17/Sv. 3 |
HR |
Službeni list Europske unije |
56 |
32012R1254
L 360/1 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
11.12.2012. |
UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1254/2012
od 11. prosinca 2012.
o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1126/2008 o usvajanju određenih međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na Međunarodni standard financijskog izvještavanja 10, Međunarodni standard financijskog izvještavanja 11, Međunarodni standard financijskog izvještavanja 12, Međunarodni računovodstveni standard 27 (2011.) i Međunarodni računovodstveni standard 28 (2011.)
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. srpnja 2002. o primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda (1), a posebno njezin članak 3. stavak 1.,
budući da:
(1) |
Uredbom Komisije (EZ) br. 1126/2008 (2) bili su usvojeni određeni međunarodni standardi i tumačenja koji su postojali 15. listopada 2008. |
(2) |
Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (OMRS) je 12. svibnja 2011. objavio Međunarodni standard financijskog izvještavanja (MSFI) 10 Konsolidirani financijski izvještaji, MSFI 11 Zajednički poslovi, MSFI 12 Objavljivanje udjela u drugim subjektima, kao i izmijenjeni Međunarodni računovodstveni standard (MRS) 27 Nekonsolidirani financijski izvještaji i MRS 28 Udjeli u pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima. Cilj MSFI-ja 10 je osigurati jedinstveni konsolidacijski model pri kojem se kontrola identificira kao osnova konsolidacije za sve vrste subjekata. MSFI 10 zamjenjuje MRS 27 Konsolidirani i nekonsolidirani financijski izvještaji i Tumačenje 12 Stalnog odbora za tumačenja (SIC) Konsolidacija – subjekti posebne namjene (SIC-12). MSFI 11 utvrđuje načela financijskog izvještavanja stranaka u zajedničkom poslu, te zamjenjuje MRS 31 Udjeli u zajedničkim pothvatima i SIC-13 Zajednički kontrolirani subjekti – nenovčani ulozi pothvatnika. MSFI 12 kombinira, povećava i zamjenjuje zahtjeve objavljivanja za društva kćeri, zajedničke poslove, pridružene i nekonsolidirane strukturirane subjekte. Zbog ovih novih MSFI-ja, OMRS je također izdao izmijenjeni MRS 27 i MRS 28. |
(3) |
Ovom se Uredbom potvrđuju MSFI 10, MSFI 11, MSFI 12 i izmijenjeni MRS 27 i MRS 28, kao i nastale izmjene drugih standarda i tumačenja. Navedeni standardi i izmjene postojećih standarda ili tumačenja sadrže neke upute na MSFI 9 koje se trenutačno ne mogu primijeniti, jer MSFI 9 Unija još nije usvojila. Zbog toga se svaka uputa na MSFI 9, kako je utvrđeno u Prilogu ovoj Uredbi, smatra uputom na MRS 39 Financijski instrumenti: Prepoznavanje i mjerenje. Povrh toga, nijedna nastala izmjena MSFI-ja 9 koja proizlazi iz Priloga ovoj Uredbi ne može se primijeniti. |
(4) |
Savjetovanje sa skupinom tehničkih stručnjaka (STS) Europske savjetodavne skupine za financijsko izvještavanje (EFRAG) potvrđuje da MSFI 10, MSFI 11, MSFI 12 i izmijenjeni MRS 27 i MRS 28 ispunjavaju tehnička mjerila za usvajanje, utvrđena u članku 3. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 1606/2002. |
(5) |
Uredbu (EZ) br. 1126/2008 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
(6) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Računovodstvenog regulatornog odbora, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
1. Prilog Uredbi (EZ) br. 1126/2008 mijenja se kako slijedi:
(a) |
umeće se Međunarodni standard financijskog izvještavanja (MSFI) 10 Konsolidirani financijski izvještaji, kako je utvrđeno u Prilogu ovoj Uredbi; |
(b) |
mijenjaju se MSFI 1, MSFI 2, MSFI 3, MSFI 7, Međunarodni računovodstveni standard (MRS) 1, MRS 7, MRS 21, MRS 24, MRS 27, MRS 32, MRS 33, MRS 36, MRS 38, MRS 39 i Tumačenje 5 Odbora za tumačenje međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (OTMSFI 5), a Tumačenje 12 Stalnog odbora za tumačenja (SIC-12) zamjenjuje se u skladu s MSFI 10, kako je utvrđeno u Prilogu ovoj Uredbi; |
(c) |
umeće se MSFI 11 Zajednički pothvati, kako je utvrđeno u Prilogu ovoj Uredbi; |
(d) |
mijenjaju se MSFI 1, MSFI 2, MSFI 5, MSFI 7, MRS 7, MRS 12, MRS 18, MRS 21, MRS 24, MRS 32, MRS 33, MRS 36, MRS 38, MRS 39, OTMSFI 5, OTMSFI 9 i OTMSFI 16, a MRS 31 i SIC-13 se zamjenjuju u skladu s MSFI 11, kako je utvrđeno u Prilogu ovoj Uredbi; |
(e) |
umeće se MSFI 12 Objavljivanje udjela u drugim subjektima, kako je utvrđeno u Prilogu ovoj Uredbi; |
(f) |
mijenjaju se MRS 1 i MRS 24 u skladu s MSFI 12, kako je utvrđeno u Prilogu ovoj Uredbi; |
(g) |
umeće se izmijenjeni MRS 27 Nekonsolidirani financijski izvještaji, kako je utvrđeno u Prilogu ovoj Uredbi; |
(h) |
umeće se izmijenjeni MRS 28 Udjeli u pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima, kako je utvrđeno u Prilogu ovoj Uredbi. |
2. Svako se upućivanje na MSFI 9, kako je utvrđeno u Prilogu ovoj Uredbi, smatra upućivanjem na MRS 39 Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje.
3. Ne primjenjuje se nijedna nastala izmjena MSFI-ja 9 koja proizlazi iz Priloga ovoj Uredbi.
Članak 2.
Svako poduzeće primjenjuje MSFI 10, MSFI 11, MSFI 12, izmijenjeni MRS 27, izmijenjeni MRS 28 i nastale izmjene iz članka 1. stavka 1. točaka (b), (d) i (f), najkasnije s početkom svoje prve poslovne godine koja počinje 1. siječnja 2014. ili kasnije.
Članak 3.
Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 11. prosinca 2012.
Za Komisiju
Predsjednik
José Manuel BARROSO
(1) SL L 243, 11.9.2002., str. 1.
(2) SL L 320, 29.11.2008., str. 1.
PRILOG
MEĐUNARODNI RAČUNOVODSTVENI STANDARDI
MSFI 10 |
Konsolidirani financijski izvještaji |
MSFI 11 |
Zajednički poslovi |
MSFI 12 |
Objavljivanje udjela u drugim subjektima |
MRS 27 |
Nekonsolidirani financijski izvještaji |
MRS 28 |
Udjeli u pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima |
„Umnožavanje je dozvoljeno unutar Europskoga gospodarskog prostora. Sva postojeća prava pridržana su izvan EGP-a, s iznimkom prava na umnožavanje za osobne potrebe ili drugih primjerenih korištenja. Daljnje informacije mogu se zatražiti od OMRS-a na stranici www.iasb.org.”
MEĐUNARODNI STANDARD FINANCIJSKOG IZVJEŠTAVANJA 10
Konsolidirani financijski izvještaji
CILJ
1. |
Cilj ovoga MSFI-ja jest utvrditi načela prikaza i sastavljanja konsolidiranih financijskih izvještaja subjekta koji ima moć raspolaganja jednim ili više subjekata. |
Postizanje cilja
2. |
Kako bi cilj iz 1. točke bio ispunjen, ovaj MSFI:
|
3. |
Ovaj MSFI ne obrađuje računovodstvene zahtjeve koji se odnose na poslovna spajanja niti njihov utjecaj na konsolidaciju, što obuhvaća i goodwill nastao poslovnim spajanjem (v. MSFI 3 Poslovna spajanja). |
DJELOKRUG
4. |
Subjekt koji je matica dužan je prezentirati konsolidirane financijske izvještaje. Ovaj MSFI primjenjuje se na sve subjekte, izuzev:
|
Kontrola
5. |
Ulagatelj je dužan, neovisno o naravi svog sudjelovanja u nekom subjektu (subjektu u kojem ima sudjelujući interes), utvrditi da li je matica na način da ocijeni ima li kontrolu nad njim. |
6. |
Ulagatelj ima kontrolu nad subjektom ako je temeljem svog sudjelovanja u njemu izložen varijabilnom prinosu, odnosno ima prava na njih te sposobnost utjecati na prinos svojom prevlašću u tom subjektu. |
7. |
Dakle, ulagatelj kontrolira neki subjekt onda i samo onda ako ima sve niže navedeno:
|
8. |
U procjeni postojanja kontrole nad subjektom u kojem je izvršeno ulaganje, ulagatelj je dužan razmotriti sve činjenice i okolnosti. Ulagatelj je dužan ponovno procijeniti ima li kontrolu ako činjenice i okolnosti ukazuju na to da je došlo do promjene jednog ili više od triju elemenata kontrole navedenih u točki 7. (v. točke B.80 – B.85). |
9. |
Dva ili više ulagatelja zajedno kontroliraju subjekt u kojem imaju udjele kad moraju zajednički voditi relevantne poslove. U tom slučaju, budući da ni jedan ulagatelj ne smije samostalno voditi poslove bez suradnje s drugima, ni jedan ulagatelj nema samostalnu kontrolu nad takvim subjektom. Svaki ulagatelj bi svoj udjel u takvom subjektu obračunavao sukladno mjerodavnim MSFI-jevima, kao što su MSFI 11 Zajednički poslovi, MRS 28 Udjeli u pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima, odnosno MSFI 9 Financijski instrumenti. |
Moć raspolaganja
10. |
Ulagatelj ima moć raspolaganja subjektom kad ima postojeća prava koja mu u sadašnjosti omogućuju vođenje relevantnih poslova, tj. poslova koji bitno utječu na prinos samoga subjekta. |
11. |
Moć raspolaganja proizlazi iz prava. Ponekad je moguće moć raspolaganja nedvojbeno utvrditi, kao što je moć raspolaganja koja se zasniva isključivo na glasačkim pravima utemeljenima na glavničkim instrumentima kao što su dionice i moguće ju je procijeniti uzimajući u obzir glasačka prava temeljem udjela, tj. dionica koje se drže. U drugom slučaju, procjena može biti kompleksnija i nalagati razmatranje većeg broja čimbenika, primjerice kad moć raspolaganja proizlazi iz jednog ugovornog sporazuma ili više njih. |
12. |
Ulagatelj koji ima sadašnju sposobnost voditi relevantne poslove ima moć raspolaganja, čak i ako njegova prava na vođenje tek trebaju biti iskorištena. Dokaz o tome da je ulagatelj vodio relevantne poslove može biti od pomoći pri utvrđivanju ima li ulagatelj moć raspolaganja, ali nije sam za sebe odlučujući za izvođenje zaključka o tome da ulagatelj ima moć raspolaganja nekim subjektom. |
13. |
Ako dva ili više ulagatelja imaju postojeća prava temeljem kojih svaki od njih ima jednostranu sposobnost voditi različite relevantne poslove, ulagatelj koji ima sadašnju sposobnost vođenja onih poslova koji imaju najbitniji utjecaj na prinos subjekta, ima moć raspolagati tim subjektom. |
14. |
Ulagatelj može imati moć raspolaganja u subjektu, čak i ako drugi subjekti imaju postojeća prava temeljem kojih imaju sadašnju sposobnost sudjelovanja u vođenju relevantnih poslova, primjerice, kad neki drugi subjekt ima značajan utjecaj. Međutim, ulagatelj koji ima samo zaštitna prava, nema moć raspolaganja u subjektu (v. točke B.26 – B.28), a time niti kontrolu nad njim. |
Prinos
15. |
Ulagatelj je izložen varijabilnom prinosu temeljem svog sudjelovanja u subjektu koji je predmet njegovog ulaganja, odnosno ima pravo na prinos kad njegov prinos temeljem sudjelovanja može varirati zavisno o uspješnosti poslovanja toga subjekta. Prinos ulagatelja može biti samo pozitivan, samo negativan ili i pozitivan i negativan. |
16. |
Iako samo jedan ulagatelj može kontrolirati subjekt koji je predmetom ulaganja, više strana može dijeliti prinos takvog subjekta. Primjerice, imatelji nekontrolirajućih udjela mogu sudjelovati u dobiti ili isplatama subjekta koji je predmetom ulaganja. |
Veza između moći raspolaganja i prinosa
17. |
Ulagatelj kontrolira neki subjekt koji je predmet ulaganja ako ima ne samo moć raspolaganja subjektom i izložen je ili ima pravo na varijabilni prinos temeljem svog sudjelovanja u njemu, nego i sposobnost primijeniti svoju moć raspolaganja na način da utječe na svoj prinos temeljem svog sudjelovanja u subjektu. |
18. |
Prema tome, ulagatelj koji ima pravo odlučivanja određuje nastupa li kao principal ili agent. Ulagatelj koji je prema točkama B.58 – B.72 agent nema kontrolu nad subjektom koji je predmet ulaganja kad primjenjuje svoja prava odlučivanja koja su mu prenesena. |
RAČUNOVODSTVENI ZAHTJEVI
19. |
Matica je dužna sastaviti konsolidirane financijske izvještaje primjenjujući jedinstvene računovodstvene politike na slične transakcije i druge događaje u sličnim okolnostima. |
20. |
Konsolidacija subjekta koji je predmetom ulaganja započinje od datuma na koji ulagatelj stječe kontrolu nad tim subjektom i prestaje kad ulagatelj izgubi kontrolu nad njim. |
21. |
Upute za sastavljanje konsolidiranih financijskih izvještaja navedene su u točkama B.86 – B.93. |
Nekontrolirajući udjeli
22. |
Matica je dužna nekontrolirajuće udjele u konsolidiranom izvještaju o financijskom položaju prikazati u sklopu vlasničke glavnice odvojeno od dijela vlasničke glavnice koji pripada vlasnicima matice. |
23. |
Promjene vlasničkog udjela matice u ovisnom društvu koje nemaju za posljedicu gubitak kontrole, obračunavaju se kao transakcije vlasničkim kapitalom, tj. transakcije s vlasnicima u njihovom svojstvu vlasnika. |
24. |
Upute o načinu računovodstvenog iskazivanja nekontrolirajućih udjela u konsolidiranim financijskim izvještajima navedene su u točkama B.94 – B.96. |
Gubitak kontrole
25. |
Ako matica izgubi kontrolu nad ovisnim subjektom, ona:
|
26. |
Upute o načinu računovodstvenog iskazivanja gubitka kontrole navedene su u točkama B.97 – B.99. |
Dodatak A
Definicije
Ovaj Dodatak sastavni je dio ovoga MSFI-ja.
Konsolidirani financijski izvještaji |
Financijski izvještaji grupe u kojima se aktiva i pasiva, prihodi i rashodi te novčani tokovi matice i njenih ovisnih subjekata prikazuju kao da pripadaju jednom gospodarskom subjektu kao cjelini. |
Kontrola nad subjektom |
Ulagatelj ima kontrolu nad subjektom ako je temeljem svog sudjelovanja u njemu izložen varijabilnom prinosu, odnosno ima prava na njih te sposobnost utjecati na prinos svojom prevlašću u tom subjektu. |
Donositelj odluka |
Subjekt s pravom odlučivanja koji je ili principal, ili agent drugih strana. |
Grupa |
Sastoji se od matice i njenih ovisnih društava. |
Nekontrolirajući udjel |
Udjel u vlasničkom kapitalu ovisnog društva koji ne pripada, ni neposredno, ni posredno, nekoj matici. |
Matica |
Subjekt koji kontrolira jedan subjekt ili više njih. |
Moć raspolaganja |
Postojeća prava temeljem kojih postoji sadašnja sposobnost vođenja relevantnih poslova. |
Zaštitna prava |
Prava namijenjena zaštiti interesa strane koja ih ima, bez da toj strani daje moć raspolaganja subjektom na koji se prava odnose. |
Relevantni poslovi |
U ovome MSFI-ju relevantni poslovi definirani su kao poslovi subjekta koji je predmetom ulaganja koji bitno utječu na njegov prinos. |
Pravo opoziva |
Pravo oduzimanja ovlasti odlučivanja donositelju odluka. |
Ovisni subjekt |
Subjekt koji je pod kontrolom nekog drugog subjekta. |
Sljedeći izrazi definirani su u MSFI-ju 11, MSFI-ju 12 Objavljivanje udjela u drugim subjektima, MRS-u 28 (s izmjenama iz 2011.) ili MRS-u 24 Objavljivanje povezanih osoba i u ovome se MSFI-ju koriste u značenjima utvrđenima u tim standardima:
— |
pridruženi subjekt, |
— |
udjel u drugom subjektu, |
— |
zajednički pothvat, |
— |
ključno upravljačko osoblje, |
— |
povezana osoba, |
— |
značajan utjecaj. |
Dodatak B
Vodič za primjenu
Ovaj Dodatak sastavni je dio ovoga MSFI-ja. U njemu je opisana primjena točaka 1. - 26. i ima jednaku važnost kao i drugi dijelovi ovoga MSFI-ja.
B.1 |
Primjeri iz ovoga Dodatka ilustriraju hipotetske situacije. Iako primjeri mogu u nekim aspektima održavati stvarno stanje, kod primjene MSFI-ja 10 potrebno je ocijeniti sve činjenice i okolnosti. |
PROCJENA POSTOJANJA KONTROLE
B.2 |
Da bi utvrdio kontrolira li neki subjekt, ulagatelj je dužan ocijeniti ima li sve od niže navedenog:
|
B.3 |
U utvrđivanju prethodnog može biti od pomoći razmotriti sljedeće čimbenike:
|
B.4 |
Kod ocjenjivanja postojanja kontrole nad nekim subjektom koji je predmet ulaganja, ulagatelj je dužan razmotriti narav svog odnosa s drugim stranama (v. točke B.73 – B.75). |
Svrha i ustroj subjekta koji je predmet ulaganja
B.5 |
Kod ocjenjivanja postojanja kontrole nad subjektom ulagatelj je dužan uzeti u obzir svrhu i ustroj subjekta da bi mogao odrediti relevantne poslove, način na koji se donose odluke o njima te tko ima sadašnju sposobnost vođenja tih poslova te tko ostvaruje prinos od tih poslova. |
B.6 |
Promatrajući svrhu i ustroj subjekta koji je predmet ulaganja, može biti očigledno da je subjekt pod kontrolom temeljem glavničkih instrumenata koji imatelju daju pravo na razmjerna glasačka prava, kao što su redovne dionice. U tom slučaju, ako ne postoje dodatni sporazumi koji utječu na odlučivanje, ocjenjivanje postojanja kontrole usmjerava se na osobu koja je sposobna primijeniti svoja glasačka prava u dovoljnoj mjeri da bi odredila poslovne i financijske politike subjekta koji je predmetom ulaganja ako takva osoba postoji (v. točke B.34 – B.50). U situaciji koja je jednostavna, ulagatelj koji ima većinu glasačkih prava je onaj koji kontrolira subjekt ako ne postoje drugi čimbenici. |
B.7 |
Radi utvrđivanja ima li ulagatelj kontrolu nad subjektom u složenijim situacijama, može biti neophodno razmotriti neke ili sve druge čimbenike iz točke B.3. |
B.8 |
Subjekt koji je predmetom ulaganja može biti ustrojen na način da glasačka prava nisu prevladavajući čimbenik u odlučivanju o tome tko u njemu ima kontrolu, kao što je slučaj kad se neka glasačka prava odnose isključivo na administrativne poslove i kad se relevantni poslovi vode temeljem ugovornih sporazuma. U tom slučaju ulagatelj je dužan u razmatranje svrhe i ustroja subjekta koji je predmet ulaganja uključiti i promatranje rizika kojima je subjekt temeljem ustroja izložen, rizika koji su temeljem ustroja trebali prijeći na osobe koje sudjeluju u subjektu te je li ulagatelj izložen nekim ili svim tim rizicima. Razmatranje rizika ne znači samo rizik povezan s nižim prinosom od očekivanog, već i rizik većeg prinosa od očekivanog. |
Moć raspolaganja
B.9 |
Da bi ulagatelj imao moć raspolaganja subjektom koji je predmet ulaganja, mora imati postojeća prava temeljem kojih u sadašnjosti ima sposobnost voditi relevantne poslove subjekta. Za potrebe utvrđivanja moći raspolaganja, razmatraju se samo materijalna prava i prava koja nisu zaštićena (v. točke B.22 – B.28). |
B.10 |
Utvrđivanje ima li neki ulagatelj moć raspolaganja zavisi o relevantnim poslovima, načinu na koji se donose odluke o njima te o pravima ulagatelja i drugih strana u odnosu na subjekt koji je predmetom ulaganja. |
Relevantni poslovi i vođenje relevantnih poslova
B.11 |
Kod mnogih subjekata koji su predmetom ulaganja na njihov prinos znatno utječe niz poslovnih i financijskih aktivnosti. Primjeri poslova koji, zavisno o okolnosti, mogu biti relevantni uključuju, ali nisu ograničeni na:
|
B.12 |
Primjeri odluka o relevantnim poslovima uključuju, ali nisu ograničeni na:
|
B.13 |
U nekim situacijama relevantni poslovi mogu biti oni i prije i nakon određenog stjecaja okolnosti ili događaja. Kad dva ili više ulagatelja imaju sadašnju sposobnost voditi relevantne poslove i ti se poslovi odvijaju u različito vrijeme, ulagatelji su dužni utvrditi koji od njih je sposoban voditi one poslove koji najbitnije utječu na prinose, pri čemu se uzima u obzir način na koji se primjenjuju paralelna prava odlučivanja (v. točku 13.). Ulagatelji su dužni tijekom vremena preispitivati svoju ocjenu kad dođe do promjene relevantnih činjenica ili okolnosti. |
Primjer 1.
Dva ulagatelja osnuju neki subjekt radi razvoja i plasmana lijeka. Jedan je zadužen za razvoj i pribavljanje svih suglasnosti i dozvola za lijek – što obuhvaća i jednostranu sposobnost donošenja svih odluka koje se tiču razvoja lijeka i pribavljanja suglasnosti. Nakon što je nadležno tijelo odobrilo lijek, drugi ulagatelj zadužen je za proizvodnju i prodaju lijeka – što znači da ima jednostranu sposobnost donositi sve odluke o proizvodnji i marketingu projekta. Ako su svi poslovi – razvoj i pribavljanje suglasnosti nadležne regulatorne agencije, kao i proizvodnja i marketing lijeka – relevantni poslovi, svaki ulagatelj treba utvrditi je li sposoban voditi one poslove koji imaju najbitniji utjecaj na prinos subjekta. Prema tome, svaki ulagatelj treba razmotriti je li razvoj i pribavljanje suglasnosti nadležne agencije ili proizvodnja i marketing lijeka onaj posao koji najbitnije utječe na prinos subjekta te je li ga sposoban voditi. Prilikom utvrđivanja koji ulagatelj ima moć raspolaganja, ulagatelji bi razmatrali:
(a) |
svrhu i ustroj subjekta koji je predmetom ulaganja; |
(b) |
čimbenike na temelju kojih se utvrđuju dobitna marža, prihodi i vrijednost subjekta koji je predmetom ulaganja, kao i vrijednost lijeka; |
(c) |
utjecaj ovlasti svakog ulagatelja da odlučuje o čimbenicima pod b) na prinos subjekta; i |
(d) |
izloženost ulagatelja varijabilnosti prinosa. |
U konkretnom primjeru, ulagatelji bi razmatrali i:
(e) |
nesigurnost dobivanja suglasnosti nadležne regulatorne agencije i napore koje treba uložiti za njeno ishođenje (imajući u vidu uspješnost ulagatelja u razvoju lijekova i pribavljanju suglasnosti za njih u ranijim razdobljima); i |
(f) |
koji od njih kontrolira lijek nakon uspješnog okončanja faze razvoja. |
Primjer 2.
Osniva se investicijski subjekt (subjekt koji je predmetom ulaganja) koji se financira dužničkim instrumentom nekog ulagatelja (ulagatelj dužničkog instrumenta) i glavničkim instrumentima nekolicine drugih ulagatelja. Dio kapitala po glavničkim instrumentima namijenjen je pokriću prvih gubitaka te isplati eventualnog prinosa od subjekta. Jedan od ulagatelja koji je ima 30-postotni udjel u kapitalu temeljem glavničkog instrumenta istodobno je i upravitelj imovinom. On svoje prihode koristi za otkup portfelja financijske imovine, čime subjekt izlaže kreditnom riziku povezanom s mogućim izostankom plaćanja glavnice i kamata po imovini. Transakcija je ulagatelju dužničkog instrumenta prikazana kao ulaganje minimalne izloženosti kreditnom riziku povezanom s mogućim izostankom plaćanja po imovini u portfelju zbog same naravi imovine i zato što je dio kapitala po glavničkim instrumentima namijenjen pokriću prvih gubitaka subjekta. Na prinose subjekta znatno utječe upravljanje portfeljem njegove imovine, što uključuje i odluke o izboru, pribavljanju i otuđenju imovine unutar portfeljnih smjernica te upravljanje po izostanku plaćanja u bilo kojem portfelju imovine. Sve navedene poslove vodi upravitelj imovinom do trenutka u kojem izostala plaćanja ne dosegnu točno utvrđenu vrijednost portfelja (tj. vrijednost portfelja koja bi iscrpila dio kapitala zastupljenog glavničkim instrumentima). Od tog trenutka, imovinom upravlja treća osoba kao povjerenik prema uputama ulagatelja koji je u kapital uložio dužnički instrument. Upravljanje imovinskim portfeljem subjekta relevantan je posao ulagatelja. Upravitelj imovinom ima sposobnost voditi relevantne poslove do trenutka u kojem imovina po kojoj su izostala plaćanja ne dosegne točno utvrđen dio vrijednosti portfelja; ulagatelj koji je uložio dužnički instrument ima sposobnost voditi relevantne poslove kad vrijednost imovine po kojoj su plaćanja izostala premaši utvrđen dio vrijednosti portfelja. I upravitelj imovinom i ulagatelj dužničkog instrumenta trebaju utvrditi jesu li sposobni voditi poslove koji najbitnije utječu na prinos subjekta koji je predmetom ulaganja, što uključuje razmatranje svrhe i ustroja subjekta, kao i izloženost svake strane varijabilnosti prinosa.
