11/Sv. 062

HR

Službeni list Europske unije

262

L 168/6

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

26.06.2012.

(1)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 2603/2000 (2) uvelo konačnu kompenzacijsku pristojbu na uvoz polietilentereftalatskih (PET) folija podrijetlom, među ostalim, iz Indije. Konačni nalazi i zaključci ubrzane revizije u skladu s člankom 20. Osnovne uredbe navedeni su u Uredbi Vijeća (EZ) br. 1645/2005 (3). Vijeće je, slijedom revizije nakon isteka mjere, Uredbom (EZ) br. 193/2007 (4) uvelo konačnu kompenzacijsku pristojbu na daljnje razdoblje od pet godina. Kompenzacijske su mjere izmijenjene Uredbom Vijeća (EZ) br. 1286/2008 (5) slijedom parcijalne privremene revizije („zadnji ispitni postupak u vezi revizije”). Kompenzacijske se mjere sastoje od specifične carine. Stopa carine kreće se od 0 do 106,5 EUR/toni za poimence navedene indijske proizvođače s preostalom stopom carine od 69,4 EUR/toni uvedene na uvoz od svih ostalih proizvođača.

(2)

Nakon promjene imena jednog indijskog trgovačkog društva, South Asian Petrochem Ltd, Komisija je u Obavijesti 2010/C 335/07 (6) zaključila da bi se nalazi u vezi antisubvencioniranja koji se odnose na South Asian Petrochem Ltd trebali primijeniti na Dhunseri Petrochem & Tea Limited.

(3)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 2604/2000 (7) uvelo konačnu kompenzacijsku pristojbu na uvoz PET-a podrijetlom, inter alia, iz Indije. Revizija u skladu s člankom 11. stavkom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1225/2009 (8) („Osnovna antidampinška uredba”) za South Asian Petrochem Ltd provedena je naknadno, a njezini konačni nalazi i zaključci navedeni su u Uredbi Vijeća (EZ) br. 1646/2005 (9). Vijeće je, slijedom revizije nakon isteka mjere, Uredbom (EZ) br. 192/2007 (10), uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na daljnje razdoblje od pet godina. Antidampinške su mjere izmijenjene Uredbom Vijeća (EZ) br. 1286/2008 slijedom parcijalne privremene revizije ispitnog postupka. Mjere su uvedene na razini eliminacije štete i sastoje se od specifičnih antidampinških pristojbi. Stopa carine kreće se od 87,5 do 200,9 EUR/toni za poimence navedene indijske proizvođače s preostalom stopom carine od 153,6 EUR/toni uvedene na uvoz od svih ostalih proizvođača („postojeće antidampinške mjere”).

(4)

Nakon promjene imena jednog indijskog trgovačkog društva, South Asian Petrochem Ltd, Komisija je u Obavijesti 2010/C 335/06 (11) zaključila da bi se nalazi u vezi antidampinga koji se odnose na South Asian Petrochem Ltd trebali primijeniti na Dhunseri Petrochem & Tea Limited.

(5)

Komisija je Odlukom 2005/697/EC (12) prihvatila preuzimanje obveze od strane South Asian Petrochem Ltd kojom se utvrđuje najmanja uvozna cijena („preuzimanje obveze”). Nakon promjene imena Komisija je u Obavijesti 2010/C 335/05 (13) zaključila da bi se ponuđeno preuzimanje obveza od strane South Asian Petrochem Ltd trebalo primjenjivati na Dhunseri Petrochem & Tea Limited.

(6)

Zahtjev za parcijalnu privremenu reviziju u skladu s člankom 19. Osnovne uredbe podnio je indijski proizvođač izvoznik PET-a Dhunseri Petrochem & Tea Limited („podnositelj zahtjeva”). Zahtjev je u pogledu opsega ograničen na subvencioniranje i na podnositelja zahtjeva. Podnositelj zahtjeva je istodobno podnio zahtjev za reviziju postojećih antidampinških mjera. Preostale antidampinške i kompenzacijske pristojbe koje se primjenjuju na uvoze proizvoda podnositelja zahtjeva i prodaje podnositelja zahtjeva Uniji pokrivene su preuzimanjem obveza.

