32013D0114

ODLUKA KOMISIJE

od 1. ožujka 2013.

o utvrđivanju smjernica za države članice o izračunu obnovljive energije iz toplinskih crpki za različite tehnologije toplinskih crpki u skladu s člankom 5. Direktive 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća

(priopćena pod brojem dokumenta C(2013) 1082)

(Tekst značajan za EGP)

(2013/114/EU)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju korištenja energije iz obnovljivih izvora te o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage direktiva 2001/77/EZ i 2003/30/EZ (1), a posebno njezin članak 5. stavak 4. u skladu s Prilogom VII.,

budući da:

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Smjernice za procjenu proizvodnje obnovljive energije različitim tehnologijama toplinskih crpki kako se zahtijeva Prilogom VII. Direktivi 2009/28/EZ navedene su u Prilogu ovoj Odluci.

Članak 2.

Najkasnije 31. prosinca 2016. Komisija može preispitati i dopuniti smjernice ako to zahtijeva statistički, tehnički ili znanstveni napredak.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

(1)  SL L 140, 5.6.2009., str. 16.

PRILOG

Smjernice za države članice o izračunu obnovljive energije iz toplinskih crpki za različite tehnologije toplinskih crpki u skladu s člankom 5. Direktive 2009/28/EZ

1.   UVOD

Prilog VII. Direktivi o obnovljivim izvorima energije 2009/28/EZ (dalje u tekstu Direktiva) određuje osnovnu metodu izračuna obnovljive energije koja se dobiva iz toplinskih crpki. Prilog VII. navodi tri parametra koja su nužna za izračun obnovljive energije iz toplinskih crpki, koji se računaju za postizanje ciljeva u pogledu obnovljive energije:

Metodologija utvrđivanja učinkovitosti energetskog sustava (η) dogovorena je na radnoj skupini za statistiku obnovljive energije od 23. listopada 2009. (1). Podaci potrebni za izračun učinkovitosti energetskog sustava obuhvaćeni su Uredbom (EZ) br. 1099/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o energetskoj statistici (2). Učinkovitost energetskog sustava (η) postavljena je na 0,455 (ili 45,5 %), na temelju najnovijih podataka za 2010. (3), što predstavlja vrijednost koja će se upotrebljavati do 2020.

Ove smjernice stoga navode način na koji bi države članice trebale procjenjivati dva preostala parametra Qusable i „faktor sezonske učinkovitosti” (SPF), uzimajući u obzir razlike u klimatskim uvjetima, posebno veoma hladnim klimatskim područjima. Ove smjernice omogućuju državama članicama izračun količine obnovljive energije dobivene tehnologijama toplinskih crpki.

2.   DEFINICIJE

Za potrebe ove Odluke primjenjuju se sljedeće definicije:

3.   PROCJENJIVANJE SPF I QUSABLE

3.1.   Načela metodologije

Metodologija slijedi tri glavna načela:

Države članice se potiču da poboljšaju konzervativne zadane vrijednosti prilagođavajući ih nacionalnim/regionalnim okolnostima, uključujući razvoj točnijih metodologija. O takvim poboljšanjima treba izvijestiti Komisiju i javno ih objaviti.

3.2.   Nacrt metodologije

U skladu s Prilogom VII. Direktivi, količina obnovljive energije dobivena tehnologijama toplinskih crpki (ERES) izračunava se pomoću sljedećih formula:

gdje je:

Zadane vrijednosti HHP i konzervativne zadane SPF vrijednosti navedene su u tablicama 1. i 2. u odjeljku 3.6.

3.3.   Najmanja učinkovitost toplinskih crpki koja se smatra obnovljivom energijom na temelju Direktive

U skladu s Prilogom VII. Direktivi, države članice osiguravaju da se uzimaju u obzir samo toplinske crpke s SPF-om iznad 1,15 * 1/η.

Kod učinkovitosti energetskog sustava (η) postavljene na 45,5 % (vidjeti odjeljak 1. i bilješku 3. na dnu stranice), to podrazumijeva da najmanji SPF električnih toplinskih crpki (SCOPnet), koji se na temelju Direktive smatra kao obnovljiva energija, iznosi 2,5.

Za toplinske crpke s pogonom na termalnu energiju (bilo izravno ili putem izgaranja goriva), učinkovitost energetskog sustava (η) jednaka je 1. Za takve toplinske crpke, najmanji SPF (SPERnet) iznosi 1,15 kako bi se smatrao obnovljivom energijom na temelju Direktive.

