|
2.
|
Poglavlje 2. Priloga IV. mijenja se kako slijedi:
|
(a)
|
Pregledna tablica zamjenjuje se sljedećim:
„Pregledna tablica
|
Metoda
|
Područje primjene (1)
|
Reagens
|
|
Topiva sastavnica
|
Netopiva sastavnica
|
|
1.
|
acetat
|
neka druga vlakna
|
aceton
|
|
2.
|
neka proteinska vlakana
|
neka druga vlakna
|
hipoklorit
|
|
3.
|
viskoza, bakrena vlakna ili neke vrste modalnih vlakana
|
neka druga vlakna
|
mravlja kiselina i cinkov klorid
|
|
4.
|
poliamid ili najlon
|
neka druga vlakna
|
mravlja kiselina, 80 % m/m
|
|
5.
|
acetat
|
neka druga vlakna
|
benzilni alkohol
|
|
6.
|
triacetat ili polilaktid
|
neka druga vlakna
|
diklorometan
|
|
7.
|
neka celulozna vlakna
|
neka druga vlakna
|
sumporna kiselina, 75 % m/m
|
|
8.
|
akrilna, neka modakrilna ili neka klorovlakna
|
neka druga vlakna
|
dimetilformamid
|
|
9.
|
neka klorovlakna
|
neka druga vlakna
|
ugljični disulfid/aceton, 55,5/44,5 v/v
|
|
10.
|
acetat
|
neka druga vlakna
|
ledena octena kiselina
|
|
11.
|
svila, poliamid ili najlon
|
neka druga vlakna
|
sumporna kiselina, 75 % m/m
|
|
12.
|
juta
|
neka životinjska vlakna
|
metoda s utvrđivanje sadržaja dušika
|
|
13.
|
polipropilen
|
neka druga vlakna
|
ksilen
|
|
14.
|
neka vlakna
|
neka druga vlakna
|
metoda uz uporabu koncentrirane sumporne kiseline
|
|
15.
|
klorovlakna, neka modakrilna vlakna, neki elastini, acetatna vlakna, triacetatna vlakna
|
neka druga vlakna
|
cikloheksanon
|
|
16.
|
melamin
|
neka druga vlakna
|
vruća mravlja kiselina, 90 % m/m”
|
|
|
(b)
|
točka 1.2. metode br. 1. zamjenjuje se sljedećim:
|
„2.
|
vuna (1), životinjska dlaka (2 i 3), svila (4), pamuk (5), lan (7) prirodna konoplja (8), juta (9), manilska konoplja (10), alfa (11), kokosovo vlakno (12), žutilovka (13), ramija (14), sisal (15), bakrena vlakna (21), modal (22), protein (23), viskoza (25), akrilik (26), poliamid ili najlon (30), poliester (35) i elastomultiester (45), elastolefin (46), melamin (47) i dvokomponentni polipropilen/poliamidi (49).
|
Ova metoda se ni u kom slučaju ne primjenjuje na acetatna vlakna čija je površina deacetilirana.”;
|
|
(c)
|
točka 1.2. metode br. 2. se zamjenjuje sljedećim:
|
„2.
|
pamuk (5), bakrena vlakna (21), viskoza (25), akrilik (26), klorovlakna (27), poliamid ili najlon (30), poliester (34), polipropilen (36), elastan (42), staklena vlakna (43) i elastomultiester (45), elastolefin (46), melamin (47) i polipropilen/poliamidna dvokomponentna vlakna (49).
|
Ako su prisutna druga proteinska vlakna, metoda daje njihove ukupne iznose, ali ne i njihove pojedinačne količine.”;
|
|
(d)
|
metoda br. 3. se mijenja kako slijedi:
|
i.
|
naslov se zamjenjuje sljedećim:
„VISKOZA, BAKRENA VLAKNA ILI NEKE VRSTE MODALNIH VLAKANA I NEKA DRUGA VLAKNA
(Metoda uz uporabu mravlje kiseline i cinkovog klorida)”;
|
|
ii.
|
točka 1.2. zamjenjuje se sljedećim:
|
„2.
|
pamuk (5), polipropilen (37), elastolefin (46) i melamin (47).
|
Ako se utvrdi prisutnost modalnog vlakna, trebalo bi izvršiti preliminarno ispitivanje da bi se utvrdilo je li vlakno topivo u reagensu.
Ova metoda se ne primjenjuje na mješavine kod kojih je pamuk bio jako kemijski razgrađen, niti kad viskoza ili bakreno vlakno nisu potpuno topivi zbog prisutnosti određenih boja ili apretura koje se ne mogu u potpunosti ukloniti.”;
|
|
iii.
|
točka 5. zamjenjuje se sljedećim:
„5. IZRAČUNAVANJE I PRIKAZ REZULTATA
Rezultati se izračunavaju kako je to opisano u općim uputama. Vrijednost ‚d’ je 1,00, osim za pamuk, za koji je ‚d’ = 1,02, i za melamin, za koji je ‚d’ = 1,01.”;
|
|
|
(e)
|
metoda br. 5. se mijenja kako slijedi:
|
i.
|
naslov se zamjenjuje sljedećim:
„ACETATNA I NEKA DRUGA VLAKNA
(Metoda uz uporabu benzilnog alkohola)”;
|
|
ii.
|
točka 1.2. zamjenjuje se sljedećim:
|
„2.
|
triacetat (24), polipropilen (37), elastolefin (46), melamin (47) i dvokomponentni polipropilen/poliamidi (49).”;
|
|
|
|
(f)
|
metoda br. 6. se mijenja kako slijedi:
|
i.
|
naslov se zamjenjuje sljedećim:
„TRIACETAT ILI POLILAKTID I NEKA DRUGA VLAKNA
(Metoda uz uporabu diklorometana)”;
|
|
ii.
|
točka 1.2. zamjenjuje se sljedećim:
|
„2.
|
vuna (1), životinjska dlaka (2 i 3), svila (4), pamuk (5), bakrena vlakna (21), modal (22), viskoza (25), akrilik (26), poliamid ili najlon (30), poliester (34), staklena vlakna (43) i elastomultiester (45), elastolefin (46), melamin (47) i polipropilen/poliamidna dvokomponentna vlakna (49).
|
Napomena:
Triacetatna vlakna koja su konačno obrađena tako da je kod njih došlo do djelomične hidrolize nisu više potpuno topiva u reagensu. U tim slučajevima ova metoda nije primjenjiva.”;
|
|
|
(g)
|
metoda br. 7. se mijenja kako slijedi:
|
i.
|
naslov se zamjenjuje sljedećim:
„NEKA CELULOZNA VLAKNA I NEKA DRUGA VLAKNA
(Metoda uz uporabu sumporne kiseline koncentracije 75 % m/m)”;
|
|
ii.
|
točka 1.2. zamjenjuje se sljedećim:
|
„2.
|
poliester (35), polipropilen (37), elastolefin (45), melamin (46) i polipropilen/poliamidna dvokomponentna vlakna (49).”;
|
|
|
iii.
|
točka 5. zamjenjuje se sljedećim:
„5. IZRAČUNAVANJE I PRIKAZ REZULTATA
Rezultati se izračunavaju kako je to opisano u općim uputama. Vrijednost ‚d’ je 1,00, osim za polipropilen/poliamidna dvokomponentna vlakna, za koje je vrijednost ‚d’1,01.”;
|
|
|
(h)
|
točka 1.2 metode br. 8. zamjenjuje se sljedećim:
|
„2.
|
vuna (1), životinjska dlaka (2 i 3), svila (4), pamuk (5), bakrena vlakna (21), modal (22), viskoza (25), poliamid ili najlon (30), poliester (35), polipropilen (37), elastomultiester (45), elastolefin (46), melamin (47) i dvokomponentni polipropilen/poliamidi (49).
|
Ona se jednako koristi na akrilna i neka modakrilna vlakna, tretirana pre-metaliziranim bojama, ali ne na ona obojana kromiranim bojama.”;
|
|
(i)
|
točka 1.2. metode br. 9. zamjenjuje se sljedećim:
|
„2.
|
vuna (1), životinjska dlaka (2 i 3), svila (4), pamuk (5), bakrena vlakna (21), modal (22), viskoza (25), akrilik (26), poliamid ili najlon (30), poliester (35), polipropilen (37), staklena vlakna (44), elastomultiester (45), elastolefin (46), melamin (47) i dvokomponentni polipropilen/poliamidi (49).
|
Kad sadržaj mješavine vune ili svile prelazi 25 %, trebalo bi koristiti metodu br. 2.
Kad sadržaj mješavine poliamida ili najlona prelazi 25 %, trebalo bi koristiti metodu br. 4.”;
|
|
(j)
|
metoda br. 10. se mijenja kako slijedi:
|
i.
|
naslov se zamjenjuje sljedećim:
„ACETATNA I NEKA DRUGA VLAKNA
(Metoda uz uporabu ledene octene kiseline)”;
|
|
ii.
|
točka 1.2. zamjenjuje se sljedećim:
|
„2.
|
neka klorovlakna (27) tj., polivinilkloridna vlakna, bez obzira jesu li ili ne naknadno klorirana, polipropilen (37), elastolefin (46), melamin (47) i dvokomponentni polipropilen/poliamidi (49).”;
|
|
|
|
(k)
|
metoda br. 11. se mijenja kako slijedi:
|
i.
|
naslov se zamjenjuje sljedećim:
„SVILA ILI POLIAMID I NEKA DRUGA VLAKNA
(Metoda uz uporabu sumporne kiseline koncentracije 75 % m/m)”;
|
|
ii.
|
točka 1. zamjenjuje se sljedećim:
„1. PODRUČJE PRIMJENE
Ova metoda se primjenjuje na dvokomponentne mješavine nakon uklanjanja nevlaknaste materije:
|
1.
|
svile (4), poliamida ili najlona (30)
s
|
|
2.
|
vunom (1), životinjskom dlakom (2), polipropilenom (37), elastolefinom (46), melaminom (47) i i dvokomponentnim polipropilen/poliamidima (49).”;
|
|
|
iii.
|
točka 2. zamjenjuje se sljedećim:
„2. NAČELO
Svileno vlakno se otopi iz poznate suhe mase mješavine sa sumpornom kiselinom koncentracije 75 % m/m (2).
Ostatak se sakupi, opere, osuši i izvaže. Njegova masa, korigirana ako je potrebno, iskazuje se kao postotak suhe mase mješavine. Postotak suhe svile ili poliamida se utvrđuje pomoću razlike.
(2) Neke prirodne svile, kao što je gruba svila, nisu u potpunosti u 75 % sumpornoj kiselini m/m.”;"
|
|
iv.
|
točka 4. zamjenjuje se sljedećim:
„4. POSTUPAK ISPITIVANJA
Slijedi se postupak opisan u općim uputama i nastavlja kako slijedi:
Na uzorak u Erlenmeyerovoj tikvici sa staklenim zatvaračem zapremine najmanje 200 ml, dodaje se 100 ml 75-postotne sumporne kiseline na gram uzorka i začepi. Snažno se protrese i ostavi 30 minuta na sobnoj temperaturi. Ponovo se protrese i ostavi 30 minuta. Protrese se posljednji put i filtrira sadržaj tikvice preko izvaganog lončića s filtrom. Preostala vlakna se operu iz tikvice s reagensom 75-postotne sumpornom kiselinom.]Ostatak na lončiću pere se redom s reagensom 50 ml razrijeđene sumporne kiseline, 50 ml vode i 50 ml razrijeđene amonijske otopine. Nakon svakog puta pušta se da vlakna ostanu u kontaktu s tekućinom oko 10 minuta prije nego se tekućina isiše. Na kraju se ispire vodom ostavljajući vlakna u dodiru s vodom 30-ak minuta Tekućina se iz lončića odstranjuje isisavanjem, lončić i ostatak suše, te se hlade i važu.
U slučaju dvokomponentnih mješavina polipropilen/poliamidnih dvokomponentnih vlakana, nakon filtriranja vlakana kroz izvagani filtrirni lončić i prije primjene opisanoga postupka ispiranja, dva puta se ispire ostatak na filtriranom lončiću, svaki put s 50 ml 75-postotne sumporne kiseline.”;
|
|
v.
|
točke 5. i 6. zamjenjuju se sljedećim:
„5. IZRAČUNAVANJE I PRIKAZ REZULTATA
Rezultati se izračunavaju kako je to opisano u općim uputama. Vrijednost ‚d’ je 1,00, osim za vunu, za koju je ‚d’= 0,985, za dvokomponentne polipropilen/poliamide, za koje je je ‚d’ = 1,005 i za melamin, za koji je ‚d’ = 1,01.
6. TOČNOST
Za homogene mješavine tekstilnih materijala, granica pouzdanosti rezultata dobivenih ovom metodom nije veća od ± 1 za razinu pouzdanosti od 95 %, osim za dvokomponentne mješavine dvokomponentnih polipropilen/poliamida za koje granične vrijednosti pouzdanosti rezultata nisu veće od ± 2.”;
|
|
|
(l)
|
metoda br. 14 se mijenja kako slijedi:
|
i.
|
naslov se zamjenjuje sljedećim:
„NEKA VLAKNA I NEKA DRUGA VLAKNA
(Metoda uz uporabu koncentrirane sumporne kiseline)”;
|
|
ii.
|
točka 1.2. zamjenjuje se sljedećim:
|
„2.
|
klorovlakna (27) tj., polivinilkloridna vlakna, bez obzira jesu li ili ne naknadno klorirana, polipropilen (37), elastolefin (47), melamin (47) i dvokomponentni polipropilen/poliamidi (49).
|
Modakrilna vlakna o kojima je riječ su ona vlakna koja daju prozirnu otopinu kad se urone u koncentriranu sumpornu kiselinu (relativne gustoće 1,84 pri 20 °C).
Ova metoda se može koristiti umjesto metoda br. 8 i br. 9.”;
|
|
iii.
|
točka 2. zamjenjuje se sljedećim:
„2. NAČELO
Sastav koji nije klorovlakno, polipropilen, elastolefin, melamin i i dvokomponentni polipropilen/poliamidi (49) (tj. vlakna navedena u stavku 1. 1.) se otopi iz poznate suhe mase mješavine s koncentriranom sumpornom kiselinom (relativne gustoće 1,84 pri 20 °C). Preostali dio, koji se sastoji od klorovlakna, polipropilena, elastolefina, melamina i polipropilen/poliamidnih dvokomponentnih vlakana se prikuplja, pere, suši i važe; njegova masa, po potrebi korigirana, izražena je kao postotak suhe mase mješavine. Postotak drugog sastavnog dijela se dobije pomoću razlike.”;
|
|
iv.
|
točka 5. zamjenjuje se sljedećim:
„5. IZRAČUNAVANJE I PRIKAZ REZULTATA
Rezultati se izračunavaju kako je to opisano u općim uputama. Vrijednost ‚d’ je 1,00, osim za polipropilen/poliamidna dvokomponentna vlakna, za koje je vrijednost ‚d’1,01.”;
|
|
|
(m)
|
metoda br. 16. se mijenja kako slijedi:
|
i.
|
naslov se zamjenjuje sljedećim:
„MELAMIN I NEKA DRUGA VLAKNA
(Metoda uz uporabu vruće mravlje kiseline)”;
|
|
ii.
|
točka 1.2. zamjenjuje se sljedećim:
|
„2.
|
pamuk (5), polipropilen (37), elastolefin (46) i melamin (47).”
|
|
|
|