Prava koja ulagatelju daju moć raspolaganja u subjektu koji je predmetom ulaganja
B.14 |
Moć raspolaganja proizlazi iz prava. Da bi ulagatelj imao moć raspolaganja subjektom koji je predmet ulaganja, mora imati postojeća prava temeljem kojih u sadašnjosti ima sposobnost voditi relevantne poslove subjekta. Prava po kojima ulagatelj može imati moć raspolaganja mogu se razlikovati od subjekta do subjekta koji je predmetom ulaganja. |
B.15 |
Slijede primjeri prava koja, bilo pojedinačno, bilo skupno, ulagatelju mogu dati moć raspolaganja, ali nisu ograničeni na:
|
B.16 |
Općenito, kad ulagatelj ima niz poslovnih i financijskih aktivnosti koje bitno utječu na prinos subjekta koji je predmet ulaganja i kad postoji stalna potreba donositi materijalne odluke o tim aktivnostima, glasačka ili slična prava su ona prava koja ulagatelju daju moć raspolaganja, bilo pojedinačno, bilo u kombinaciji s drugim sporazumima. |
B.17 |
Kad glasačka prava ne mogu bitno utjecati na prinos subjekta koji je predmetom ulaganja, kao što je slučaj kad se glasačka prava odnose isključivo na administrativne poslove i relevantni poslovi vode se temeljem ugovornih sporazuma, ulagatelj treba ocijeniti ugovorne sporazume da bi utvrdio ima li prava koja su dostatna da bi imao moć raspolaganja subjektom. Radi utvrđivanja dostatnosti prava koja daju moć raspolaganja, ulagatelj je dužan razmotriti svrhu i ustroj subjekta koji je predmet ulaganja (v. točke B.5 – B.8) te kriterije propisane točkama B.51 – B.54, kao i točke B.18 – B.20. |
B.18 |
U nekim okolnostima može biti otežano utvrditi koji ulagatelj ima dostatna prava koja mu daju moć raspolaganja subjektom koji je predmet ulaganja. U tom slučaju, da bi bilo moguće procijeniti moć raspolaganja, ulagatelj je dužan razmotriti dokaze u prilog tome da praktički ima sposobnost jednostrano voditi relevantne poslove. U razmatranje treba ući, ali ne isključivo, sljedeće, što, zajedno s promatranjem prava i pokazatelja iz točke B.19 i B.20, može pružiti dokaz o tome da su prava ulagatelja dostatna da bi imao moć raspolaganja subjektom:
|
B.19 |
Ponekad će postojati indicije da ulagatelj ima poseban odnos sa subjektom koji je predmet ulaganja, što ukazuje na to da ulagatelj nema samo pasivan udjel u tom subjektu. Postojanje svakog pojedinačnog pokazatelja ili određene kombinacije pokazatelja ne znači nužno da je ispunjen kriterij moći raspolaganja. Međutim, sve što je iznad pasivnog udjela u subjektu koji je predmetom ulaganja može ukazivati na to da ulagatelj ima druga s tim udjelom povezana prava koja su dostatna da bi imao moć raspolaganja ili kao dokaz o postojećoj moći raspolaganja subjektom. Tako primjeri koji slijede ukazuju na to da ulagatelj nema samo pasivni udjel u subjektu koji je predmet ulaganja i mogu, u kombinaciji s drugim pravima, ukazivati na moć raspolaganja:
|
B.20 |
Što je izloženost ulagatelja varijabilnosti prinosa temeljem njegovog sudjelovanja u subjektu koji je predmetom ulaganja veća, odnosno što su veća prava na isto, to je veći poticaj za ulagatelja da stekne prava dostatna da bi imao moć raspolaganja. Prema tome, velika izloženost varijabilnosti prinosa jedan je od pokazatelja da bi ulagatelj mogao imati moć raspolaganja. Međutim, visina ulagateljeve izloženosti nije sama za sebe odlučujuća za izvođenje zaključka o tome ima li ulagatelj moć raspolaganja subjektom koji je predmetom ulaganja ili ne. |
B.21 |
Kad se čimbenici iz točke B.18 i indicije iz točke B.19 i B.20 promatraju zajedno s pravima ulagatelja, prevagu imaju dokazi o moći raspolaganja iz točke B.18. |
Materijalna prava
B.22 |
U ocjenjivanju postojanja moći raspolaganja, ulagatelj razmatra samo materijalna prava (svoja i drugih) u odnosu na subjekt koji je predmetom ulaganja. Da bi neko pravo bilo materijalno, njegov imatelj mora imati sposobnost primijeniti to pravo u praksi. |
B.23 |
Utvrđivanje je li neko pravo materijalno, nalaže prosudbu uzimajući u obzir sve činjenice i okolnosti. Čimbenici koje za tu svrhu valja razmotriti uključuju, ali nisu ograničeni na sljedeće:
|
B.24 |
Da bi prava bila materijalna, moraju biti primjenjiva u trenutku u kojem je potrebno donijeti odluke o vođenju relevantnih poslova. U pravilu, da bi prava bila materijalna, trebaju biti izvršiva, tj. primjenjiva u sadašnjem trenutku. No, prava ponekad mogu biti materijalna, čak i ako nisu primjenjiva u sadašnjem trenutku. |
Primjer 3.
Ulaganju predstoji godišnja skupština dioničara na kojoj će se odlučivati o vođenju relevantnih poslova. Iduća skupština zakazana je za osam mjeseci. No, dioničari koji pojedinačno ili skupno drže najmanje 5 posto glasačkih prava mogu sazvati izvanrednu skupštinu radi promjene postojećih politika koje se tiču relevantnih poslova, no obveza informiranja drugih dioničara znači da se izvanredna sjednica ne može održati najmanje u idućih 30 dana. Politike koje se tiču relevantnih poslova moguće je mijenjati samo na izvanrednim ili već zakazanim skupštinama dioničara. To se odnosi i na odobrenje prodaje bitne imovine, kao i na značajna ulaganja, odnosno prodaju udjela.
Gore opisano činjenično stanje vrijedi za primjere 3.A – 3.D koji slijede. Svaki primjer promatra se zasebno.
Primjer 3.A
Ulagatelj ima većinu glasačkih prava u subjektu koji je predmetom ulaganja. Glasačka prava ulagatelja su materijalna prava jer je on u mogućnosti donijeti odluke koje se tiču vođenja relevantnih poslova u trenutku u kojem ih je potrebno donijeti. Činjenica da je potrebno proteći 30 dana prije nego što ulagatelj može primijeniti svoja glasačka prava nije zapreka njegovoj sadašnjoj sposobnosti vođenja relevantnih poslova od trenutka u kojem je stekao svoj udjel.
Primjer 3.B
Ulagatelj je strana unaprijednog (eng. forward) ugovora o stjecanju većinskog paketa dionica u subjektu koji je predmetom ulaganja. Rok namire unaprijednog ugovora je 25 dana. Postojeći dioničari nisu u mogućnosti promijeniti postojeće politike za vođenje relevantnih poslova jer izvanrednu sjednicu nije moguće održati najmanje 30 dana, u kom trenutku će unaprijedni ugovor već biti namiren. Prema tome, ulagatelj ima prava koja su u bitnome istovjetna pravima većinskog dioničara iz primjera 3A (tj. ulagatelj koji drži unaprijedni ugovor može donositi odluke o vođenju relevantnih poslova u trenutku u kojem ih je potrebno donijeti). Ulagateljev unaprijedni ugovor je materijalno pravo temeljem kojeg on ima sadašnju sposobnost voditi relevantne poslove, čak i prije nego što unaprijedni ugovor bude namiren.
Primjer 3.C
Ulagatelj ima materijalnu opciju stjecanja većinskog paketa dionica u subjektu koji je predmetom ulaganja koja je izvršiva za 25 dana i čvrsto je unutar raspona tržišnih cijena. Zaključak je isti kao i u primjeru 3B.
Primjer 3.D
Ulagatelj je strana unaprijednog (eng. forward) ugovora o stjecanju većinskog paketa dionica u subjektu koji je predmetom ulaganja bez ikakvih drugih s tim povezanih prava u odnosu na subjekt. Rok namire unaprijednog ugovora je šest mjeseci. Za razliku od prethodnih primjera, ulagatelj u ovom primjeru nema sadašnju sposobnost voditi relevantne poslove. Postojeći dioničari imaju sadašnju sposobnost voditi relevantne poslove jer mogu promijeniti postojeće politike za te poslove prije namire unaprijednog ugovora.
B.25 |
Primjenjiva materijalna prava drugih strana mogu ulagatelja spriječiti u kontroliranju subjekta koji je predmetom ulaganja i na kojeg se ta prava odnose. Za materijalna prava ove vrste nije potrebno da njihovi nositelji imaju sposobnost inicirati odluke. Sve dok prava nisu samo zaštitne naravi (v. točke B.26 – B.28), materijalna prava drugih strana mogu ulagatelja onemogućiti u kontroliranju subjekta koji je predmetom ulaganja, čak i ako ona njihovim nositeljima u sadašnjosti omogućuju da odobre ili blokiraju odluke koje se odnose na relevantne poslove. |
Zaštitna prava
B.26 |
U ocjenjivanju daju li prava moć raspolaganja subjektom, ulagatelj je dužan ocijeniti jesu li njegova prava i prava drugih strana zaštitna prava. Zaštitna prava odnose se na temeljne promjene poslova subjekta koji je predmet ulaganja ili ona koja se primjenjuju u izvanrednim okolnostima. No, nisu sva prava koja vrijede u izvanrednim okolnostima ili koja su uvjetovana događajima zaštitna prava (v. točku B.13 i točku B.53). |
B.27 |
Budući da su zaštitna prava namijenjena zaštiti interesa njegovog nositelja bez da mu daju moć raspolaganja subjektom koji je predmetom ulaganja i na koja se ta prava odnose, ulagatelj koji ima samo zaštitna prava ne može imati moć raspolaganja niti spriječiti moć raspolaganja subjektom neke druge osobe (v. točku 14.). |
B.28 |
U primjere zaštitnih prava ubrajaju se, ali ona nisu ograničena na:
|
Franšize
B.29 |
Ugovor o franšizi u kojem subjekt koji je predmetom ulaganja kao primatelj franšize davatelju franšize često daje prava koja su namijenjena zaštiti marke koja je predmetom franšize. U pravilu, ugovori o franšizi daju davatelju franšize određena prava odlučivanja u pogledu poslovanja primatelja franšize. |
B.30 |
Općenito, prava davatelja franšize ne ograničavaju sposobnost strana koje nisu davatelj franšize da donose odluke koje bitno utječu na prinos primatelja franšize, niti davatelj franšize temeljem svojih prava iz ugovora o franšizi ima sadašnju sposobnost vođenja poslova koji bitno utječu na prinos primatelja franšize. |
B.31 |
Neophodno je razlikovati sadašnju sposobnost donošenja odluka koje bitno utječu na prinos primatelja franšize od sposobnosti donošenja odluka kojima se štiti marka koja je predmetom franšize. Davatelj franšize nema prevlast nad primateljem franšize ako druge strane imaju postojeća prava kojima su u sadašnjosti sposobna voditi relevantne poslove primatelja franšize. |
B.32 |
Sklapanjem ugovora o franšizi primatelj franšize donio je jednostranu odluku da svoje poslove vodi sukladno uvjetima ugovora, ali za svoj račun. |
B.33 |
Kontrolu nad temeljnim odlukama ove vrste kao što je pravni oblik franšize i strukturu njenog financiranja mogu odrediti druge osobe koje nisu davatelj franšize i ona može bitno utjecati na prinos primatelja franšize. Što su razina financijske potpore davatelja franšize i njegova izloženost varijabilnosti prinosa primatelja franšize niže, to je veća vjerojatnost da davatelj franšize ima samo zaštitna prava. |
Glasačka prava
B.34 |
Ulagatelj često ima sadašnju mogućnost, temeljem glasačkih ili sličnih prava, vođenja relevantnih poslova. Ulagatelj razmatra kriterije iz ovoga dijela (točke B.35 – B.50) ako se relevantni poslovi subjekta koji je predmetom ulaganja vode temeljem glasačkih prava. |
Moć raspolaganja temeljem većine glasačkih prava
B.35 |
Ulagatelj koji ima više od polovice glasačkih prava u subjektu koji je predmetom ulaganja ima pravo raspolaganja u niže navedenim situacijama, osim ako se ne primjenjuje točka B.36 ili točka 37.:
|
Većina glasačkih prava bez moći raspolaganja
B.36 |
Da bi ulagatelj koji u subjektu koji je predmetom ulaganja ima više od polovice glasačkih prava imao moć raspolaganja subjektom, njegova glasačka prava moraju biti materijalna kako je to utvrđeno u točkama B.22 – B.25 i moraju mu u sadašnjosti omogućavati vođenje relevantnih poslova, što je najčešće slučaj putem određivanja poslovnih i financijskih politika. Ako neki drugi subjekt ima postojeća prava vođenja relevantnih poslova i nije agent ulagatelja, ulagatelj nema moć raspolaganja subjektom koji je predmetom ulaganja. |
B.37 |
Ulagatelj nema moć raspolaganja subjektom koji je predmetom ulaganja, čak ni ako ima većinu glasačkih prava u tom subjektu, ako glasačka prava nisu materijalna. Primjerice, ulagatelj koji ima više od polovice glasačkih prava u subjektu koji je predmetom ulaganja ne može imati moć raspolaganja ako se relevantni poslovi vode prema uputama vlade, suda, stečajnog upravitelja, likvidatora ili regulatornog tijela. |
Moć raspolaganja bez većine glasačkih prava
B.38 |
Ulagatelj može imati moć raspolaganja, čak i ako ima manje od većine glasačkih prava u subjektu koji je predmetom ulaganja. Primjerice, ulagatelj može imati moć raspolaganja subjektom koji je predmetom ulaganja s manje od većine glasačkih prava u subjektu putem:
|
Ugovorni sporazum s drugim stranama s pravom glasa
B.39 |
Ugovorni sporazum između ulagatelja i drugih strana s pravom glasa može ulagatelju omogućiti pravo da svoja glasačka prava iskoristi na način koji je dostatan da mu da moć raspolaganja, čak i ako ulagatelj nema glasačka prava dostatna da bi mu omogućila moć raspolaganja bez ugovornog sporazuma. No, ugovorni sporazum može ulagatelju zajamčiti mogućnost da druge osobe s pravom glasa navodi kako da glasuju da bi mu omogućile donošenje odluka o relevantnim poslovima. |
Prava iz drugih ugovornih sporazuma
B.40 |
Druga prava odlučivanja, u kombinaciji s glasačkim pravima, mogu ulagatelju pružiti sadašnju mogućnost vođenja relevantnih poslova. Primjerice, prava utvrđena u ugovornom sporazumu zajedno s glasačkim pravima mogu biti dostatna da ulagatelju pruže sadašnju sposobnost vođenja proizvodnog procesa u subjektu koji je predmetom ulaganja ili drugih poslovnih ili financijskih aktivnosti toga subjekta koje bitno utječu na prinos subjekta koji je predmetom ulaganja. No, ako ne postoje druga prava, gospodarska ovisnost subjekta koji je predmetom ulaganja o ulagatelju (kao što je odnos dobavljača s njegovim najvećim kupcem) ne dovodi do ulagateljeve moći raspolaganja subjektom. |
Glasačka prava ulagatelja
B.41 |
Ulagatelj s manje od većine glasačkih prava ima prava dostatna za njegovu moć raspolaganja kad je praktički u mogućnosti jednostrano voditi relevantne poslove. |
B.42 |
Prilikom utvrđivanja jesu li ulagateljeva glasačka prava dostatna za njegovu moć raspolaganja, ulagatelj razmatra sve činjenice i okolnosti, uključujući:
|
B.43 |
Kad na vođenje relevantnih poslova presudan utjecaj ima većinski glas i ulagatelj ima znatno više glasačkih prava od druge pojedinačne osobe s pravom glasa ili organizirane skupine osoba s pravom glasa i ti su drugi udjeli u glasačkim pravima uvelike raspršeni, moguće je nedvojbeno zaključiti, nakon razmatranja samo onih čimbenika iz točke 42. a) – c), da ulagatelj ima moć raspolagati subjektom koji je predmetom ulaganja. |
Primjer 4.
Ulagatelj stječe 48 posto glasačkih prava u subjektu koji je predmetom ulaganja. Preostala glasačka prava podijeljena su na tisuće dioničara, od kojih ni jedan pojedinačno nema više od 1 posto glasačkih prava. Ni jedan dioničar nema nikakav sporazum o tome da se konzultira s drugim dioničarima ili s njima donosi zajedničke odluke. Kod procjene udjela glasačkih prava koja će biti stečena na temelju razmjernog udjela drugih dioničara, ulagatelj je utvrdio da bi mu za kontrolu bilo dovoljan udjel od 48 posto. U tom slučaju je ulagatelj na temelju svog apsolutnog udjela u glasačkim pravima i relativnog udjela drugih dioničara zaključio da je njegov udjel u glasačkim pravima dovoljno prevladavajući da mu omogući ispunjenje uvjeta za moć raspolaganja bez potrebe da provjeri druge dokaze o moći raspolaganja.
Primjer 5.
Ulagatelj A ima 40 posto glasačkih prava u subjektu koji je predmetom ulaganja, dok dvanaestero drugih ulagatelja drži svaki 5 posto glasačkih prava u istom subjektu. Dioničarskim ugovorom je ulagatelj A dobio pravo imenovanja, razrješenja i određivanja naknada za rad rukovoditeljima zaduženima za vođenje relevantnih poslova. Za donošenje odluke o izmjeni ugovora potrebna je dvotrećinska većina glasova. U konkretnom slučaju, ulagatelj A zaključuje da njegov apsolutni udjel u glasačkim pravima i relativan udjel u glasačkim pravima ostalih dioničara sami za sebe nisu dovoljni da bi se utvrdilo ima li ulagatelj dostatna prava koja mu omogućuju moć raspolaganja. No, ulagatelj A zaključuje da je njegovo ugovorno pravo imenovanja, razrješenja i određivanja naknada rukovoditeljima dostatno za izvođenje zaključka o tome da ima moć raspolaganja subjektom koji je predmetom ulaganja. Činjenica da ulagatelj A možda i nije iskoristio to svoje pravo ili vjerojatnost da će iskoristiti svoje pravo na izbor, imenovanje i razrješenje rukovoditelja ne ulazi u razmatranje postojanja moći raspolaganja ulagatelja A.
B.44 |
U nekoj drugoj situaciji može biti nedvojbeno da ulagatelj nema moć raspolaganja razmatrajući samo čimbenike iz točke B.42 a) – c). |
Primjer 6.
Ulagatelj A drži 45 posto glasačkih prava u subjektu koji je predmetom ulaganja. Druga dva ulagatelja drže svaki 26 posto glasačkih prava u istom subjektu. Preostala glasačka prava drže tri druga dioničara, i to svaki 1 posto. Ne postoje drugi sporazumi koji bi utjecali na odlučivanje. U konkretnom slučaju, veličina udjela ulagatelja A u glasačkim pravima i njegov udjel u glasačkim pravima u odnosu na glasačka prava drugih dioničara dostatni su za izvođenje zaključka o tome da ulagatelj A nema moć raspolaganja subjektom. Potrebna je suradnja samo drugih dvaju ulagatelja da bi se ulagatelju A onemogućilo vođenje relevantnih poslova subjekta koji je predmetom ulaganja.
B.45 |
Međutim, čimbenici nabrojani u točki B.42 a) – c) sami za sebe ne moraju biti presudni za donošenje zaključka. Ako nekom ulagatelju, nakon što je razmotrio te čimbenike, nije jasno ima li moć raspolaganja, dužan je razmotriti dodatne činjenice i okolnosti, kao što je npr. je li uloga drugih dioničara pasivna, kao što su to pokazala glasovanja na prethodnim skupštinama dioničara. Navedeno uključuje ocjenu čimbenika iz točke B.18 te indicija iz točke B.19 i B.20 Što ulagatelj ima manje glasačkih prava i što je manje osoba potrebno zajedno djelovati da bi nadglasale ulagatelja, to u ocjeni moći raspolaganja ulagatelja temeljem njegovih prava veći naglasak treba staviti na dodatne činjenice i okolnosti. Kad se činjenice i okolnosti iz točaka B.18 – B.20 promatraju zajedno s pravima ulagatelja, veću težinu treba dati dokazima o moći raspolaganja iz točke B.18 nego indicijama moći raspolaganja iz točke B.19 i B.20. |
Primjer 7.
Ulagatelj ima 45 posto glasačkih prava u subjektu koji je predmetom ulaganja. Jedanaestero drugih dioničara drže svaki 5 posto glasačkih prava u istom subjektu. Ni jedan dioničar nema nikakav sporazum o tome da se konzultira s drugim dioničarima ili s njima donosi zajedničke odluke. U tom slučaju, ulagatelj A zaključuje da njegov apsolutni udjel u glasačkim pravima i relativan udjel glasačkih prava ostalih dioničara sami za sebe nisu dovoljni da bi se utvrdilo ima li ulagatelj dostatna prava koja mu omogućuju moć raspolaganja subjektom koji je predmetom ulaganja. Obvezno se razmatraju dodatne činjenice i okolnosti koje mogu pružiti dokaz o tome da ulagatelj ima ili nema moć raspolaganja subjektom.
Primjer 8.
Ulagatelj ima 35 posto glasačkih prava u subjektu koji je predmetom ulaganja. Troje drugih dioničara drže svaki 5 posto glasačkih prava u istom subjektu. Preostala glasačka prava podijeljena su na brojne dioničare, od kojih ni jedan pojedinačno nema više od 1 posto glasačkih prava. Ni jedan dioničar nema nikakav sporazum o tome da se konzultira s drugim dioničarima ili s njima donosi zajedničke odluke. Odluke o relevantnim poslovima subjekta koji je predmetom ulaganja donose se većinom glasova na skupštini dioničara – na posljednjim relevantnim skupštinama dioničara nazočilo je 75 posto glasačkih prava u subjektu. U tom slučaju, aktivno sudjelovanje drugih dioničara na posljednjim skupštinama ukazuje na to da ulagatelj praktički ne bi imao mogućnost voditi relevantne poslove jednostrano, neovisno o tome je li ih vodio zbog toga što je dovoljan broj drugih dioničara glasovao na isti način kao i ulagatelj ili ne.
B.46 |
Ako, nakon što se razmotre čimbenici pobrojani u točki B.42 a) – d), nije jasno ima li ulagatelj moć raspolaganja, ulagatelj nema kontrolu nad subjektom koji je predmetom ulaganja. |
Potencijalna glasačka prava
B.47 |
Kod ocjenjivanja postojanja kontrole, ulagatelj uzima u obzir svoja potencijalna glasačka prava, kao i potencijalna glasačka prava drugih da bi utvrdio ima li moć raspolaganja ili ne. Potencijalna glasačka prava su prava na dobivanje glasačkih prava u subjektu koji je predmetom ulaganja, kao što su prava koja proizlaze iz konvertibilnih instrumenata ili opcija, uključujući unaprijedne (forward) ugovore. Potencijalna glasačka prava razmatraju se samo ako su materijalna (v. točke B.22 – B.25). |
B.48 |
Prilikom razmatranja potencijalnih glasačkih prava ulagatelj je dužan razmotriti svrhu i ustroj instrumenta, kao i svrhu i ustroj drugih oblika sudjelovanja ulagatelja u subjektu koji je predmetom ulaganja. To uključuje ocjenu raznih uvjeta koji se primjenjuju na instrument, kao i očiglednih očekivanja, motiva ili razloga ulagatelja iz kojih je ugovorio te uvjete. |
B.49 |
Ako ulagatelj istodobno ima glasačka prava ili druga prava odlučivanja u odnosu na poslove subjekta koji je predmetom ulaganja, ocjenjuje daju li mu ta prava u kombinaciji s potencijalnim glasačkim pravima moć raspolaganja. |
B.50 |
Materijalna potencijalna glasačka prava sama za sebe ili u kombinaciji s drugim pravima mogu ulagatelju pružiti sadašnju sposobnost vođenja relevantnih poslova. Primjerice, to će vjerojatno biti slučaj kad ulagatelj ima 40 posto glasačkih prava u subjektu koji je predmetom ulaganja i prema članku B.23 ima materijalna prava koja proizlaze iz opcija za stjecanjem daljnjih 20 posto glasačkih prava. |
Primjer 9.
Ulagatelj A drži 70 posto glasačkih prava u subjektu koji je predmetom ulaganja. Ulagatelj B ima 30 posto glasačkih prava u subjektu koji je predmetom ulaganja, kao i opciju za stjecanjem polovice glasačkih prava ulagatelja A. Opcija je izvršiva za iduće dvije godine po fiksnoj cijeni koja je uvelike unutar tržišnog raspona (i očekuje se da će tako i ostati kroz dvogodišnje razdoblje). Ulagatelj A je primjenjivao svoje glasove i aktivno vodi relevantne poslove subjekta koji je predmetom ulaganja. U tom slučaju će ulagatelj A vjerojatno zadovoljiti kriterij moći raspolaganja jer se čini da ima sadašnju sposobnost vođenja relevantnih poslova. Premda ulagatelj B ima sadašnju izvršivu opciju kupnje dodatnih glasačkih prava (kojima bi, ako budu izvršene, dobio većinu glasačkih prava u subjektu koji je predmetom ulaganja), uvjeti povezani s opcijama su takvi da se opcije ne smatraju materijalnima.
