu prije navršene dobi za stjecanje prava na odlazak u mirovinu i koji je zatražio da mu se isplata starosne mirovine odgodi do prvog dana kalendarskog mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je stekao pravo na odlazak u mirovinu, pravni sljednici preminulog službenika, u smislu poglavlja 4. Priloga VIII. Pravilniku o osoblju, imaju pravo na mirovinu za nadživjele osobe kako je predviđeno u tom Prilogu.

Ako mjesto boravišta člana privremenog osoblja ili bivšeg člana privremenog osoblja koji prima naknadu za invalidnost ili starosnu mirovinu, ili bivšeg člana privremenog osoblja koji je napustio službu prije navršene dobi za stjecanje prava na odlazak u mirovinu i koji je zatražio da mu se isplata starosne mirovine odgodi do prvog dana kalendarskog mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je ostvario pravo na odlazak u mirovinu, nije poznato dulje od godinu dana, odredbe poglavlja 5. i 6. Priloga VIII. Pravilniku o osoblju, koje se odnose na privremene mirovine, analogno se primjenjuju na bračnog druga i priznate uzdržavanike.”;

17.

u članku 36. prvom stavku trećoj rečenici riječi „članka 2. točaka (a), (c) ili (d)” zamjenjuju se riječima „članka 2. točaka (a), (c), (d), (e) ili (f)”;

18.

u članku 37. četvrtom stavku riječi „63. godine života” zamjenjuju se riječima „dobi za stjecanje prava na odlazak u mirovinu”, a riječi „članka 2. točaka (a), (c) ili (d)” zamjenjuju se riječima „članka 2. točaka (a), (c), (d), (e) ili (f)”;

19.

članak 39. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Pri odlasku iz službe službenik u smislu članka 2. ima pravo na starosnu mirovinu, prijenos aktuarske protuvrijednosti ili otpremninu u skladu s poglavljem 3. glave V. Pravilnika o osoblju i Priloga VIII. Pravilniku o osoblju. Ako službenik ima pravo na starosnu mirovinu, mirovinska prava smanjuju mu se razmjerno iznosima isplaćenim na temelju članka 42.”;

20.

članak 42. prvi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„U skladu s uvjetima koje utvrdi tijelo iz članka 6. prvog stavka, službenik može zatražiti da to tijelo izvrši sva plaćanja koja je on obvezan izvršiti radi stjecanja ili zadržavanja mirovinskih prava u matičnoj zemlji.”;

21.

članak 47. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 47.

Osim u slučaju smrti, radni odnos privremenog osoblja prestaje i:

22.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 48.a

U svakom parlamentarnom sazivu članak 50. Pravilnika o osoblju može se analogno primijeniti na najviše pet članova višeg privremenog osoblja političkih skupina u Europskom parlamentu u razredima AD 15 ili AD 16 pod uvjetom da su navršili pedeset pet godina i imaju dvadeset godina radnog staža u institucijama i najmanje 2,5 godine staža u posljednjem razredu.“;

23.

u članku 50.c stavak 2. briše se;

24.

glavi II. dodaje se sljedeće poglavlje:

„POGLAVLJE 11.

POSEBNE ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA PRIVREMENO OSOBLJE IZ ČLANKA 2. TOČKE (F)

Članak 51.

Članak 37., osim prvog stavka točke (b), i članak 38. Pravilnika o osoblju analogno se primjenjuju na privremeno osoblje iz članka 2. točke (f).

Članak 52.

Odstupajući od članka 17. trećeg stavka, privremenom osoblju iz članka 2. točke (f) s ugovorom na neodređeno vrijeme može se bez obzira na njihov radni staž odobriti neplaćeni dopust za razdoblje koje nije duže od godine dana.

Ukupna duljina takvog dopusta ne smije prelaziti dvanaest godina tijekom čitave karijere člana osoblja.

Na radno mjesto člana privremenog osoblja može se zaposliti druga osoba.

Nakon što dopust istekne, član privremenog osoblja mora se rasporediti na prvo radno mjesto koje se oslobodi u njegovoj funkcijskoj skupini i koje odgovara njegovu razredu, uz uvjet da ispunjava zahtjeve za to radno mjesto. Ako odbije ponuđeno radno mjesto, u skladu s istim odredbama zadržava pravo na raspoređivanje kada se oslobodi sljedeće radno mjesto u njegovoj funkcijskoj skupini koje odgovara njegovu razredu; ako odbije drugi put, institucija može prekinuti radni odnos bez otkaznog roka. Službenik ostaje na neplaćenom dopustu za osobne potrebe do ponovnog rasporeda na radno mjesto ili upućivanja.