(7)

Podnositelj zahtjeva dostavio je dokaze koji na prvi pogled ukazuju da radi neutraliziranja subvencioniranja protiv kojeg se mogu uvesti mjere, nije nužno nastaviti primjenjivati mjeru na postojećoj razini. Posebno, podnositelj zahtjeva dostavio je dokaze koji na prvi pogled ukazuju da se iznos subvencije smanjio ispod razine pristojbe koja se na njega primjenjuje. Do ovog bi sniženja opće razine subvencije uglavnom bilo došlo radi ukidanja njegovog statusa izvozno orijentirane jedinice. U iznosu od 13,5 % na program EOU-a otpada veći dio od 13,9 % subvencija utvrđenih tijekom ubrzane revizije.

(8)

Kada je utvrdila, nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, da zahtjev na prvi pogled sadrži dostavne dokaze, Komisija je 2. travnja 2011. u Obavijesti 2011/C 102/08 (14) najavila pokretanje parcijalne privremene revizije („ova revizija”) prema članku 19. Osnovne uredbe. Revizija je u pogledu opsega ograničena na ispitivanje subvencioniranja koje se tiče podnositelja zahtjeva.

(9)

Komisija je službeno obavijestila podnositelja zahtjeva, predstavnike zemlje izvoznika i udruženja proizvođača Unije o pokretanju revizije. Zainteresiranim strankama pružena je mogućnost da u pisanom obliku iznesu svoja stajališta, kao i da podnesu zahtjev za saslušanjem u rokovima utvrđenima u obavijesti o pokretanju postupka.

(10)

Jedna je zainteresirana stranka zatražila saslušanje koje joj je odobreno.

(11)

Kako bi dobila informacije koje smatra neophodnima za ispitni postupak, Komisija je poslala upitnik podnositelju zahtjeva i Vladi Indije i primila je odgovore u roku navedenom u tu svrhu.

(12)

Komisija je tražila i potvrdila sve podatke koje je smatrala potrebnima za određivanje subvencioniranja. Komisija je radi provjere posjetila poslovne prostore podnositelja zahtjeva u Kalkuti, Indija i u poslovnim prostorima Vlade Indije u New Delhiju (Opća uprava za vanjsku trgovinu i Ministarstvo trgovine) i u Kalkuti (Odjel za trgovinu i industrije, Vlada Zapadnog Bengala).

(13)

Ispitni postupak pokrio je razdoblje od 1. travnja 2010. do 31. ožujka 2011. („razdoblje revizije ispitnog postupka” ili „RRIP”).

(14)

Komisija je u Obavijesti 2011/C 102/09 (15) najavila pokretanje parcijalne privremene revizije postojećih antidampinških mjera u skladu s člankom 11. stavkom 3. Osnovne antidampinške uredbe, u pogledu opsega ograničene na damping u pogledu podnositelja zahtjeva.

(15)

Paralelnim antidampinškim ispitnim postupkom otkriveno je da promjene nisu trajne naravi. Kao rezultat, ispitni postupak u vezi revizije završen je bez izmjena postojećih mjera.

(16)

Proizvod iz revizije jest PET s viskoznim brojem 78 ml/g ili većim, prema ISO normi 1628-5, trenutačno razvrstan u oznaku KN 3907 60 20 podrijetlom iz Indije („dotični proizvod”).

(17)

Ispitni je postupak otkrio da su dotični proizvod proizveden u Indiji i onaj koji se prodaje u Uniji, u smislu fizičkih i kemijskih obilježja i namjene, identični proizvodu koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu u Indiji. Zaključuje se stoga da su proizvodi koji se prodaju na domaćem i izvoznom tržištu istovjetni proizvodi u smislu članka 2. točke (c) Osnovne uredbe.

(18)

Na temelju podataka koje su dostavile Vlada Indije i podnositelj zahtjeva i odgovora na upitnik Komisije, istraženi su sljedeći programi koji navodno uključuju dodjeljivanje subvencija:

(19)

Programi iz točaka od (a) do (d) navedeni u uvodnoj izjavi 18. temelje se na Zakonu o vanjskoj trgovini (razvoj i reguliranje) iz 1992. (br. 22 iz 1992.) koji je stupio na snagu 7. kolovoza 1992. („Zakon o vanjskoj trgovini”). Prema Zakonu o vanjskoj trgovini, Vlada Indije ovlaštena je za izdavanje obavijesti u vezi s izvoznom i uvoznom politikom. Te se obavijesti sažimaju u dokumentima Vanjska trgovinska politika (VTP) koje Ministarstvo trgovine izdaje svakih pet godina i redovito unosi najnovije podatke. Dva dokumenta o VTP odnose se na RRIP ovog slučaja, to jest VTP za 2004.-2009. i VTP za 2009.-2014. Potonja je stupila na snagu u kolovozu 2009. Pored toga, Vlada Indije navela je i postupke VTP za 2004.-2009. i VTP za 2009.-2014. u „Priručniku o postupcima” (Handbook of Procedures - HOP) Svezak I. („HOP I. za 2004.-2009” i „HOP I. za 2009.-2014.”). Priručnik o postupcima također se redovito dopunjava.