Primjer 10.
Ulagatelj A i druga dva ulagatelja imaju svaki trećinu glasačkih prava u subjektu koji je predmetom ulaganja. Djelatnost subjekta usko je povezana s ulagateljem A. Uz svoje glavničke instrumente, ulagatelj A drži i dužničke instrumente koji se u svakom trenutku mogu pretvoriti u redovne dionice subjekta koji je predmetom ulaganja po fiksnoj cijeni koja nije blizu tržišnoj (ali nije ni previše različita od nje). Kad bi se dug konvertirao, ulagatelj A bi imao 60 posto glasačkih prava u tom subjektu. Ulagatelj A imao bi koristi od sinergijskih učinaka kad bi dužnički instrumenti bili pretvoreni u redovne dionice. Ulagatelj A ima moć raspolaganja subjektom koji je predmetom ulaganja jer ima glasačka prava u njemu, zajedno s materijalnim potencijalnim glasačkim pravima temeljem kojih ima sadašnju sposobnost vođenja relevantnih poslova subjekta.
Moć raspolaganja kad utjecaj glasačkih ili sličnih prava na prinos subjekta koji je predmetom ulaganja nije bitan
B.51 |
U ocjenjivanju svrhe i ustroja subjekta koji je predmetom ulaganja (v. točke B.5 – B.8), ulagatelj je dužan razmotriti sudjelovanje i odluke na početku subjekta u sklopu njegovog ustroja i ocijeniti daju li uvjeti transakcije i obilježja sudjelovanja ulagatelju prava koja su dostatna da bi imao moć raspolaganja. Sudjelovanje u ustroju subjekta koji je predmetom ulaganja nije samo za sebe dovoljno da bi ulagatelju dalo kontrolu. No, sudjelovanje u ustroju može ukazivati na to da je ulagatelj imao priliku dobiti prava dostatna da bi imao moć raspolaganja subjektom koji je predmetom ulaganja. |
B.52 |
Uz to, ulagatelj je dužan razmotriti ugovorne sporazume, kao što su prava na kupnju, prava na prodaju i prava u likvidaciji utvrđena na samom početku subjekta koji je predmetom ulaganja. Ako ugovorna prava obuhvaćaju poslove usko povezane sa subjektom koji je predmetom ulaganja, onda su ona sastavni dio ukupnog poslovanja subjekta, čak i ako se mogu odvijati izvan njegovih pravnih granica. Prema tome, izričita ili prešutna prava odlučivanja ugrađena u ugovorne sporazume koji su usko povezani sa subjektom koji je predmetom ulaganja, potrebno je prilikom utvrđivanja moći raspolaganja uzeti u obzir kao relevantne poslove. |
B.53 |
Kod nekih subjekata koji su predmetom ulaganja, relevantni poslovi nastaju samo stjecajem određenih okolnosti ili nastankom određenih događaja. Subjekt koji je predmet ulaganja može biti ustrojen na način da njegovi poslovi i njegov prinos budu unaprijed određeni, izuzev u slučaju i do nastupa određenih okolnosti ili događaja. Ako je tako, samo one odluke o poslovima subjekta kad nastupe točno određene okolnosti ili događaji mogu bitno utjecati na njegov prinos i biti relevantnim poslovima. Određene okolnosti ili događaji ne moraju se dogoditi da bi ulagatelj imao mogućnost donijeti takve odluke da bi imao moć raspolaganja. Ta prava ne postaju zaštitnima samo zbog činjenice da je pravo na odlučivanje uvjetovano nekim okolnostima ili događajima. |
Primjer 11.
Ulagateljeva jedina djelatnost, kako je utvrđena u osnivačkim aktima, jest svakodnevni otkup i upravljanje potraživanjima za njegove investitore. Svakodnevno upravljanje tražbinama uključuje naplatu potraživanja i prijenos uplaćene glavnice i kamata o dospijeću. Po izostanku plaćanja nekog potraživanja, subjekt koji je predmetom ulaganja automatski potraživanje prodaje ulagatelju prema zasebnom ugovoru o prodaji između ulagatelja i subjekta. Jedini relevantni posao je upravljanje potraživanjima u slučaju izostanka plaćanja jer je to jedini posao koji bitno utječe na prinos subjekta koji je predmetom ulaganja. Upravljanje potraživanjima prije izostanka plaćanja nije relevantni posao jer ne zahtijeva donošenje materijalnih odluka koje bi bitno mogle utjecati na prinos subjekta koji je predmetom ulaganja – poslovi prije nego što nastupi izostanak plaćanja su unaprijed određeni i svode se isključivo na naplatu novčanih iznosa o dospijeću i zatim njihovo prosljeđivanje ulagateljima. Prema tome, u ocjenjivanju ukupnih poslova subjekta koji je predmetom ulaganja koji bitno utječu na njegov prinos, treba uzeti u obzir samo pravo ulagatelja na upravljanje tom imovinom po nastupu izostanka plaćanja. U ovome primjeru, ustroj subjekta koji je predmetom ulaganja jamči da ulagatelj ima ovlasti donositi odluke o poslovima koji bitno utječu na prinos jedino kad je takva ovlast potrebna. Uvjeti ugovora o prodaji sastavni su dio cijele transakcije i ustroja subjekta koji je predmetom ulaganja. Prema tome, uvjeti ugovora o prodaji, zajedno s osnivačkim aktima subjekta koji je predmetom ulaganja, navode na zaključak da ulagatelj ima moć raspolaganja subjektom, čak i ako vlasništvo nad potraživanjima preuzima tek po izostanku plaćanja i potraživanjima s kašnjenjem u naplati upravlja izvan pravnih granica subjekta koji je predmetom ulaganja.
Primjer 12.
Potraživanja su jedina imovina subjekta koji je predmetom ulaganja. Razmatrajući svrhu i ustroj toga subjekta, utvrđeno je da je upravljanje potraživanjima po izostanku plaćanja jedini relevantan posao. Strana koja ima mogućnost upravljanja potraživanjima kod kojih je došlo do izostanka plaćanja, ima moć raspolaganja subjektom koji je predmetom ulaganja, neovisno o tome je li bilo koji dužnik kasnio s plaćanjem ili ne.
B.54 |
Ulagatelj može imati izričito ili prešutno preuzetu obvezu osigurati nastavak poslovanja subjekta koji je predmetom ulaganja tako kako je ustrojen. Takva obveza može povećati izloženost ulagatelja varijabilnosti prinosa, a time i podići motivaciju ulagatelja da stekne prava dostatna za moć raspolaganja. Prema tome, preuzeta obveza da će se osigurati nastavak poslovanja subjekta koji je predmetom ulaganja tako kako je on ustrojen, može ukazivati na to da ulagatelj ima moć raspolaganja, ali ona sama za sebe ulagatelju ne daje tu moć niti sprječava moć neke druge strane. |
Izloženost prinosu subjekta koji je predmetom ulaganja, odnosno pravo na njegov prinos
B.55 |
Ulagatelj je dužan prilikom ocjenjivanja ima li kontrolu nad subjektom koji je predmetom ulaganja utvrditi je li temeljem svog sudjelovanja u subjektu izložen varijabilnim prinosima toga subjekta, odnosno ima li pravo na njih. |
B.56 |
Varijabilni prinos je prinos koji nije fiksan i koji može varirati zavisno o uspješnosti poslovanja subjekta koji je predmetom ulaganja. Varijabilni prinos može biti ili samo pozitivan, ili samo negativan, ili pozitivan i negativan (v. točku 15.). Ulagatelj ocjenjuje je li i u kojoj mjeri prinos od nekog subjekta koji je predmetom ulaganja varijabilan na temelju suštine sporazuma i neovisno o pravnom obliku prinosa. Primjerice, ulagatelj može držati obveznicu po kojoj se kamate plaćaju u fiksnim iznosima. U smislu ovoga MSFI-ja, plaćanja fiksnih kamata su varijabilan prinos jer podliježu riziku izostanka plaćanja i jer ulagatelja izlažu kreditnom riziku izdavatelja obveznice. Raspon varijabilnosti (tj. u kojoj mjeri je prinos varijabilan) ovisi o kreditnoj sposobnosti obveznice. Jednako tako su varijabilni prinos i fiksne naknade za uspješnost u upravljanju imovinom subjekta koji je predmetom ulaganja jer one ulagatelja izlažu riziku uspješnosti subjekta koji je predmetom ulaganja. Raspon varijabilnosti ovisi o sposobnosti toga subjekta da ostvaruje prihode dostatne za plaćanje naknade. |
B.57 |
Primjeri prinosa:
|
Veza između moći raspolaganja i prinosa
Prenesene ovlasti
B.58 |
Kad ulagatelj s pravom odlučivanja (odlučitelj) ocjenjuje kontrolira li neki subjekt koji je predmetom ulaganja, dužan je utvrditi nastupa li kao principal ili kao agent. Ulagatelj je također dužan utvrditi nastupa li neki drugi subjekt s pravom odlučivanja kao njegov agent. Agent je osoba koja prvenstveno nastupa u ime i u korist neke druge osobe ili više osoba (kao principala), stoga u primjeni svoje ovlasti odlučivanja nema kontrolu nad subjektom koji je predmetom ulaganja (v. točku 17. i točku 18.). Prema tome, agent može ponekad imati ovlasti principala i primjenjivati ih, ali u ime principala. Odlučitelj nije agent samo zato što druge osobe mogu imati koristi od odluka koje on donosi. |
B.59 |
Ulagatelj ima pravo prenijeti svoje ovlaštenje za odlučivanje o nekim konkretnim pitanjima ili o svim relevantnim poslovima na agenta. U ocjenjivanju ima li kontrolu nad subjektom koji je predmetom ulaganja, ulagatelj je dužan prava odlučivanja prenesena na svog agenta promatrati kao da je on taj koji je neposredni nositelj tih prava. Kad postoji više prinicpala, svaki od njih dužan je ocijeniti ima li moć raspolaganja subjektom koji je predmetom ulaganja razmatrajući kriterije iz točaka B.5 – B.54 Točke B.60 – B.72 sadrže smjernice o tome kako utvrditi je li odlučitelj agent ili principal. |
B.60 |
Prilikom utvrđivanja je li agent, odlučitelj je dužan razmotriti cijeli odnos između sebe, subjekta kojim se upravlja i drugih strana koje sudjeluju u subjektu, osobito sve niže navedene čimbenike:
Svakom od čimbenika dodjeljuje se različiti ponder zavisno o konkretnim činjenicama i okolnostima. |
B.61 |
Utvrđivanje je li odlučitelj agent nalaže ocjenu svih čimbenika iz točke B.60, osim ako neka strana u subjektu ima materijalno pravo razriješiti odlučitelja dužnosti (pravo razrješenja) i može ga razriješiti bez navođenja razloga (v. točku B.65). |
Opseg ovlasti odlučivanja
B.62 |
Opseg ovlasti odlučivanja donositelja odluke ocjenjuje se razmatrajući:
|
B.63 |
Odlučitelj je dužan razmotriti svrhu i ustroj subjekta koji je predmetom ulaganja, rizike kojima je subjekt prema ustroju izložen, rizike koje je subjekt prema ustroju dužan prenijeti na sudionike u njemu te razinu sudjelovanja odlučitelja prema ustroju. Primjerice, ako odlučitelj u znatnoj mjeri sudjeluje u ustroju subjekta koji je predmetom ulaganja (što uključuje utvrđivanje opsega ovlasti odlučivanja), to može ukazivati na to da je imao priliku i poticaj steći prava koja će mu omogućiti vođenje relevantnih poslova. |
Prava drugih strana
B.64 |
Materijalna prava drugih strana mogu utjecati na odlučiteljevu sposobnost vođenja relevantnih poslova subjekta koji je predmetom ulaganja. Materijalno pravo razrješenja ili druga prava ukazuju na to da je odlučitelj agent. |
B.65 |
Kad materijalno pravo razrješenja ima samo jedna strana i odlučitelja može razriješiti dužnosti bez navođenja razloga, to je samo za sebe dovoljno da bi se izveo zaključak da je odlučitelj agent. Ako takva prava ima više strana (od kojih ni jedna nema pravo odlučitelja razriješiti dužnosti bez suglasnosti drugih strana), ona sama za sebe nisu presudna da bi se utvrdilo da odlučitelj nastupa prvenstveno u ime i u korist drugih. Nadalje, što je veći broj strana koje moraju djelovati zajedno u primjeni prava na razrješenje odlučitelja te što su iznos i varijabilnost povezani s drugim ekonomskim interesima odlučitelja (tj. naknada za rad i drugi interesi) veći, to je manji ponder koji se pripisuje ovome čimbeniku. |
B.66 |
U ocjenjivanju je li odlučitelj agent, materijalna prava drugih strana koja odlučitelja ograničavaju u primjeni njegovih diskrecijski prava u odlučivanju, razmatraju se na sličan način kao i pravo razrješenja. Primjerice, odlučitelj koji je od manjeg broja drugih strana dužan pribaviti suglasnost za svoje djelovanje u pravilu je agent. (Za dodatne smjernice o pravima i o tome jesu li ona materijalna vidjeti točke B.22 – B.25.) |
B.67 |
U razmatranje prava drugih strana obvezno ulazi ocjenjivanje prava koja može primijeniti nadzorni odbor (ili neko drugo rukovodeće tijelo) subjekta koji je predmetom ulaganja, kao i njihov utjecaj na ovlasti odlučivanja (v. točku B.23 b)). |
Naknada za rad
B.68 |
Što su iznos i varijabilnost naknade za rad odlučitelja veći u odnosu na očekivani prinos od poslova subjekta koji je predmetom ulaganja, to je veća vjerojatnost da je odlučitelj principal. |
B.69 |
Odlučitelj je dužan, u utvrđivanju je li agent ili principal, također uzeti u obzir postojanje sljedećih uvjeta:
|
B.70 |
Odlučitelj ne može biti agent ako ne postoje uvjeti iz točke B.69 a) i B.69 b). No, ispunjenje tih uvjeta nije samo za sebe dovoljno za izvođenje zaključka o tome da je odlučitelj agent. |
Izloženost varijabilnosti prinosa po drugim udjelima
B.71 |
Odlučitelj koji ima udjele u subjektu koji je predmetom ulaganja (npr. udjele ili dionice ili jamči za uspješnost poslovanja toga subjekta), dužan je pri ocjenjivanju nastupa li kao agent uzeti u obzir svoju izloženost varijabilnosti prinosa. Držanje drugih udjela u subjektu koji je predmetom ulaganja ukazuje na to da odlučitelj može biti principal. |
B.72 |
U ocjenjivanju svoje izloženosti varijabilnosti prinosa po drugim udjelima u subjektu koji je predmetom ulaganja odlučitelj je dužan uzeti u obzir sljedeće:
Odlučitelj je dužan svoju izloženost ocijeniti u odnosu na ukupnu varijabilnost prinosa subjekta koji je predmetom ulaganja. Ocjena se izvodi prvenstveno na temelju prinosa koji se očekuje od poslova subjekta koji je predmetom ulaganja, ali se ne smije zanemariti odlučiteljeva najveća moguća izloženost varijabilnosti prinosa toga subjekta po osnovi drugih udjela/interesa koje odlučitelj drži. |
Primjer 13.
Odlučitelj (upravitelj fonda) osniva i plasira investicijski fond koji podliježe određenoj regulativi, kojim i upravlja, prema usko definiranim parametrima utvrđenima u strategiji ulaganja fonda prema odredbama nacionalnih zakona i propisa. Fond je ulagateljima predstavljen kao fond koji ulaže u raznovrsni portfelj vlasničkih vrijednosnih papira subjekata koji su uvršteni na burzu. U sklopu definiranih parametara, upravitelj fonda ima diskrecijsko pravo odlučiti u koju imovinu da se ulaže. Upravitelj fonda je uložio u 10-postotni razmjerni udjel u fondu i dobiva za svoj rad tržišno utemeljenu naknadu koja iznosi 1 posto neto imovine fonda. Naknade su razmjerne odrađenim poslovima. Upravitelj fonda nije obvezan financirati gubitke iznad svog 10-postotnog udjela u koji je uložio. Fond nije dužan postaviti, niti je postavio neovisno nadzorno tijelo. Ulagatelji nemaju nikakva materijalna prava koja bi utjecala na ovlast odlučivanja upravitelja fonda, ali imaju pravo otkupiti svoje udjele u sklopu limita koje je fond postavio.
Iako posluje unutar parametara definiranih strategijom ulaganja te sukladno regulativi, upravitelj fonda ima prava odlučivanja koja mu daju sadašnju sposobnost vođenja relevantnih poslova fonda – ulagatelji nemaju materijalna prava koja bi utjecala na ovlast odlučivanja upravitelja fonda. Upravitelj fonda dobiva za svoj rad naknadu koja je tržišno utemeljena i razmjerna je poslovima koje je odradio, a ima i udjel u fondu. Upravitelj fonda je po osnovi naknade za rad i svog udjela u fondu izložen varijabilnosti prinosa iz poslova fonda bez stvaranja izloženosti koja bi do te mjere bila značajna da bi ukazivala na to da je upravitelj fonda principal.
U ovome primjeru, naknada za izloženost upravitelja fonda varijabilnosti prinosa iz fonda, zajedno s njegovim ovlastima za odlučivanje unutar definiranih parametara, ukazuje na to da je upravitelj fonda agent. Prema tome, upravitelj fonda zaključuje da nema kontrolu nad fondom.
Primjer 14.
Odlučitelj osniva i plasira fond koji brojnim ulagateljima pruža mogućnosti ulaganja, kojim i upravlja. Odlučitelj (upravitelj fonda) mora donositi odluke u najboljem interesu svih ulagatelja te sukladno odlučujućim ugovorima fonda. Bez obzira na to, ima široke diskrecijske ovlasti u odlučivanju. Upravitelj fonda dobiva za svoj rad tržišno utemeljenu naknadu u visini 1 posto imovine kojom upravlja te 20 posto ukupne dobiti fonda ako fond ostvari točno određenu dobit. Naknade su razmjerne odrađenim poslovima.
Iako mora donositi odluke u najboljem interesu svih ulagatelja, upravitelj fonda ima široke ovlasti u odlučivanju o tome kako voditi relevantne poslove fonda. Upravitelj fonda dobiva fiksnu naknadu i naknadu povezano s uspješnošću i obje razmjerno poslovima koje odrađuje. Uz to, naknadom za rad su interesi upravitelja fonda usklađeni s onima njegovih ulagatelja radi povećanja vrijednosti fonda bez stvaranja izloženosti u odnosu na varijabilnost prinosa iz poslova fonda koja bi do te mjere bila značajna da bi naknada promatrana sama za sebe ukazivala na to da je upravitelj fonda principal.
Gore opisano činjenično stanje vrijedi za primjere 14.A – 14.C koji slijede. Svaki primjer promatra se zasebno.
Primjer 14.A
Upravitelj fonda ima i 2-postotni udjel u fondu kojim su njegovi interesi usklađeni s interesima drugih ulagatelja. Upravitelj fonda nije obvezan financirati gubitke iznad svog 2-postotnog udjela u koji je uložio. Ulagatelji mogu upravitelja fonda razriješiti dužnosti jednostavnom većinom glasova, ali samo zbog kršenja ugovora.
Udjel upravitelja fonda u visini 2 posto povećava izloženost upravitelja fonda varijabilnosti prinosa iz poslova fonda bez stvaranja izloženosti koja bi do te mjere bila značajna da bi ukazivala na to da je upravitelj fonda principal. Prava drugih ulagatelja da upravitelja fonda razriješe dužnosti smatraju se zaštitnim pravima jer su primjenjiva samo kod kršenja ugovora. U ovome primjeru, iako upravitelj fonda ima široke ovlasti u odlučivanju i izložen je varijabilnosti prinosa temeljem svog udjela u fondu i naknade za svoj rad, njegova izloženost ukazuje na to da je on agent. Prema tome, upravitelj fonda zaključuje da nema kontrolu nad fondom.
Primjer 14.B
Upravitelj fonda ima razmjeran udjel u fondu koji je materijalno bitan, ali nema obvezu financirati gubitke iznad visine udjela. Ulagatelji mogu upravitelja fonda razriješiti dužnosti jednostavnom većinom glasova, ali samo zbog kršenja ugovora.
U ovome primjeru, prava drugih ulagatelja da upravitelja fonda razriješe dužnosti smatraju se zaštitnim pravima jer su primjenjiva samo kod kršenja ugovora. Iako upravitelj fonda dobiva fiksnu naknadu i naknadu vezanu za uspješnost, koje su obje razmjerne odrađenim poslovima, one, u kombinaciji s udjelom upravitelja fonda, mogu stvoriti izloženost prema varijabilnosti prinosa od poslova fonda koja može biti do te mjere značajna da ukazuje na to da je upravitelj fonda principal. Što je vrijednost ekonomskih interesa upravitelja fonda (promatrajući ukupno njegovu naknadu i druge interese), a time i s njima povezana varijabilnost veća, to će upravitelj fonda u analizi veći naglasak staviti na ekonomske interese, te je veća vjerojatnost da je upravitelj fonda principal.
Primjerice, nakon što razmotri svoju naknadu za rad i druge čimbenike, upravitelj fonda može svoj 20-postotni udjel smatrati dostatnim za zaključak da kontrolira fond. No, u drukčijim okolnostima (tj. kad bi naknada za rad ili drugi čimbenici bili drukčiji), kontrola može proizaći iz neke druge visine udjela.
Primjer 14.C
Upravitelj fonda ima razmjeran udjel u fondu od 20 posto, ali nema obvezu financirati gubitke iznad visine svog udjela od 20 posto. Fond ima nadzorni odbor članovi kojeg su neovisni u odnosu na upravitelja fonda i biraju ih ulagatelji. Nadzorni odbor jednom godišnje imenuje upravitelja fonda. Ako nadzorni odbor odluči ne obnoviti ugovor s upraviteljem fonda, njegove poslove mogu obavljati drugi upravitelji iz tog sektora.
Iako upravitelj fonda dobiva fiksnu naknadu i naknadu vezanu za uspješnost, koje su obje razmjerne odrađenim poslovima, one, u kombinaciji s njegovim 20-postotnim udjelom, mogu stvoriti izloženost prema varijabilnosti prinosa od poslova fonda koja može biti do te mjere značajna da ukazuje na to da je upravitelj fonda principal. No, ulagatelji imaju materijalno pravo upravitelja fonda razriješiti dužnosti – nadzorni odbor ima mehanizam koji ulagateljima omogućuje da upravitelja fonda razriješe dužnosti ako tako odluče.
U ovome primjeru, upravitelj fonda u analizi stavlja veći naglasak na materijalno pravo razrješenja dužnosti. Prema tome, iako upravitelj fonda ima široke ovlasti u odlučivanju i izložen je varijabilnosti prinosa od fonda temeljem svoje naknade za rad i svog udjela, materijalna prava drugih ulagatelja ukazuju na to da je upravitelj fonda agent. Prema tome, upravitelj fonda zaključuje da nema kontrolu nad fondom.
Primjer 15.
Oformljuje se subjekt koji je predmetom ulaganja radi otkupa portfelja vrijednosnih papira s fiksnom kamatnom stopom pokrivenih imovinom koji je financiran dužničkim i glavničkim instrumentima s fiksnom kamatnom stopom. Glavnički instrumenti namijenjeni su zaštiti ulagatelja dužničkih instrumenata od prvih gubitaka i ostvarivanja eventualnog preostalog prinosa za subjekt koji je predmetom ulaganja. Transakcija je plasirana potencijalnim ulagateljima dužničkih instrumenata kao ulaganje u portfelj vrijednosnica pokrivenih imovinom uz izloženost kreditnom riziku u vezi s mogućim izostankom plaćanja izdavatelja vrijednosnica pokrivenih imovinom koje su u portfelju te izloženost riziku kamatne stope povezanom s upravljanjem portfeljem. Pri osnivanju, udjel glavničkih instrumenata u otkupljenoj imovini bio je 10 posto. Odlučitelj (upravitelj fonda) upravlja portfeljem imovine koja je u uporabi kroz donošenje odluka o ulaganju unutar parametara definiranih u prospektu subjekta koji je predmetom ulaganja. Upravitelju fonda za njegov rad pripadaju tržišno utemeljena naknada u fiksnom iznosu (tj. 1 posto imovine kojom upravlja) te naknade za uspješnost (tj. u visini 10 posto dobiti) ako subjekt ostvari dobit iznad određenog praga. Naknade su razmjerne odrađenim poslovima. Upravitelj imovinom ima 35-postotni udjel u kapitalu subjekta koji je predmetom ulaganja.
Preostalih 65 posto udjela u kapitalu, kao i sve dužničke instrumente, drži velik broj nepovezanih i raspršenih trećih ulagatelja. Upravitelj može biti razriješen dužnosti bez obrazloženja jednostavnom većinom glasova drugih ulagatelja.
Upravitelj imovinom dobiva naknadu za rad koja se sastoji od fiksne naknade i naknade za uspješnost, obje razmjerno poslovima koje odrađuje. Tom su naknadom za rad interesi upravitelja fonda usklađeni s onima drugih ulagatelja radi povećanja vrijednosti fonda. Upravitelj imovinom izložen je varijabilnosti prinosa po poslovima fonda jer drži 35 posto udjela u kapitalu, kao i temeljem svoje naknade za rad.
