15/Sv. 28 |
HR |
Službeni list Europske unije |
181 |
32013D0005
L 004/13 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
ODLUKA VIJEĆA
od 17. prosinca 2012.
o pristupanju Europske unije Protokolu o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja koje proizlazi iz istraživanja i iskorištavanja epikontinentalnog pojasa, morskog dna i morskog podzemlja
(2013/5/EU)
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 192. stavak 1., u vezi s člankom 218. stavkom 6. točkom (a),
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
uzimajući u obzir suglasnost Europskog parlamenta (1),
budući da:
(1) |
Konvencija o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćavanja koja je kasnije preimenovana u Konvenciju o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja (dalje u tekstu: „Barcelonska konvencija”) sklopljena je u ime Europske zajednice Odlukom Vijeća 77/585/EEZ (2), a izmjene Barcelonske konvencije prihvaćene su Odlukom Vijeća 1999/802/EZ (3). |
(2) |
U skladu s člankom 7. Barcelonske konvencije, potpisnice moraju poduzeti sve odgovarajuće mjere za sprečavanje, smanjivanje, suzbijanje i u najvećoj mogućoj mjeri zaustavljanje onečišćavanja područja Sredozemnog mora koje proizlazi iz istraživanja i iskorištavanja epikontinentalnog pojasa, morskog dna i morskog podzemlja. |
(3) |
Jedan od Protokola uz Barcelonsku konvenciju odnosi se na zaštitu Sredozemnog mora od onečišćenja koje proizlazi iz istraživanja i iskorištavanja epikontinentalnog pojasa, morskog dna i morskog podzemlja (dalje u tekstu: „Protokol o odobalnim aktivnostima na moru”). Stupio je na snagu 24. ožujka 2011. Do sada su ga ratificirali Albanija, Cipar, Libija, Maroko, Sirija i Tunis. Osim Cipra još neke države članice, potpisnice Barcelonske konvencije, nedavno su najavile da i one namjeravaju ratificirati Protokol. |
(4) |
Procjenjuje se da u Sredozemnom moru ima više od 200 aktivnih odobalnih platformi, a postavljanje dodatnog broja postrojenja je u pripremi. Očekuje se povećanje aktivnosti u području istraživanja i iskorištavanja ugljikovodika nakon otkrića velikih rezervi fosilnih goriva u Sredozemlju. Zbog poluzatvorenosti i posebne hidrodinamike Sredozemnog mora, nesreća poput one koja se dogodila u Meksičkom zaljevu 2010. godine mogla bi izazvati neposredne prekogranične posljedice za gospodarstvo Sredozemlja i osjetljive morske i obalne ekosustave. Vjerojatno je da će predmet srednjoročnih istraživanja i iskorištavanja biti rudna bogatstva na otvorenom moru, morskom dnu i u morskom podzemlju, |
(5) |
Neučinkovito rješavanje problema rizika koji proizlaze iz tih aktivnosti moglo bi ozbiljno ugroziti napore svih država članica koje su obvezne poduzimati potrebne mjere za postizanje i održavanje dobrog okolišnog stanja svojih morskih voda u Sredozemlju, kako se zahtijeva Direktivom 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o morskoj strategiji) (4). Osim toga, poduzimanje potrebnih mjera doprinijelo bi ispunjavanju i poštovanju obveza na koje su se Grčka, Španjolska, Francuska, Italija, Cipar, Malta, Slovenija i sama Unija obvezali kao potpisnici Barcelonske konvencije. |
(6) |
Protokol o odobalnim aktivnostima obuhvaća širok raspon odredaba koje treba provoditi na različitim upravnim razinama. Dok je primjereno da Unija svojim aktivnostima doprinosi sigurnosti odobalnog istraživanja i iskorištavanja, imajući na umu, između ostalog, veliku vjerojatnost prekograničnog utjecaja okolišnih problema povezanih s tim aktivnostima, države članice i njihova odgovarajuća nadležna tijela trebali bi biti odgovorni za neke detaljne mjere utvrđene u Protokolu o odobalnim aktivnostima. |
(7) |
U Komunikaciji Komisije pod nazivom „Suočavanje s izazovom sigurnosti odobalnih naftno-plinskih aktivnosti” donesenoj 12. listopada 2010. utvrđeno je da postoji potreba za međunarodnom suradnjom radi promicanja sigurnosti odobalnih aktivnosti i mogućnosti odziva u cijelom svijetu te da je istraživanje mogućnosti koje pružaju regionalne konvencije jedna od mjera koje su s tim povezane. Komisija preporuča da se u bliskoj suradnji s dotičnim državama članicama ponovno pokrene proces prema stupanju na snagu Protokola o odobalnim aktivnostima. |