(20)

Program iz točke (e) temelji se na odjeljcima 21. i 35.A Zakona o uređenju bankarstva iz 1949. koji omogućuje banci Reserve Bank of India (RBI) upravljanje komercijalnim bankama u području izvoznih kredita.

(21)

Program iz točke (f) temelji se na Zakonu o porezu na dohodak iz 1961. godine, a koji se mijenja godišnje Zakonom o financijama.

(22)

Programom iz točke (g) upravlja Vlada Zapadnog Bengala i naveden je u Obavijesti br. 580-CI/H od 22. lipnja 1999. Ministarstva trgovine i industrije Vlade Zapadnog Bengala i zamijenjen Obavješću br. 134-CI/O/Incentive/17/03/I od 24. ožujka 2004.

(23)

Detaljan opis DEPBS-a sadržan je u stavku 4.3. VTP-a za 2004.-2009. i VTP-a za 2009.-2014. kao i u poglavlju 4. HOP-a I. za 2004.-2009 i „HOP-a I. za 2009.-2014.”

(24)

Svaki proizvođač izvoznik ili trgovac izvoznik ispunjava uvjete za ovaj program.

(25)

Prihvatljivi izvoznik može se prijaviti za kredite DEPBS-a koji se izračunavaju kao postotak vrijednosti izvezenih proizvoda prema ovom programu. Takve su stope DEPBS-a odredile indijske vlasti za većinu proizvoda, uključujući i dotični proizvod. One se određuju bez obzira na to jesu li uvozne pristojbe stvarno bile plaćene ili ne. Stopa DEPBS-a za dotični proizvod tijekom RRIP-a ovog ispitnog postupka iznosila je 8 % vrijednosti FOB-a, podložno vrijednosti kapitala od INR-a (indijskih rupija) 58/kg. Kao rezultat, najveća olakšica iznosi INR 4,64/kg.

(26)

Da bi ispunjavalo uvjete za olakšice prema ovom programu, trgovačko društvo mora izvoziti. U doba izvozne transakcije, izvoznik mora vlastima u Indiji dati deklaraciju u kojoj se navodi da se izvoz odvija prema DEPBS-u. Da bi se roba izvezla, indijska carinska tijela izdaju, tijekom postupka otpremanja, izvoznu otpremnicu. Taj dokument, među ostalim, sadržava iznos kredita DEPBS-a koji će se dodijeliti za tu izvoznu transakciju. U vrijeme izdavanja izvozne otpremnice izvozniku je poznata olakšica koju će primiti. Kada carinska tijela jednom izdaju izvoznu otpremnicu, Vlada Indije ne može više odlučivati o dodjeljivanju kredita DEPBS-a. Relevantna stopa DEPBS-a za izračun olakšice je ona koja se primjenjivala u vrijeme kada je bila izdana izvozna deklaracija. Prema tome ne postoji mogućnost naknadne izmjene razine koristi.

(27)

Utvrđeno je da je, u skladu s indijskim računovodstvenim standardima, DEPBS kredite moguće uknjižiti u komercijalne račune, na obračunskoj osnovi kao dohodak nakon ispunjenja izvozne obveze. Takvi krediti mogu se koristiti za plaćanje carina na kasnije uvoze svih proizvoda koji se mogu uvoziti bez ograničenja, osim osnovnih sredstava. Roba koja se uveze uz takve kredite može se prodavati na domaćem tržištu (podliježe porezu na promet) ili se može drukčije koristiti. Krediti DEPBS-a mogu se slobodno prenositi i vrijede u razdoblju od 24 mjeseci od dana izdavanja.

(28)

Zahtjeve za kredite DEPBS-a popunjava se elektronski i mogu pokriti neograničeni broj izvoznih transakcija. De facto, ne postoje strogi rokovi koji se primjenjuju na kredite DEPBS-a. Elektronički sustav korišten za upravljanje DEPBS-om ne isključuje automatski izvozne transakcije koje premašuju rokove za dostavljanje iz stavka 4.47. HOP-a I. za 2004. - 2009. i HOP-a I. za 2009. - 2014. Nadalje, kako je jasno predviđeno stavkom 9.3. HOP-a I. za 2004. - 2009. i HOP-a I. za 2009. - 2014., zahtjevi primljeni nakon isteka roka za dostavljanje uvijek se mogu razmatrati uz uvođenje manje novčane kazne (tj. 10 % prava).