Države članice trebale bi razmotriti, posebno kod toplinskih crpki čiji je izvor topline zrak, koliko velik dio njihovog već instaliranog kapaciteta toplinskih crpki ima SPF iznad najmanje učinkovitosti. Prilikom takve procjene države članice mogu se pouzdati u podatke ispitivanja i mjerenja, iako nedostatak podataka može u mnogim slučajevima svesti procjenu na stručnu prosudbu svake države članice. Takve stručne prosudbe trebaju biti konzervativne, što znači da se procjenama radije podcijeni nego precijeni doprinos toplinskih crpki (4). U slučaju grijača vode čiji je izvor topline zrak, uobičajeno je da samo u iznimnim slučajevima takve toplinske crpke imaju SPF iznad najniže granične vrijednosti.

3.4.   Granice sustava za mjerenje energije iz toplinskih crpki

Granice sustava za mjerenje obuhvaćaju ciklus hlađenja, rashladnu crpku i, za ad/apsorpciju, dodatno sorpcijski ciklus i crpku s otapalom. Utvrđivanje SPF-a treba biti u skladu sa sezonskim koeficijentom učinkovitosti (SCOPnet) prema EN 14825:2012 ili sezonskom omjeru primarne energije (SPERnet) prema EN 12309. To podrazumijeva da u obzir treba uzeti potrošnju električne energije ili goriva za rad toplinske crpke i protok rashladnog sredstva. Odgovarajuća granica sustava prikazana je na slici 1. niže pri čemu je SPFH2 označen crvenom bojom.

Slika 1.

Granice sustava za mjerenje SPF i Qusable

Na slici 1. koriste se sljedeće kratice:

Iz gore navedenih granica sustava proizlazi da izračun obnovljive energije dobivene toplinskom crpkom ovisi samo o toplinskoj crpki, a ne o sustavu grijanja kojeg je toplinska crpka dio. Neučinkovita uporaba energije iz toplinske crpke je stoga pitanje energetske učinkovitosti i zato ne bi trebala utjecati na izračune obnovljive energije dobivene toplinskim crpkama.

3.5.   Klimatski uvjeti

Definicija prosječnih, hladnijih i toplijih klimatskih uvjeta temelji se na metodi prema prijedlogu u nacrtu Delegirane uredbe Komisije o označivanju energetske učinkovitosti kotlova (5), gdje „prosječni klimatski uvjeti”, „hladniji klimatski uvjeti” i „topliji klimatski uvjeti” označavaju temperaturne uvjete karakteristične za gradove Strasbourg, Helsinki odnosno Atenu. Predložena klimatska područja navedena su na slici 2. niže.

Slika 2.

Klimatska područja

Ako u istoj državi članici postoji nekoliko klimatskih uvjeta, države članice trebaju procijeniti instalirani kapacitet toplinskih crpki u određenom klimatskom području.

3.6.   Zadane vrijednosti za SPF i Qusable za toplinske crpke

Zadane vrijednosti za HHP i SPF (SCOPnet) za električne toplinske crpke navedene su u donjoj tablici:

Tablica 1.

Zadane vrijednosti za HHP i SPF (SCOPnet) za električne toplinske crpke

Zadane vrijednosti za HHP i SPF (SCOPnet) za toplinske crpke s pogonom na termalnu energiju navedene su u donjoj tablici:

Tablica 2.

Zadane vrijednosti za HHP i SPF (SPERnet) za toplinske crpke s pogonom na termalnu energiju

Zadane vrijednosti navedene u gornjim tablicama 1. i 2. tipične su za segment toplinskih crpki s SPF-om iznad najniže granične vrijednosti, što znači da toplinske crpke s SPF-om ispod 2,5 nisu uzete u obzir prilikom utvrđivanja tipičnih vrijednosti (6).

3.7.   Napomene u vezi s toplinskim crpkama koje ne koriste električni pogon

Toplinske crpke koje ne koriste električnu energiju, nego za pogon kompresora koriste tekuće ili plinovito gorivo ili primjenjuju postupak ad/apsorpcije (na temelju izgaranja tekućih ili plinovitih goriva ili primjenom geotermalne/solarne termalne energije ili otpadne topline), a proizvode obnovljivu energiju sve dok „neto sezonski omjer primarne energije u aktivnom načinu rada” (SPERnet) iznosi 115 % ili više od te vrijednosti (7).

3.8.   Napomene u vezi s toplinskim crpkama koje kao izvor energije koriste ispušni zrak

Toplinske crpke koje kao izvor energije koriste ispušni zrak, upotrebljavaju energiju okoline, te takve toplinske crpke stoga osiguravaju obnovljivu energiju. Ali istodobno takve toplinske crpke oporabljuju energiju iz ispušnog zraka, što nije aerotermalna energija u skladu s Direktivom (8). Stoga se samo aerotermalna energija računa kao obnovljiva energija. Prilagodba se provodi korekcijom HHP vrijednosti za takve toplinske crpke kako je navedeno u odjeljku 3.6.