Iako posluje unutar parametara utvrđenih u prospektu subjekta, upravitelj imovinom ima sadašnju mogućnost donositi odluke o ulaganju koje bitno utječu na prinos subjekta – pravu drugih ulagatelja na razrješenje upravitelja dužnosti pripada nizak ponder jer je to pravo raspodijeljeno na velik broj raspršenih ulagatelja. U ovome primjeru, upravitelj veći naglasak stavlja na svoju izloženost varijabilnosti prinosa od fonda temeljem svog udjela u kapitalu, koji je podređen dužničkim instrumentima. Udjel u kapitalu u visini od 35 posto stvara podređenu izloženost prema gubicima i pravima na prinos subjekta koji je predmetom ulaganja, koji su do te mjere bitni da ukazuju na to da je upravitelj principal. Prema tome, upravitelj fonda zaključuje da kontrolira subjekt koji je predmetom ulaganja.
Primjer 16.
Odlučitelj (sponzor) sponzorira multiprodajni subjekt posebne namjene (tzv. conduit) koji trećim, nepovezanim ulagateljima izdaje kratkoročne dužničke instrumente. Transakcija je potencijalnim ulagateljima predstavljena kao ulaganje u portfelj srednjoročne imovine visokog rejtinga uz minimalnu kreditnu izloženost po osnovi mogućeg izostanka plaćanja izdavatelja imovine koja je u portfelju. Subjektu srednjoročne imovinske portfelje visokog rejtinga prodaju razni prenositelji. Svaki prenositelj upravlja imovinskim portfeljem koji prodaje subjektu, kao i potraživanjima po izostanku plaćanja za određenu tržišno utemeljenu naknadu. Svaki prenositelj također pruža zaštitu od prvih gubitaka temeljem gubitaka po osnovi kreditnog rizika svog imovinskog portfelja prekomjernim osiguranjem imovine prenesene u subjekt. Sponzor definira uvjete subjekta i upravlja poslovima subjekta za tržišno utemeljenu naknadu. Naknade su razmjerne odrađenim poslovima. Sponzor odobrava prodavatelje kojima je dopuštena prodaja portfelja subjektu, imovinu koju subjekt otkupljuje i donosi odluke o financiranju subjekta. Sponzor je dužan postupati u najboljem interesu svih ulagatelja.
Sponzor ima pravo na eventualni preostali prinos subjekta i subjektu daje dodatna kreditna osiguranja i sredstva za potrebe likvidnosti subjekta. Dodatna kreditna osiguranja sponzora dostatna su za pokriće gubitka do 5 posto ukupne imovine subjekta nakon pokrića gubitaka od strane prenositelja. Sredstva za potrebne likvidnosti ne isplaćuju se po imovini kod koje je nastupio izostanak plaćanja. Ulagatelji nemaju materijalna prava koja bi mogla utjecati na sponzorovu ovlast za odlučivanje.
Iako sponzor za svoj rad dobiva tržišno uobičajenu naknadu razmjerno odrađenim poslovima, izložen je varijabilnosti prinosa od poslova subjekta po osnovi svog prava na eventualni ostatak prinosa subjekta te davanje kreditnih jamstava i sredstava za likvidnost (što znači da je subjekt korištenjem kratkoročnih dužničkih instrumenata za financiranje srednjoročne imovine izložen likvidnosnom riziku). Iako svaki prenositelj ima pravo odlučivanja koje utječe na vrijednost imovine subjekta, sponzor ima široke ovlasti odlučivanja koje mu daju sadašnju mogućnost da vodi one poslove koji najbitnije utječu na prinos subjekta (tj. sponzor je postavio uvjete subjekta, ima pravo odlučivati o imovini, tj. odobravati imovinu koja se kupuje, kao i prenositelje imovine, i financiranju subjekta, koje nalaže da se redovito pronalaze novi izvori ulaganja). Pravo na preostali prinos subjekta te davanje kreditnih jamstava i osiguranje likvidnosti izlažu sponzora varijabilnosti prinosa od poslova subjekta koja se razlikuje od one kojoj su izloženi drugi ulagatelji. Prema tome, takva izloženost ukazuje na to da je sponzor principal, te stoga sponzor zaključuje da kontrolira subjekt. Obveza sponzora da djeluje u najboljem interesu svih ulagatelja nije zapreka za to da bude principal.
Odnosi s drugim stranama
B.73 |
U ocjenjivanju kontrole, ulagatelj je dužan razmotriti narav svojih odnosa s drugim stranama te nastupaju li druge osobe u ime ulagatelja (tj. jesu li njegovi stvarni, tj. de facto agenti). Da bi bilo moguće utvrditi jesu li druge osobe de facto agenti, potrebno je primijeniti prosudbu uzimajući u obzir ne samo narav odnosa, nego i međusobnu interakciju drugih strana te njihovu interakciju s ulagateljem. |
B.74 |
Riječ je o odnosu koji se ne mora temeljiti na nekom ugovoru. Osoba je de facto zastupnik kad ulagatelj ili oni koji vode poslove ulagatelja imaju mogućnost navoditi osobu da nastupa u ime ulagatelja. U takvim okolnostima ulagatelj je dužan, da bi ocijenio ima li kontrolu u subjektu, razmotriti svoja prava odlučivanja kao de facto agenta te svoja prava na varijabilni prinos i svoju posrednu izloženost varijabilnom prinosu putem de facto agenta zajedno sa svojom izloženošću. |
B.75 |
Slijede primjeri drugih strana koje, po naravi odnosa, mogu biti de facto agenti ulagatelja:
|
Kontrola nad točno utvrđenom imovinom
B.76 |
Ulagatelj je dužan razmotriti postupa li s dijelom subjekta koji je predmetom ulaganja, a koji se smatra izdvojenom cjelinom kao s takvom i, ako da, ima li kontrolu nad njom. |
B.77 |
Ulagatelj je dužan dio subjekta koji je predmetom ulaganja, a koji se smatra izdvojenom cjelinom, promatrati kao takvog onda, i samo onda ako je ispunjen sljedeći uvjet: točno utvrđena imovina subjekta koji je predmetom ulaganja (te s tim povezana eventualna kreditna osiguranja) jedini je izvor plaćanja točno utvrđenih obveza ili točno utvrđenih udjela u subjektu koji je predmetom ulaganja. Osobe koje nemaju točno utvrđenu obvezu, nemaju ni prava niti obveze po pitanju točno utvrđene imovine, kao ni po osnovi ostatka novčanih tokova po toj imovini. Gledano suštinski, preostali dio subjekta koji je predmetom ulaganja ne smije koristiti nikakav prinos po točno utvrđenoj imovini cjeline koja se smatra izdvojenom i ni jedna obveza cjeline koja se smatra izdvojenom ne može se platiti iz imovine preostalog dijela subjekta koji je predmetom ulaganja. Dakle, stanje stvari upućuje na to da su sve imovine, sve obveze i sav kapital cjeline koja se smatra izdvojenom izdvojeni iz subjekta koji je predmetom ulaganja kao cjeline. Takav subjekt koji se smatra izdvojenim često se naziva silosom. |
B.78 |
Kad je uvjet iz točke B.77 ispunjen, ulagatelj je dužan utvrditi one poslove koji bitno utječu na povrat cjeline koja se smatra izdvojenom i način na koji se oni vode da bi mogao ocijeniti ima li moć raspolaganja u tom dijelu subjekta koji je predmetom ulaganja. U ocjenjivanju kontrole nad cjelinom koja se smatra izdvojenom, ulagatelj je također dužan razmotriti je li izložen varijabilnom prinosu temeljem svog sudjelovanja u njoj, odnosno ima li prava na varijabilni prinos cjeline koja se smatra izdvojenom i mogućnost koristiti svoju moć raspolaganja tim dijelom subjekta koji je predmetom ulaganja na način koji utječe na visinu ulagateljevog prinosa. |
B.79 |
Ako ulagatelj kontrolira cjelinu koja se smatra izdvojenom, dužan je konsolidirati taj dio subjekta koji je predmetom ulaganja. U tom slučaju, ostale osobe taj dio subjekta koji je predmetom ulaganja isključuju iz postupka utvrđivanja kontrole nad tim subjektom i isključuju ga iz konsolidacije. |
Trajnost utvrđenja
B.80 |
Ulagatelj je dužan ponovno procijeniti ima li kontrolu ako činjenice i okolnosti ukazuju na to da je došlo do promjene jednog ili više od triju elemenata kontrole navedenih u točki 7. |
B.81 |
Ako je došlo do promjene u načinu na koji je moguće iskoristiti moć raspolaganja subjektom koji je predmetom ulaganja, promjena se mora uzeti u obzir kroz način na koji ulagatelj procjenjuje svoju moć raspolaganja subjektom koji je predmetom ulaganja. Primjerice, promjene prava odlučivanja mogu značiti da se relevantni poslovi više ne vode putem glasačkih prava, nego drugim sporazumima, kao što su ugovori, koji drugoj osobi, odnosno drugim stranama daju sadašnju sposobnost vođenja relevantnih poslova. |
B.82 |
Moguć je događaj kojim će ulagatelj izgubiti ili dobiti moć raspolaganja subjektom koji je predmetom ulaganja, a da sam ulagatelj neće sudjelovati u tom događaju. Primjerice, ulagatelj može steći moć raspolaganja subjektom koji je predmetom ulaganja zbog isteka prava odlučivanja koje je ranije imala druga strana ili više njih i koja su ulagatelja sprječavala da ima kontrolu nad tim subjektom. |
B.83 |
Ulagatelj također uzima u obzir promjene koje utječu na njegovu izloženost prema varijabilnim prinosima po osnovi njegovog sudjelovanja u subjektu koji je predmetom ulaganja, odnosno na njegova prava na njih. Primjerice, ulagatelj koji ima moć raspolaganja u subjektu koji je predmetom ulaganja može izgubiti kontrolu nad tim subjektom ako prestane imati pravo na primitak prinosa ili prestane biti izložen obvezama jer u tom slučaju ne bi ispunjavao uvjet iz točke 7.b) (npr. u slučaju prestanka ugovora o isplati naknade za uspješnost). |
B.84 |
Ulagatelj je dužan razmotriti je li se promijenila njegova procjena da nastupa kao agent ili principal. Promjene odnosa između ulagatelja i drugih strana gledano u cjelini mogu značiti da ulagatelj više ne nastupa kao agent, iako je ranije to bio slučaj, i obrnuto. Primjerice, ako dođe do promjene prava ulagatelja ili drugih strana, ulagatelj je dužan preispitati svoj status principala, odnosno agenta. |
B.85 |
Ulagateljeva prvobitna procjena kontrole ili statusa kao principala ili agenta ne bi se promijenila jednostavno zato što je došlo do promjene tržišnih uvjeta (npr. promjena prinosa subjekta koji je predmetom ulaganja uvjetovana uvjetima na tržištu), osim ako takvom promjenom ne bi došlo do promjene jednog ili više od triju elemenata kontrole iz točke 7. ili odnosa između principala i agenta gledano u cjelini. |
RAČUNOVODSTVENI ZAHTJEVI
Postupci konsolidacije
B.86 |
U konsolidiranim financijskim izvještajima:
|
Jedinstvene računovodstvene politike
B.87 |
Ako član grupe primjenjuje računovodstvene politike koje se razlikuju od onih korištenih u konsolidiranim financijskim izvještajima za slične transakcije i događaje u sličnim okolnostima, potrebno je u pripremi konsolidiranih financijskih izvještaja provesti primjerena usklađenja u financijskim izvještajima toga člana grupe da bi se zajamčila sukladnost s računovodstvenim politikama grupe. |
Mjerenje
B.88 |
Subjekt stavke prihoda i rashoda ovisnog subjekta uvrštava u konsolidirane financijske izvještaje od datuma na koji je stekao kontrolu nad ovisnim subjektom do datuma na koji ga je prestao kontrolirati. Prihodi i rashodi ovisnog subjekta temelje se na iznosima imovine i obveza priznatih u konsolidiranim financijskim izvještajima na datum stjecanja. Primjerice, trošak amortizacije priznat u konsolidiranom izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti kao rashod nakon datuma stjecanja zasniva se na fer vrijednosti povezane imovine koja se amortizira i koja je iskazana u konsolidiranim financijskim izvještajima na datum stjecanja. |
Potencijalna glasačka prava
B.89 |
Kad postoje potencijalna glasačka prava ili druge izvedenice koje sadrže potencijalna glasačka prava, udio dobiti ili gubitka te promjena vlasničke glavnice koji se odnosi na maticu i na nekontrolirajuće udjele se u pripremi konsolidiranih financijskih izvještaja utvrđuju isključivo na temelju postojećih vlasničkih udjela i ne odražavaju mogućnost primjene ili konverzije potencijalnih glasačkih prava i drugih izvedenica, osim kod primjene točke B.90. |
B.90 |
U nekim okolnostima subjekt ima postojeći vlasnički udjel temeljem transakcije koja mu je u sadašnjosti omogućila prinos povezan s vlasničkim udjelom. U takvim okolnostima se dio koji pripada matici i dio koji pripada nekontrolirajućim udjelima u pripremi konsolidiranih financijskih izvještaja utvrđuje uzimajući u obzir mogućnost primjene potencijalnih glasačkih prava i korištenja drugih izvedenica po kojima je subjektu u sadašnjosti dostupan prinos. |
B.91 |
MSFI 9 ne primjenjuje se na udjele u ovisnim subjektima koji se konsolidiraju. Kad je prinos po osnovi vlasničkog udjela u ovisnom subjektu dostupan u sadašnjosti s osnove instrumenata koji sadrže potencijalna glasačka prava, na te instrumente se ne primjenjuju zahtjevi MSFI-ja 9. U svim drugim slučajevima se instrumenti koji sadrže potencijalna glasačka prava u ovisnom subjektu obračunavaju sukladno MSFI-ju 9. |
Izvještajni datum
B.92 |
Financijski izvještaji matice i njenih ovisnih subjekata koji se koriste u izradi konsolidiranih financijskih izvještaja obvezno nose isti izvještajni datum. Kad se kraj izvještajnog razdoblja matice razlikuje od kraja izvještajnog razdoblja ovisnog subjekta, ovisni subjekt za potrebe konsolidacije priprema dodatne financijske informacije s datumom financijskih izvještaja matice da bi matica bila u mogućnosti konsolidirati financijske informacije ovisnog subjekta, osim ako to nije izvedivo. |
B.93 |
Ako je to neizvedivo, matica je dužna financijske informacije ovisnog subjekta konsolidirati koristeći najnovije financijske izvještaje ovisnog subjekta, usklađene na način da odražavaju učinke značajnih transakcija ili događaja između datuma financijskih izvještaja ovisnog subjekta i datuma konsolidiranih financijskih izvještaja. U svakom slučaju, razlika između datuma financijskih izvještaja ovisnog subjekta i datuma konsolidiranih financijskih izvještaja ne smije biti duža od tri mjeseca i duljina izvještajnog razdoblja, kao i eventualne razlike između datuma financijskih izvještaja, treba biti jednaka iz razdoblja u razdoblje. |
Nekontrolirajući udjeli
B.94 |
Subjekt je dužan dobit ili gubitak te svaku komponentu ostale sveobuhvatne dobiti razdvojiti na dio koji pripada vlasnicima matice i dio koji pripada vlasnicima nekontrolirajućih udjela. Ukupna sveobuhvatna dobit ovisnih subjekata također se pripisuje vlasnicima matice i vlasnicima nekontrolirajućih udjela, čak i ako to ima za posljedicu negativan saldo dijela koji se odnosi na nekontrolirajuće udjele. |
B.95 |
Ovisni subjekt koji ima izdane kumulativne povlaštene dionice koje su razvrstane u vlasničku glavnicu i drže ih vlasnici nekontrolirajućih udjela, dužan je svoju dobit, odnosno svoj gubitak izračunati nakon usklađenja dividende po tim dionicama, neovisno o tome je li dividenda objavljena ili ne. |
Promjene udjela koje drže vlasnici nekontrolirajućih udjela
B.96 |
Kod promjene udjela u vlasničkoj glavnici koji pripada vlasnicima nekontrolirajućih udjela, subjekt je dužan knjigovodstvenu vrijednost kontrolnog i nekontrolirajućeg udjela uskladiti na način da prikaže promjene njihovih relativnih udjela u ovisnom društvu. Subjekt je dužan svaku razliku između iznosa za koji su usklađeni nekontrolirajući udjeli i fer vrijednosti plaćene ili primljene naknade iskazati izravno u vlasničku glavnicu i pripisati je vlasnicima matice. |
Gubitak kontrole
B.97 |
Matica može izgubiti kontrolu nad ovisnim društvom u dvama poslovima ili više poslova (transakcija). No, ponekad će okolnosti ukazati na to da veći broj poslova treba obračunati kao jednu transakciju. U utvrđivanju obračunati li poslove kao jednu transakciju, matica je dužna uzeti u obzir sve uvjete svih poslova i njihove ekonomske učinke. Jedna ili više niže navedenih situacija ukazuju na to da bi matica trebala više poslova obračunati kao jednu transakciju:
|
B.98 |
Ako matica izgubi kontrolu nad ovisnim subjektom, dužna je:
|
B.99 |
Ako matica izgubi kontrolu nad ovisnim subjektom, dužna je sve iznose prethodno iskazane u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti u vezi s tim ovisnim društvom obračunati po istoj osnovi koja bi vrijedila da je matica izravno prodala povezanu imovinu ili povezane obveze. Prema tome, kad bi se dobit, odnosno gubitak ranije iskazan u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti reklasificirao u dobit, odnosno gubitak od otuđenja povezane imovine ili povezanih obveza, matica je dužna tu dobit, odnosno taj gubitak prenijeti (kao reklasifikacijsku uskladu) s vlasničke glavnice u dobit i gubitak kad izgubi kontrolu u ovisnom subjektu. Ako bi se višak nastao revalorizacijom koji je prethodno bio iskazan u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti otuđenjem imovine prenio izravno na zadržanu dobit u sklopu vlasničke glavnice, matica je dužna, kad izgubi kontrolu nad ovisnim društvom, višak nastao revalorizacijom prenijeti izravno na zadržanu dobit. |
Dodatak C
Datum stupanja na snagu i prijelazne odredbe
Ovaj Dodatak je sastavni dio ovoga MSFI-ja i ima jednaku važnost kao i drugi njegovi dijelovi.
DATUM STUPANJA NA SNAGU
C.1 |
Subjekti su dužni ovaj MSFI primijeniti na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2013. Dopuštena je ranija primjena. Subjekt koji ovaj MSFI primijeni na neki raniji datum, dužan je tu činjenicu objaviti te istodobno primijeniti MSFI 11, MSFI 12, MRS 27 Nekonsolidirani financijski izvještaji i MRS 28 (s izmjenama iz 2011.). |
PRIJELAZNE ODREDBE
C.2 |
Subjekt je dužan ovaj MSFI primijeniti retrospektivno sukladno MRS-u 8 Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške, osim kako je utvrđeno u točkama C.3 – C.6. |
C.3 |
Kod prve primjene ovoga MSFI-ja subjekt nije dužan uskladiti način obračunavanja svog sudjelovanja, bilo u:
|
C.4 |
Kad prvom primjenom ovoga MSFI-ja dolazi do konsolidacije subjekta koji je predmetom ulaganja i koji ranije nije bio konsolidiran sukladno MRS-u 27 i SIC-u 12, ulagatelj je dužan:
Ulagatelj je dužan svu razliku između iznosa imovine, obveza i nekontrolirajućih udjela priznati s pretpostavljenim datumom stjecanja i prethodno priznatih iznosa po osnovi svog sudjelovanja priznati kao usklađenje vlasničke glavnice za to razdoblje. Nadalje, ulagatelj je dužan navesti usporedne informacije i objaviti informacije propisane MRS-om 8. |
C.5 |
Kad uslijed prve primjene ovoga MSFi-ja ulagatelj više ne konsolidira neki subjekt koji je predmetom ulaganja i koji je ranije bio konsolidiran sukladno MRS-u 27 (izmijenjenom 2008.) i SIC-u 12, dužan je udjel koji je zadržao u tome subjektu na datum prve primjene mjeriti u iznosu koji bi bio izmjeren da su zahtjevi iz ovoga MSFI-ja bili na snazi kad je postao sudionikom toga subjekta ili kad je izgubio kontrolu nad njim. Ako mjerenje zadržanog udjela nije izvedivo (prema definiciji iz MRS-a 8), ulagatelj je dužan primijeniti zahtjeve ovoga MSFI-ja koji se tiču obračunavanja gubitka kontrole s početkom najranijeg razdoblja na koje je primjena ovoga MSFI-ja izvediva, što može biti i tekuće razdoblje. Ulagatelj je dužan svaku razliku između ranije priznatih iznosa imovine, obveza i nekontrolirajućih udjela i knjigovodstvene vrijednosti svog sudjelovanja u subjektu koji je predmetom ulaganja priznati kao usklađenje vlasničke glavnice za to razdoblje. Nadalje, ulagatelj je dužan navesti usporedne informacije i objaviti informacije propisane MRS-om 8. |
C.6 |
Točke 23., 25., B.94 i B.96 – B.99 sačinjavale su izmjene MRS-a 27 iz 2008. godine koje su prenesene u MSFI 10. Subjekti su dužni, osim kad primjenjuju točku C.3, zahtjeve iz navedenih točaka primijeniti na sljedeći način:
|
Pozivanje na MSFI 9
C.7 |
Subjekt koji primijeni ovaj MSFI, ali još ne primjenjuje MSFI 9, svako pozivanje u ovome MSFI-ju na MSFI 9 treba čitati kao pozivanje na MRS 39 Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje. |
POVLAČENJE DRUGIH MSFI-jeva
C.8 |
Ovaj MSFI zamjenjuje zahtjeve iz MRS-a 27 (s izmjenama iz 2008.) koji se odnose na konsolidirane financijske izvještaje. |
C.9 |
Ovaj MSFI također zamjenjuje SIC 12 Konsolidacija – subjekti posebne namjene. |
Dodatak D
Izmjene drugih MSFI-jeva
U ovome Dodatku navedene su izmjene drugih MSFI-jeva koje su posljedica OMRS-ovog donošenja ovoga MSFI-ja. Subjekti su dužni navedene izmjene primijeniti na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2013. Subjekt koji ovaj MSFI primijeni na neko ranije razdoblje, dužan je na to razdoblje primijeniti i ove izmjene. Točke koje sadrže izmjene prikazane su podcrtavanjem novog teksta i precrtavanjem brisanog teksta.
MSFI 1 Prva primjena Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja
D.1 |
Dodaje se točka 39.I kako slijedi:
|
D.2 |
U Dodatku B mijenja se točka B.7 kako slijedi:
|
D.3 |
U Dodatku C mijenja se točka C.1 kako slijedi:
|
MSFI 2 Plaćanja temeljena na dionicama
D.4 |
Dodaje se točka 63.A kako slijedi:
U Dodatku A mijenja se bilješka uz definiciju plaćanja temeljenih na dionicama kako slijedi:
|
MSFI 3 Poslovna spajanja
D.5 |
Točka 7. mijenja se i dodaje se točka 64.E kako slijedi::
|
D.6 |
(Nije primjenjivo na zahtjeve) |
D.7 |
U Dodatku A briše se definicija kontrole. |
D.8 |
U Dodatku B mijenjaju se točka B.13 i točka B.63 podtočka (e) kako slijedi:
|
MSFI 7 Financijski instrumenti: objavljivanje
D.9 |
Točka 3.a) mijenja se i dodaje se točka 44.O kako slijedi:
|
MSFI 9 Financijski instrumenti (izdan u studenome 2009.)
D.10 |
Dodaje se točka 8.1.2 kako slijedi:
|
D.11 |
U Dodatku C točke C.18 i C.19 i naslovi iznad njih brišu se i točka C.8 mijenja se kako slijedi:
|
MSFI 9 Financijski instrumenti (izdan u listopadu 2010.)
D.12 |
Točka 3.2.1 mijenja se i dodaje se točka 7.1.2 kako slijedi:
|
D.13 |
U Dodatku B točke od B.3.2.1 do B.3.2.3 i B.5.7.15 mijenjaju se kako slijedi: U Dodatku B u točki B.3.2.1 briše se „(uključujući svaki SPN)” u prvoj kućici dijagrama.
|
D.14 |
U Dodatku brišu se naslov iznad točke C.23 i točka C.23 te točka C.24, a točke C.11 i C.30 mijenjaju se kako slijedi:
|
MRS 1 Prezentiranje financijskih izvještaja
D.15 |
Mijenjaju se točke 4. i 123. i dodaje se točka 139.H kako slijedi:
|
MRS 7 Izvještaj o novčanim tokovima
D.16 |
Mijenja se točka 42.B i dodaje se točka 57. kako slijedi:
|
MRS 21 Učinci promjena tečaja stranih valuta
D.17 |
(Nije primjenjivo na zahtjeve) |
D.18 |
Mijenjaju se točke 19., 45., 46. i dodaje se točka 60.F kako slijedi:
|
MRS 24 Objavljivanje povezanih osoba
D.19 |
Točka 3. mijenja se kako slijedi:
U točki 9. definicije kontrole, zajedničke kontrole i značajnog utjecaja brišu se, a dodaje se rečenica kako slijedi: Pojmovi kontrole, zajedničke kontrole i značajnog utjecaja definirani su u MSFI-ju 10, MSFI-ju 11 Zajednički poslovi i MRS-u 28 Udjeli u pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima i u ovome se standardu koriste u značenju utvrđenom u tim standardima. Dodaje se točka 28.A kako slijedi:
|
MRS 27 Konsolidirani i odvojeni financijski izvještaji
D.20 |
U MRS-u 27 Konsolidirani i odvojeni financijski izvještaji brišu se zahtjevi koji se odnose na konsolidirane financijske izvještaje i prenose se, kad i gdje je to potrebno, u MSFI 10. Zahtjevi koji se tiču računovodstvenog iskazivanja i objavljivanja informacija u odvojenim financijskim izvještajima ostali su u sklopu MRS-a 27, njegov naslov promijenjen je u Nekonsolidirani financijski izvještaji, preostale točke su renumerirane, njegov djelokrug je prilagođen i provedene su druge redaktorske promjene. Zahtjevi koji se tiču računovodstvenog iskazivanja i objavljivanja informacija koji su ostali u sklopu MRS-a 27 (s izmjenama iz 2011.) također su ažurirani prema uputama iz MSFI-ja 10, MSFI-ja 11, MSFI-ja 12 i MRS-a 28 (s izmjenama iz 2011.). Poveznice s točkama MRS-a 27 (s izmjenama iz 2008.) prikazane su u tablici podudarnosti priloženoj uz MRS 27 (s izmjenama iz 2011.). |
MRS 32 Financijski instrumenti: prezentiranje
D.21 |
Mijenja se točka 4.(a) i dodaje se točka 97.I kako slijedi:
|
D.22 |
U Dodatku se mijenja točka VP.29 kako slijedi:
|
MRS 33 Zarada po dionici
D.23 |
Mijenja se točka 4. i dodaje se točka 74.B kako slijedi:
|
MRS 36 Umanjenje imovine
D.24 |
Mijenja se točka 4.a) i dodaje se točka 140.H kako slijedi:
|
D.25 |
(Nije primjenjivo na zahtjeve) |
MRS 38 Nematerijalna imovina
D.26 |
Mijenja se točka 3.(e) i dodaje se točka 130.F kako slijedi:
|
MRS 39 Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje (s izmjenama iz listopada 2009.)