(8) |
Vijeće je u svojim Zaključcima o sigurnosti odobalnih naftno-plinskih aktivnosti, usvojenima 3. prosinca 2010. navelo da bi Unija i njezine države članice i dalje trebale igrati istaknutu ulogu u nastojanjima da se postignu najviši sigurnosni standardi u okviru međunarodnih inicijativa i foruma i regionalne suradnje, na primjer u Sredozemlju. Vijeće je isto tako pozvalo Komisiju i države članice da na najbolji način iskoriste postojeće međunarodne konvencije. |
(9) |
Europski parlament je u svojoj rezoluciji od 13. rujna 2011. naglasio važnost potpunog stupanja na snagu neratificiranog Protokola o odobalnim aktivnostima, s ciljem zaštite od onečišćenja koje proizlazi iz istraživanja i iskorištavanja. |
(10) |
Jedan od ciljeva politike zaštite okoliša Unije je promicanje mjera za rješavanje regionalnih okolišnih problema na međunarodnoj razini. Vezano uz Protokol o odobalnim aktivnostima posebno je važno imati na umu veliku vjerojatnost prekograničnih učinaka na okoliš u slučaju nesreća u poluzatvorenom moru kao što je Sredozemno more. Stoga je primjereno da Unija poduzme sve potrebne mjere koje doprinose sigurnosti odobalnih aktivnosti istraživanja i iskorištavanja i mjere za zaštitu morskog okoliša u Sredozemnom moru. |
(11) |
Komisija isto tako predlaže uredbu o sigurnosti odobalnih aktivnosti traženja, istraživanja i proizvodnje nafte i plina (dalje u tekstu: „predložena uredba”). |
(12) |
Protokol o odobalnim aktivnostima odnosi se na područje koje u velikoj mjeri podliježe pravu Unije. To na primjer uključuje elemente kao što su zaštita morskog okoliša, procjena utjecaja na okoliš i odgovornost za zaštitu okoliša. Podliježući konačnoj odluci zakonodavaca o predloženoj uredbi, Protokol o odobalnim aktivnostima u skladu je s ciljevima te uredbe, uključujući i one koji se odnose na odobravanje, procjenu utjecaja na okoliš te na tehničke i financijske mogućnosti gospodarskih subjekata. |
(13) |
Ključno je osigurati blisku suradnju između država članica i institucija Unije kako u procesu pregovaranja i zaključivanja Protokola tako i u ispunjavanju preuzetih obveza. Ta obveza suradnje proizlazi iz zahtjeva za jedinstvom kod međunarodnog zastupanja Unije i njezinih država članica. Stoga bi države članice koje su potpisnice Barcelonske konvencije a još nisu ratificirale Protokol trebale poduzeti potrebne mjere za okončanje postupaka ratifikacije ili pristupanja Protokolu o odobalnim aktivnostima. |
(14) |
Unija bi stoga trebala pristupiti Protokolu o odobalnim aktivnostima, |
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Pristupanje Europske unije Protokolu o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja koje proizlazi iz istraživanja i iskorištavanja epikontinentalnog pojasa, morskog dna i morskog podzemlja ovime se odobrava u ime Unije.
Tekst Protokola o odobalnim aktivnostima priložen je ovoj Odluci.
Članak 2.
Predsjednika Vijeća ovime se ovlašćuje da imenuje jednu ili više osoba ovlaštenih da u ime Unije kod Vlade Španjolske koja preuzima funkcije depozitara, kako je predviđeno člankom 32. stavkom 2. Protokola o odobalnim aktivnostima, polože ispravu o odobrenju kojom se izražava suglasnost Unije da je Protokol o odobalnim aktivnostima (5) obvezuje.
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.
Sastavljeno u Bruxellesu 17. prosinca 2012.
Za Vijeće
Predsjednik
S. ALETRARIS
(1) Suglasnost od 20. studenoga 2012. (još nije objavljena u Službenom listu).
(2) SL L 240, 19.9.1977., str. 1.
(3) SL L 322, 14.12.1999., str. 32.
(4) SL L 164, 25.6.2008., str. 19.
(5) Glavno tajništvo Vijeća objavit će datum stupanja na snagu Protokola o odobalnim aktivnostima za Uniju u Službenom listu Europske unije.