3.9.   Napomene u vezi s toplinskim crpkama čiji je izvor topline zrak

HHP vrijednosti prikazane u gornjim tablicama 1. i 2. temelje se na HHE vrijednostima koje obuhvaćaju ne samo sate rada toplinske crpke, nego također i sate rada dodatnog grijača. S obzirom da je dodatni grijač izvan granica sustava opisanih u odjeljku 3.4., HHE vrijednosti za sve toplinske crpke čiji je izvor topline zrak odgovarajuće se prilagođavaju kako bi uključivale samo uporabljivu toplinu koju proizvodi sama toplinska crpka. Prilagođene HHP vrijednosti prikazane su u gornjim tablicama 1. i 2.

U slučaju toplinskih crpki čiji je izvor topline zrak kapaciteta koji je prijavljen za projektne uvjete (a ne za standardne uvjete ispitivanja), treba koristiti HHE vrijednosti (9).

Samo okolni zrak, tj. vanjski zrak, može biti izvor energije za toplinsku crpku čiji je izvor topline zrak.

3.10.   Napomene u vezi s reverzibilnim toplinskim crpkama

Kao prvo, reverzibilne toplinske crpke u toplim i u nekoj mjeri prosječnim klimatskim područjima često se ugrađuju sa svrhom hlađenja zatvorenih prostora, iako se također mogu koristiti za grijanje tijekom zime. Budući da su potrebe za hlađenjem ljeti veće nego potrebe za grijanjem zimi, nazivni kapacitet odražava potrebe za hlađenjem prije nego potrebe za grijanjem. S obzirom da se instalirani kapacitet koristi kao pokazatelj potreba za grijanjem, podrazumijeva se da statistika instaliranog kapaciteta neće odražavati instalirani kapacitet za potrebe grijanja. Nadalje, reverzibilne toplinske crpke često se ugrađuju paralelno s postojećim sustavima grijanja, što podrazumijeva da se ove toplinske crpke ne koriste uvijek u svrhu grijanja.

Oba elementa zahtijevaju odgovarajuću prilagodbu. U gornjim tablicama 1. i 2. pretpostavljeno je konzervativno smanjenje (10) na 10 % za toplo klimatsko područje i 40 % za prosječno klimatsko područje. Međutim, stvarno smanjenje izrazito ovisi o nacionalnim praksama u vezi osiguravanja sustava grijanja te se stoga kadgod je moguće koriste nacionalne brojke. Primjena alternativnih brojki podnosi se Komisiji, zajedno s izvješćem koje opisuje korištenu metodu i podatke. Komisija će, ako je potrebno, prevesti dokumente i objaviti ih na svojoj platformi za preglednost.

3.11.   Doprinos obnovljive energije iz hibridnih sustava toplinskih crpki

Za hibridne sustave toplinskih crpki, gdje toplinska crpka radi zajedno s ostalim tehnologijama obnovljive energije (npr. solarni termalni kolektori koji se koriste kao predgrijači), kod izračuna obnovljive energije postoji rizik od netočnosti. Države članice stoga osiguravaju da je izračun obnovljive energije iz hibridnih sustava toplinskih crpki točan, te posebno osiguravaju da se izračun obnovljive energije provede samo jedanput.

3.12.   Smjernice o razvoju točnijih metodologija

Predviđeno je i države članice se na to potiču da obave svoje vlastite procjene SPF-a i HHP-a. Ako se mogu provesti poboljšane procjene, takvi se nacionalni/regionalni pristupi trebaju temeljiti na točnim pretpostavkama i dovoljno velikim reprezentativnim uzorcima, što dovodi do značajno poboljšane procjene obnovljive energije iz toplinskih crpki u usporedbi s procjenom dobivenom primjenom metode navedene u ovoj Odluci. Takve poboljšane metodologije mogu se temeljiti na detaljnom izračunu na osnovi tehničkih podataka kojima se uzima u obzir, između ostalih faktora, godina ugradnje, kvaliteta ugradnje, vrsta kompresora, način rada, sustav distribucije topline, bivalentna točka i regionalno klimatsko područje.

Ako su mjerenja dostupna samo u drugim granicama sustava od granice sustava navedene u odjeljku 3.4., treba provesti odgovarajuće prilagodbe.

Izračunom obnovljive energije u smislu Direktive obuhvaćene su samo one toplinske crpke energetske učinkovitosti iznad najniže granične vrijednosti, kako je navedeno u Prilogu VII. Direktivi.

Kada upotrebljavaju alternativne metodologije i/ili vrijednosti, države članice se pozivaju da ih dostave Komisiji, zajedno s izvješćem koje opisuje korištenu metodu i podatke. Komisija će, ako je potrebno, prevesti dokumente i objaviti ih na svojoj platformi za preglednost.