Članak 53.

Privremeno osoblje iz članka 2. točke (f) zapošljava se na temelju postupka odabira koji organizira jedna ili više agencija. Europski ured za odabir osoblja pritom pomaže agenciji ili agencijama o kojima je riječ na njihov zahtjev, osobito određujući sadržaj testova i organizirajući postupak odabira. Europski ured za odabir osoblja osigurava transparentnost postupaka odabira.

U slučaju vanjskog postupka odabira privremeno osoblje iz članka 2. točke (f) zapošljava se samo u razrede od SC1 do SC2, od AST 1 do AST 2 ili od AD 5 do AD 8. Agencija međutim može, po potrebi i u valjano opravdanim slučajevima, odobriti zapošljavanje u razredu AD 9, AD 10, AD 11 ili, u iznimnim okolnostima, u razredu AD 12 za radna mjesta s odgovarajućim odgovornostima i u granicama odobrenog plana radnih mjesta. Ukupni broj zaposlenja u razredima od AD 9 do AD 12 u agenciji ne smije biti veći od 20 % ukupnog broja zaposlenja u funkcijskoj skupini AD, izračunano u petogodišnjem razdoblju.

Članak 54.

U slučaju privremenog osoblja iz članka 2. točke (f) razvrstavanje u sljedeći viši razred provodi se isključivo među članovima osoblja koji su najmanje dvije godine bili u svom razredu, nakon što se usporede zasluge takvog privremenog osoblja i izvješća o njima. Članak 45. stavak 1. zadnja rečenica i članak 45. stavak 2. Pravilnika o osoblju analogno se primjenjuju. Referentni multiplikacijski faktori za usklađivanje prosječnih karijernih razreda, kako je utvrđeno za dužnosnike u odjeljku B Priloga I. Pravilniku o osoblju, ne smiju se premašiti.

U skladu s člankom 110. Pravilnika o osoblju svaka agencija donosi opće odredbe za primjenu ovog članka.

Članak 55.

Ako se član privremenog osoblja iz članka 2. točke (f) nakon internog objavljivanja radnog mjesta premješta na novo radno mjesto unutar iste funkcijske skupine, ne smije se razvrstavati u niži razred ni na niži stupanj u odnosu na prijašnje radno mjesto ako je njegov razred jedan od razreda utvrđenih u objavi slobodnog radnog mjesta.

Jednake odredbe primjenjuju se analogno ako član takvog privremenog osoblja sklopi novi ugovor s agencijom neposredno nakon isteka prijašnjeg ugovora za takvo privremeno osoblje pri drugoj agenciji.

Članak 56.

U skladu s člankom 110. stavkom 2. Pravilnika o osoblju svaka agencija donosi opće odredbe o postupcima kojima se utvrđuju zapošljavanje i uporaba privremenog osoblja iz članka 2. točke (f).”;

25.

glava III. briše se;

26.

u stavku 79. stavku 2. riječi „Svaka institucija” zamjenjuju se riječima „Tijelo iz članka 6. prvog stavka”;

27.

članak 80. mijenja se kako slijedi:

28.

članak 82. mijenja se kako slijedi:

29.

članak 84. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 84.

1.   Član ugovornog osoblja s kojim se sklapa ugovor u trajanju od najmanje godinu dana ima probni rok tijekom prvih šest mjeseci zaposlenja ako je razvrstan u funkcijsku skupinu I., a tijekom prvih devet mjeseci ako je razvrstan u neku drugu funkcijsku skupinu.

Ako tijekom probnog roka član ugovornog osoblja ne može zbog bolesti, rodiljnog dopusta iz članka 58- Pravilnika o osoblju ili nesreće obavljati poslove u kontinuiranom razdoblju od najmanje mjesec dana, tijelo iz članka 6. prvog stavka može mu produljiti trajanje probnog roka za to isto razdoblje. Ukupno trajanje probnog roka ni u kojem slučaju ne može biti dulje od 15 mjeseci.

2.   Izvješće o članu ugovornog osoblja može se sastaviti bilo kada prije završetka probnog roka ako je očito da njegov rad nije zadovoljavajući.