(29)

Ustanovljeno je da je podnositelj zahtjeva koristio ovaj program tijekom RRIP-a.

(30)

DEPBS predviđa subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe. Kredit DEPBS-a je financijski doprinos Vlade Indije, budući da će se kredit s vremenom iskoristiti za prebijanje uvoznih carina, smanjujući na taj način prihod Vlade Indije od pristojbi koji bi u suprotnom bio dospio na naplatu. Nadalje, kreditom DEPBS-a izvoznik ostvaruje korist jer poboljšava likvidnost trgovačkog društva.

(31)

Nadalje, DEPBS de iure ovisi o realizaciji izvoza te se stoga smatra specifičnim i programom protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere prema članku 4. stavku 4. prvom podstavku točki (a) Osnovne uredbe.

(32)

Ovaj se program ne može smatrati dozvoljenim sustavom povrata carina ili sustavom zamjenskog povrata u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Osnovne uredbe kako je tvrdio podnositelj zahtjeva. On nije u skladu sa strogim pravilima navedenima u Prilogu I. točki i., Prilogu II. (definicije i pravila za povrat) i Prilogu III. (definicije i pravila za zamjenski povrat) Osnovnoj uredbi. Izvoznik nema obvezu doista koristiti robu uvezenu bez carine u proizvodnom postupku, a iznos kredita ne računa se u odnosu na stvarno iskorištene ulazne materijale. Osim toga, nema sustava niti postupka na snazi koji bi potvrdili koji se ulazni materijali koriste u proizvodnom postupku izvoznog proizvoda ili je li došlo do prekomjernog plaćanja uvoznih carina u smislu točke i. Priloga I. i priloga II. i III. Osnovnoj uredbi. Naposljetku, izvoznik ispunjava uvjete za olakšice DEPBS-a bez obzira uvozi li uopće bilo kakve ulazne materijale. Da bi dobio olakšicu, dovoljno je da izvoznik jednostavno izvozi robu te nije potrebno da dokaže da su svi ulazni materijali bili uvezeni. Stoga, čak i izvoznici koji sve svoje ulazne materijale nabavljaju lokalno i ne uvoze robu koja bi se mogla koristiti kao ulazni materijali, još uvijek imaju pravo na olakšice od DEPBS-a.

(33)

Putem Javne obavijesti br. 54. (RE-2010)/2009.-2014. od 17. lipnja 2011., DEPBS je produžen posljednji puta za tri mjeseca do 30. rujna 2011. Kako nakon toga nije objavljeno produženje, DEPBS je stvarno nakon 30. rujna 2011. povučen. Prema tome, ovaj program nakon 30. rujna 2011. neće predstavljati dodjelu koristi za podnositelja zahtjeva. Potrebno je zbog toga provjeriti potrebu uvođenja mjere na ovaj program u skladu s člankom 15. stavkom 1. Osnovne uredbe.

(34)

S tim u vezi utvrđeno je da je podnositelj zahtjeva primio slične koristi prema paralelnom programu „povrata carine”. Stopa povrata carine za PET iznosila je 5,5 % FOB vrijednosti, podložno najvećem iznosu od INR 5,50/kg. Međutim za taj program nije moguće izračunati iznos subvencije s obzirom da program „povrata carine” nije korišten tijekom RRIP-a.

(35)

Podnositelj zahtjeva je tvrdio da je program povrata carine u skladu sa „smjernicama za potrošnju ulaznih materijala u proizvodnom procesu” iz Priloga II. Osnovnoj uredbi, točnije stavkom I. navedenog Priloga. Međutim, kao i kod DEPB-a, utvrđeno je da je stopa povrata carine određena bez obzira na to jesu li uvozne pristojbe bile stvarno plaćene ili ne.

(36)

U skladu s člankom 3. stavkom 2. i člankom 5. Osnovne uredbe, iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti mjere izračunan je u smislu koristi koju je ostvario primatelj, a za koju je utvrđeno da postoji tijekom razdoblja revizije ispitnog postupka. U tom smislu, smatralo se da je korist dodijeljena primatelju u vrijeme kada je obavljena izvozna transakcija prema ovom programu. U tom trenutku, Vlada Indije obvezna je odustati od naplate carine, što predstavlja financijski doprinos u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Osnovne uredbe.

(37)

U smislu gore navedenog, smatra se prikladnim ocijeniti korist od DEPBS-a kao zbroj kredita zarađenih na realiziranim izvoznim transakcijama prema ovom programu tijekom RRIP-a.

(38)

U slučajevima kada su bili predočeni opravdani zahtjevi, obvezne pristojbe za dobivanje subvencije odbijale su se, prema članku 7. stavku 1. drugom podstavku točki (a) Osnovne uredbe, od tako utvrđenih kredita, čime je iznos subvencije postao brojnik.

(39)

U skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe, ovi iznosi subvencija dodjeljivani su prema izvoznom prometu tijekom revizije ispitnog postupka kao primjereni nazivnik, jer subvencija ovisi o realizaciji izvoza i nije dodijeljena u vezi s proizvedenim, prerađenim, izvezenim ili transportiranim količinama.

(40)

Na temelju gore navedenog, stopa subvencije utvrđene u pogledu ovog programa za podnositelja zahtjeva za RRIP iznosi 6,7 %.

(41)

Tijekom ispitnog postupka utvrđeno je da podnositelj zahtjeva nije primio nikakvu korist od EOU-a/EPZ-a/SEZ-a tijekom RRIP-a. Stoga nije potrebno provesti daljnju analizu ovih programa u okviru ovog ispitnog postupka.

(42)

Detaljan opis EPCGS-a sadržan je u poglavlju 5. VTP-a za 2004.-2009. i VTP-a za 2009.-2014. kao i u poglavlju 5. HOP-a I. za 2004.-2009 i HOP-a I. za 2009.-2014.

(43)

Proizvođači izvoznici, trgovci izvoznici „povezani s” pomoćnim proizvođačima i pružateljima usluga stekli su uvjete za ovaj program.

(44)

Pod uvjetom da ima obvezu izvoza, trgovačko društvo smije uvoziti osnovna sredstva (nova i rabljena osnovna sredstva do 10 godina starosti) po sniženoj stopi carine. Radi toga Vlada Indije izdaje dozvolu EPCGS nakon podnošenja zahtjeva i plaćanja pristojbe. Programi predviđaju sniženu carinsku stopu za uvoz od 5 %, koja se primjenjuje na sva osnovna sredstva koja se uvoze prema tom programu. Kako bi se ispunila obveza izvoza, uvezena osnovna sredstva moraju se iskoristiti za proizvodnju određene količine izvozne robe tijekom određenog razdoblja. Prema VTP-u osnovna se sredstva mogu uvesti po stopi carine od 0 % prema EPCGS-u, ali u tom slučaju vrijeme za realizaciju izvozne obveze je kraće.

(45)

Nositelj dozvole EPCGS također može nabavljati osnovna sredstva na domaćem tržištu. U tom slučaju domaći proizvođač osnovnih sredstava može iskoristiti uvoz komponenata oslobođen od carine, koje su potrebne za proizvodnju takvih osnovnih sredstava. Alternativno, domaći proizvođač može zahtijevati olakšicu u obliku procijenjenog izvoza u pogledu opskrbe osnovnim sredstvima nositelju dozvole EPCGS.

(46)

Ustanovljeno je da je podnositelj zahtjeva koristio ovaj program tijekom RRIP-a.

(47)

EPCGS predviđa subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe. Smanjenje carine predstavlja financijski doprinos Vlade Indije budući da ta koncesija smanjuje Vladi Indije prihod od carina koji bi inače dospio na naplatu. Osim toga, smanjenjem carine izvoznik ostvaruje korist jer ušteđene carine pri uvozu poboljšavaju likvidnost trgovačkog društva.

(48)

Osim toga, EPCGS de iure ovisi o realiziranom izvozu budući da se takve dozvole ne mogu dobiti bez preuzimanja obveze izvoza. Stoga se smatra specifičnim i subvencijom protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere prema članku 4. stavku 4. prvom podstavku točki (a) Osnovne uredbe. Podnositelj zahtjeva tvrdio je da subvencije EPCGS-a s obzirom na nabavu osnovnih sredstava za koje je izvozna obveza već ispunjena prije RRIP-a ne bi više trebalo tretirati kao ovisne o realizaciji izvoza. Prema tome, ne bi ih trebalo tretirati kao specifične subvencije i protiv njih ne bi trebalo uvoditi kompenzacijske mjere. Međutim, ovaj se zahtjev mora odbiti. Treba naglasiti da je sama subvencija ovisila o realizaciji izvoza, tj. da ona ne bi bila odobrena trgovačkom društvu koje nije prihvatilo određenu obvezu izvoza.