D.27 |
Mijenjaju se točke 2.(a) i 15. i dodaje se točka 103.P kako slijedi:
|
D.28 |
U Dodatku A mijenjaju se točke od VP.36 do VP.38 kako slijedi: U Dodatku A u točki VP.36 briše se „(uključujući svaki SPN)” u prvoj kućici dijagrama.
|
OTMSFI 5 Udjeli u fondovima za demontažu, uklanjanje, obnavljanje i sanaciju okoliša
D.29 |
U „Referencama”briše se MRS 27 i MRS 31, MRS 28 se mijenja u MRS 28 Udjeli u pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima i dodaju se MSFI 10 Konsolidirani financijski izvještaji i MSFI 11 Zajednički poslovi. Mijenja se točka 8. i dodaje se točka 14.B kako slijedi:
|
OTMSFI 17 Raspodjela nenovčane imovine vlasnicima
D.30 |
U Reference se dodaju riječi: „MSFI 10 Konsolidirani financijski izvještaji.” Mijenja se točka 7. i dodaje se točka 19. kako slijedi:
|
MEĐUNARODNI STANDARD FINANCIJSKOG IZVJEŠTAVNJA 11
Zajednički poslovi
CILJ
1. |
Cilj ovoga MSFI-ja je odrediti načela financijskog izvještavanja za subjekte koji imaju udjele u poslovima koji su pod zajedničkom kontrolom (tj. zajednički poslovi). |
Postizanje cilja
2. |
Da bi bio postignut cilj iz 1. točke, ovaj MSFI definira zajedničku kontrolu i subjektima koji su strana u zajedničkom poslu obvezu utvrđivanja vrste zajedničkog posla u kojem sudjeluju ocjenjivanjem svojih prava i obveza i njihovim obračunavanjem prema vrsti zajedničkog posla. |
DJELOKRUG
3. |
Ovaj MSFI dužni su primjenjivati svi subjekti koji su strane u zajedničkom poslu. |
ZAJEDNIČKI POSLOVI
4. |
Zajednički posao je posao koji je pod zajedničkom kontrolom dviju ili više osoba. |
5. |
Zajednički posao ima sljedeća obilježja:
|
6. |
Zajednički posao nije ni zajedničko upravljanje niti zajednički pothvat. |
Zajednička kontrola
7. |
Zajednička kontrola je ugovorena podjela kontrole nad nekim poslom, koja postoji samo kad je za odlučivanje o relevantnim poslovima potrebna jednoglasna suglasnost strana koje dijele kontrolu. |
8. |
Subjekt koji je strana nekog posla dužan je procijeniti kontroliraju li ugovornim sporazumom sve strane ili grupe strana skupno predmetni posao. Sve strane, odnosno skupine strana, skupno kontroliraju predmetni posao ako moraju zajedno voditi poslove koji bitno utječu na prinos od predmetnog posla (tj. relevantnih poslova). |
9. |
Nakon što je utvrđeno da sve strane, odnosno skupine strana, skupno kontroliraju predmetni posao, zajednička kontrola postoji samo ako je za odluke o relevantnim poslovima potrebna jednoglasna suglasnost strana koje skupno kontroliraju posao. |
10. |
U zajedničkom poslu ni jedna strana samostalno ne kontrolira predmetni posao. Strana koja dijeli kontrolu nad nekim poslom može druge strane ili skupine drugih strana spriječiti u kontroliranju posla. |
11. |
Posao može biti zajednički posao, čak i ako nemaju sve strane posla zajedničku kontrolu nad njim. Ovaj MSFI razlikuje strane koje imaju zajedničku kontrolu nad zajedničkim poslom (zajednički upravitelji ili zajednički pothvatnici) od strana koje sudjeluju u zajedničkom poslu, ali nemaju zajedničku kontrolu nad njim. |
12. |
Subjekt treba primijeniti prosudbu u ocjenjivanju imaju li sve strane ili skupine strana zajedničku kontrolu nad nekim poslom. Subjekt je dužan procjenu temeljiti razmatrajući sve činjenice i okolnosti (v. točke B.5 – B.11). |
13. |
Ako dođe do promjene činjenica i okolnosti, subjekt je dužan preispitati ima li još uvijek kontrolu nad predmetnim poslom. |
Vrste zajedničkih poslova
14. |
Subjekt je dužan utvrditi vrstu zajedničkog posla u kojem sudjeluje. Razvrstavanje zajedničkog posla u zajedničko upravljanje ili zajednički pothvat ovisi o pravima i obvezama strana u poslu. |
15. |
Zajedničko upravljanje je zajednički posao u kojem strane koje imaju zajedničku kontrolu nad poslom imaju prava na imovinu i obveze temeljem financijskih obveza iz predmetnog posla i nazivaju se zajedničkim upraviteljima. |
16. |
Zajednički pothvat je zajednički posao u kojem strane koje imaju zajedničku kontrolu nad poslom imaju prava na neto imovinu iz predmetnog posla i nazivaju se zajedničkim pothvatnicima. |
17. |
Subjekt ocjenjuje je li neki zajednički posao zajedničko upravljanje ili zajednički pothvat primjenom prosudbe. Subjekt je dužan utvrditi vrstu zajedničkog posla u kojem sudjeluje razmatrajući svoja prava i svoje obveze iz predmetnog posla. Subjekt ocjenjuje svoja prava i svoje obveze uzimajući u obzir strukturu i pravni oblik posla, uvjete koje su strane u poslu ugovorno definirale i druge važne činjenice i okolnosti (v. točke B.12 – B.33). |
18. |
Ponekad su strane obvezane okvirnim ugovorom kojim su utvrđeni opći ugovorni uvjeti poduzimanja jednog ili više poslova. Okvirnim ugovorom može biti utvrđeno da strane zasnivaju različite zajedničke poslove za odvijanje određenih poslova koji su sastavni dio ugovora. Čak i ako se zajednički poslovi odnose na isti okvirni ugovor, moguće su razlike u vrsti poslova ako su u okvirnom ugovoru utvrđena različita prava i različite obveze strana u poslu u odnosu na različite poslove iz okvirnog ugovora. Slijedom toga, zajednički upravitelji i zajednički pothvatnici mogu postojati u isto vrijeme ako strane ugovora obavljaju različite poslove koji su sastavni dio istog okvirnog ugovora. |
19. |
Ako dođe do promjene činjenica i okolnosti, subjekt je dužan preispitati je li došlo i do promjene vrste zajedničkog posla u kojem sudjeluje. |
FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI STRANA U ZAJEDNIČKOM POSLU
Zajedničko upravljanje
20. |
Zajednički upravitelj dužan je po osnovi svog udjela u zajedničkom poslu iskazati:
|
21. |
Zajednički upravitelj dužan je imovinu, obveze, prihode i rashode koji se odnose na njegov udjel u zajedničkom upravljanju obračunati sukladno MSFI-jevima koji se primjenjuju na određenu imovinu, određene obveze, prihode i rashode. |
22. |
Računovodstveni postupci za transakcije kao što su prodaja, unos ili otkup imovine između subjekta i zajedničkog upravljanja u kojem je subjekt zajednički upravitelj utvrđeni su u točkama B.34 – B.37. |
23. |
Strana koja sudjeluje u zajedničkom upravljanju, ali nema zajedničku kontrolu nad njim, dužna je također obračunati svoj udjel u predmetnom poslu sukladno točkama 20. – 22. ako ima prava na imovinu i obveze iz zajedničkog upravljanja. Ako strana koja sudjeluje u zajedničkom upravljanju, ali nema zajedničku kontrolu nad njim, nema prava na imovinu niti obveze u vezi sa zajedničkim upravljanjem, dužna je svoj udjel u zajedničkom upravljanju obračunati sukladno MSFI-jevima koji se primjenjuju na takav udjel. |
Zajednički pothvati
24. |
Zajednički pothvatnik dužan je svoj udjel u zajedničkom pothvatu iskazati kao ulaganje i obračunati ga metodom udjela sukladno MRS-u 28 Udjeli u pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima, osim ako predmetni subjekt prema tome standardu nije izuzet iz primjene metode udjela. |
25. |
Strana koja sudjeluje u zajedničkom pothvatu, ali nema zajedničku kontrolu nad njim, dužna je svoj udjel u predmetnom poslu obračunati sukladno MSFI-ju 9 Financijski instrumenti, osim ako nema značajan utjecaj u zajedničkom pothvatu, u kom slučaju je dužna udjel obračunati sukladno MRS-u 28 (s izmjenama iz 2011.). |
NEKONSOLIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI
26. |
Zajednički upravitelj, odnosno zajednički pothvatnik dužan je u svojim nekonsolidiranim financijskim izvještajima svoj udjel obračunati kako slijedi:
|
27. |
Strana koja sudjeluje u zajedničkom poslu, ali nema zajedničku kontrolu nad njim, dužna je u svojim nekonsolidiranim financijskim izvještajima obračunati svoj udjel kako slijedi:
|
Dodatak A
Definicije
Ovaj Dodatak sastavni je dio ovoga MSFI-ja.
Zajednički posao |
Posao koji je pod zajedničkom kontrolom dviju ili više osoba. |
Zajednička kontrola |
Ugovorena podjela kontrole nad nekim poslom, koja postoji samo kad je za odlučivanje o relevantnim poslovima potrebna jednoglasna suglasnost strana koje dijele kontrolu. |
Zajedničko upravljanje |
Zajednički posao u kojem strane koje imaju zajedničku kontrolu nad poslom imaju prava na imovinu i obveze temeljem financijskih obveza iz predmetnog posla. |
Zajednički upravitelj |
Strana u zajedničkom upravljanju koja ima zajedničku kontrolu nad zajedničkim upravljanjem. |
Zajednički pothvat |
Zajednički posao u kojem strane koje imaju zajedničku kontrolu nad poslom imaju prava na neto imovinu iz predmetnog posla. |
Zajednički pothvatnik |
Strana u zajedničkom pothvatu koja ima zajedničku kontrolu nad zajedničkim pothvatom. |
Strana u zajedničkom poslu |
Subjekt koji sudjeluje u zajedničkom poslu, neovisno o tome ima li nad njim zajedničku kontrolu ili ne. |
Zaseban subjekt |
Zasebno prepoznatljiva financijska struktura, uključujući samostalne subjekte osnovane prema zakonu, neovisno o tome imaju li pravnu osobnost ili ne. |
Sljedeći izrazi definirani su u MRS-u 27 (s izmjenama iz 2011.), MRS-u 28 (s izmjenama iz 2011.) ili MSFI-ju 10 Konsolidirani financijski izvještaji i u ovome se MSFI-ju koriste u značenjima utvrđenima u tim standardima:
— |
kontrola nad subjektom koji je predmet ulaganja, |
— |
metoda udjela, |
— |
moć raspolaganja, |
— |
zaštitna prava, |
— |
relevantni poslovi, |
— |
nekonsolidirani (odvojeni) financijski izvještaji, |
— |
značajan utjecaj. |
Dodatak B
Vodič za primjenu
Ovaj Dodatak sastavni je dio ovoga MSFI-ja. U njemu je opisana primjena točaka 1. – 27. i ima jednaku važnost kao i drugi dijelovi ovoga MSFI-ja.
B.1 |
Primjeri iz ovoga Dodatka ilustriraju hipotetske situacije. Iako primjeri mogu u nekim aspektima održavati stvarno stanje, kod primjene MSFI-ja 11 potrebno je ocijeniti sve činjenice i okolnosti. |
ZAJEDNIČKI POSLOVI
Ugovorni sporazum (točka 5.)
B.2 |
Ugovorni sporazumi mogu biti dokazani na nekoliko načina. Izvršiv ugovorni sporazum često je, ali ne uvijek, u pisanom obliku, u pravilu u obliku ugovora ili dokumentirane rasprave između strana sporazuma. Zakonskim mehanizmima moguće je kreirati sporazume koji su izvršivi, bilo sami za sebe, bilo u sprezi s ugovorima između strana u sporazumu. |
B.3 |
Kad su zajednički poslovi ustrojeni u obliku zasebnog subjekta (v. točke B.19 – B.33), ugovorni sporazum ili neki njegovi aspekti bit će u nekim slučajevima ugrađeni u osnivački akt ili interne akte zasebnog subjekta. |
B.4 |
Ugovornim sporazumom regulirani su uvjeti po kojima strane sudjeluju u poslu koji je predmetom sporazuma. Ugovorni sporazum u pravilu regulira sljedeće:
|
Zajednička kontrola (točke 7. – 13.)
B.5 |
Subjekt je dužan u ocjenjivanju ima li subjekt zajedničku kontrolu u nekom poslu, prvo procijeniti kontroliraju li sve strane ili skupine strana posao. MSFI 10 definira kontrolu i obvezno se primjenjuje u utvrđivanju imaju li sve strane ili skupine strana prava na varijabilni prinos temeljem svog sudjelovanja u poslu ili su njemu izložena te imaju li sposobnost utjecati na prinos temeljem svoje moći raspolaganja u poslu. Sve strane, odnosno skupine strana, skupno kontroliraju predmetni posao ako moraju zajedno voditi poslove koji bitno utječu na prinos od predmetnog posla (tj. relevantnih poslova). |
B.6 |
Nakon što subjekt zaključi da sve strane ili skupine strana kontroliraju posao skupno, dužan je ocijeniti ima li zajedničku kontrolu nad poslom. Zajednička kontrola postoji samo kad je za donošenje odluka o relevantnim poslovima potrebna jednoglasna suglasnost strana koje skupno kontroliraju posao. Ocjenjivanje je li posao pod zajedničkom kontrolom svih strana, odnosno skupina strana u poslu ili samo jedne strane u poslu može nalagati prosudbu. |
B.7 |
Ponekad proces odlučivanja koje su strane utvrdile ugovornim sporazumom može prešutno imati za posljedicu zajedničku kontrolu. Primjerice, pretpostavka je da dvije strane zasnivaju posao u kojem svaka ima 50 posto glasačkih prava i ugovornim sporazumom među njima utvrđeno je da je najmanje 51 posto glasačkih prava potrebno za donošenje odluka o relevantnim poslovima. U tom slučaju, strane su se prešutno dogovorile da imaju zajedničku kontrolu nad poslom jer se odluke o relevantnim poslovima ne mogu donijeti bez suglasnosti obiju strana. |
B.8 |
U nekim drugim okolnostima, ugovornim sporazumom je propisana minimalna količina glasačkih prava za donošenje odluka o relevantnim poslovima. Kad minimalna propisana glasačka prava mogu biti ostvarena kroz više kombinacija suglasnosti među stranama sporazuma, posao nije zajednički posao, osim ako ugovornim sporazumom nije točno utvrđeno koje strane (ili kombinacije strana) trebaju postići jednoglasnu suglasnost u odlučivanju o relevantnim poslovima. |
Primjer 1.
Pretpostavimo da tri strane zasnivaju neki posao: strana A ima 50 posto glasačkih prava u poslu, strana B ima 30 posto glasačkih prava i strana C ima 20 posto glasačkih prava. Ugovornim sporazumom među stranama A, B i C utvrđeno je da je za donošenje odluka o relevantnim poslovima u tom poslu potrebna većina od najmanje 75 posto glasova. Čak i ako strana A može blokirati svaku odluku, ona nema kontrolu nad poslom jer joj je potrebna suglasnost strane B. Uvjeti ugovornog sporazuma nalažu da se o relevantnim poslovima odlučuje s najmanje 75 posto glasova što podrazumijeva da strana A i strana B imaju zajedničku kontrolu nad poslom jer se odluke o relevantnim poslovima ne mogu donositi bez suglasnosti strane A i strane B.
Primjer 2.
Pretpostavimo da u poslu sudjeluju tri strane: strana A ima 50 posto glasačkih prava u poslu, a strana B i strana C imaju svaka 25 posto. Ugovornim sporazumom među stranama A, B i C utvrđeno je da je za donošenje odluka o relevantnim poslovima u tom poslu potrebna većina od najmanje 75 posto glasova. Premda strana A može blokirati svaku odluku, ona nema kontrolu nad poslom jer je joj je potrebna suglasnost ili strane B, ili strane C. U ovome primjeru, strane A, B i C skupno kontroliraju posao. No, moguće je više kombinacija strana koje mogu postići suglasnost do razine 75 posto glasačkih prava (tj. ili strana A i B, ili strana A i C). U takvoj situaciji, da bi ugovorni posao bio zajednički posao, strane u poslu trebaju točno odrediti kombinaciju jednoglasne suglasnosti koja je potrebna za donošenje odluka o relevantnim poslovima.
Primjer 3.
Pretpostavimo da je riječ o poslu u kojem strana A i strana B imaju svaka 35 posto glasačkih prava, a preostalih 30 posto je raspršeno na više osoba. Za odluke o relevantnim poslovima potrebna je suglasnost većine glasačkih prava. Strana A i strana B imaju zajedničku kontrolu nad poslom samo ako je ugovornim sporazumom utvrđeno da je za donošenje odluka o relevantnim poslovima potrebna suglasnost i strane A i strane B.
B.9 |
Kriterij jednoglasne suglasnosti znači da bilo koja strana koja ima zajedničku kontrolu nad poslom može bilo koje druge strane spriječiti u jednoglasnom donošenju odluka (o relevantnim poslovima) bez njene suglasnosti. Ako se kriterij jednoglasne suglasnosti odnosi samo na odluke kojima se nekoj strani daju zaštitna prava, a kojima se odlučuje o relevantnim poslovima, ta strana nema zajedničku kontrolu nad poslom. |
B.10 |
Ugovorni sporazum može uključiti klauzule o rješavanju sporova, kao što je arbitraža. Tim odlukama može biti regulirano donošenje odluka ako izostane jednoglasna suglasnost strana koje imaju zajedničku kontrolu. Postojanje takvih odredaba ne sprječava zajedničku kontrolu nad poslom, a time niti tretiranje istog kao zajedničkog posla. |
Procjena zajedničke kontrole
B.11 |
Kad je neki posao izvan djelokruga MSFI-ja 11, subjekt je dužan svoj udjel u takvom poslu obračunati sukladno mjerodavnim MSFI-jevima, kao što su MSFI 10, MRS 28 (s izmjenama iz 2011.) ili MSFI 9. |
VRSTE ZAJEDNIČKIH POSLOVA (TOČKE 14. – 19.)
B.12 |
Zajednički poslovi zasnivaju se za razne potrebe (npr. kao način na koji strane mogu podijeliti troškove i rizike ili radi pristupa novoj tehnologiji ili novim tržištima) i mogu se sklopiti koristeći razne strukturne i pravne oblike. |
B.13 |
Neki poslovi ne moraju kao predmet imati posao koji se treba odvijati putem zasebnog subjekta. No, postoje i poslovi koji podrazumijevaju osnivanje zasebnog subjekta. |
B.14 |
Klasifikacija zajedničkih poslova propisana ovim MSFI-jem zavisi o pravima i obvezama strana iz predmetnog posla koja proizlaze iz redovnog poslovanja. Ovaj MSFI zajedničke poslove razvrstava ili u zajedničko upravljanje, ili u zajednički pothvat. Kad subjekt ima prava na imovinu i obveze temeljem financijskih obveza iz predmetnog posla, takav posao je zajedničko upravljanje. Kad subjekt ima prava na neto imovinu posla, takav posao je zajednički pothvat. U točkama B.16 – B.33 opisan je način na koji subjekt procjenjuje i utvrđuje ima li udjel u zajedničkom upravljanju ili u zajedničkom pothvatu. |
Klasifikacija zajedničkog posla
B.15 |
Kako je navedeno u točki B.14, klasifikacija zajedničkih poslova nalaže od strana da procijene svoja prava i obveze iz predmetnog posla. Pri tome, subjekt je dužan razmotriti sljedeće:
|
Struktura zajedničkog posla
Zajednički poslovi koji nisu strukturirani kao zaseban subjekt
B.16 |
Zajednički posao koji nije strukturiran kao zaseban subjekt je zajedničko upravljanje. U tom slučaju se ugovornim sporazumom utvrđuju prava strana u poslu na imovinu te njihove obveze temeljem financijskih obveza iz posla, kao i njihova prava na odgovarajuće prihode i obveze po odgovarajućim rashodima. |
B.17 |
Ugovorni sporazum često sadrži opis poslova koji su predmetom posla koji se ugovara i način na koji strane namjeravaju zajedno obavljati te poslove. Primjerice, strane zajedničkog posla mogu se dogovoriti o zajedničkoj proizvodnji proizvoda, pri čemu je svaka odgovorna za točno određene poslove i svaka koristi svoju vlastitu obvezu i stvara svoje financijske obveze. Ugovornim sporazumom moguće je definirati i način na koji strane sporazuma dijele zajedničke prihode i rashode. U tom slučaju, svaki zajednički upravitelj iskazuje u svojim financijskim izvještajima imovinu i obveze po točno određenim poslovima, kao i svoj dio prihoda i rashoda sukladno ugovornom sporazumu. |
B.18 |
U nekim drugim slučajevima, strane ugovornog sporazuma mogu ugovoriti npr. da neku imovinu dijele i njome zajednički upravljaju. U tom slučaju, ugovornim sporazumom se utvrđuju prava strana u poslu na imovinu koja je predmetom zajedničkog upravljanja, kao i način na koji one dijele ostvarenu proizvodnju i troškove poslovanja. Svaki zajednički upravitelj obračunava svoj udjel u zajedničkoj imovini i dogovoreni dio financijskih obveza i svoj dio proizvedene količine, prihoda i rashoda priznaje sukladno ugovornom sporazumu. |
Zajednički poslovi strukturirani kao zaseban subjekt
B.19 |
Zajednički posao u kojem imovina i financijske obveze koje se odnose na posao drže u zasebnom subjektu može biti ili zajednički pothvat, ili zajedničko upravljanje. |
B.20 |
Je li strana zajednički upravitelj ili zajednički pothvatnik, ovisi o njenim pravima na imovinu te njenim obvezama po financijskim obvezama u vezi s poslom koji se obavlja kroz zaseban subjekt. |
B.21 |
Kako je navedeno u točki B.15, kad strane zajednički posao strukturiraju kao zaseban subjekt, dužne su utvrditi imaju li prema zakonskom obliku zasebnog subjekta, uvjetima ugovornog sporazuma i drugim eventualno važnim činjenicama i okolnostima:
|
Klasifikacija zajedničkog posla: ocjenjivanje prava i obveza strana u poslu
Pravni oblik zasebnog subjekta
B.22 |
Pravni oblik zasebnog subjekta važan je u utvrđivanju vrste zajedničkog posla. Pravni oblik pomaže u prvoj procjeni prava strana u poslu na imovinu i obveze iz zasebnog subjekta, kao što je imaju li udjele u imovini zasebnog subjekta te odgovaraju li za obveze zasebnog subjekta. |
B.23 |
Primjerice, strane mogu zajednički posao obavljati kroz zaseban subjekt u pravnom obliku prema kojem će se zaseban subjekt smatrati vlasnikom imovine i nositeljem obveza (tj. imovina i obveze zasebnog subjekta su njegova imovina i njegove obveze, a ne imovina i obveze strana u poslu). U tom slučaju, ocjena prava i obveza koje zaseban subjekt prema svom pravnom obliku prenosi na strane u poslu ukazuje na to da je zajednički posao zajednički pothvat. Međutim, uvjeti koje strane utvrde u ugovornom sporazumu (v. točke B.25 – B.28) i druge činjenice i okolnosti, ako su važne (v. točke B.29 – B33.), mogu prevagnuti u procjeni prava i obveza koje je zaseban subjekt prenio na strane u poslu. |
B.24 |
Utvrđivanje prava i obveza koje zaseban subjekt prema svom pravnom obliku prenosi na strane u poslu dovoljno je za zaključak da je riječ o zajedničkom upravljanju samo ako strane zajednički posao obavljaju kroz zaseban subjekt temeljem kojeg se strane u poslu ne promatraju odvojeno od zasebnog subjekta (tj. imovina i obveze u zasebnom subjektu su imovina i obveze strana u poslu). |
Ocjena uvjeta ugovornog sporazuma
B.25 |
U mnogim slučajevima se prava i obveze koje su strane u poslu utvrdile ugovornim sporazumom podudaraju, odnosno ne sukobljavaju se s pravima i obvezama prenesenima na njih od strane zasebnog subjekta temeljem pravnog oblika u kojem je posao strukturiran. |
B.26 |
U drugim slučajevima, strane u poslu će ugovorni sporazum iskoristiti za ukidanje ili prilagođavanje prava i obveza koje se na njih prenose sa zasebnog subjekta kroz koji je posao strukturiran. |
Primjer 4.