4.   PRIMJER IZRAČUNA

U dolje navedenoj tablici prikazan je primjer za hipotetsku državu članicu koja se nalazi u prosječnim klimatskim uvjetima i ima instalirane tri različite tehnologije toplinskih crpki.

(1)  Vidjeti točku 4.5. zapisnika od 23. listopada 2009., koji je dostupan na: https://circabc.europa.eu/w/browse/be80a323-0f89-4ab7-b8f7-888e3ff351ed

(2)  SL L 304, 14.11.2008., str. 1.

(3)  Vrijednost η u 2010. iznosi 45,5 % (povećavajući se od 44,0 % u 2007., 44,7 % u 2008. i 45,1 % u 2009.) što dovodi do najnižeg SPF od 2,5 u 2010. Ovo je konzervativna procjena, s obzirom da se očekuje povećanje učinkovitosti energetskog sustava prema 2020. Međutim, kako se osnova za procjenu učinkovitosti (η) energetskog sustava mijenja zbog ažuriranja temeljne statistike, bolje je predvidjeti postavljanje η na fiksnu vrijednost da se izbjegne zabuna u vezi s najmanjim zahtjevima za SPF (stvaranje pravne sigurnosti) i da se također državama članicama olakša razvoj metodologije (vidjeti odjeljak 3.10.). Prema potrebi, η se može revidirati u skladu s člankom 2. (revizija smjernica ako je potrebno do 31. prosinca 2016.).

(4)  Posebna je pozornost potrebna u vezi s reverzibilnim toplinskim crpkama čiji je izvor topline zrak, s obzirom da postoji čitav niz mogućnosti precjenjivanja, posebno: (a) sve reverzibilne toplinske crpke ne upotrebljavaju se za grijanje ili se upotrebljavaju samo u određenoj mjeri, i (b) učinkovitost (SPF) starijih (i novih manje učinkovitih) jedinica je ispod zahtijevane najniže granične vrijednosti od 2,5.

(5)  Ovaj nacrt Komisija još nije usvojila (siječanj 2013.). Nacrt se može pronaći u bazi podataka WTO-a: http://members.wto.org/crnattachments/2012/tbt/EEZ/12_2119_00_e.pdf

(6)  To podrazumijeva da države članice mogu smatrati vrijednosti navedene u tablicama 1. i 2. kao prosječne vrijednosti za električne toplinske crpke čiji je SPF iznad najniže vrijednosti od 2,5.

(7)  Vidjeti odjeljak 3.3.

(8)  Vidjeti članak 5. stavak 4. i definiciju „aerotermalna energija” u članku 2. točki (b) Direktive.

(9)  Te vrijednosti iznose 1 336, 2 066 odnosno 3 465 za toplo, prosječno odnosno hladno klimatsko područje.

(10)  Talijanska studija (navedena na stranici 48. publikacije „Outlook 2011 - European Heat Pump Statistics”) pokazuje da su u manje od 10 % slučajeva toplinske crpke bile jedni instalirani generator topline. Budući da reverzibilne toplinske crpke zrak-zrak predstavljaju najinstaliraniju vrstu tehnologije toplinskih crpki (60 % svih instaliranih jedinica - instalirane uglavnom u Italiji, Španjolskoj i Francuskoj, kao i Švedskoj i Finskoj), važno je odgovarajuće prilagoditi brojke. Procjena učinka Uredbe Komisije (EU) br. 206/2012 od 6. ožujka 2012. o provedbi Direktive 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi sa zahtjevima za ekološki dizajn klima-uređaja i ventilatora (SL L 72, 10.3.2012., str. 7.) pretpostavlja da se u čitavoj Europskoj uniji 33 % reverzibilnih toplinskih crpki ne koristi za grijanje. Pored toga može se pretpostaviti da se velik broj od 67 % reverzibilnih toplinskih crpki koristi samo djelomično za grijanje, jer se toplinska crpka ugrađuje paralelno s nekim drugim sustavom grijanja. Predložene vrijednosti stoga su primjerene za smanjenje rizika precjenjivanja.

(11)  Država članica iz ovog hipotetskog primjera obavila je pregled instaliranih reverzibilnih toplinskih crpki zrak-zrak i zaključila da se ekvivalent od 48 % instaliranog kapaciteta toplinskih crpki u potpunosti koristio za grijanje, umjesto 40 % pretpostavljenih u ovim smjernicama. Stoga je vrijednost HHP prilagođena s 710 sati, što pretpostavlja 40 % i navedena je u tablici 1., na 852 sata, što je reprezentativno za procijenjenih 48 %.