(49)

EPCGS se ne može smatrati dozvoljenim sustavom povrata carina ili sustavom zamjenskog povrata u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Osnovne uredbe. U djelokrugu ovih dozvoljenih sustava povrata ne nalaze se osnovna sredstva, a kako je navedeno u Prilogu I., točki i. Osnovne uredbe jer se ona ne troše za proizvodnju izvoznog proizvoda.

(50)

Iznos subvencije bio je izračunan, u skladu s člankom 7. stavkom 3. Osnovne uredbe, na temelju neplaćenih carina na uvezena osnovna sredstva tijekom vremenskog razdoblja koje odražava uobičajeno vrijeme amortizacije takvih osnovnih sredstava u dotičnoj industriji, tj. 18,93 godina. Iznosu je nadodana kamata kako bi sadržavala punu vrijednost koristi kroz vrijeme. Komercijalna kamatna stopa za kredite u domaćoj valuti tijekom razdoblja revizije ispitnog postupka u Indiji smatrala se prikladnom za ovu svrhu.

(51)

U skladu s člankom 7. stavkom 2. i člankom 7. stavkom 3. Osnovne uredbe, ovaj iznos subvencije dodjeljuje se prema izvoznom prometu tijekom RRIP-a kao primjereni nazivnik jer subvencija ovisi o realizaciji izvoza.

(52)

Stopa subvencije utvrđene u pogledu ovog programa za podnositelja zahtjeva za RRIP iznosi 0,6 %.

(53)

Detaljni opis FMS-a sadržan je u stavcima od 3.9.1. do 3.9.2.2 VTP-a 2004. - 2009. i stavcima od 3.14.1. do 3.13.3. VTP-a 2009 - 2014. i u stavcima od 3.20 do 3.20.3 HOP-a I. 2004. - 2009. i stavcima od 3.8. do 3.8.2. HOP-a I 2009. - 2014.

(54)

Svaki proizvođač izvoznik ili trgovac izvoznik ispunjava uvjete za ovaj program.

(55)

Prema ovom programu izvozi svih proizvoda u zemlje navedene u Dodatku 37(C) HOP-a I. 2004.-2009. i HOP-a I. 2009. - 2014. ostvaruju pravo na kredit za carinu jednakom 2,5 % FOB vrijednosti proizvoda koji se izvoze prema ovom programu. Određene vrste izvoznih poslova isključene su iz programa, na primjer izvozi uvezene robe ili prekrcane robe, procijenjeni izvozi, izvozi usluge i izvozni promet jedinica koje posluju u posebnim gospodarskim zonama/jedinicama koje posluju za izvoz. Iz programa su isključene i određene vrste proizvoda, na primjer dijamanti, plemenite kovine, rude, žitarice, šećer i naftni proizvodi.

(56)

Krediti za carine FMS-a mogu se slobodno prenositi i vrijede u razdoblju od 24 mjeseca od dana izdavanja odgovarajućeg potvrda za pravo na kredit. Mogu se koristiti za plaćanje carina na kasnije uvoze svih ulaznih materijala ili robe uključujući i osnovna sredstva.

(57)

Potvrdu za pravo na kredit izdaje luka iz koje su se izvozi obavili, nakon realizacije izvoza ili otpremanja robe. Sve dok podnositelj zahtjeva nadležnim tijelima dostavlja svu odgovarajuću izvoznu dokumentaciju (kao na primjer izvozni nalog, račune, otpremnice, potvrde banke o realizaciji), Vlada Indije ne može odlučivati o dodjeljivanju kredita za carine.

(58)

Ustanovljeno je da je podnositelj zahtjeva koristio ovaj program tijekom RRIP-a.

(59)

FMS predviđa subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe. Kredit FMS-a je financijski doprinos Vlade Indije, budući da će se kredit s vremenom iskoristiti za prebijanje uvoznih carina, smanjujući na taj način prihod Vlade Indije od pristojbi koji bi u suprotnom bile dospjele na naplatu. Nadalje, kreditom FMS-a izvoznik ostvaruje korist jer poboljšava njegovu likvidnost.

(60)

Nadalje, FMS de iure ovisi o realizaciji izvoza te se stoga smatra specifičnim i programom protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere prema članku 4. stavku 4. prvom podstavku točki (a) Osnovne uredbe.

(61)

Ovaj se program ne može smatrati dozvoljenim sustavom povrata carina ili sustavom zamjenskog povrata u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Osnovne uredbe. On nije u skladu sa strogim pravilima navedenima u Prilogu I. točki i., Prilogu II. (definicije i pravila za povrat) i Prilogu III. (definicije i pravila za zamjenski povrat) Osnovnoj uredbi. Izvoznik nema obvezu doista koristiti robu uvezenu bez carine u proizvodnom postupku, a iznos kredita ne računa se u odnosu na stvarno iskorištene ulazne materijale. Nema sustava niti postupka na snazi koji bi potvrdili koji se ulazni materijali koriste u proizvodnom postupku izvoznog proizvoda ili je li došlo do prekomjernog plaćanja uvoznih carina u smislu točke i. Priloga I. i priloga II. i III. Osnovnoj uredbi. Izvoznik ispunjava uvjete za olakšice FMS-a bez obzira uvozi li uopće bilo kakve ulazne materijale. Da bi dobio olakšicu, dovoljno je da izvoznik jednostavno izvozi robu te nije potrebno da dokaže da su svi ulazni materijali bili uvezeni. Stoga, čak i izvoznici koji sve svoje ulazne materijale nabavljaju lokalno i ne uvoze robu koja bi se mogla koristiti kao ulazni materijali, još uvijek imaju pravo na olakšice od FMS-a. Nadalje, izvoznik može koristiti kredite za carine FMS-a kako bi uvezao osnovna sredstva iako se u djelokrugu ovih dozvoljenih sustava povrata ne nalaze osnovna sredstva, a kako je navedeno u Prilogu I. točki i. Osnovne uredbe jer se ona ne troše za proizvodnju izvoznog proizvoda.

(62)

Iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere izračunan je kao korist koja je bila dodijeljena primatelju, za koju je utvrđeno da postoji tijekom RRIP-a, a kako ju je uknjižio podnositelj zahtjeva na obračunskoj osnovi kao dohodak u vrijeme izvozne transakcije. U skladu s člankom 7. stavkom 2. i člankom 7. stavkom 3. Osnovne uredbe, ovaj iznos subvencije (brojnik) dodjeljivan je prema izvoznom prometu tijekom RIP-a kao primjereni nazivnik jer subvencija ovisi o realizaciji izvoza i nije dodijeljena u vezi s proizvedenim, prerađenim, izvezenim ili transportiranim količinama.

(63)

Stopa subvencije utvrđene u pogledu ovog programa tijekom RRIP-a za podnositelja zahtjeva iznosi manje od 0,1 %.

(64)

Utvrđeno je da je podnositelj zahtjeva primio korist od povlaštenih kamatnih stopa za financiranje izvoza tijekom RRIP-a do 30. lipnja 2011. Pravna osnova za tu povlaštenu kamatnu stopu navedena je u Glavnom cirkularu za kredit za izvoz u rupijima/stranoj valuti i usluge izvoznicima DBOD-a br. DIR. (Exp.). BC 07/04.02.02/2009-10 RBI-a koji su upućeni svim komercijalnim bankama u Indiji.

(65)

Uvjeti ECS-a revidirani su 1. srpnja 2011. u Glavnom cirkularu za kredit za izvoz u rupijima/stranoj valuti i usluge izvoznicima DBOD-a br. DIR. (Exp.). BC 04/04.02.002/2011-12 RBI-a. Revidirani uvjeti nisu predstavljali dodjelu koristi za podnositelja zahtjeva. U skladu s člankom 15. stavkom 1. Osnovne uredbe, na ovaj program stoga nije potrebno uvesti kompenzacijske mjere.

(66)

Tijekom ispitnog postupka utvrđeno je da podnositelj zahtjeva nije primio nikakvu korist od ITES-a tijekom RRIP-a. Stoga nije potrebno provesti daljnju analizu ovog programa u okviru ovog ispitnog postupka.

(67)

Država Zapadnog Bengala industrijskim poduzećima koja ispunjavaju uvjete odobrava poticaje u obliku brojnih povlastica, uključujući otpust poreza na promet i središnjeg poreza na promet gotovih proizvoda kako bi potaknula industrijski razvitak gospodarski zaostalih državnih područja.

(68)

Detaljan opis ovog programa kojeg primjenjuje vlada Zapadnog Bengala (GOWB) naveden je u Obavijesti br. 580-CI/H od 22. lipnja 1999. Ministarstva trgovine i industrije GOWB-a.

(69)

Trgovačka društva koja uspostavljaju nova industrijska postrojenja ili znatno proširuju postojeća industrijska postrojenja u zaostalim područjima ispunjavaju uvjete za dobivanje olakšica prema ovom programu. Međutim, postoji iscrpan popis industrija koje ne ispunjavaju uvjete (negativan popis industrija) koji sprečava da trgovačka društva u nekim područjima poslovanja koriste poticaje.

(70)

Prema ovom programu, trgovačka društva moraju ulagati u zaostala područja. Ta područja, koja predstavljaju određene teritorijalne jedinice Zapadnog Bengala raspoređene su prema gospodarskom razvitku u različite kategorije, a razvijena su područja istodobno isključena iz primjene programa poticaja. Glavni kriterij za utvrđivanje iznosa poticaja je veličina ulaganja i područje u kojem je poduzeće smješteno ili će biti smješteno.

(71)

Ovaj program predviđa subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe. On predstavlja financijski doprinos GOWB-a budući da dodijeljeni poticaji, u ovom slučaju porez na promet i otpust središnjeg poreza na promet gotovim proizvodima, smanjuju prihod od poreza koji bi u protivnom dospio. Nadalje, ti poticaji trgovačkom društvu dodjeljuju korist jer poboljšavaju njegovu financijsku situaciju budući da porezi koji bi u protivnom dospjeli nisu plaćeni.

(72)

Nadalje, ovaj je program regionalno specifičan u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) prvog podstavka i članak 4. stavka 3. Osnovne uredbe budući da je na raspolaganju samo određenim trgovačkim društvima koja su investirala u okviru određenih zemljopisnih područja u nadležnosti dotične države. On nije dostupan trgovačkim društvima smještenima izvan tih područja i, pored toga, razina koristi je različita ovisno o dotičnom području.

(73)

Protiv WBIS-a 1999. mogu se stoga uvesti kompenzacijske mjere.

(74)

Iznos subvencije izračunan je na temelju iznosa poreza na promet i središnjeg poreza na promet na gotovu robu koji bi uobičajeno dospio tijekom razdoblja revizije ispitnog postupka, ali koji je ostao nenaplaćen prema ovom programu. Prema članku 7. stavku 2. Osnovne uredbe, iznos subvencije (brojnik) zatim je dodijeljen prema ukupnom izvozu i domaćoj prodaji tijekom razdoblja revizije ispitnog postupka kao primjereni nazivnik, jer subvencija ne ovisi o izvozu i nije dodijeljena u vezi s proizvedenim, prerađenim, izvezenim ili transportiranim količinama. Stopa primljene subvencije iznosila je 1,4 %.

(75)

Iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere, određen u skladu s odredbama Osnovne uredbe, izražen ad valorem, za proizvođača izvoznika u ispitnom postupku, iznosi 8,7 %. Ovaj iznos subvencioniranja viši je od de minimis praga prema članku 14. stavku 5. Osnovne uredbe.

(76)

Razine subvencioniranja utvrđene u ovom postupku za podnositelja zahtjeva su sljedeće:

(77)

Prema tome se smatra, sukladno članku 19. Osnovne uredbe, da se subvencioniranje nastavilo tijekom RRIP-a.

(78)

U skladu s člankom 19. stavkom 4. Osnovne uredbe ispitano je i je li se moglo opravdano smatrati da su promijenjene okolnosti trajne naravi.

(79)

Utvrđeno je da je podnositelj zahtjeva tijekom RRIP-a nastavio ostvarivati korist od subvencioniranja Vlade Indije protiv kojega se mogu uvesti kompenzacijske mjere. Nadalje, stopa subvencije otkrivena tijekom ove revizije niža je od utvrđene tijekom zadnje revizije ispitnog postupka. Utvrđeno je i da je stvarno došlo do promjena koje je podnositelj zahtjeva tvrdio u uvodnoj izjavi 7. Podnositelj zahtjeva stvarno više ne ostvaruje korist od programa EOU-a tijekom RRIP-a kako je navedeno u uvodnoj izjavi 41.

(80)

Međutim utvrđeno je i da je 30. rujna 2011. prestao najvažniji program (tj. DEBPS) koji je podnositelj zahtjeva koristio tijekom RRIP-a i da podnositelj zahtjeva trenutačno koristi drugi program (tj. povrat carine) koji nije koristio tijekom RRIP-a. Stoga je očito da prevladavajuće stanje tijekom RRIP-a nije trajne naravi jer se već znatno u međuvremenu promijenilo.

(81)

Prema tome, zaključuje se da bi ispitni postupak parcijalne privremene revizije trebalo obustaviti bez izmjene kompenzacijskih mjera koje su na snazi. Podnositelj zahtjeva kao i dotične strane obaviješteni su o činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjerava predložiti suspenzija ispitnog postupka.