Pretpostavimo da je riječ o zajedničkom poslu dviju strana koje posao strukturiraju kroz društvo kapitala. Svaka strana u društvu kapitala ima vlasnički udjel od 50 posto. Pravna osobnost omogućuje razdvajanje subjekta od njegovih vlasnika, tako da su imovina i obveze u subjektu imovina i obveze subjekta kao pravne osobe. U tom slučaju, ocjena prava i obveza koje zaseban subjekt prema svom pravnom obliku prenosi na strane u poslu ukazuje na to da strane imaju pravo na neto imovinu zajedničkog posla.
No, strane međusobnim ugovornim sporazumom prilagođavaju obilježja društva kapitala na način da svaka ima udjel u imovini pravne osobe i svaka odgovara za obveze pravne osobe u određenom dijelu. Takvim ugovornim prilagodbama obilježja društva kapitala zajednički posao može postati zajedničkim upravljanjem.
B.27 |
U idućoj tablici prikazana je usporedba uobičajenih uvjeta ugovornih sporazuma među stranama u zajedničkom upravljanju i onih u zajedničkom pothvatu. Popis ugovornih uvjeta iz tablice nije iscrpan. Utvrđivanje uvjeta ugovornog sporazuma
|
B.28 |
Kad je ugovornim sporazumom utvrđeno da strane u poslu imaju pravo na imovinu i obveze po financijskim obvezama iz zajedničkog posla, one su strane u zajedničkom upravljanju i ne trebaju razmatrati druge činjenice i okolnosti (točke B.29 – B.33) da bi klasificirale zajednički posao. |
Ocjenjivanje drugih činjenica i okolnosti
B.29 |
Kad uvjetima ugovornog sporazuma nije definirano da strane imaju pravo na imovinu i obveze temeljem financijskih obveza iz zajedničkog posla, strane su dužne razmotriti druge čimbenike i okolnosti da bi utvrdile je li zajednički posao zajedničko upravljanje ili zajednički pothvat. |
B.30 |
Zajednički posao može biti strukturiran u obliku zasebnog subjekta pravnog oblika kojim se strane u poslu promatraju odvojeno od zasebnog subjekta. Strane u zajedničkom poslu ne moraju u uvjetima ugovornog sporazuma točno navesti svoja prava i obveze, ali na temelju razmatranja drugih čimbenika i okolnosti zajednički posao ipak može biti klasificiran kao zajedničko upravljanje. To bi bio slučaj kad druge činjenice i okolnosti stranama daju pravo na imovinu i obvezuju ih na financijske obveze iz zajedničkog posla. |
B.31 |
Kad su poslovi u sklopu zajedničkog posla prvenstveno namijenjeni davanju ostvarene proizvodnje stranama u poslu, to je pokazatelj da strane imaju prava na većim dijelom sve ekonomske koristi imovine zajedničkog posla. Strane u takvim poslovima često osiguravaju svoj pristup ostvarenoj proizvodnji u zajedničkom poslu na način da ga sprječavaju u prodaji ostvarene proizvodnje trećima. |
B.32 |
Utjecaj zajedničkog posla takvog ustroja i takve svrhe jest da se financijske obveze iz posla većim dijelom plaćaju iz novčanih priljeva ostvarenih od strana u poslu njihovim otkupom proizvedene količine. Kad su strane u zajedničkom poslu gotovo isključivo jedini izvor priljeva novca potrebnog za nastavak zajedničkog posla, to ukazuje na to da strane u poslu imaju obveze temeljem financijskih obveza iz zajedničkog posla. |
Primjer 5.
Pretpostavimo da dvije strane strukturiraju zajednički posao u obliku društva kapitala (subjekt C) u kojem svaka od njih ima vlasnički udjel od 50 posto. Svrha zajedničkog posla je proizvoditi materijal koji je svakoj strani u poslu potreban za njen proizvodni proces. Zajedničkim poslom osigurava se da strane upravljaju pogonom koji proizvodi materijal u količinama i prema specifikacijama kakvoće strana u zajedničkom poslu.
Pravni oblik subjekta C (društvo kapitala) kroz koje se odvijaju poslovi prvobitno ukazuje na to da su imovina i obveze u subjektu C njegova imovina, odnosno njegove obveze. Ugovornim sporazumom strane u poslu nisu utvrdile da imaju prava na imovinu, odnosno da odgovaraju za obveze subjekta C. Prema tome, pravni oblik subjekta C i uvjeti ugovornog sporazuma ukazuju na to da je riječ o zajedničkom pothvatu.
No, strane razmatraju i sljedeće aspekte zajedničkog posla:
— |
Ugovorile su otkup proizvedene količine u subjektu C u omjeru 50:50. Subjekt C nema pravo prodati proizvedenu količinu trećima bez suglasnosti obiju strana sporazuma. Budući da je svrha sporazuma stranama isporučiti traženu proizvedenu količinu, prodaja trećima bila bi neuobičajena i beznačajna, |
— |
Cijenu proizvedene količine prodane stranama obje strane odredile su na način da pokriju troškove proizvodnje i administrativne troškove subjekta C. Prema tom poslovnom modelu, zajednički posao zamišljen je da posluje na razini točke pokrića. |
Iz prethodno opisanih činjenica, kao važne činjenice i okolnosti treba izdvojiti:
— |
obvezu strana u poslu da otkupe svu količinu koju je proizveo subjekt C, koja odražava isključivu ovisnost subjekta C o stranama u poslu po pitanju stvaranja novčanih tokova, a time i njihovu obvezu da financiraju plaćanje obveza subjekta C, |
— |
činjenicu da strane u poslu imaju pravo na proizvedenu količinu subjekta C, što znači da one crpe sve ekonomske koristi imovine subjekta C, a time imaju i prava na njih. |
Navedene činjenice i okolnosti ukazuju na to da je riječ o zajedničkom upravljanju. Zaključak o klasifikaciji zajedničkog posla u ovim okolnostima ne bi se promijenio ni kad bi strane, umjesto da same iskoriste svoj dio u proizvedenoj količini u idućem proizvodnom procesu, dio proizvedene količine koji im pripada prodale trećima.
Kad bi strane promijenile uvjete ugovornog sporazuma na način koji bi im omogućio prodaju proizvedene količine trećima, subjekt C bi na sebe preuzeo potražnju, zalihe i kreditni rizik. U takvom scenariju, promjena činjenica i okolnosti nalagala bi preispitivanje klasifikacije zajedničkog posla. Navedene činjenice i okolnosti ukazuju na to da je riječ o zajedničkom pothvatu.
B.33 |
Idući dijagram ilustrira način na koji subjekt odlučuje o razvrstavanju nekog zajedničkog posla strukturiranog kroz zaseban subjekt: Klasifikacija zajedničkog posla strukturiranog kao zaseban subjekt
|
FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI STRANA U ZAJEDNIČKOM POSLU (TOČKA 22.)
Obračunavanje prodaje i unosa imovine u zajedničko upravljanje
B.34 |
Kad subjekt zaključi transakciju sa zajedničkim upravljanjem u kojem je zajednički upravitelj, kao što je prodaja ili unos imovine, transakciju vodi s drugim stranama u zajedničkom upravljanju, stoga je dužan dobit ili gubitak iz transakcije priznati samo do visine udjela drugih strana u zajedničkom upravljanju. |
B.35 |
Kad takve transakcije pružaju dokaz o smanjenju neto utržive vrijednosti imovine koja se prodaje ili unosi u zajedničko upravljanje ili po osnovi gubitaka uslijed smanjene vrijednosti te imovine, zajednički upravitelj priznaje sve gubitke po tim osnovama u punom iznosu. |
Obračunavanje kupnje imovine od zajedničkog upravljanja
B.36 |
Kad subjekt kao zajednički upravitelj sa zajedničkim upravljanjem zaključi transakciju kao što je kupnja imovine, svoj dio u dobiti i gubitku od kupoprodaje ne smije priznati sve dok imovinu ne proda trećima. |
B.37 |
Kad takve transakcije pružaju dokaz o smanjenju neto utržive vrijednosti imovine koja se kupuje ili njenoj umanjenoj vrijednosti, zajednički upravitelj priznaje svoj udjel u gubicima po tim osnovama. |
Dodatak C
Datum stupanja na snagu, prijelazne odredbe i povlačenje drugih MSFI-jeva
Ovaj Dodatak je sastavni dio ovoga MSFI-ja i ima jednaku važnost kao i drugi njegovi dijelovi.
DATUM STUPANJA NA SNAGU
C.1 |
Subjekti su dužni ovaj MSFI primijeniti na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2013. Dopuštena je ranija primjena. Subjekt koji ovaj MSFI primijeni na neki raniji datum, dužan je tu činjenicu objaviti te istodobno primijeniti MSFI 10, MSFI 12 Objavljivanje udjela u drugim subjektima, MRS 27 i MRS 28 (s izmjenama iz 2011.). |
PRIJELAZNE ODREDBE
Zajednički pothvat – primjena metode udjela umjesto proporcionalne konsolidacije
C.2 |
Kod zamjene metode proporcionalne konsolidacije metodom udjela subjekt je dužan svoje ulaganje u zajednički pothvat priznati s početkom najranijeg prikazanog razdoblja. To prvo ulaganje mjeri se kao zbroj knjigovodstvenih vrijednosti imovine i obveza koje je subjekt prethodno konsolidirao proporcionalnom metodom, uključujući svaki goodwill nastao stjecanjem. Ako je goodwill ranije pripadao nekoj većoj jedinici stvaranja novca ili skupinama jedinica stvaranja novca, subjekt ga je dužan rasporediti na zajednički pothvat na temelju relativne knjigovodstvene vrijednosti zajedničkog pothvata i jedinice odnosno grupa jedinica stvaranja novca kojoj je pripadao. |
C.3 |
Početno stanje ulaganja utvrđeno sukladno točki C.2 smatra se surogatnim troškom ulaganja kod prvog knjiženja. Subjekt je dužan na početno stanje ulaganja primijeniti točke 40. – 43. MRS-a 28 (s izmjenama iz 2011.) da bi procijenio je li se ulaganje smanjilo i svaki gubitak od umanjenja vrijednosti iskazati kao usklađenje zadržane dobiti na početku najranijeg prikazanog razdoblja. Iznimka kod prvog priznavanja iz točke 15. i točke 24. MRS-a 12 Porezi na dobit ne primjenjuje se kad subjekt ulaganje u zajednički pothvat priznaje kao posljedica primjene prijelaznih odredaba o zajedničkim pothvatima koji su ranije bili konsolidirani metodom proporcionalne konsolidacije. |
C.4 |
Ako se zbrajanjem sve imovine i svih obveza koje su ranije bile konsolidirane metodom proporcionalne konsolidacije dobije negativna neto imovina, subjekt je dužan utvrditi ima li zakonske ili izvedene obveze u odnosu na negativnu neto imovinu i, ako ima, dužan je priznati odgovarajuću stvarnu obvezu. Ako subjekt zaključi da po negativnoj neto imovini nema nikakvu zakonsku ni izvedenu obvezu, ne priznaje pripadajuću stvarnu obvezu, ali je dužan uskladiti zadržanu dobit na početku najranijeg prikazanog razdoblja. Subjekt je dužan tu činjenicu objaviti, zajedno sa svojim dijelom gubitaka zajedničkih pothvata koje nije priznao i koji su se kumulirali od početka najranijeg prikazanog razdoblja do datuma prve primjene ovoga MSFI-ja. |
C.5 |
Subjekt je dužan prikazati raščlambu imovine i obveza koje su objedinjene u jednoj stavci ulaganja na početku najranijeg prikazanog razdoblja. Navedena informacija priprema se kao zbroj za sve zajedničke pothvate na koje subjekt primjenjuje prijelazne odredbe iz točaka C.2 – C.6. |
C.6 |
Nakon prvog knjiženja, subjekt je svoje ulaganje u zajednički pothvat dužan obračunati metodom udjela sukladno MRS-u 28 (s izmjenama iz 2011.). |
Zajedničko upravljanje – obračunavanje imovine i obveza umjesto primjene metode udjela
C.7 |
Kod prelaska s metode udjela na računovodstvo imovine i obveza temeljem udjela u zajedničkom upravljanju, subjekt je dužan, na početku najranijeg prikazanog razdoblja, isknjižiti ulaganje ranije obračunavano metodom udjela, kao i sve druge stavke koje su sačinjavale dio subjektovog neto ulaganja u zajednički posao, primjenjujući točku 38. MRS-a 28 (s izmjenama iz 2011.) i priznati svoj dio u svakoj imovini i svakoj obvezi po svom udjelu u zajedničkom upravljanju, zajedno s eventualnim goodwillom koji je bio dio knjigovodstvene vrijednosti toga ulaganja. |
C.8 |
Subjekt je dužan utvrditi svoje udjele u imovini i obvezama zajedničkog upravljanja na temelju svojih prava i obveza u postotku utvrđenom u ugovornom sporazumu. Subjekt knjigovodstvenu vrijednost imovine i obveza prvi put mjeri razdvajajući ih od ulaganja na početku najranijeg prikazanog razdoblja koristeći informacije koje je koristio u primjeni metode udjela. |
C.9 |
Svaka razlika nastala između ulaganja koje je ranije obračunavano metodom udjela, zajedno sa svim drugim stavkama koje su sastavni dio subjektovog neto ulaganja prema članku 38. MRS-a 28 (s izmjenama iz 2011.) i priznatog neto iznosa imovine i obveza, uključujući goodwill:
|
C.10 |
Subjekt koji s metode udjela prelazi na obračunavanje imovine i obveza, dužan je prikazati odnos između ulaganja koje je prestao priznavati te imovine i obveza koje je priznao, zajedno sa svom eventualno preostalom razlikom iskazanom kao usklađenje zadržane dobiti na početku najranijeg prikazanog razdoblja. |
C.11 |
Izuzeće kod prvog iskazivanja iz točke 15. i točke 24. MRS-a 12 ne primjenjuje se kad subjekt priznaje imovinu i obveze temeljem svog udjela u zajedničkom upravljanju. |
Prijelazne odredbe za nekonsolidirane financijske izvještaje subjekta
C.12 |
Subjekt koji je, sukladno točki 10. MRS-a 27, svoje udjele u zajedničkom upravljanju u svojim nekonsolidiranim financijskim izvještajima ranije obračunavao kao ulaganje po trošku ili sukladno MSFI-ju 9, dužan je:
|
C.13 |
Izuzeće kod prvog iskazivanja iz točke 15. i točke 24. MRS-a 12 ne primjenjuje se kad subjekt u svojim nekonsolidiranim financijskim izvještajima priznaje svoju imovinu i svoje obveze po svom udjelu u zajedničkom upravljanju kao posljedica primjene prijelaznih odredaba iz točke C.12 koje se odnose na zajedničko upravljanje. |
Pozivanje na MSFI 9
C.14 |
Subjekt koji primijeni ovaj MSFI, ali još ne primjenjuje MSFI 9, svako pozivanje u ovome MSFI-ju na MSFI 9 treba čitati kao pozivanje na MRS 39 Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje. |
POVLAČENJE DRUGIH MSFI-jeva
C.15 |
Ovaj MSFI zamjenjuje sljedeće MSFI-jeve:
|
Dodatak D
Izmjene drugih MSFI-jeva
U ovome Dodatku navedene su izmjene drugih MSFI-jeva koje su posljedica OMRS-ovog donošenja MSFI-ja 11. Subjekti su dužni navedene izmjene primijeniti na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2013. Subjekt koji MSFI 11 primijeni na neko ranije razdoblje, dužan je na to razdoblje primijeniti i ove izmjene. Točke koje sadrže izmjene prikazane su podcrtavanjem novog teksta i precrtavanjem brisanog teksta.
D.1 |
U tablici je prikazano kako su sljedeće poveznice izmijenjene u drugim MSFI-jevima.
|
MSFI 1 Prva primjena Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja
D.2 |
Dodaje se točka 39.I kako slijedi:
|
D.3 |
Točka D.1 mijenja se kako slijedi:
|
D.4 |
Iza točke D.30 dodaju se naslov i točka D.31. Zajednički poslovi
|
MSFI 2 Plaćanja temeljena na dionicama
D.5 |
Dodaje se točka 63.A kako slijedi:
|
MSFI 5 Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i obustavljene aktivnosti
D.6 |
Točka 28. mijenja se kako slijedi:
|
D.7 |
Dodaje se točka 44.G kako slijedi:
|
MSFI 7 Financijski instrumenti: objavljivanje
D.8 |
Mijenja se točka 3.(a) kako slijedi:
|
D.9 |
Dodaje se točka 44.O kako slijedi:
|
MSFI 9 Financijski instrumenti (izdan u studenome 2009.)
D.10 |
Dodaje se točka 8.1.2 kako slijedi:
|
D.11 |
Mijenjaju se izmjene točke 3.(a) MSFI-ja 7 Financijski instrumenti: objavljivanje iz točke C.8 Dodatka C kako slijedi:
|
D.12 |
Briše se naslov iznad točke C.20 te točke C.20 i C.21. |
D.13 |
Briše se naslov iznad točke C.22 te točke C.22 i C.23. |
MSFI 9 Financijski instrumenti (izdan u listopadu 2010.)
D.14 |
Dodaje se točka 7.1.2 kako slijedi:
|
D.15 |
Mijenjaju se izmjene točke 3.a) MSFI-ja 7 Financijski instrumenti: objavljivanje iz točke C.11 Dodatka C kako slijedi:
|
D.16 |
Briše se naslov iznad točke C.25 te točke C.25 i C.26. |
D.17 |
Briše se naslov iznad točke C.27 te točke C.27 i C.28. |
D.18 |
Izmjene točke 4.(a) MRS-a 32 Financijski instrumenti: prezentiranje iz točke C.30 mijenjaju se kako slijedi:
|
MRS 7 Izvještaj o novčanim tokovima
D.19 |
(Nije primjenjivo na zahtjeve) |
D.20 |
Točke 37. i 38. mijenjaju se kako slijedi:
|
D.21 |
Točka 50.(d) briše se. |
D.22 |
Dodaje se točka 57. kako slijedi:
|
MRS 12 Porezi na dobit
D.23 |
(Nije primjenjivo na zahtjeve) |
D.24 |
(Nije primjenjivo na zahtjeve) |
D.25 |
Točka 39. mijenja se kako slijedi:
|
D.26 |
Točka 43. mijenja se kako slijedi:
|
D.27 |
Dodaje se točka 98.A kako slijedi:
|
MRS 18 Prihodi
D.28 |
(Nije primjenjivo na zahtjeve) |
D.29 |
Dodaje se točka 41. kako slijedi:
|
MRS 21 Učinci promjena tečaja stranih valuta
D.30 |
(Nije primjenjivo na zahtjeve) |
D.31 |
U točkama 3.(b) i 44. riječi: „razmjernom konsolidacijom” i u točki 33. riječi: „razmjerno konsolidirano” brišu se. |
D.32 |
U točki 45. riječi: „MRS 31 Udjeli u zajedničkim pothvatima” brišu se. |
D.33 |
U točki 46. zadnja rečenica mijenja se kako slijedi:
|
D.34 |
Točka 48.A mijenja se kako slijedi:
|
D.35 |
Dodaje se točka 60.F kako slijedi:
|
MRS 24 Objavljivanje povezanih osoba
D.36 |
Točka 3. mijenja se kako slijedi:
|
D.37 |
Točka 19. mijenja se kako slijedi:
|
D.38 |
Točka 25. mijenja se kako slijedi:
|
D.39 |
Dodaje se točka 28.A kako slijedi:
|
MRS 32 Financijski instrumenti: prezentiranje
D.40 |
Točka 4.(a) mijenja se kako slijedi:
|
D.41 |
Dodaje se točka 97.I kako slijedi:
|
MRS 33 Zarada po dionici
D.42 |
Mijenjaju se točke 40. i A.11 i dodaje se točka 74.B kako slijedi:
|
MRS 36 Umanjenje imovine
D.43 |
Dodaje se točka 140.H kako slijedi:
|
MRS 38 Nematerijalna imovina
D.44 |
U točki 3. podtočka (e) mijenja se kako slijedi:
|
D.45 |
Dodaje se točka 130.F kako slijedi:
|
MRS 39 Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje (s izmjenama iz listopada 2009.)
D.46 |
Točka 2. mijenja se kako slijedi:
|
D.47 |
Točke VP.3 I VP.4.I.a) mijenjaju se kako slijedi:
|
D.48 |
Dodaje se točka 103.P kako slijedi:
|
OTMSFI 5 Udjeli u fondovima za demontažu, uklanjanje, obnavljanje i sanaciju okoliša
D.49 |
Točke 8. i 9. mijenjaju se kako slijedi:
|
D.50 |
Dodaje se točka 14.B kako slijedi:
|
OTMSFI 9 Ponovna procjena ugrađenih derivativa
D.51 |
(Nije primjenjivo na zahtjeve) |
D.52 |
Dodaje se točka 12. kako slijedi:
|
OTMSFI 16 Zaštita neto ulaganja u inozemno poslovanje
D.53 |
Mijenja se bilješka uz točku 2. kako slijedi:
|
MEĐUNARODNI STANDARD FINANCIJSKOG IZVJEŠTAVANJA 12
Objavljivanje udjela u drugim subjektima
CILJ
1. |
Cilj ovoga MSFI-ja jest subjektima propisati objavu informacija koje korisnicima njegovih financijskih izvještaja omogućuju odrediti:
|
Postizanje cilja
2. |
Radi ispunjavanja ciljeva iz točke 1. subjekt je dužan razmotriti sljedeće:
|
3. |
Ako objave propisane ovim MSFI-jem, zajedno s onima propisanima drugim MSFI-jevima, ne ispunjavaju cilj iz 1. točke, subjekt je dužan objaviti svaku dodatnu informaciju koja je neophodna za postizanje tog cilja. |
4. |
Subjekt je dužan razmotriti razinu raščlambe koja je neophodna da bi ispunio cilj objavljivanja informacija te u kojoj mjeri staviti težište na svaki zahtjev ovoga MSFI-ja. Dužan je informacije za objavu objediniti ili raščlaniti na način da korisna informacija ne bude prikrivena, bilo uvrštavanjem velike količine nevažnih detalja, bilo zbrajanjem stavki različitih obilježja (v. točke B.2 – B.6). |
DJELOKRUG
5. |
Ovaj MSFI primjenjuju subjekti koji imaju udjele u nekom od sljedećih subjekata:
|
6. |
Ovaj MSFI ne primjenjuje se na:
|
ZNAČAJNE PROSUDBE I PRETPOSTAVKE
7. |
Subjekt je dužan objaviti informacije o značajnim prosudbama i pretpostavkama (i njihovim promjenama) koje je koristio da bi utvrdio:
|
8. |
U značajne prosudbe i pretpostavke objavljene sukladno točki 7. ubrajaju se one koje je subjekt koristio kad su promjene činjenica i okolnosti bile takve naravi da se tijekom izvještajnog razdoblja promijenio zaključak o njegovoj kontroli, zajedničkoj kontroli ili značajnom utjecaju. |
9. |
Radi ispunjenja obveze iz točke 7. subjekt je dužan objaviti npr. značajne prosudbe i pretpostavke koje je koristio u utvrđivanju da:
|
UDJELI U OVISNIM SUBJEKTIMA
10. |
Subjekt je dužan objaviti informacije koje korisnicima njegovih konsolidiranih financijskih izvještaja omogućuju da:
|
11. |
Kad financijski izvještaji nekog ovisnog subjekta korišteni u sastavljanju konsolidiranih financijskih izvještaja nose datum, odnosno pripremljeni su za neko razdoblje koje se razlikuje od datuma odnosno razdoblja konsolidiranih financijskih izvještaja (v. točke B.92 i B.93 MSFI-ja 10), subjekt je dužan objaviti:
|
Nekontrolirajući udjeli u poslovima i novčanim tokovima grupe
12. |
Subjekt je dužan za svaki svoj ovisni subjekt koji ima nekontrolirajuće udjele materijalne za izvještajni subjekt objaviti:
|
Vrsta i opseg značajnih ograničenja
13. |
Subjekt je dužan objaviti:
|
Vrste rizika povezanih sa subjektovim udjelima u konsolidiranim strukturiranim subjektima
14. |
Subjekt je dužan objaviti uvjete ugovornih sporazuma po kojima matica ili njeni ovisni subjekti mogu imati obvezu davanja financijske potpore konsolidiranim strukturiranom subjektu, što uključuje događaje ili okolnosti koje izvještajni subjekt izlažu gubitku (npr. sporazumi o likvidnosti ili kreditnoj sposobnosti u vezi s obvezama otkupa imovine strukturiranog subjekta ili davanja financijske potpore). |
15. |
Ako je matica ili bilo koji njen ovisni subjekt unutar izvještajnog razdoblja dao financijsku potporu ili neki drugi oblik potpore konsolidiranom strukturiranom subjektu (npr. otkupom imovine ili instrumenata koje je taj subjekt izdao) bez ugovorne obveze na davanje potpore, subjekt je dužan objaviti:
|
16. |
Ako je matica ili bilo koji njen ovisni subjekt unutar izvještajnog razdoblja bez ugovorne obveze dao financijsku potporu ili neki drugi oblik potpore prethodno konsolidiranom strukturiranom subjektu kojom je subjekt stekao kontrolu u strukturiranom subjektu, subjekt je dužan navesti obrazloženje relevantnih faktora za donošenje takve odluke. |
17. |
Subjekt je dužan objaviti sve sadašnje nakane davanja financijske potpore ili drugih oblika potpore konsolidiranom strukturiranom subjektu, uključujući nakanu da strukturiranom subjektu pomogne pribaviti financijsku potporu. |
Posljedice promjena vlasničkog udjela matice u ovisnom društvu bez gubitka kontrole
18. |
Subjekt je dužan prikazati analizu utjecaja promjena u svom vlasničkom udjelu u ovisnom subjektu bez gubitka kontrole na vlasničku glavnicu koja pripada vlasnicima matice. |
Posljedice gubitka kontrole u ovisnom društvu tijekom izvještajnog razdoblja
19. |
Subjekt je dužan objaviti eventualnu dobit ili eventualni gubitak izračunan sukladno točki 25. MSFI-ja 10 i:
|
UDJELI U ZAJEDNIČKIM POSLOVIMA I PRIDRUŽENIM SUBJEKTIMA
20. |
Subjekt je dužan objaviti informacije koje korisnicima njegovih financijskih izvještaja omogućuju ocijeniti:
|
Narav, opseg i financijski učinci subjektovih udjela u zajedničkim poslovima i pridruženim subjektima
21. |
Subjekt je dužan objaviti:
|
22. |
Subjekt je također dužan objaviti:
|
Rizici povezani sa subjektovim udjelima u zajedničkim pothvatima i pridruženim subjektima
23. |
Subjekt je dužan objaviti:
|
UDJELI U NEKONSOLIDIRANIM STRUKTURIRANIM SUBJEKTIMA
24. |
Subjekt je dužan objaviti informacije koje korisnicima njegovih financijskih izvještaja omogućuju:
|
25. |
Informacije propisane točkom 24.b) uključuju informacije o subjektovoj izloženosti riziku temeljem njegovog sudjelovanja u nekonsolidiranim strukturiranim subjektima u prethodnim razdobljima (npr. sponzoriranje strukturiranog subjekta), čak i ako na izvještajni datum više ne sudjeluje u strukturiranom subjektu temeljem ugovora. |
Narav udjela
26. |
Subjekt je dužan objaviti kvalitativne i kvantitativne informacije o svojim udjelima u nekonsolidiranim strukturiranim subjektima, što uključuje, ali nije ograničeno na narav, svrhu, veličinu i poslove strukturiranog subjekta te način na koji se strukturirani subjekt financira. |
27. |
Ako je subjekt sponzorirao nekonsolidirani strukturirani subjekt o kojem ne navodi informacije propisane točkom 29. (npr. zato što na izvještajni datum u njemu nema udjel), dužan je objaviti:
|
28. |
Subjekt je dužan prikazati informacije iz točke 27.(b) i 27.(c) tablično, osim ako neki drugi format ne bi bio prikladniji, i svoje sponzorske poslove razvrstati u relevantne kategorije (v. točke B.2 – B.6). |
Narav rizika
29. |
Subjekt je dužan tablično ili u nekom drugom prikladnijem formatu dati sažeti pregled:
|
30. |
Ako je subjekt u izvještajnom razdoblju nekonsolidiranom strukturiranom subjektu u kojem je ranije imao ili sada ima udjel (npr. otkupom imovine ili instrumenata koje je taj subjekt izdao) dao financijsku potporu ili neki drugi oblik potpore bez ugovorne obveze na to, dužan je objaviti:
|
31. |
Subjekt je dužan objaviti sve sadašnje nakane davanja financijske potpore ili drugih oblika potpore nekonsolidiranom strukturiranom subjektu, uključujući nakanu da strukturiranom subjektu pomogne pribaviti financijsku potporu. |
Dodatak A
Definicije
Ovaj Dodatak sastavni je dio ovoga MSFI-ja.
Prihodi od strukturiranog subjekta |
U ovome MSFI-ju se u prihode od strukturiranog subjekta ubrajaju, ali oni nisu ograničeni na opetovane i jednokratne naknade, kamate, dividende, dobitke ili gubitke od ponovnog mjerenja ili prestanka priznavanja udjela u strukturiranim subjektima, kao i dobitke i gubitke kod prijenosa imovine i obveza na strukturirani subjekt. |
Udjeli u drugom subjektu |
U ovome MSFI-ju udjel u nekom drugom subjektu odnosi se na sudjelovanje subjekta u drugom subjektu, bilo po ugovornoj ili izvanugovornoj osnovi, kojom je subjekt izložen varijabilnosti prinosa zavisno o uspješnosti poslovanja toga drugoga subjekta. Udjel u drugom subjektu može se dokazati, ali ne isključivo držanjem glavničkih ili dužničkih instrumenata, kao i drugim oblicima sudjelovanja kao što su davanje financijskih sredstava, podupiranje likvidnosti, kreditno jamstvo i garancije. U to se ubrajaju mehanizmi kojima subjekt ima kontrolu ili zajedničku kontrolu ili značajan utjecaj u drugom subjektu. Subjekt ne mora nužno imati udjel u drugom subjektu isključivo po osnovi uobičajenog odnosa kupac-dobavljač. Daljnje informacije o udjelima u drugim subjektima navedene su u točkama B.7 – B.9 Točke B.55 – B.57 MSFI-ja 10 sadrže pojašnjenja u vezi s varijabilnosti prinosa. |
Strukturirani subjekt |
Subjekt koji je ustrojen na način da glasačka ili slična prava nisu prevladavajući čimbenik u odlučivanju o tome tko u njemu ima kontrolu, kao što je slučaj kad se neka glasačka prava odnose isključivo na administrativne poslove i kad se relevantni poslovi vode isključivo temeljem ugovornih sporazuma. Daljnje informacije o strukturiranim subjektima navedene su u točkama B.22 – B.24. |
Sljedeći izrazi definirani su u MRS-u 27 (s izmjenama iz 2011.), MRS-u 28 (s izmjenama iz 2011.), MSFI-ju 10 i MSFI-ju 11 Zajednički poslovi i u ovome se MSFI-ju koriste u značenjima utvrđenima u tim standardima:
— |
pridruženi subjekt, |
— |
konsolidirani financijski izvještaji, |
— |
kontrola nad subjektom, |
— |
metoda udjela, |
— |
grupa, |
— |
zajednički posao, |
— |
zajednička kontrola, |
— |
zajedničko upravljanje, |
— |
zajednički pothvat, |
— |
nekontrolirajući udjel, |
— |
matica, |
— |
zaštitna prava, |
— |
relevantni poslovi, |
— |
nekonsolidirani (odvojeni) financijski izvještaji, |
— |
zaseban subjekt, |
— |
značajan utjecaj, |
— |
ovisni subjekt. |
Dodatak B
Vodič za primjenu
Ovaj Dodatak sastavni je dio ovoga MSFI-ja. U njemu je opisana primjena točaka 1.-31. i ima jednaku važnost kao i drugi dijelovi ovoga MSFI-ja.
B.1 |
Primjeri iz ovoga Dodatka ilustriraju hipotetske situacije. Iako primjeri mogu u nekim aspektima održavati stvarno stanje, kod primjene MSFI-ja 12 potrebno je ocijeniti sve činjenice i okolnosti. |
OBJEDINJAVANJE (TOČKA 4.)
B.2 |
Subjekt, prema vlastitim okolnostima, odlučuje koliko dodatnih informacija treba dati da bi zadovoljio potrebe korisnika za informacijama, kao i o tome koje će aspekte dodatnih informacija naglasiti. Neophodno je naći mjeru između pretrpavanja financijskih izvještaja suvišnim pojedinostima koje korisnicima financijskih izvještaja ne moraju biti od pomoći i prikrivanja informacija pretjeranim objedinjavanjem. |
B.3 |
Subjekt može objediniti informacije za objavu propisane ovim MSFI-jem o udjelima u sličnim subjektima ako je objedinjavanje u skladu s ciljem objavljivanja informacija i zahtjevima iz točke B.4 i njime se ne prikrivaju dane informacije. Subjekt je dužan objaviti način na koji je objedinjavao svoje udjele u sličnim subjektima. |
B.4 |
Subjekt je dužan odvojeno prikazati informacije o udjelima u:
|
B.5 |
Pri odlučivanju o objedinjavaju informacija subjekt je dužan razmotriti kvantitativne i kvalitativne informacije o različitim rizicima i obilježjima prinosa svakog subjekta koji namjerava objediniti te značaj svakog takvog subjekta za izvještajni subjekt. Subjekt je dužan propisane informacije prikazati na način koji će korisnicima financijskih izvještaja kvalitetno pojasniti narav i opseg njegovih udjela u drugim subjektima. |
B.6 |
Slijede primjeri primjerene razine objedinjavanja unutar kategorija subjekata iz točke B.4:
|
UDJELI U DRUGIM SUBJEKTIMA
B.7 |
Udjel u drugom subjektu odnosi se na ugovorno ili izvanugovorno sudjelovanje subjekta u drugom subjektu kojim je izvještajni subjekt izložen varijabilnosti prinosa na temelju uspješnosti toga drugoga subjekta. Razmatranje svrhe i ustroja drugog subjekta može izvještajnom subjektu biti od pomoći kad utvrđuje ima li udjel u tom subjektu, a time i je li dužan objaviti informacije propisane ovim MSFI-jem. Procjena obvezno uključuje razmatranje rizika koje subjekt prema ustroju treba stvarati te rizika koje on prema ustroju treba prenijeti na izvještajni subjekt i druge strane. |
B.8 |
Izvještajni subjekt u pravilu je izložen varijabilnosti prinosa temeljem uspješnosti drugog subjekta kroz držanje instrumenata (kao što su glavnički ili dužnički instrumenti koje je drugi subjekt izdao) ili po osnovi nekog drugog oblika sudjelovanja kojim se varijabilnost apsorbira. Primjerice, pretpostavimo da strukturirani subjekt ima kreditni portfelj. Strukturirani subjekt od drugog subjekta (izvještajnog subjekta) dobiva swap ugovor za izostanak plaćanja kredita da bi se zaštitio od izostanka plaćanja kamate i glavnice po kreditima. Izvještajni subjekt ima sudjelovanje kojim je izložen varijabilnosti prinosa temeljem uspješnosti strukturiranog subjekta jer swap ugovor za izostanak plaćanja kredita apsorbira varijabilnost prinosa strukturiranog subjekta. |
B.9 |
Neki instrumenti namijenjeni su prijenosu rizika s izvještajnog subjekta na neki drugi subjekt. Oni stvaraju varijabilnost prinosa drugog subjekta, ali izvještajni subjekt u pravilu ne izlažu varijabilnosti prinosa temeljem uspješnosti tog drugog subjekta. Primjerice, pretpostavimo da je strukturirani subjekt osnovan radi stvaranja prilika za ulaganje ulagateljima koji se žele izložiti kreditnom riziku subjekta Z (subjekt Z nije povezana strana ni jedne strane u predmetnom poslu). Strukturirani subjekt pribavlja financijska sredstva izdavanjem zapisa ulagateljima koji su vezani za kreditni rizik subjekta Z (kreditno vezani zapisi) i koristi tako ostvarene prihode da bi ulagao u portfelj bezrizične financijske imovine. Strukturirani subjekt sklapanjem ugovora o zamjeni kredita s izostankom plaćanja (eng. credit default swap, CDS) s drugom stranom toga ugovora biva izložen kreditnom riziku subjekta Z. CDS-om se kreditni rizik subjekta Z prenosi na strukturirani subjekt u zamjenu za naknadu koju plaća druga strana toga ugovora. Ulagatelji u strukturirani subjekt dobivaju viši prinos koji uključuje i prinos strukturiranog subjekta na njegov portfelj imovine i naknadu po CDS-u. Druga strana ugovora o swapu ne sudjeluje u strukturiranom subjektu, pa tako nije niti izložena varijabilnosti prinosa temeljem uspješnosti strukturiranog subjekta jer se CDS-om varijabilnost prenosi na strukturirani subjekt i ne apsorbira se varijabilnost prinosa strukturiranog subjekta. |
SKRAĆENE FINANCIJSKE INFORMACIJE O OVISNIM SUBJEKTIMA, ZAJEDNIČKIM POTHVATIMA I PRIDRUŽENIM SUBJEKTIMA (TOČKA 12. I TOČKA 21.)
B.10 |
O svakom ovisnom subjektu koji ima nekontrolirajuće udjele materijalne za izvještajni subjekt, subjekt je dužan objaviti:
|
B.11 |
Skraćene financijske informacije propisane točkom B.10.b) obvezno se navode u iznosima prije eliminacije unutargrupnih stavki. |
B.12. |
Izvještajni subjekt dužan je o svakom zajedničkom pothvatu i pridruženom subjektu materijalnom za njega objaviti:
|
B.13 |
Osim skraćenih financijskih informacija propisanih točkom B.12, subjekt je dužan o svakom zajedničkom pothvatu koji je materijalan za izvještajni subjekt objaviti iznose:
|
B.14 |
Skraćene financijske informacije prikazane sukladno točkama B.12 i B.13 obvezno se iskazuju kao iznosi iskazani u financijskim izvještajima zajedničkog pothvata ili pridruženog subjekta sastavljenima prema MSFI-jevima (a ne kao udjeli subjekta u tim iznosima). Subjekt koji svoje udjele u zajedničkom pothvatu ili pridruženom subjektu obračunava metodom udjela, dužan je:
|
B.15 |
Subjekt smije skraćene financijske informacije propisane točkama B.12 i B.13 prikazati na temelju financijskih izvještaja zajedničkog pothvata odnosno pridruženog subjekta ako:
U tom slučaju subjekt je dužan objaviti osnovu na kojoj su pripremljene skraćene financijske informacije. |
B.16 |
Subjekt je dužan u ukupnom iznosu objaviti knjigovodstvenu vrijednost svojih udjela u svim pojedinačno materijalnim zajedničkim pothvatima odnosno pridruženim subjektima koje obračunava metodom udjela. Subjekt je također dužan odvojeno objaviti ukupni iznos svog udjela u idućim stavkama zajedničkih pothvata i pridruženih subjekata iz prethodne rečenice.
Subjekt je dužan navedene informacije za zajedničke pothvate objaviti odvojeno od onih koje se odnose na pridružene subjekte. |
B.17 |
Kad je subjektov udjel u ovisnom društvu, zajedničkom pothvatu ili pridruženom društvu (ili dio njegovog udjela u zajedničkom pothvatu ili pridruženom subjektu) sukladno MSFI-ju 5 Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i obustavljene aktivnosti razvrstan u portfelj namijenjen prodaji, subjekt nije dužan objaviti skraćene financijske informacije o takvom ovisnom subjektu, zajedničkom pothvatu ili pridruženom subjektu iz točaka B.10 – B.16. |
PREUZETE OBVEZE ZAJEDNIČKIH POTHVATA (TOČKA 23.a)
B.18 |
Subjekt je dužan objaviti ukupan iznos preuzetih obveza koje nisu iskazane na izvještajni datum (uključujući svoj udjel u obvezama koje je preuzeo s drugim ulagateljima s kojima dijeli kontrolu u zajedničkom pothvatu) i povezane su s njegovim udjelima u zajedničkim pothvatima. Preuzete obveze su one po kojima u budućnosti može doći do odljeva novca ili drugih resursa. |
B.19 |
Preuzete obveze koje nisu iskazane po kojima u budućnosti može doći do odljeva novca ili drugih resursa uključuju:
|
B.20 |
Zahtjevi i primjeri iz točaka B.18 i B.19 ilustriraju neke vrste informacija za objavu propisanih točkom 18. MRS-a 24 Objavljivanje povezanih osoba. |
UDJELI U NEKONSOLIDIRANIM STRUKTURIRANIM SUBJEKTIMA (TOČKE 24. – 31.)
Strukturirani subjekti
B.21 |
Strukturirani subjekt je subjekt koji je ustrojen na način da glasačka ili slična prava nisu prevladavajući čimbenik u odlučivanju o tome tko u njemu ima kontrolu, kao što je slučaj kad se neka glasačka prava odnose isključivo na administrativne poslove i kad se relevantni poslovi vode temeljem ugovornih sporazuma. |
B.22 |
Strukturirani subjekt često ima neka ili sva sljedeća obilježja ili atribute:
|
B.23 |
U primjere subjekata koji se smatraju strukturiranim subjektima ubrajaju se, ali ne isključivo:
|
B.24 |
Subjekt kojim se kontrolira putem glasačkih prava nije strukturirani subjekt samo zato što npr. od trećih osoba nakon restrukturiranja dobiva financijska sredstva. |
Priroda rizika po udjelima u nekonsolidiranim strukturiranim subjektima (točke 29. – 31.)
B.25 |
Uz informacije propisane točkama 29. – 31., subjekt je dužan objaviti dodatne informacije da bi ispunio cilj objavljivanja informacija iz točke 24.(b). |
B.26 |
Primjeri dodatnih informacija koje, zavisno o danim okolnostima, mogu biti važne za ocjenu rizika kojima je subjekt izložen kad ima udjel u nekonsolidiranom strukturiranom subjektu:
|
Dodatak C
Datum stupanja na snagu i prijelazne odredbe
Ovaj Dodatak je sastavni dio ovoga MSFI-ja i ima jednaku važnost kao i drugi njegovi dijelovi.
DATUM STUPANJA NA SNAGU I PRIJELAZNE ODREDBE
C.1 |
Subjekti su dužni ovaj MSFI primijeniti na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2013. Dopuštena je ranija primjena. |
C.2 |
Subjekti se potiču na objavljivanje informacija propisanih ovim MSFI-jem u razdobljima koja prethode obračunskim godinama koje započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2013. Neke informacije za objavu iz ovoga MSFI-ja nemaju za cilj subjekte navesti na to da se pridržavaju svih zahtjeva iz ovoga MSFI-ja niti da MSFI 10, MSFI 11, MRS 27 (s izmjenama iz 2011.) i MRS 28 (s izmjenama iz 2011.) primijene prije njihovog datuma stupanja na snagu. |
POZIVANJE NA MSFI 9
C.3 |
Subjekt koji primijeni ovaj MSFI, ali još ne primjenjuje MSFI 9, svako pozivanje u ovome MSFI-ju na MSFI 9 treba čitati kao pozivanje na MRS 39 Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje. |
Dodatak D
Izmjene drugih MSFI-jeva
U ovome Dodatku navedene su izmjene drugih MSFI-jeva koje su posljedica OMRS-ovog donošenja MSFI-ja 12. Subjekti su dužni navedene izmjene primijeniti na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2013. Subjekt koji MSFI 12 primijeni na neko ranije razdoblje, dužan je na to razdoblje primijeniti i ove izmjene. Točke koje sadrže izmjene prikazane su podcrtavanjem novog teksta i precrtavanjem brisanog teksta.
MRS 1 Prezentiranje financijskih izvještaja
D.1 |
Mijenjaju se točke 119. i 124. i dodaje se točka 139.H kako slijedi:
|
MRS 24 Objavljivanje povezanih osoba
D.2 |
Mijenja se točka 15. i dodaje se točka 28.A kako slijedi:
|
MEĐUNARODNI RAČUNOVODSTVENI STANDARD 27
Nekonsolidirani financijski izvještaji
CILJ
1. |
Cilj ovoga standarda je propisati zahtjeve koji se tiču računovodstvenog iskazivanja i objavljivanja informacija o ulaganjima u ovisne subjekte, zajedničke pothvate i pridružene subjekte kad subjekt sastavlja nekonsolidirane financijske izvještaje. |
DJELOKRUG
2. |
Ovaj standard primjenjuje se u računovodstvenom iskazivanju ulaganja u ovisne subjekte, zajedničke pothvate i pridružene subjekte kad subjekt odluči ili je temeljem nacionalnih propisa dužan prikazati nekonsolidirane financijske izvještaje. |
3. |
Ovaj standard ne propisuje subjekte koji su dužni izraditi nekonsolidirane financijske subjekte, već se primjenjuje kad subjekt sastavlja nekonsolidirane financijske izvještaje koji su sukladni Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja. |
DEFINICIJE
4. |
Sljedeći pojmovi koriste se u ovom standardu u sljedećem značenju:
|
5. |
Sljedeći pojmovi definirani su u Dodatku A MSFI-ja 10 Konsolidirani financijski izvještaji”, Dodatku A MSFI-ja 11 Zajednički poslovi i točki 3. MRS-a 28 Udjeli u pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima:
|
6. |
Nekonsolidirani financijski izvještaji su oni koji se prikazuju uz konsolidirane financijske izvještaje ili uz financijske izvještaje u kojima su udjeli u pridruženim subjektima ili zajedničkim pothvatima iskazani metodom udjela, osim u okolnostima koje su opisane u točki 8. Nekonsolidirani financijski izvještaji ne moraju biti priloženi tim izvještajima. |
7. |
Financijski izvještaji u kojima je primijenjena metoda udjela nisu nekonsolidirani financijski izvještaji. Jednako tako, financijski izvještaji subjekta koji nema ovisni subjekt, pridruženi subjekt niti udjel u zajedničkom pothvatu zajednički pothvat nisu nekonsolidirani financijski izvještaji. |
8. |
Subjekt na koji se primjenjuje izuzeće iz obveze konsolidacije iz točke 4.a) MSFI-ja 10 ili primjene metode udjela iz točke 17. MRS-a 28 (s izmjenama iz 2011.) smije prikazati nekonsolidirane financijske izvještaje kao svoje jedine financijske izvještaje. |
SASTAVLJANJE NEKONSOLIDIRANIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA
9. |
Nekonsolidirani financijski izvještaji sastavljaju se sukladno svim važećim MSFI-jevima, izuzev kako je navedeno u točki 10. |
10. |
Kad subjekt sastavlja nekonsolidirane financijske izvještaje, dužan je udjele u ovisnim subjektima, zajedničkim pothvatima i pridruženim subjektima iskazati ili:
Subjekt je dužan isti način računovodstvenog obračunavanja primjenjivati na svaku kategoriju ulaganja. Ulaganja obračunana po trošku iskazuju se sukladno MSFI-ju 5 Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i obustavljene aktivnosti kad su razvrstana kao namijenjena prodaji (ili uključena u skupinu koja se drži radi prodaje). U tim okolnostima ne mijenja se mjerenje ulaganja obračunanih sukladno MSFI-ju 9. |
11. |
Ako subjekt sukladno točki 18. MRS-a 28 (s izmjenama iz 2011.) odluči svoje udjele u pridruženim subjektima ili zajedničkim pothvatima mjeriti po fer vrijednosti sukladno MSFI-ju 9, dužan ih je na isti način iskazati i u svojim nekonsolidiranim financijskim izvještajima. |
12. |
Subjekt je dužan u svojim nekonsolidiranim financijskim izvještajima iskazati dividende, tj. udjele u dobiti primljene od ovisnog subjekta, zajedničkog pothvata ili pridruženog subjekta u dobiti i gubitku kad je utvrđeno da ima pravo primiti dividendu. |
13. |
Kad matica reorganizira svoju grupu osnivanjem novog subjekta kao matice grupe na način koji ispunjava sljedeće kriterije:
i takva nova matica svoje udjele u prvobitnoj matici u svojim nekonsolidiranim financijskim izvještajima iskazuje prema točki 10.a), nova matica je dužna trošak mjeriti u visini knjigovodstvene vrijednosti svog udjela u stavkama vlasničke glavnice prikazanima u nekonsolidiranim financijskim izvještajima prvobitne matice na datum reorganizacije. |
14. |
Slično tome, subjekt koji nije matica može osnovati nov subjekt kao svoju maticu na način koji ispunjava kriterije iz točke 13. Kriteriji iz točke 13. jednako se primjenjuju na svaku reorganizaciju ove vrste. U tom slučaju spominjanje prvobitne matice i prvobitne grupe znači prvobitni subjekt. |
OBJAVLJIVANJE
15. |
Subjekt je u objavljivanju informacija u svojim nekonsolidiranim financijskim izvještajima dužan primijeniti sve važeće MSFI-jeve, što uključuje i zahtjeve iz točaka 16. i 17. |
16. |
Kad matica sukladno članku 4.a) MSFI-ja 10 odluči ne sastavljati konsolidirane financijske izvještaje i umjesto njih sastavi nekonsolidirane financijske izvještaje, dužna je u njima objaviti:
|
17. |
Kad matica, koja nije matica obuhvaćena točkom 16., ili neki ulagatelj sa zajedničkom kontrolom ili značajnim utjecajem u subjektu koji je predmetom ulaganja sastavlja nekonsolidirane financijske izvještaje, dužna je, odnosno dužan je navesti financijske izvještaje sastavljene sukladno MSFI-ju 10, MSFI-ju 11 ili MRS-u 28 (s izmjenama iz 2011.) na koje se oni odnose. Matica, odnosno ulagatelj također je dužan u svojim nekonsolidiranim izvještajima objaviti:
Matica, odnosno ulagatelj dužan je također navesti financijske izvještaje sastavljene sukladno MSFI-ju 10, MSFI-ju 11 ili MRS-u 28 (s izmjenama iz 2011.) na koje se oni odnose. |
DATUM STUPANJA NA SNAGU I PRIJELAZNE ODREDBE
18. |
Subjekt je ovaj standard dužan primijeniti na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2013. Dopuštena je ranija primjena. Subjekt koji ovaj MSFI primijeni na neki raniji datum dužan je tu činjenicu objaviti te istodobno primijeniti MSFI 10, MSFI 11, MSFI 12 Objavljivanje udjela u drugim subjektima i MRS 28 (s izmjenama iz 2011.). |
Pozivanje na MSFI 9
19. |
Subjekt koji primijeni ovaj MSFI, ali još ne primjenjuje MSFI 9, svako pozivanje u ovome MSFI-ju na MSFI 9 treba čitati kao pozivanje na MRS 39 Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje. |
POVLAČENJE MRS-a 27 IZ 2008.
20. |
Ovaj standard izdan je paralelno s MSFI-jem 10. Navedena dva standarda zajedno zamjenjuju MRS 27 Konsolidirani i odvojeni financijski izvještaji (s izmjenama iz 2008.). |
MEĐUNARODNI RAČUNOVODSTVENI STANDARD 28
Udjeli u pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima
CILJ
1. |
Cilj ovoga standarda je propisati računovodstvo udjela u pridruženim subjektima i propisati zahtjeve koji se tiču primjene metode udjela na udjele u pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima. |
DJELOKRUG
2. |
Ovaj standard dužni su primjenjivati svi subjekti koji su ulagatelji sa zajedničkom kontrolom ili značajnim utjecajem u subjektu koji je predmetom ulaganja. |
DEFINICIJE
3. |
Sljedeći pojmovi koriste se u ovom standardu u sljedećem značenju:
|
4. |
Sljedeći pojmovi definirani su u točki 4. MRS-a 27 Nekonsolidirani financijski izvještaji i Dodatku A MSFI-ja 10 Konsolidirani financijski izvještaji i u ovome se standardu rabe u tim standardima utvrđenim značenjima:
|
ZNAČAJAN UTJECAJ
5. |
Ako subjekt u subjektu koji je predmetom ulaganja ima, neposredno ili posredno (tj. putem ovisnih subjekata) 20 posto ili više glasačke moći, pretpostavlja se da subjekt ima značajan utjecaj, osim ako nije moguće nedvojbeno dokazati da to nije slučaj. Nasuprot tome, ako subjekt ima, neposredno ili posredno (tj. putem ovisnih subjekata), manje od 20 posto glasačke moći u subjektu koji je predmetom ulaganja, pretpostavlja se da nema značajan utjecaj, osim ako značajan utjecaj nije moguće nedvojbeno dokazati. Znatno ili većinsko vlasništvo drugog ulagatelja ne znači nužno da subjekt nema značajan utjecaj. |
6. |
Postojanje značajnog utjecaja nekog subjekta u pravilu se dokazuje na jedan ili više sljedećih načina:
|
7. |
Subjekt može imati u vlasništvu dioničke varante, opcije na kupnju dionica, dužničke ili glavničke instrumente koji se mogu konvertirati u redovne dionice ili druge slične instrumente koji, ako se izvrše, odnosno konvertiraju, daju dodatnu glasačku moć u odlučivanju o financijskim i poslovnim politikama drugog subjekta (tj. potencijalna glasačka prava). Postojanje i utjecaj potencijalnih glasačkih prava koja se u sadašnjosti mogu primijeniti ili konvertirati, što uključuje potencijalna glasačka prava koja drže drugi subjekti, uzimaju se u obzir pri utvrđivanju ima li subjekt značajan utjecaj. Potencijalna glasačka prava ne mogu se primijeniti, odnosno konvertirati u sadašnjosti kad ih nije moguće primijeniti, odnosno konvertirati do nekog datuma u budućnosti ili do nastanka nekog budućeg događaja. |
8. |
U ocjenjivanju pridonose li potencijalna glasačka prava značajnom utjecaju, subjekt ispituje sve činjenice i okolnosti (uključujući uvjete eventualnih ugovornih sporazuma, bilo da se razmatraju odvojeno ili u kombinaciji) koje utječu na potencijalna prava, osim nakane uprave da ta potencijalna prava izvrši, odnosno konvertira i financijske sposobnosti za to. |
9. |
Subjekt gubi značajan utjecaj u subjektu koji je predmetom ulaganja kad gubi moć sudjelovanja u financijskim i poslovnim politikama toga subjekta. Do gubitka značajnog utjecaja može doći s promjenom apsolutnog ili relativnog udjela u vlasništvu ili bez nje. Moguće je, primjerice, da pridruženi subjekt potpadne pod kontrolu vlade, suda, stečajnog upravitelja ili regulatora. Moguće je i da se to dogodi kao posljedica nekog ugovornog sporazuma. |
METODA UDJELA
10. |
Metodom udjela se kod prvog knjiženja ulaganje u pridruženi subjekt ili zajednički pothvat iskazuje po trošku, a njegova knjigovodstvena vrijednost uvećava se ili umanjuje po osnovi priznavanja udjela ulagatelja u dobiti i gubitku subjekta koji je predmetom ulaganja nakon datuma stjecanja. Ulagateljev udjel u dobiti ili gubitku subjekta koji je predmetom ulaganja uračunava se u dobit i gubitak ulagatelja. Iznosi koje je subjekt koji je predmetom ulaganja isplatio izvještajnom subjektu smanjuju knjigovodstvenu vrijednost ulaganja. Usklađenja knjigovodstvene vrijednosti mogu biti nužna zbog promjena razmjernog udjela ulagatelja temeljem promjena ostale sveobuhvatne dobiti subjekta koji je predmetom ulaganja. U takve promjene ubrajaju se i one koje proizlaze iz revalorizacije nekretnina, postrojenja i opreme te tečajnih razlika. Ulagatelj svoj udjel u tim promjenama iskazuje unutar ostale sveobuhvatne dobiti (v. MRS 1 Prezentiranje financijskih izvještaja). |
11. |
Priznavanje prihoda temeljem isplata subjekta koji je predmetom ulaganja ne mora biti adekvatna mjera prihoda kojeg je ulagatelj ostvario po svom udjelu u pridruženi subjekt ili zajednički pothvat jer su te isplate tek neznatno povezane s uspješnošću pridruženog subjekta, odnosno zajedničkog pothvata. Budući da ulagatelj ima zajedničku kontrolu ili značajan utjecaj u subjektu koji je predmetom ulaganja, ima udjel u uspješnosti njihovog poslovanja, a time i u prinosu na svoje ulaganje. Ulagatelj svoj udjel obračunava šireći obuhvat svojih financijskih izvještaja na način da u njih uvrsti svoj udjel u dobiti i gubicima takvog subjekta. Prema tome, primjenom metode udjela dobiva se više informacija o neto imovini te dobiti ili gubitku ulagatelja. |
12. |
Kad postoje potencijalna glasačka prava ili druge izvedenice koje sadrže potencijalna glasačka prava, subjektov udjel u dobiti ili gubitku pridruženog subjekta ili zajedničkog pothvata utvrđuje se isključivo na temelju postojećih vlasničkih udjela i ne odražava mogućnost primjene ili konverzije potencijalnih glasačkih prava i drugih izvedenica, osim kod primjene točke 13. |
13. |
U nekim okolnostima subjekt ima postojeći vlasnički udjel temeljem transakcije koji mu u sadašnjosti donosi prinos povezan s vlasničkim udjelom. U takvim okolnostima se dio koji pripada subjektu utvrđuje uzimajući u obzir mogućnost primjene potencijalnih glasačkih prava i korištenja drugih izvedenica po kojima je subjektu u sadašnjosti dostupan prinos. |
14. |
MSFI 9 Financijski instrumenti ne primjenjuje se na udjele u pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima obračunanim metodom udjela. Kad je prinos po osnovi vlasničkog udjela u pridruženom subjektu ili zajedničkom pothvatu dostupan u sadašnjosti po osnovi instrumenata koji sadrže potencijalna glasačka prava, na te se instrumente MSFI 9 ne primjenjuje. U svim drugim slučajevima se instrumenti koji sadrže potencijalna glasačka prava u pridruženom subjektu ili zajedničkom pothvatu obračunavaju sukladno MSFI-ju 9. |
15. |
Osim udjela u pridruženom subjektu ili zajedničkom pothvatu ili dijela udjela koji je sukladno MSFI-ju 5 Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i obustavljene aktivnosti namijenjen prodaji, udjeli ili eventualno zadržani udjeli u tim subjektima ne smiju se razvrstati u portfelj namijen prodaji, već se klasificiraju kao dugotrajna imovina. |
PRIMJENA METODE UDJELA
16. |
Subjekt koji ima zajedničku kontrolu ili značajan utjecaj u subjektu koji je predmetom ulaganja, obračunava svoj udjel u pridruženom subjektu ili zajedničkom pothvatu metodom udjela, osim onih udjela koji zadovoljavaju kriterije za primjenu izuzeća iz točaka 17. – 19. |
Izuzeća od primjene metode udjela
17. |
Subjekt ne mora na svoj udjel u pridruženom subjektu ili zajedničkom pothvatu primijeniti metodu udjela ako je matica koja je izuzeta od obveze sastavljanja konsolidiranih financijskih izvještaja prema izuzeću iz djelokruga iz točke 4.a) MSFI-ja 10 ili u sljedećim slučajevima:
|
18. |
Kad udjel u pridruženom subjektu ili zajedničkom pothvatu drži subjekt koji je organizacija poduzetničkog kapitala ili uzajamni fond, investicijski uzajamni fond na udjele i sličan subjekt, uključujući fondove osiguranja vezane za udjele investicijskih fondova, ili se on drži putem takvih subjekata, subjekt može odlučiti da svoja ulaganja u takve pridružene subjekte i zajedničke pothvate mjeri po fer vrijednosti kroz dobit i gubitak sukladno MSFI-ju 9. |
19. |
Kad subjekt ima udjel u pridruženom subjektu ili zajedničkom pothvatu dio kojeg drži posredstvom organizacija poduzetničkog kapitala ili uzajamnog fonda, investicijskog uzajamnog fonda na udjele ili sličnog subjekta, uključujući fondove osiguranja vezane za udjele investicijskih fondova, može odabrati da taj dio udjela mjeri po fer vrijednosti kroz dobit i gubitak sukladno MSFI-ju 9, neovisno o tome ima li organizacija poduzetničkog kapitala ili uzajamni fond, investicijski uzajamni fond na udjele, odnosno sličan subjekt, uključujući fondove osiguranja vezane za udjele investicijskih fondova, značajan utjecaj u tom dijelu udjela ili ne. Ako subjekt tako odabere, dužan je metodu udjela primijeniti na preostali dio svog udjela u pridruženom subjektu koji ne drži organizacija poduzetničkog kapitala ili uzajamni fond, investicijski uzajamni fond na udjele, odnosno sličan subjekt, uključujući fondove osiguranja vezane za udjele investicijskih fondova. |
Razvrstavanje u portfelj namijenjen prodaji
20. |
Subjekt je dužan na udjel ili dio udjela u pridruženom subjektu ili zajedničkom pothvatu koji ispunjava kriterije za razvrstavanje u portfelj namijenjen prodaji primijeniti MSFI 5. Svaki zadržani dio udjela u pridruženom subjektu ili zajedničkom pothvatu koji nije razvrstan u portfelj namijenjen prodaji obračunava se metodom udjela sve do prodaje dijela udjela razvrstanog u portfelj namijenjen prodaji. Nakon prodaje, subjekt je dužan svaki zadržani udjel u pridruženom subjektu ili zajedničkom pothvatu obračunavati sukladno MSFI-ju 9, izuzev zadržanog udjela koji i nakon prodaje ostaje pridruženi subjekt ili zajednički pothvat, u kom slučaju subjekt koristi metodu udjela. |
21. |
Kad neki udjel ili dio udjela u pridruženom subjektu ili zajedničkom pothvatu koji je ranije bio razvrstan u portfelj namijenjen prodaji više ne ispunjava uvjete za klasifikaciju u taj portfelj, obračunava se metodom udjela retrospektivno od datuma na koji je bio razvrstan u portfelj namijenjen prodaji. Sukladno tome mijenjaju se i financijski izvještaji razdoblja od razvrstavanja u portfelj namijenjen prodaji. |
Prestanak primjene metode udjela
22. |
Subjekt je dužan prestati primjenjivati metodu udjela od datuma na koji njegov udjel prestaje biti pridruženi subjekt ili zajednički pothvat kako slijedi:
|
23. |
Prema tome, kad bi se dobit, odnosno gubitak ranije iskazan u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti subjekta koji je predmetom ulaganja po osnovi otuđenja povezanog sredstva ili povezane obveze preknjižio u dobit i gubitak od otuđenja, subjekt tu dobit, odnosno taj gubitak prenosi (kao reklasifikacijsku uskladu) s vlasničke glavnice u dobit i gubitak kad prestane primjenjivati metodu udjela. Primjerice, ako pridruženi subjekt ili zajednički pothvat ima kumulativne tečajne razlike po inozemnom poslovanju i subjekt prestane primjenjivati metodu udjela, subjekt je dužan prenijeti u dobit i gubitak sve što je ranije bilo iskazano u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti i odnosi se na inozemno poslovanje. |
24. |
Ako udjel u pridruženom subjektu postane udjel u zajedničkom pothvatu ili ako udjel u zajedničkom pothvatu postane udjel u pridruženom subjektu, subjekt nastavlja primjenjivati metodu udjela i povezani udjel ne podvrgava ponovnom mjerenju. |
Promjene vlasničkog udjela
25. |
Ako se smanji vlasnički udjel subjekta u pridruženom subjektu ili zajedničkom pothvatu, ali subjekt i dalje nastavi primjenjivati metodu udjela, dužan je dio dobiti i gubitka ranije priznatog u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti po osnovi smanjenja vlasničkog udjela prenijeti u dobit i gubitak kad bi se ta dobit, odnosno taj gubitak ionako obvezno prenosio u dobit i gubitak prilikom otuđenja povezane imovine ili povezanih obveza. |
Postupci u sklopu metode udjela
26. |
Mnogi postupci primjereni u primjeni metode udjela nalikuju postupcima konsolidacije iz MSFI-ja 10. Nadalje, koncepti na kojima se zasnivaju postupci računovodstvenog iskazivanja stjecanja ovisnog subjekta također su uvršteni u primjenu računovodstva stjecanja udjela u pridruženom subjektu ili zajedničkom pothvatu. |
27. |
Udjel grupe u pridruženom subjektu ili zajedničkom pothvatu je zbroj udjela matice i njenih ovisnih subjekata u pridruženom subjektu, odnosno zajedničkom pothvatu. Udjeli drugih pridruženih subjekata ili zajedničkih pothvata grupe se zanemaruju. Kad neki pridruženi subjekt ili zajednički pothvat ima ovisne subjekte, pridružene subjekte ili zajedničke pothvate, u primjeni metode udjela uzimaju se u obzir njihova dobit i gubitak, ostala sveobuhvatna dobit i neto imovina kako su iskazani u financijskim izvještajima pridruženog subjekta, odnosno zajedničkog pothvata (uključujući njihov udjel u dobiti i gubitku, ostaloj sveobuhvatnoj dobiti i neto imovini njihovih pridruženih subjekata i zajedničkih pothvata) nakon provedbe svih usklađenja koja su potrebna u smislu primjene istih računovodstvenih politika (v. točke 35. i 36.). |
28. |
Dobici i gubici iz tzv. upstream i downstream transakcija između subjekta (uključujući njegove konsolidirane ovisne subjekte) i njegovog pridruženog subjekta ili zajedničkog pothvata iskazuju se u financijskim izvještajima subjekta samo do visine udjela nepovezanih ulagatelja u tom pridruženom subjektu, odnosno zajedničkom pothvatu. Upstream transakcije su primjerice transakcije u kojima pridruženi subjekt ili zajednički pothvat prodaje imovinu ulagatelju. Downstream transakcije su primjerice transakcije u kojima ulagatelj prodaje imovinu svom pridruženom subjektu ili zajedničkom pothvatu ili ju unosi u njih. Udjel ulagatelja u dobiti i gubitku pridruženog društva ili zajedničkog pothvata iz ove vrste transakcija se eliminira. |
29. |
Kad downstream transakcije pružaju dokaz o smanjenju neto utržive vrijednosti imovine koja s prodaje ili unosi ili o gubicima uslijed smanjene vrijednosti te imovine, ulagatelj je dužan priznati sve gubitke po tim osnovama u punom iznosu. Kad takve transakcije pružaju dokaz o smanjenju neto utržive vrijednosti imovine koja se kupuje ili njenoj umanjenoj vrijednosti, ulagatelj priznaje svoj udjel u gubicima po tim osnovama. |
30. |
Unos nenovčane imovine u pridruženi subjekt ili zajednički pothvat u zamjenu za udjel u kapitalu takvog subjekta obračunava se sukladno točki 28., izuzev unosa bez komercijalnog sadržaja kako je opisan u MRS-u 16 Nekretnine, postrojenja i oprema. Ako imovina koja se unosi nema komercijalni sadržaj, dobit ili gubitak se smatra nerealiziranim, osim ako se ne primjenjuje i točka 31. Takvi nerealizirani dobici i gubici eliminiraju se u odnosu na udjel obračunan metodom udjela i ne iskazuju se kao odgođeni dobici i gubici u konsolidiranom izvještaju o financijskom položaju subjekta ili u izvještaju o financijskom položaju subjekta u kojem su udjeli iskazani metodom udjela. |
31. |
Ako subjekt, uz dobivanje udjela u kapitalu pridruženog subjekta ili zajedničkog pothvata, dobije novčanu ili nenovčanu imovinu, dužan je u dobit i gubitak uračunati cijeli iznos dobiti i gubitka po dijelu dobiti i gubitaka iz nenovčanog uloga koji se odnosi na primljenu novčanu ili nenovčanu imovinu. |
32. |
Ulaganje se obračunava metodom udjela od datuma na koji je postalo pridruženi subjekt ili zajednički pothvat. Stjecanjem ulaganja, svaka razlika između troška ulaganja i udjela subjekta u neto fer vrijednosti utvrdive imovine i utvrdivih obveza subjekta koji je predmetom ulaganja, obračunava se kako slijedi:
Nakon stjecanja provodi se usklađenje subjektovog udjela u dobiti i gubitku pridruženog subjekta odnosno zajedničkog pothvata da bi se uzela u obzir npr. amortizacija imovine koja podliježe amortizacije na osnovi njihovih fer vrijednosti na datum stjecanja. Slično tome, subjektov udjel u dobiti i gubitku pridruženog subjekta odnosno zajedničkog pothvata nakon stjecanja usklađuje za gubitke zbog smanjene vrijednosti goodwilla ili nekretnina, postrojenja i opreme. |
33. |
Subjekt u primjeni metode udjela koristi najnovije dostupne financijske izvještaje pridruženog subjekta ili zajedničkog pothvata. Kad se kraj izvještajnog razdoblja subjekta razlikuje od onoga pridruženog subjekta ili zajedničkog pothvata, pridruženi subjekt, odnosno zajednički pothvat sastavlja za subjekt financijske izvještaje s istim datumom s kojim se sastavljaju i financijski izvještaji subjekta, osim ako to nije izvedivo. |
34. |
Kad se, sukladno točki 33., financijski izvještaji pridruženog subjekta ili zajedničkog pothvata koji se koriste radi primjene metode udjela sastavljaju na datum koji se razlikuje od datuma koji koristi subjekt, značajne transakcije usklađuju se temeljem utjecaja značajnih transakcija ili događaja u razdoblju između toga datuma i datuma financijskih izvještaja subjekta. U svakom slučaju, razlika između kraja izvještajnog razdoblja pridruženog subjekta, odnosno zajedničkog pothvata i kraja izvještajnog razdoblja subjekta ne smije biti veća od tri mjeseca i duljina izvještajnog razdoblja, kao i eventualne razlike između datuma financijskih izvještaja trebaju biti isti iz razdoblja u razdoblje. |
35. |
Subjekt je dužan svoje financijske izvještaje sastavljati primjenjujući iste računovodstvene politike na slične transakcije i događaje u sličnim okolnostima. |
36. |
Ako pridruženi subjekt ili zajednički pothvat primjenjuje računovodstvene politike koje se razlikuju od onih koje subjekt primjenjuje na slične transakcije i događaje u sličnim okolnostima, u pripremi financijskih izvještaja pridruženog subjekta, odnosno zajedničkog pothvata obvezno se provode usklađenja da bi se zajamčila sukladnost računovodstvenih politika pridruženog subjekta, odnosno zajedničkog pothvata s računovodstvenim politikama koje koristi subjekt primjenjujući metodu udjela. |
37. |
Pridruženi subjekt ili zajednički pothvat koji ima izdane kumulativne povlaštene dionice koje su razvrstane u vlasničku glavnicu i drže ih druge osobe, a ne drži ih subjekt, dužan je svoju dobit, odnosno svoj gubitak izračunati nakon usklađenja dividende po tim dionicama, neovisno o tome je li dividenda objavljena ili ne. |
38. |
Ako je udjel subjekta u dobiti i gubitku pridruženog subjekta ili zajedničkog pothvata jednak njegovom udjelu u njima ili veći od njega, subjekt prestaje priznavati svoj udjel u daljnjim gubicima. Udjel u pridruženom subjektu ili zajedničkom pothvatu je knjigovodstvena vrijednost ulaganja u tom subjektu utvrđena metodom udjela, zajedno s eventualnim dugoročnim udjelima koji sačinjavaju dio subjektovog neto ulaganja u pridruženi subjekt, odnosno zajednički pothvat. Primjerice, stavka namira koja nije ni planirana ni vjerojatna u doglednoj budućnosti je povećanje udjela subjekta u tom pridruženom društvu, odnosno zajedničkom pothvatu. U takve stavke ubrajaju se povlaštene dionice i dugoročna potraživanja ili dugoročni zajmovi, ali ne i potraživanja od kupaca, obveze prema dobavljačima ili bilo koje dugoročno potraživanje za koje postoji odgovarajući kolateral, kao što su osigurani krediti. Primjenom metode udjela priznati gubici iznad ulaganja subjekta u redovne dionice primjenjuju se na druge komponente subjektovog udjela u pridruženom društvu ili zajedničkom pothvatu obrnutim redoslijedom (tj. prema redoslijedu naplate u likvidaciji). |
39. |
Nakon što subjektov udjel bude sveden na nulu, dodatni gubici se iskazuju i priznaje se obveza samo do visine subjektove zakonske ili izvedene obveze plaćanja u ime pridruženog subjekta ili zajedničkog pothvata. Ako takav pridruženi subjekt, odnosno zajednički pothvat kasnije iskaže dobit, subjekt svoj udjel u dobiti ponovno počinje priznavati tek nakon što njegov udjel u dobiti bude jednak udjelu u nepriznatim gubicima. |
Gubici zbog smanjene vrijednosti
40. |
Nakon primjene metode udjela, uključujući priznavanje gubitaka pridruženog subjekta, odnosno zajedničkog pothvata sukladno točki 28., subjekt primjenjuje MRS 39 Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje da bi utvrdio eventualnu potrebu za priznavanjem dodatnih gubitaka zbog smanjene vrijednosti svog neto ulaganja u pridruženi subjekt, odnosno zajednički pothvat. |
41. |
Subjekt primjenjuje MRS 39 i da bi utvrdio jesu li priznati dodatni gubici zbog smanjene vrijednosti njegovog udjela u pridruženom subjektu, odnosno zajedničkom pothvatu koji nisu dio njegovog neto ulaganja te iznos tih gubitaka. |
42. |
Budući da se goodwill uračunan u knjigovodstvenu vrijednost ulaganja u pridruženi subjekt ili zajednički pothvat ne iskazuje odvojeno, on se niti ne podvrgava odvojenoj provjeri umanjenja prema zahtjevima za provjeru umanjenja goodwilla iz MRS-a 36 Umanjenje imovine. Umjesto toga, provjeri umanjenja sukladno MRS-u 36 podvrgava se cijela knjigovodstvena vrijednost udjela, uključujući goodwill, kao jedno sredstvo usporedbom njegovog nadoknadivog iznosa, a to je viši iznos od uporabne vrijednosti i fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje, s njegovom knjigovodstvenom vrijednosti kad god primjena MRS-a 39 ukazuje na moguće umanjenje vrijednosti ulaganja. Gubitak uslijed umanjenja vrijednosti priznat u takvim okolnostima ne raspoređuje se ni na koju imovinu, dakle ni na goodwill, koja je dio knjigovodstvene vrijednosti ulaganja u pridruženi subjekt ili zajednički pothvat. Prema tome, poništenje gubitka uslijed umanjenja vrijednosti priznaje se u skladu s MRS-om 36 do iznosa za koji se nadoknadivi iznos udjela kasnije povećao. U procjenjivanju vrijednosti u uporabi, subjekt procjenjuje:
Ako se koriste primjerene pretpostavke, isti rezultat dobiva se objema metodama. |
43. |
Nadoknadivi iznos ulaganja u pridruženi subjekt ili zajednički pothvat procjenjuje se obvezno za svaki takav subjekt, osim za pridružene subjekte i zajedničke pothvate koji ne ostvaruju novčane priljeve stalnom uporabom i koji bi većim dijelom bili neovisni od ostale imovine subjekta. |
NEKONSOLIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI
44. |
Udjeli u pridruženom subjektu ili zajedničkom pothvatu iskazuju se u nekonsolidiranim financijskim izvještajima subjekta sukladno točki 10. MRS-a 27 (s izmjenama iz 2011.). |
DATUM STUPANJA NA SNAGU I PRIJELAZNE ODREDBE
45. |
Subjekt je ovaj standard dužan primijeniti na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2013. Dopuštena je ranija primjena. Subjekt koji ovaj MSFI primijeni na neki raniji datum, dužan je tu činjenicu objaviti te istodobno primijeniti MSFI 10, MSFI 11, MSFI 12 Objavljivanje udjela u drugim subjektima i MRS 27 (s izmjenama iz 2011.). |
Pozivanje na MSFI 9
46. |
Subjekt koji primijeni ovaj MSFI, ali još ne primjenjuje MSFI 9, svako pozivanje u ovome MSFI-ju na MSFI 9 treba čitati kao pozivanje na MRS 39. |
POVLAČENJE MRS-a 28 IZ 2003.
47. |
Ovaj standard zamjenjuje MRS 28 Ulaganja u pridružene subjekte (revidiran 2003.). |