To se izvješće dostavlja osobi na koju se odnosi i koja u roku od osam radnih dana ima pravo iznijeti svoje primjedbe u pisanom obliku. Osoba neposredno nadređena članu ugovornog osoblja odmah šalje izvješće i primjedbe tijelu iz članka 6. prvog stavka. Na temelju izvješća tijelo iz članka 6. prvog stavka može odlučiti da se član ugovornog osoblja otpusti prije završetka probnog roka s otkaznim rokom od mjesec dana ili da ga se do isteka probnog roka rasporedi u drugi odjel.

3.   Najkasnije mjesec dana prije isteka probnog roka sastavlja se izvješće o sposobnosti člana ugovornog osoblja za obavljanje poslova na njegovu radnom mjestu, kao i o njegovu ponašanju i učinkovitosti u službi. To se izvješće dostavlja članu ugovornog osoblja koji u roku od osam radnih dana ima pravo iznijeti svoje primjedbe u pisanom obliku.

Ako se u izvješću preporuči otpuštanje ili u iznimnim okolnostima produljenje probnog roka u skladu sa stavkom 1., osoba neposredno nadređena članu ugovornog osoblja odmah šalje izvješće i primjedbe tijelu iz članka 6. prvog stavka.

Član ugovornog osoblja čiji rad ili ponašanje nije ocijenjeno kao zadovoljavajuće za zapošljavanje na radnom mjestu otpušta se.

Konačna odluka donosi se na temelju izvješća iz ovog stavka i na temelju informacija u vezi s ponašanjem člana ugovornog osoblja s obzirom na glavu II. Pravilnika o osoblju koji su dostupni tijelu iz članka 6. prvog stavka.

4.   Član ugovornog osoblja kojem je otkazan ugovor ima pravo na naknadu u visini jedne trećine njegove osnovne plaće za svaki mjesec izvršenog probnog rada.”;

30.

u članku 85. stavku 3. riječi „članka 314. Ugovora o EZ-u” zamjenjuju se riječima „članka 55. stavka 1. Ugovora o Europskoj uniji”;

31.

članak 86. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

32.

u članka 88. prvom stavku točki (b) riječi „tri godine” zamjenjuju se riječima „šest godina”;

33.

članak 91. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 91.

Analogno se primjenjuju članci 16. do 18.

Članak 55. stavak 4. druga rečenica Pravilnika o osoblju ne primjenjuje se analogno na ugovorno osoblje.

Za prekovremeni rad ugovorno osoblje u funkcijskoj skupini III. i IV. nema pravo na naknadu ili plaću za prekovremeni rad.

U skladu s uvjetima utvrđenim u Prilogu VI. Pravilniku o osoblju, ugovorno osoblje u funkcijskim skupinama I. i II. koje obavi prekovremeni rad ima pravo ili na kompenzacijski odmor ili na naknadu ako zahtjevi službe ne dopuštaju kompenzacijski odmor tijekom dva mjeseca nakon obavljenog prekovremenog rada.”;

34.

u članku 95. riječi „63. godine života“ zamjenjuju se riječima „dobi za stjecanje prava na odlazak u mirovinu”;

35.

članak 96. mijenja se kako slijedi:

36.

u članku 101. stavku 1. drugom podstavku drugoj rečenici riječi „65. godine života” zamjenjuju se riječima „66. godine života”;

37.

članak 103. mijenja se kako slijedi:

38.

u članku 106. stavku 4. riječi „63 godine života” zamjenjuju se riječima „dob za stjecanje prava na odlazak u mirovinu”.

39.

u članku 120. riječi „svaka institucija” zamjenjuju se riječima „tijelo iz članka 6. prvog stavka”;

40.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 132.a

U skladu s provedbenim mjerama iz članka 125. stavka 1. i nakon izričitog zahtjeva dotičnog člana ili dotičnih članova kojima pomažu, akreditiranim parlamentarnim asistentima može samo jednom biti isplaćena ili naknada za nastanjenje ili naknada za preseljenje koja se isplaćuje iz naknade za parlamentarnu pomoć odgovarajućeg člana i temelji se na dokazu da je bila potrebna promjena boravišta. Iznos naknade ne smije biti veći od jedne osnovne mjesečne plaće asistenta.”;

41.

članak 139. mijenja se kako slijedi:

42.

u članku 141. riječi „svaka institucija” zamjenjuju se riječima „tijelo iz članka 6. prvog stavka”;

43.

dodaje se sljedeći članak:

„Članak 142.a

Komisija do 31. prosinca 2020. podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o procjeni funkcioniranja ovih Uvjeta zaposlenja ostalih službenika.”;

44.

Prilog se mijenja kako slijedi: